Pogled u siječnju

Broj 150, siječanj 2023.
ISSN 1848-2171

Pozivamo sve da nam se pridružite na tradicionalnoj online konferenciji “Potraga za boljim internetom“ koja će se održati 7. veljače 2023. povodom Dana sigurnijeg interneta, kako bismo zajednički poslali snažniju poruku o važnosti prevencije elektroničkog nasilja, stvaranja sigurnog virtualnog okružja te dostupnosti kvalitetnih internetskih sadržaja za djecu i mlade. Ovdje možete pogledati program konferencije.

Povodom Dana sigurnijeg interneta pozivamo sve učenike, studente, učitelje, roditelje, djecu i odrasle da se uključe u našu Potragu za boljim i sigurnijim internetom sa zanimljivim interaktivnim zadacima.
Online potrage za boljim internetom su OTVORENE do 7. veljače 2023. (uključivši i 7. 2.) Više…

Ove godine imamo posebno iznenađenje za vas – kazališnu predstavu!
Premijera predstave INTERNET GENIJALCI u izvedbi Triko Cirkus Teatra će se održati u četvrtak, 9. veljače 2023. u kazalištu Trešnja (Moščenićka 1, Zagreb) s početkom u 18 sati. Predstava je osmišljena za djecu od 8 do 12 godina, ali bit će zanimljiva i mlađima i starijima. Više…

Ali nije to sve Nastavljamo i s posebnim izdanjem Pogleda kroz prozor u sklopu Dana sigurnijeg interneta, pa podijelite s nama aktivnosti koje ste proveli u školi kako bi učenike usmjerili na sigurnije, odgovornije i primjerenije ponašanje na internetu.

U svom članku možete opisati:

• aktivnosti koje ste proveli u razredu,
• reakcije učenika,
• metode i sadržaje koji su im odgovarali, a koji nisu,
• što je dobro uspjelo, a što nije,
• što biste promijenili sljedeći put,
• što biste preporučili kolegama,
• obrazovne sadržaje koje ste koristili.

Uz tekst članka možete poslati i fotografije, crteže, videoisječke, poveznice i ostale digitalne oblike sadržaja. Najkvalitetnije radove objavit ćemo u digitalnom časopisu Pogled kroz prozor za veljaču i na portalu ucitelji.hr. Materijale pošaljite do 20. veljače 2023. putem obrasca prema uputama na stranicama Pogleda kroz prozor.

U nastavni predmet Kompjutorske daktilografije Aleksandra Hohnjec uključila je i sadržaj iz Hrvatskog jezika, životno djelo legende hrvatske književnosti Marka Marulića. Svrha je ukazati na značenje i važnost sažetka kako u nastavi tako i u različitim zanimanjima. Više…

U sklopu tehničkog dana učenici su stekli osnovna znanja o statistici i vjerojatnosti. Ovo gradivo bi se sigurno obrađivalo više od 5 sati u redovnoj nastavi, a ušteđene sate moći će iskoristiti za preostatak gradiva matematike, kaže Alenka Maksimović. Više…

Obrazovanje je jedno od temeljnih ljudskih prava, stoga je zadaća svakog učitelja nastojati svakom pojedincu pružiti što veće mogućnosti za njegov razvoj. Andrej Peklar posebnu pozornost posvećuje i talentiranim učenicima za koje možemo osigurati individualiziranu nastavu i tako ih potaknuti na dodatni rad. Više…

Brigita Uršič smatra kako unatoč činjenici da je učiteljski posao težak i odgovoran u digitalnom dobu, on donosi i zadovoljstvo. Nema veće radosti, motivacije i zadovoljstva kada ponovno sretnete uspješne mlade ljude kojima ste pomogli na putu odrastanja. Više…

Kako bi se dijete moglo sporazumijevati hrvatskim standardnim jezikom treba savladati jezične vještine slušanja, govorenja čitanja i pisanja. Vesna Kovačić kroz digitalne alate nudi raznovrsne vježbe koje su zanimljive i privlačnije djeci, a savladavaju sinteze i analize, čitanje riječi i rečenice te povezivanje glasa i sloga. Više…

Slavica Gilić i Dijana Šutak u sklopu projekta pod nazivom Biologija glazbe provele su istraživanje kako bi se utvrdili fiziološki pokazatelji tijekom slušanja glasne, agresivne glazbe (tzv. psihodelične glazbe) mjerenjem krvnog tlaka i pulsa učenika. Više…

U članku Damjan Erhatič je predstavio fotogrametriju i besplatni program otvorenog koda s jednostavnim korisničkim sučeljem. Više…

Članak Gordane Popović govori o obrazovnom istraživanju u sklopu procesa samovrednovanja kojega provodi svaka školska ustanova autonomno i s punom odgovornošću a vođena je unaprijed definiranim opisivačima kvalitete. Više…

Veoma je važna uloga roditelja u poticanju ranog rasta i razvoja vještina i navika predškolskog djeteta. Eva Rajković je dala neke smjernice kako potaknuti razvoj vještina kod djece, a to je učenje kroz igru i učenje po modelu pri čemu je „model“ roditelj čije obrasce ponašanja dijete usvaja i oponaša. Više…

Budući da su učenici danas svakodnevno povezani s modernim tehnologijama ima ju smisla koristiti u nastavi. Jana Remic je pokazala primjere dobre prakse u korištenju aplikacija Plickers, Kahoot i Socrative u nastavi matematike. Više…

Ako u školi postoji grupa učenika koja na izbornoj ili fakultativnoj nastavi uče strane jezike, otvara se mogućnost da isti učenici, uz vodstvo nastavnika iz hrvatskog jezika i stranog jezika, drugim učenicima pročitaju, izrecitiraju, odglume određena djela ili ulomke napisane u njihovu izvornom obliku. Upravo su na taj Ivana Miletić i Sandra Bešker provele svoju nastavu. Više…

Kristina Stegel opisala je primjer školskog projekta koji se temelji na razvoju potencijala djece i kvalitetnom provođenju slobodnog vremena. Namijenjen je učenicima koji bi željeli aktivno doprinijeti očuvanju prirodne i kulturne baštine te stvaranju novog turističkog proizvoda „Escape land”. Više…

Cilj građanskog odgoja i obrazovanja je stvoriti aktivne građane koji će svojim znanjima, vještinama, sposobnostima i stavovima moći aktivno i učinkovito obavljati svoju građansku ulogu. Maja Mačinko s pomoću različitih radionica i predavanja želi približiti STEM djeci u manjim udaljenim područjima, vrtićima i domovima za nezbrinutu djecu. Više…

Medij je sredstvo posredstvom kojega se prenose poruke. Marinela Boras upoznaje nas kako mediji danas imaju ključnu ulogu u socijalizaciji mladih te iznosi kako je prema istraživanjima u odgojno-obrazovnim ustanovama potrebna medijska pedagoginja kao i novi školski kurikulum. Više…

Sposobnost djece da prepoznaju rime važna je komponenta fonološke svijesti. Melita Štangelj u prvom razredu je provela miniprojekt u kojem su upoznavali rime i igrali se njima na zabavan način. Više…

11. studenog obilježava se Svjetski dan ovisnosti, a jedna od ovisnost je korištenje suvremenih tehnologija kod djece i adolescenata. Polona Gole smatra kako mi nastavnici moramo biti svjesni kakav utjecaj ekran ima na nas, na učenike, koje su zamke, manipulacije i opasnosti. Više…

Sanja Dam je provela u prvom razredu niz igrolikih aktivnosti u kojima je integrirala sadržaje svih predmeta kroz učenje slova, a cilj je bio povećati motivaciju za učenjem, razviti kompetenciju učiti kako učiti te razbiti monotoniju učenja korištenjem igre. Više…

Aleksandra Matjašič je predstavila primjer projektnog rada na nastavi stručnog modula likovnog izražavanja u programu predškolskog odgoj. Stare stolice, na kojima su učenici naslikali karikature profesora glazbe, dobile su ekološku, umjetničku i korisnu vrijednost. Više…

U svojem odgojno-obrazovnom procesu Staša Berkopec primijenila je projektni rad učenja, a glavni cilj bio je pobuditi želju učenika za učenjem stranih jezika i upoznavanjem različitih kultura. Više…

Kada spomenemo riječ novac, različiti ljudi pomisle na različite stvari. Tina Rezar sa svojim učenicima za vrijeme Svjetskog/Europskog tjedna novca pripremila „brainstorming“ igru u kojoj su razvijali misli o novcu, o njemu učili, te naučili nešto novo i do tada nepoznato. Više…

Urška Gregorin predstavila je različite teme i oblike učenja jer učenjem kroz kreativnost učenici uživaju u radu i učenju novih stvari, a pritom se zabavljaju i osjećaju slobodno. Više…

U članku Vanje Rušt možete pročitati kako sport i kretanje su važni čimbenici za očuvanje zdravlja djece i mladih s obzirom da sportski život podrazumijeva život bez alkohola, cigareta, nezdrave prehrane i mnogih drugih negativnih čimbenika. Više…

Gordana Lohajner

Marulić u nastavi

kompjutorske daktilografije

Aleksandra Hohnjec

Sažetak

Kompjutorska daktilografija je specifičan nastavni predmet koji je implementiran u različite predmete. Znati brzo i točno pisati današnji je imperativ jer na taj način štedimo vrijeme i produktivniji smo. Kad u nastavu računalne daktilografije uključim i sadržaje iz drugog predmeta, u ovom slučaju sadržaj iz hrvatskog jezika tj. konkretno život i djelo legende hrvatske književnosti Marka Marulića, onda mogu reći da sam napravila zaokret prema suvremenim metodama poučavanja. Svrha ovog članka je ukazati na značenje i važnost sažetka kako u nastavi tako i u različitim zanimanjima. Spomenula sam namjerno različita zanimanja, jer je sažetak danas bitan i neizostavan element u svakom poslu. Nikoga više ne zanimaju dugački i zamorni tekstovi već se traže kratki, jezgroviti i koncizni sažetci.

Ključne riječi: Marko Marulić, korelacija, sažetak, kompjutorska daktilografija, nastava.

S obzirom da se nalazimo u godini kada se obilježava lik i djelo Marka Marulića, odlučila sam osmisliti i izvesti međupredmetnu korelaciju. Smatram da je vrlo korisno svakog učenika naučiti racionalno povezivati raznovrsna znanja i kritički promišljati a što sam postigla povezivanjem. Tako sam uspješno odradila korelaciju i integraciju nastave iz područja hrvatskog jezika s kompjutorskom daktilografijom s učenicima trećeg razreda, smjer upravni referent.

Učenici su sa mnom posjetili izložbu u školskoj knjižnici pod nazivom „Zagrli Marulića“ u povodu 500 obljetnice Judite. Pri tome su dobili cjelovitu informaciju o Marku Maruliću i njegovom životu i radu od knjižničarke. Posjet je predstavljao svojevrsnu uvertiru u poseban sat računalne daktilografije. Na spomenutom nastavnom satu zadala sam im pisanje sažetka (engl. abstract) te dala detaljne upute i smjernice kako će to napraviti. Između ostalog skrenula sam im pozornost da njihov sažetak treba sadržavati samo ključne informacije a ispod sažetka moraju navesti 4-5 ključnih riječi koje će razdvojiti zarezom. Učenici su ispisali ključne riječi koristeći provjerenu tehniku desetoprstnog pisanja na tipkovnici računala. Naglasila sam ishode koji trebaju proizaći iz tog nastavnog sata. Tako će učenik nakon završenog nastavnog sata: upotrijebiti predznanje, kritički čitati i analizirati tekst, definirati ključne riječi i slijediti upute kako bi kreirao sažetak, radom na tekstu procijeniti koje su informacije bitne i upotrijebiti ih za izradu sažetka. Knjižničarka je predstavila životopis Marka Marulića te su učenici uspješno sudjelovali u izvršenju ovog kreativnog zadatka. Učenici su pogledali i kratki film o životu Marka Marulića autora Dalibora Popovića. U nastavu sam uključila i auditivne elemente, te su učenici oblikovali svoje sažetke uz zvukove glazbe iz Marulićevog vremena. Napravljen je i prigodni pano koji je izložen u hodniku škole na kojem se nalaze radovi učenika na ovu temu.

Slika 1. Učenički radovi na panou u hodniku škole

Godina Marka Marulića obilježava se od 22. travnja 2021. do 22. travnja 2022. godine, a ovim posebnim nastavnim satom željela sam istaknuti važnost i utjecaj djela hrvatskog klasika Marka Marulića za hrvatsku kulturu. Učenici se više ne snalaze u moru različitih informacija. U nastavu i nastavni proces ulazi sve veći broj informacija koje trebaju savladati. Kao rezultat toga, učenici su preopterećeni. Korelacija se u ovakvoj situaciji nameće kao rješenje koje bi moglo učenicima znatno olakšati proces učenja te osigurati željenu kvalitetu znanja. Učenici su zadovoljni sa ovakvom nastavom te su izrazili želju za daljnjim oblicima ovakvog rada. Vidljivo je da je nastava izvedena na ovakav način učenicima interesantnija i atraktivnija, ugodnija je radna atmosfera, veća je suradnja učenika i nastavnica a radi se i u drugačijim okolnostima koje omogućuju viđenje cjelokupne situacije u drugačijem svjetlu.

Iako korelacija u nastavi traži dodatni rad, ona je jednostavno predragocjen oblik rada da bi se u nastavnoj praksi zanemario.

Gledajući širu sliku, ovakva korelacija ima veliki utjecaj na kognitivni ali i moralni razvoj učenika, stoga ovakav oblik rada svakako treba podržati.

Zaključak

Pisanje sažetka jedan je od najzahtjevnijih zadataka za učenike. Prilično je teško napisati sažetak jer učenici trebaju imati visok nivo znanja jezika koji će biti projiciran kroz glavne značajke sažetka: potpunost, točnost, objektivnost, kratkoću i razumljivost. Pisanje sažetka pomaže povećanju vokabulara. Često je pisanje sažetka glavni kriterij koji daje pouzdanu procjenu opće razine stručnosti jezika. Kroz ovaj suradnički sat željela sam vam prenijeti svoje iskustvo. Predstavila sam korelaciju koju možete primijeniti u svojoj nastavi i prilagoditi je svojim interesima. Mislim da je ovakav način rada s učenicima ona karika u lancu koja je nastavnicima potrebna da bi se osjećali kompetentnijim u jednom od najvažnijih zanimanja na svijetu a to je priprema učenika za život i rad.

Literatura

1. https://www.nibcode.com/en/typing-faster/benefits-and-advantages-of-touch-typing
2. https://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Maruli%C4%87 https://worldscholarshipforum.com/hr/how-to-write-an-abstract/
3. https://youtu.be/nDME0GwoIx4
4. https://www.youtube.com/watch?v=uVPihBmV1D0

Statistika i vjerojatnost u jednom danu

Alenka Maksimović

Sažetak

U školi u kojoj učim, ove godine smo održali tehnički dan (jedan od nekoliko dana aktivnosti tokom školske godine) na kojem smo obradili cjelokupno gradivo statistike i vjerojatnosti koja je u nastavnom planu osnovne škole.

Ključne riječi: matematika, statistika, vjerojatnost, dan aktivnosti.

1. Uvod

Nastavni plan matematike u Sloveniji je vrlo opsežan. Ako učitelj želi imati dovoljno vremena za obrađivanje cijelog gradiva, dio toga ima smisla provesti na dan aktivnosti. Stoga smo u našoj školi ovaj put u sklopu tehničkog dana obradili skup statistike i vjerojatnosti.

Ove godine smo se prvi put odlučili na takav korak. Tri godine zaredom smo u jednom danu aktivnosti obrađivali komplet poligona koji je gradivo 8. razreda. Na taj način štedimo poprilično sati matematike, što nam dobro dođe pri obradi i utvrđivanju preostalog gradiva. Budući da se iskustvo rada s poligonima u danu aktivnosti pokazalo vrlo dobrim, odlučili smo nešto slično napraviti i u 9. razredu. Statistika i vjerojatnost je tvar koja se može obraditi u pet sati, pa smo u ožujku ove godine obrađivali cijeli set statistike i vjerojatnosti na dan aktivnosti.

2. Središnji dio

2.1. Priprema na dan aktivnosti

Puno vremena provela sam pripremajući se za dan aktivnosti. Prvo sam se osvrnula na ciljeve koje učenici trebaju postići. Na temelju ciljeva podijelila sam gradivo u 5 lekcija:

Provela sam puno vremena pripremajući se za ovaj dan. Prvo sam pogledala ciljeve koje učenici moraju osvojiti. Na temelju ciljeva podijelila sam materijal u 5 lekcija:

1. Srednje vrijednosti
2. Brkata kutija
3. Rad u informatičkoj učionici – rad s proračunskim tablicama
4. Vrste događaja
5. Vjerojatnost

Posao sam podijelila na 5 školskih sati jer je toliko vremena posvećeno izvođenju dana aktivnosti.

Škola ima 3 odjela 9. razreda, u svakom odjelu ima oko 28 učenika. Za provedbu tehničkog dana bilo bi idealno učenike podijeliti u 6 grupa, kao što predajemo i matematiku, slovenski i engleski jezik. Kako u školi ima samo 5 profesora matematike, imamo i manjak učionica, pa smo odlučili tehnički dan provesti s pet grupa, pa nismo dijelili 9.a razred, a druga dva odjeljenja su podijeljena na pola .

Za dan aktivnosti pripremila sam radne listove na osam stranica.
Slika 1. Radni listovi

Pripremila sam i rješenja iz radnih listova. To je dobro došlo učiteljima u provedbi tehničkog dana.

Slika 2. Rješenja radnih listova

Dan aktivnosti zamislila sam tako, da svaki od pet učitelja vrši nastavu jednog sata za svaku od pet grupa..

Učiteljica, koja osim matematike predaje i informatiku, radila je u informatičkoj učionici. Učenici su tijekom ovog sata na web stranici https://www.stat.si/statweb tražili koliko često se njihovo ime nalazi u Sloveniji. Podatke su zabilježili u Google proračunsku tablicu koju je učiteljica podijelila s učenicima. Učenici su popunjenu proračunsku tablicu kopirali u Excel i odredili aritmetičko sredino, Me, Q₁, Q₃ i interkvartilni raspon. Na kraju su za odabrane podatke nacrtali trakasti grafikon i brkatu kutiju.

Slika 3. Primjer kako bi konačni proizvod trebao izgledati nakon nastave u informatičkoj laboratoriji

Budući da je rad koji sam zamislila u informatičkoj učionici zahtijevao poznavanje statistike (srednje vrijednosti, brkovi), rad u informatičkoj učionici odvijao se od 3. sata nadalje. Kako bi svih 5 grupa mogli rasporediti u informatičku učionicu, učenici nisu započinjali nastavu u isto vrijeme.

Slika 4. Raspored – organizacija dana aktivnosti

Jedna grupa učenika krenula je s 1. školskim satom, jedna grupa s 3. školskim satom, a preostali učenici s 2. školskim satom. Tako su sve grupe mogle imati jedan sat nastave u informatičkoj učionici, prethodno savladavši osnove statistike.

Kako bi studenti što brže stekli znanje o statistici i vjerojatnosti, pripremio sam jasne prezentacije.

Slika 5. PowerPoint prezentacije

Medijan, donji i gornji kvartil lako se mogu pronaći metodom presavijanja. Isprintala sam listove, izrezala ih i podijelila učenicima.

Slika 6. Listovi za presavijanje

Učenici su sami presavijanjem određivali mjere raspršivanja podataka.

Slika 7. Pronalaženje kvartila presavijanjem

Materijal koji smo koristili u provedbi tehničkog dana pohranjen je u https://drive.google.com/file/d/13bo7uDmQKynP_pnbKL4vVKR3xn47FUpA/view?usp=sharing. Materijal je na slovenskom jezikom, uz malo truda možete ga prevesti na hrvatski.

2.2. Provedba dana aktivnosti

U našoj školi nije teško provesti dan aktivnosti s matematičkim sadržajem, jer škola zapošljava 5 matematičara. Odlučili smo se za 5 grupa, jer da je više od 5 grupa, ne bi bilo moguće izvoditi nastavu u informatičkoj učionici na način na koji smo to radili ovaj put. Problem bi nastao s prostorom. U školi imamo samo jednu informatičku učionicu koja je bila toliko zauzeta od 3. do 7. školskog sata. Kad bismo dodali još 8. sat, jedna grupa bi morala krenuti s nastavom jako kasno. Istodobno bi nastao problem s dodatnom učionicom. U školi imamo manjak prostora, pa je pitanje hoćemo li naći dodatnu slobodnu učionicu. Naravno, trebali bismo pronaći i dodatnog učitelja. Za to bi vjerojatno zamolili informatičara.

Kao što sam spomenula, učenike smo podijelili u 5 grupa. Zbog izvanrednog stanja prije toga, nismo htjeli miješati učenike iz različitih odjeljenja. Stoga smo dva razreda podijelili na pola (9.b i 9.c), dok učenike iz jednog (9.a) nismo dijelili.

S polovičnim odjeljenjima rad je tekao vrlo glatko, a u 9.a, gdje je zajedno bilo 28 učenika, bilo je problema s nastavom koja se odvijala u informatičkoj učionici. Uz toliki broj učenika rad u informatičkoj učionici je vrlo zahtjevan. Učionica je mala, nema dovoljno računala za sve, učiteljica ne može svima pomoći. No, unatoč poteškoćama, svi su učenici uspjeli napraviti ono što smo od njih tražili.

O statistici i vjerojatnosti se uči kod predmeta matematike, ali mnogi drugi učitelji poznaju ovaj predmet. Stoga je na sudjelovanje moguće pozvati učitelja koji nije matematičar. U našem slučaju odlučili smo ne uključivati ​​preostale učitelje.

tehnički dan smo željeli održati u veljači, jer je to razdoblje kada nema ocjenjivanja. Učinili smo to tek u ožujku ove godine, jer su neki učitelji izostali zbog bolesti u veljači.

Provedba tehničkog dana moguća je u bilo koje vrijeme tijekom školske godine, jer tema nije vezana na druge teme.

3. Zaključak

Tijekom dana aktivnosti učenici su stekli osnovna znanja o statistici i vjerojatnosti. Ovo gradivo bi se sigurno obrađivalo više od 5 sati u redovnoj nastavi, za što ćemo ušteđene sate sada moći iskoristiti za preostatak gradiva matematike 9. razreda.

Samim prezentacijama i savijanjem listića učenici su puno lakše i brže svladavali željeno gradivo.

Rad u informatičkoj učionici također je bio vrlo koristan jer su naučili koristiti funkcije u Excelu. Da nije bilo ovog tehničkog dana, učenici sigurno ne bi išli u informatičku učionicu i na ovaj način obrađivali ovo gradivo.

4. Literatura

1. Berk, J., & Draksler, J., & Robič, M. (2005). Skrivnosti števil in oblik. Učbenik za matematiko v 9. razredu osnovne šole, 204-220, Rokus, Ljubljana.
2. Program osnovna šola. Matematika. Učni načrt (2011). Dostupno na: https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/obvezni/UN_matematika.pdf (3.10.2021).

Rad s talentiranim učenicima

iz područja informatike i računalstva

Andrej Peklar

Sažetak

U uvodu rada fokusiramo se na definiciju pojma daroviti učenici. Istražujemo veze između naslijeđa, okoline i talenta u različitim izvorima. U središnjem dijelu predstavljamo rad s talentiranim učenicima iz područja informatike u našoj školi. Prikazujemo načine na koje se učitelji dodatno zalažu za darovite učenike, posebice kroz razne pripreme za natjecanja, odgovaranjem na prijedloge istraživanja učenika, kao i višegodišnjim praćenjem nadarenih učenika. Posebno objašnjavamo priču o dvoje talentiranih studenata koji od prve godine pokazuju veliki interes za područje informatike i računarstva. Nakon tri godine osiguravanja dodatnih sati, koordinacije i međusobnog poticanja, u protekloj školskoj godini, na vlastiti zahtjev, prijavili su se na opću maturu iz predmeta koji nisu polagali u redovnom dijelu nastave. Moramo naglasiti da su učenici iznimno motivirani i spremni za samostalan i dodatni rad, jer svaki put suočavanje s novim izazovima potiče njihov napredak. Nije beznačajna i podrška učitelja, koja se kreće od motivacije do poticaja, nadograđena kroz paradigmu učiteljeva primjera i entuzijazma za informatiku.

Ključne riječi: matura, motivacija, talentirani učenici, informatika, učitelj.

Uvod

Talentirani studenti su oni studenti koji imaju veliki potencijal u sebi, dapače odlični su, znatiželjni, spremni raditi u nekoliko područja. Često nije nužno da se sve njihove sposobnosti također najbolje iskoriste. Sve ovisi o otkrivanju, poticanju i radu s talentiranim učenicima. To je bitno jer trebamo stalno pratiti učenike, pratiti njihov razvoj, napredak i postignuća te stalno stajati uz njih s poticajima i dodatnom motivacijom. Na potencijal darovitog učenika često djelomično utječe nasljedstvo, ali i motivacija i okolina. Kako bi unaprijedio svoje sposobnosti, poželjna je njegova samoaktivnost za stjecanje znanja, ogromna motivacija za rad i poticaji iz okoline. Budući da je talent povezan s dispozicijama i vanjskim čimbenicima, ne postoji općeprihvaćena definicija talenta. Udio i uloga i jednog i drugog i njihova uvjetovanost još su nedovoljno proučeni. Razlog je to što talentirani nisu jedinstvena skupina, već se talent manifestira u različitim oblicima i rasponima (Strmčnik, 1998.). „Talent je zbroj zadanih i stečenih čimbenika koji omogućuju natprosječno stvarne ili latentne, osobno ili društveno korisne kreacije u jednom ili više područja djelovanja ljudi, a specifična organizacija živaca, interesa, sklonosti i motiva darovitih daje i pečat njihovoj osobnosti.” 1998.) Novije definicije uključuju činjenicu da su darovita djeca i adolescenti ona koja imaju izrazito visoko razvijene sposobnosti dokazivanja u području kreativnosti i inteligencije. Najčešće se ističu u pojedinim područjima škole ili imaju izrazito dobro razvijene vještine vođenja. Bez obzira iz kojeg ekonomskog razreda dijete potječe, bez obzira na kulturnu skupinu kojoj dijete pripada, natprosječne sposobnosti mogu biti prisutne kod svih. Talentirane osobe mogu se pronaći i među manje uspješnim, socijalno ugroženim, tjelesnim invalidima i studentima s poteškoćama u socijalnoj prilagodbi (Težak, 2006.).

1. Rad s talentiranim studentima iz područja informatike i računalstva

Uzimajući u obzir stručna polazišta ažuriranja Koncepta otkrivanja darovite djece, učenika i studenata i odgojno-obrazovnog rada s njima (ZRSŠ, 2019.), u našoj školi provodimo i sustavni rad s darovitom djecom, nudimo im širi spektar aktivnosti. aktivnosti. Tako su motiviraniji jer su aktivnosti prilagođenije njihovim interesima, a istovremeno su i mentori motiviraniji jer im je omogućen rad uz više planirane diferencijacije i individualizacije u nastavi, više individualnog savjetovanja, bolje rezultate na natjecanjima…

Vodim sat informatike, koji pohađaju uglavnom talentirani učenici koji su više zainteresirani za informatiku. Zajedno planiramo na kojim natjecanjima žele sudjelovati i pripremamo se za njih. Posljednjih godina učenici su sudjelovali na natjecanju Bober i postigli dobre rezultate. Uoči natjecanja prvo smo se dogovorili kada ćemo se i koliko često sastajati. Učenici su predložili da se sastajemo svaka dva tjedna, nakon nastave. Tada smo pregledali proteklo natjecanje te raspravljali, analizirali i ocjenjivali rezultate koje su sami učenici izračunali.

Vodeća metoda rada na ovim sastancima je problemsko učenje. Takva metoda rada pomaže talentiranim učenicima da se aktivno bave problemskim sadržajem, pri čemu obogaćuju svoje iskustvo iskustvenim učenjem, samostalno traže ideje i upoznaju različite metode i postupke (Kolenc Kolnik, 1995.).

Darovitim učenicima pružamo problemsko, aktivno, višeslojno učenje temeljeno na istraživanju, povezivanju različitih procesa i promatranju postupaka rješavanja problema. Problemska nastava produbljuje znanje o sadržaju učenja i demonstraciju korisnog znanja (Nagy, 2001.).

U problemskim situacijama učitelji formuliraju zadatke ili pitanja na višim taksonomskim razinama, jer to potiče produktivnost izvornih ideja i konvergentnih mentalnih operacija (Blažič, 1997.). Projektni nastavni rad koristimo i u radu s talentiranim učenicima. Tako učitelj usmjerava učenike na postizanje ciljeva koje su postavili prije projekta. Učenici samostalno uče kada promatraju, prikupljaju podatke, analiziraju i dovršavaju projekt s učiteljem. Uz natjecanje u boberu pripremali smo se i za natjecanje u programiranju. Kako se radi o zahtjevnijem znanju, uvelike ovisi i o tome koliko su učenici prijemčivi za dodatni rad, čak i kod kuće. Posebno sam ponosan na dvoje talentiranih učenika koji su prošle školske godine pohađali četvrtu godinu. Sva dodatna znanja koja su marljivo sticali tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja odlučili su nadograditi do te mjere da su predmet informatika odabrali kao izborni stručni predmet opće mature. Već na prvoj godini studenti su pokazali veliki interes za informatiku i informatiku, pa su sudjelovali i u svim dodatnim aktivnostima iz područja informatike koje sam provodio, kao i aktivnostima koje je provodio kolega. U drugoj godini izradili smo plan realizacije sadržaja, u suradnji s ravnateljem, roditeljima, razrednikom, učenicima i mnom, kao nositeljima ovih aktivnosti. Škola im je omogućila da se uključe u nastavu starijih učenika, koji su i dalje redovito slušali predmet, iako se više nije učio u njihovoj generaciji. Marljivo su pohađali dodatnu nastavu, nastojali što redovitije pokazivati ​​svoj napredak i praktički su postali dio nastave. Prethodna školska godina bila je uglavnom posvećena objedinjavanju gradiva i pripremama za opću maturu, za koju su morali pripremiti i seminarski rad. Kao voditeljica tečaja službeno sam im bila mentorica, gdje su svaki birali svoju temu. U procesu izrade seminarskog rada na raspolaganju su imali svu moju pomoć, uz najmanje dvije propisane konzultacije. Obično pregledavaju ciljeve, plan rada i aktivnosti za budućnost. Kompetentno su pripremili i prezentirali seminarski rad te uspješno položili opću maturu.

2. Uloga škole i učitelja

Rad i briga o darovitim učenicima obuhvaća cjelokupni životni prostor kako u obitelji, tako i u školi i izvan škole. Škola ima značajnu ulogu u razvoju darovitih učenika, a ona se još više povećava ako je poticaj i podrška obitelji slabiji (Penca, 2003.).

Učitelj svojim interesom, sposobnošću i sklonošću pomaže u cjelokupnom razvoju učenika. Važan aspekt razvoja darovitih učenika je i učiteljevo samovrednovanje, pod kojim podrazumijevamo vrednovanje procesa učenja i aktivnosti učenika u odnosu na postavljene ciljeve. Nastavnik mora dobro poznavati svoje stručno područje i didaktiku predmeta, mora razumjeti znanja, pojmove i vještine iz područja informatike, temeljene na nastavnom planu i programu. Također je poželjno osigurati dodatno stručno usavršavanje nastavnika u predmetnom području, te pratiti aktualne informacije, čitati stručne članke i aktivno sudjelovati u radionicama. Učitelji bi trebali poticati više misaone procese u radu i aktivnostima s darovitim učenicima, koristeći analitičko i sintetičko mišljenje. Aktivnosti moraju razvijati deklarativno i proceduralno znanje (Peklaj, 2013.).

Pomažemo talentiranim učenicima da razviju logiku, intuiciju i ističu sintezu znanja. Primarni zadatak učitelja je stoga širiti i podržavati učenikovu znatiželju, dopuštamo im da razmišljaju i predviđaju, znajući da nećemo uvijek doći do pravih odgovora. Uloga učitelja se razlikuje od učenika do učenika. Prvo, učitelj s učenikom uspostavlja prihvaćajući, potporni, topli odnos na temelju kojeg učitelji postupno razvijaju visoke zahtjeve, ohrabruju učenika i suočavaju se s izazovnim zadacima (Peklaj, 2013.).

3. Provođenje aktivnosti za darovite učenike

Posebna uloga učitelja u radu s darovitim učenicima je motivacija. Nekompliciran zadatak talentiranom učeniku ne predstavlja izazov, pa mu ne donosi zadovoljstvo. Učitelj ga mora poticati novim znanjima, vještinama i zahtjevnijim učenjem. Za bolju motivaciju važan je i odnos učitelja i učenika jer im pohvale pomažu u stvaranju pozitivne slike o sebi. Učitelji darovitim učenicima nude ne samo potporu u poznavanju predmeta, već i interesu za predmetno područje. Na taj se način može razviti mentorski odnos između darovitog učenika i učitelja. Za stvaranje demokratskih odnosa i poticajne atmosfere vrlo je važna i učiteljeva emocionalna zrelost (npr. sposobnost kontrole u izražavanju, odlučnost, ustrajnost itd.). Posao učitelja je stvoriti okolnosti usmjerene na učinak. Prema Novakovim (2003) preporukama, učitelji mogu koristiti različite pristupe i metode rada s talentiranim učenicima: problemsku nastavu, eksperimentalni rad, projektni rad, rad u paru, grupni rad, društvene igre, kreativno stvaralaštvo itd.

Zaključak

Obrazovanje je jedno od temeljnih ljudskih prava, stoga je zadaća svakog učitelja nastojati svakom pojedincu pružiti što veće mogućnosti za njegov razvoj. Posebnu pozornost moramo posvetiti i talentiranim učenicima za koje možemo osigurati individualiziranu nastavu i tako ih potaknuti na dodatni rad. U našoj školi se već dugi niz godina pripremamo za školska natjecanja, što od učitelja zahtijeva puno profesionalnosti i fleksibilnosti. U prikazanom slučaju dvoje talentiranih učenika uočavamo da je važna komponenta u suradnji učenika i nastavnika i osobnost učitelja, posebice autoritet i primjer. Svakako učitelj radi unutar organizacije, tako da puno ovisi i o organizaciji škole.

Literatura

1. Blažič, M. (1997). Didaktični vidik dela z nadarjenimi. Pedagoška obzorja, (1-2), 3–9.
2. Ekspertna skupina za vzgojno-izobraževalno delo z nadarjenimi Zavoda RS za šolstvo (2019). Strokovna izhodišča posodobitve Koncepta odkrivanja nadarjenih otrok, učencev in dijakov ter vzgojno-izobraževalnega dela z njimi. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.
3. Kolenc Kolnik, K. (1995). Raziskovalni dosežki v vzgoji in izobraževanju. V: Pšunder, M. (ur.): Research in the field of education. Maribor: Pedagoška fakulteta, Univerza v Mariboru.
4. Nagy, M. (2001). Štipendiranje nadarjenih – Zoisove štipendije. Vzgoja in izobraževanje (4–7), 22–25.
5. Novak, M. (2003). Aktivne oblike dela z nadarjenimi učenci. V: Blažič, M. (ur.): Nadarjeni med teorijo in prakso. Novo mesto: Slovensko združenje za nadarjene, 318–329.
6. Peklaj, C. (2013). Učitelji nadarjenih učencev in delo z njimi. V: Juruševič, M., Gradišek, P. (ur.): Podpora psihologa učiteljem in vzgojiteljem pri delu z nadarjenimi. Ljubljana: Pedagoška fakulteta Univerze v Ljubljani, 27–37.
7. Penca, M. (2003). Spodbujanje nadarjenosti v osnovni šoli. V Blažič, M. (ur.): Nadarjeprezrt ali izkoriščen potencial. Novo mesto: Slovensko združenje za nadarjene.
8. Strmčnik, F. (1998). Pedagoški vidiki spodbujanja nadarjenih učencev. V: Bezić, T. (ur.): Nadarjeni, šola, šolsko svetovalno delo. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
9. Težak, S. (2006). Kdo so nadarjeni. V: Korez, I. (ur.): Ali je ta otrok nadarjen?. Ljubljana: OŠ Cirkovce, OŠ Borisa Kidriča Kidričevo, 9−17.

A teacher in a modern

learning environment

Brigita Uršič

Abstract

The basic feature of teaching in school is extreme difficulty. The general view of the teaching profession is quite the opposite. Many trained and dedicated teachers have been trying to improve the school for many years. A modern teacher leads a class effortlessly, talks a lot with pupils and tries to get as close as possible to them. A teacher has to engourage learning, as well as take care of his own personal and professional development. The teacher must be an expert interested in quality and he must also gain the support and cooperation of parents to teach and guide their children in a similar way at home. The teacher needs to be open to change as he loses some traditional roles and gains some new ones. He adapts learning content to modern information technologies and knows how to think critically. He must respect and take pupils seriously as equal interlocutors, as only in this way can he establish good relations with them (Jull, 2014). The teacher is a very important personality for pupils. The teacher must be supporting, encouraging and has to motivate pupils to act, succeed and develop their personality (Marinček, 2002). The teacher is a seeker of the ”right” way in the modern learning space.

Key words: digital age, modern teacher, new role of a teacher, relationship pupil-teacher-parents, stimulating learning environment.

1. Teacher’s role in modern learning environment

A teacher has a significant impact on a child’s development, as he is the one who spends a good part of the day with pupils. This is especially true for teachers who teach at the grade level. Many first-graders and second-graders are at school from early morning care, that is from 6 am, to late-afternoon on-call care, until 5 pm. Therefore, it is especially important that children at this time are in the hands of qualified and dedicated people who are aware of their responsibilities and influence in shaping the young person and are willing to do their best.

A pluralistic society demands even greater quality from the educational system. The modern teacher must look for better, more constructive educational approches for the younger generations, who are entering increasingly complex social currents. The teacher must be well acquainted with and understand the needs of the present generations of pupils. I believe that the traditional role, in which adults play the role of a teacher and children play the role of a pupil, no longer functions and inhibits relaxed relationships that contribute to well-being and, consequently, to a more effective educational process. Modern generations of pupils want to be accepted as whole people. Therefore, the teacher has to talk to the children much more, get to know them in all respects, so that the children feel he is really interested in them. He must praise them many times and empower them. The teacher must move away from collectivist education and give children the opportunity to develop individually.

2. Class teacher – my thirty years of practice

Class teachers are indispensable in school everyday life and for the operation of the school. If the class teacher is dedicated, responsible, professional and heartfelt, he can contribute to the culture, climate and image of the school in public. The class teacher is faced with many expectations and tasks dictated by legal provisions, the professional public, pupils, parents, school management and colleagues. The class teacher constantly sets himself tasks. We do not have adequate education for class teachers. The class teacher must constantly adapt his/her approaches and tasks to different classes. My thirty years of experience with class teaching has shown that there is no recipe for classroom teaching. To me, practice and additional education contributed the most to the sovereign classroom teaching. I gained a lot of knowledge and skills for practicing classroom education through two years of training as a mediator and as school mediator. As a class teacher, I adhere to the guideline that a child’s progress in school (learning and social) is as successful as possible if there is constant and quality communication between parents, children and teachers. I benefit from the knowledge and skills in the field of mediation. I think that all four competency areas are equally important for good and successful classroom teaching: academic, didactic, managerial and attitudinal. It is very important that children like to go to school and that they are not afraid. For the last eight years, when I have been a class teacher to first-graders, I have noticed that most of them go to school with joy and pride that they have become schoolchildren. The school must not insist on a position of power, but accept the diversity of its members and welcome them. As a class teacher, I talk to children a lot because I want to get as close to them as posssible and get to know them as holistic personalities (picture 1).

Picture 1. Socializing with pupils on a mountain trip

Children are very sensitive to injustices, so they need to be treated equally and their thoughts and feelings taken seriously. Children need to be given the experience that the teacher takes other adults and children equally seriuously. I believe that a teacher’s personality traits are very important for successful work with children. The research shows that class teachers are aware of their responsibilities for successful work. The analysis of their opinions has shown that it is very important that the teacher is fair and honest and consistent in his work because only in this way can he inspire confidence in pupils (Pajtler, 2009).

In my class practice, I try to complain as little as possible about pupils and accept responsibilities. Therefore, I try to offer parents pedagogical help and support when they need it and to develop an equal dialogue with them in a professional conversation. I tell parents at the first parent-teacher meeting that I expect an open and respectful dialogue and constructive cooperation. However, pedagogical workers need to be aware of the diversity of parents, so we need to show a lot of openness and tolerance and as little prejudice as possible. In recent years I have noticed that there is almost no parent who has a negative attitude towards school. I perceive that parents respect me both professionally and humanly. The spring (2019/20) and autumn (2020/21) closure of schools raised the profile of teachers, as parents in turn praised us for the professional implementation of remote learning and acknowledged our humanity as never before. Personally, I consider this to be a major turning point in the view of a teacher’s work. During this time, the teachers, each in their own way, faced the unknown, explored the possibilities and ways of remote learning and learnt modern digital technology, which we had to bring closer to both children and parents. Despite the abundance of work, I also took care of the social and emotional aspect of remote learning during this period, with the help of the Zoom application, for which the pupils were most deprived (picture 2).

Picture 2. Zoom teaching

It seems that during the period of both quarantines, teachers, pupils and parents became even closer. This is supported by many e-mails from parents, in which all three teachers who taught in the class were praised and thanked. I have not yet received so many words of recognition for my work, I think this applies to many other teachers as well. This gives the teacher new energy and self-confidence for further pedagogical work, as well as joy and pride.

3. Conclusion

My thirty years of pedagogical work have been marked by two major changes. We began to respect children more, talk to them more and understand them as holistic personalities. Children also became more competent and thoughtful. The other change is new ways of learning that have changed drastically in the last twenty years. Modern digital technology has brought a new learning environment into education. Children are already born into the digital world and learn digital language spontaneously, which is not the case for us, as we learn a new language only later. We live in a time of rapid social changes, so it is very difficult to educate for the future because we do not know what the future will be like. Teachers today are aware that teaching is far from our only task. In addition to parents, we are the most important people in the lives of most children. Despite the fact that the teacher’s work is difficult and responsible, it also brings satisfaction. There is no greater joy, motivation and satisfaction when you meet again successful young people whom you helped on the way to growing up.

4. Literature

1. Jull, J. (2014). Šolski infarkt: Kaj lahko storimo, da bo šlo otrokom, staršem in učiteljem bolje. Celovec: Mohorjeva družba v Celovcu.

2. Marinček, A. (2002). Osebnostna vzgoja: Vzgoja za družino in življenje. Celje: Cilian.

3. Pajtler, M. (2009). Vloga razrednika na razredni stopnji (Diplomsko delo). Maribor: Pedagoška fakulteta.

Početno čitanje i pisanje u 1. razredu

osnovne škole i digitalni alati

Vesna Kovačić

U Kurikulumu nastavnoga predmeta Hrvatski jezik jasno je navedena svrha učenja hrvatskog jezika: „Svrha je učenja i poučavanja nastavnog predmeta Hrvatski jezik osposobljavanje učenika za jasno, točno i prikladno sporazumijevanje hrvatskim standardnim jezikom, usvajanje znanja o jeziku kao sustavu, slobodno izražavanje misli, osjećaja i stavova te spoznavanje vlastitoga, narodnog i nacionalnog jezično-kulturnog identiteta. Učenicima se omogućuje primanje, razumijevanje, vrednovanje i stvaranje različitih govornih i pisanih tekstova primjenom komunikacijskih strategija. Učeniku je jezik najčešće sredstvo samospoznaje i spoznaje svijeta koji ga okružuje, a vještine slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i njihova međudjelovanja pridonose njegovoj osobnoj dobrobiti i omogućuju mu djelovanje u osobnim, društvenim, kulturnim i poslovnim prigodama.“

Ključne riječi: kurikulum, aplikacija ICT-AAC Glaskalica, čitanje, riječi, slova, Kokolingo, igre, Wordwall.

Da bi se dijete moglo sporazumijevati hrvatskim standardnim jezikom treba savladati jezične vještine slušanja, govorenja čitanja i pisanja. Slušanje i govorenje dijete uči spontano dok čitanje i pisanje treba vježbati da bi se razvilo. Ovdje ću ukratko opisati tijek učenja čitanja i pisanja u prvom razredu i nabrojati digitalne alate koji nam mogu u tome pomoći.

Prije polaska u prvi razred dijete bi trebalo imati usvojene određene predvještine kao što su uredan jezično-govorni razvoj, razvijena fonološka svjesnost, razvijena fina motorika, uredna koordinacija oko-ruka i razvijena orijentacija na papiru. Međutim tome nije tako . Sve više djece koji su upisani u prvi razred ne mogu izgovarati pravilno određene glasove, a fina motorika iz generacije u generaciju je sve lošija. Logopeda je nažalost premalo, tako da su učitelji prepušteni sami sebi.

Aplikacija ICT-AAC Glaskalica pomaže pri savladavanju fonološke svjesnosti koja predstavlja jednu od osnovnih predvještina čitanja. U tom smislu uključuje prepoznavanje prvog, zadnjeg ili svih glasova riječi. Nedavno je u ponudi Kokolingo (https://www.kokolingo.hr/) prva digitalna logopedska vježbenica. Obje aplikacije se naplaćuju ,ali uvelike mogu pomoći u artikulaciji glasova osobito ako je djetetu nedostupan logoped. Još uvijek, skoro dva desetljeća, popularna je aplikacija Učim slova i brojke s Hlapićem.

Tijek rada na satu obrade velikog i malog tiskanog slova

Na početku sata, u motivacijskom dijelu, najčešće se koristim malim pričama koje su prepune riječima koje započinju glasom koji taj dan obrađujemo. Priča može biti i u obliku stripa što je djeci još zanimljivije, a nama daje uvid u njihov govorni razvoj. Ovdje saznajemo je li dijete u mogućnosti prepoznati glasove u sredini, na početku ili na kraju riječi. Tu nam pomaže već spomenuta aplikacija Glaskalica.

Slijedi pisanje slova, tj. dio u kojem dijete uspostavlja vezu između slova i glasa. U tome nam može poslužiti alat Wordwall  (online alat za izradu interaktivnih igara u kojima je cilj doći do rješenja kroz razne zadatke u obliku popularnih igara.
https://wordwall.net/hr/resource/42529626

Povezivanje glasova u slogove i riječ

Slijedi dio u kojoj dijete uspostavlja vezu između slova i glasa. To je najteža i najvažnija faza u početnom čitanju i pisanju. Osim na prva, dijete obraća pozornost i na ostala slova u riječi te ih prevodi u njihovu glasovnu zamjenu.
https://wordwall.net/hr/resource/42529926

Čitanje riječi i rečenica

Ukoliko je dijete u mogućnosti napraviti glasovnu analizu i sintezu riječi, grafeme zamjenjuje s fonemima, čitanje postaje lakše i vještije. Naravno za to su nam potrebne mnogobrojne i raznovrsne vježbe. One moraju biti zanimljive i djetetu privlačne, a to nam upravo nude digitalni sadržaji.
https://wordwall.net/hr/resource/40131540

Zaključak

Na početku svog rada nisam bila zagovornik digitalnih alata u nastavi prvog razreda osnovne škole. Smatrala sam da im oni previše odvlače pažnju od stvarnog života, oduzimaju vrijeme koje bi djeca potrošila igrajući se u prirodi s vršnjacima. Bila sam mišljenja daje za slabu grafomotoriku upravo kriva digitalizacija. Sve to može biti točno ako roditelji ne postave jasnu granici. On je taj koji treba odrediti koje će digitalne alate dijete koristiti i koliko dugo. Na nama učiteljima je zadatak da im ponudimo upravo takve sadržaje koji će kod djeteta razvijati kognitivni razvoj, a ne ga udaljavati od stvarnog života. Učitelji informatike i razredni učitelji trebaju biti u partnerskom odnosu s roditeljima. Jedino tako će dijete dobiti sve kompetencije potrebne za život među kojima se nalazi i informatička pismenost.

Literatura

1. Kurikulum za nastavni predmet hrvatski jezik(Ministarstvo znanosti i obrazovanja ,Narodne novine, 2019. )

Biologija glazbe

Slavica Gilić i  Dijana Šutak

Sažetak

U OŠ Žuti brijeg tijekom protekle školske godine provele smo projekt pod nazivom Biologija glazbe.

Projekt je fokusiran na utvrđivanje fizioloških pokazatelja tijekom slušanja glasne, agresivne glazbe (tzv. psihodelične glazbe) mjerenjem krvnog tlaka i pulsa učenika, te na anketno ispitivanje učenika o njihovoj percepciji konzumiranja glazbe. Istraživanje je provedeno kao izborna aktivnost za učenike od petog do osmog razreda, a uključilo se ukupno 80 učenika.

Ovim smo istraživanjem došli do vrlo zanimljivih podataka vezanih za vrijednosti tlaka dobivenih kod učenika i prije slušanja zadane glazbe, a osobito nakon slušanja.

Zaključak je da je ista glazba dovela do potpuno različitih fizioloških i psiholoških reakcija kod učenika što im je pomoglo da bolje upoznaju sebe i nesvjesni fiziološki odgovor tijela na određenu glazbu. Pokazatelji ukazuju na niski krvni tlak kod učenika ovog uzrasta prije slušanja zadane glazbe, a koja je još dodatno spustila tlak nekim učenicima. Zabilježili smo i reakcije razilaženja ili približavanja gornjeg i donjeg krvnog tlaka. Nekim učenicima je reakcija bila vidljiva u značajnom skoku ili padu srčanog pulsa što može ukazivati na povećani psiho-motorni nemir. Svaki organizam u određenom vremenu različito reagira na isti glazbeni podražaj.

Ključne riječi: glazba, utjecaj glazbe, krvni tlak, puls.

Uvod

Glazba u nastavi Glazbene kulture je sredstvo upoznavanja sebe kao pojedinca, ali i zajednice u kojoj učenik živi. Naučeni smo da je glazba zabava, ali ona je i snažno sredstvo za postizanje specifičnih ciljeva čime se bave muzikoterapija, psihologija glazbe i sociologija glazbe.

Muzikoterapija je zdravstvena profesija koja se bavi utjecajem glazbe i glazbenih strategija u terapijske svrhe. Nova stremljenja struke predmeta Glazbene kulture u svijetu idu u smjeru korištenja elemenata muzikoterapije s ciljem omogućavanja učenicima boljeg upoznavanja sebe i svoje okoline posredstvom glazbe. Kako u našoj školi glazbenu kulturu predaje profesorica koja je i muzikoterapeut po struci, povezali smo ta dva vrlo srodna područja, s biologijom u ovaj zanimljiv i inovativan međupredmetni projekt. Projekt su provodile učiteljice glazbene kulture i biologije te školska psihologinja uz podršku ravnatelja.

Učenici ove i svih drugih generacija provode puno vremena slušajući glazbu i ona zauzima važno mjesto u njihovom životu te za nju svaki dan odvajaju dosta vremena. Obzirom na količinu konzumiranja glazbe ona značajno utječe na njihov psiho-fizički rast i razvoj, a da oni toga nisu svjesni. Zato smo proveli ovo istraživanje kako bismo učenicima zorno prikazali utjecaj glazbe na njihovu fiziologiju i na njihovo psihološko funkcioniranje.

Glazba koju učenici slušaju na satu glazbene kulture nije glazba koju oni slušaju u slobodno vrijeme i zato često ne pokazuju interes za nastavne sadržaje. Ovakav projekt uključuje popularnu glazbu, snažne energije i ritma koja im se većinom sviđa, te metodički polazi od učenika, a ne od analize glazbe, čime dobivamo aktivno uključivanje svih sudionika nastave bez etiketiranja prilagođavanjem programa i učimo ih neke životno korisne činjenice o njima samima.

Tijekom ovoga projekta s učenicima je obrađena tema slušanja glazbe uz pomoć slušalica te im je pojašnjeno da su preblizu bubne opne koja se može oštetiti neopreznim korištenjem dubokih slušalica. Pored toga kontinuirano glasno slušanje glazbe pomiče prag čujnosti te će trebati glasniji podražaj kako bismo mogli čuti. Ovo se u starosti prirodno događa, ali se korištenjem slušalica može i prije dogoditi. Razgovarali smo o slušnom stresu koji potencira hiperprodukciju adrenalina, što također može imati utjecaja na njihovo psiho-fizičko zdravlje.

Krvni tlak je lekcija u okviru predmeta Biologija u sedmom (7.) razredu, koju su učenici ovoga puta povezali s glazbom – sadržajem koji vole i tako na multidisciplinaran način naučili i teorijski aspekt ove lekcija, ali i nešto o svom osobnom krvnom tlaku i pulsu tijekom slušanja glazbe kao i o tome koliko su međusobno različiti fiziološki. Ove fiziološke razlike mogu značajno utjecati i na njihovo općenito funkcioniranje, pa je ovo aktivnost koja promiče toleranciju različitosti.

U našem istraživanju koristili smo digitalne tlakomjere (za zapešće i za nadlakticu) čija je točnost bila prethodno provjerena u ljekarnama. Mjerili smo dvije vrijednosti tlaka:

• gornju (sistolička) vrijednost tlaka i
• donju (dijastolička) vrijednost tlaka.

Sistolička vrijednost tlaka je viša vrijednost tlaka koja nastaje izbacivanjem krvi iz srca što nazivamo sistola (stezanje). Dijastolička vrijednost tlaka je niža vrijednost tlaka koja nastaje ulijevanjem krvi u srce što nazivamo dijastola. Prosječna vrijednost krvnog tlaka iznosi 120/80 mmHg, ali kod učenika ove dobi u okvire normalnog krvnog tlaka spadaju vrijednosti 90/ 60mmHg do 130/90 mmHg.

Krvni tlak je promjenjiv i zato smo vrednovali i prikazali samo značajno veća odstupanja od navedenih okvira normalnog krvnog tlaka i pulsa. Zanimljive su vrijednosti krvnog tlaka kod učenika prije slušanja zadane skladbe što dosta govori o različitim životnim čimbenicima te prehrambenim i drugim navikama.

Brzina rada srca pod utjecajem je živčanog sustava te ovisi o energetskim potrebama organizma. U stanju mirovanja brzina rada srca iznosi prosječno 60 – 80 otkucaja u minuti. Puls označavamo kao broj otkucaja srca u minuti.

Slika 1. Građa srca čovjeka           Slika 2. Digitalni tlakomjer

Opći podaci istraživanja

Zadaci ovoga rada su:

1. Istražiti kako slušanje zadane glazbe utječe na promjenu krvnog tlaka kod učenika
2. Istražiti kako slušanje zadane glazbe utječe na promjenu pulsa kod učenika
3. Osvijestiti učenicima vrstu i načine slušanja glazbe (putem ankete)

Ciljevi projekta su:

1. Prevencija štetnih utjecaja glazbe
2. Razumijevanje funkcioniranja tijela tijekom doživljavanja glazbe
3. Poticanje selektivnosti kod izbora i načina slušanja glazbe
4. Pobuditi veći interes za brigu i praćenje tjelesnih senzacija i signala
5. Percepcija fizioloških i drugih razlika među učenicima s ciljem veće tolerancije različitosti.

Početne pretpostavke:

1. Kod većine učenika vrijednosti tlaka će se neznatno promijeniti (do 5mmHg)
2. Kod pojedinih učenika vrijednosti tlaka će porasti (10 i više mmHg)
3. Kod pojedinih učenika vrijednosti tlaka će se smanjiti (10 i više mmHg)
4. Kod pojedinih učenika vrijednost pulsa će se značajnije povećati ili smanjiti

Plan provođenja projekta

Projekt je obuhvatio teorijski i praktični dio te obradu dobivenih podataka. Plan provođenja projekt prikazan je u tablici 1.

Ispitanici

Projekt je izborna aktivnost te se od 305 učenika OŠ Žuti brijeg, od petog do osmog razreda, u projekt uključilo 80 učenika, što je u postotku 26,8% učenika. Mjerenja su vršena tijekom jutarnje smjene, a neki učenici su sami doma mjerili tlak te nam poslali dobivene vrijednosti.

Proces dobivanja rezultata

Prije mjerenja krvnog tlaka i pulsa učenicima su dane upute vezano za proces:

a. Prije slušanja zadane glazbe mjerit ćemo krvni tlak i puls .
b. Ukoliko se ne osjećaju dobro ili spremno ne moraju sudjelovati u projektu.
c. Mjerenja ćemo obavljati na goloj nadlaktici dok sjede uspravno.
d. Tijekom mjerenja krvnog tlaka ne pomičite se i ne govorite.
e. Nakon upisanih početnih vrijednosti slušati ćete 15 min. zadane pjesme vrlo glasno.
f. Pred kraj zadnje pjesme ponovno ćemo izmjeriti vrijednosti krvnog tlaka i plus te ih pribilježiti.
g. Nakon toga učenici popunjavaju anketu, koja je anonimna.

Slika 3. Upute za mjerenje krvnog tlaka (preuzeto s www.veroval.info)

Učenicima je dodatno pojašnjeno mjerenje tlaka i pulsa:

1. Postaviti manšetu oko nadlaktice, ne prejako, toliko da se ispod nje može staviti vršak prsta. Osigurati da je donji rub manšete 2,5 cm iznad lakatne jame.
2. Uključiti uređaj.
3. Manšeta će se početi napuhavati nakon pritiska na odgovarajuću tipku. Nakon što je manšeta napuhana, automatski mehanizam će polako smanjivati pritisak.
4. Kako se manšeta se polagano prazni, promatrati ekran i očitati vrijednosti tlaka. Na ekranu se na kraju mjerenja ispisuju obje vrijednosti i sistolički i dijastolički tlak.
5. Zapisati izmjerene vrijednosti, prvo sistolički, a potom dijastolički tlak. (npr. 120/80)
6. Zapisati vrijednosti izmjerenog pulsa.

Učenici su slušali tri skladbe benda Project 86.

1. Project 86 – Fall Goliath (s promjenama tempa i intenziteta glazbe)
2. Project 86 – Evil
3. Project 86 – Spy Hunter

Project 86 je američki bend s rock/post-hardcore/alternativnim stilom glazbe. Tekstovi su poticaj za prepoznavanje i rad na negativnostima kod sebe i u društvu. Pjevaju karakterističnim vičućim vokalom uz izrazito energičnu i ritmičnu glazbu. (https://www.project86.com/home).

Slika 4. Mjerenje tlaka tlakomjerom       Slika 5. Mjerenje tlaka tlakomjerom za za nadlakticu zapešće

Rezultati prije slušanja zadane glazbe

Normalne vrijednosti tlaka kod adolescenata su od 90/6O mmHg do 130/90mmHg(podaci dobiveni od strane obiteljskog liječnika).

Gornji tlak izlazi iz okvira normalnog (90 – 130mmHg) kod 19 učenika (23%): 12 učenika ima vrijednosti veće od 130mmHg i 7 učenika manje od 90mmHg.

Donji tlak izlazi iz okvira normalnog (60-90mmHg) kod 18 učenika (21,95%): 3 učenika ima vrijednosti više od 90mmHg, a 15 učenika manje od 60mmHg.

Puls izlazi iz okvira normalnih vrijednosti (60-80 otkucaja/min.) kod 23 učenika (28%).

ZAKLJUČAK: Prije istraživanja 17 učenika ima niski tlak, a 12 ih ima visoki tlak, što može značajno utjecati na njihovu sposobnost praćenja nastave. Mogući su simptomi kao što su vrtoglavica, mučnina, slabost, omaglica i sl. Nakon razgovora sa ravnateljem o ovim podacima nabavili smo školske tlakomjere koji su dostupni u slučaju potrebe.

Slika 6. Vrijednosti sistoličkog tlaka kod učenika PRIJE procesa slušanja

Slika 7. Vrijednosti dijastoličkog tlaka kod učenika PRIJE procesa slušanja

Rezultati dobiveni nakon slušanja glazbe

Tlak se kod 7 učenika spustio nakon slušanja glazbe za više od 20mmHg (za 58, 60, 43mmHg).

Kod 2 učenika tlak se povisio za 31 i 67mmHg, a prije slušanja je bio u granicama normale.

Dakle, kod 3% učenika glazba je izazvala značajno veliki pad ili skok tlaka, a da učenici nisu verbalno potvrdili bilo kakvu nelagodu ili promjenu, dapače većini je ova glazba odgovarala.

Gornji tlak se promijenio za više od 10mmHg kod 22 učenika (7,21%), a donji kod 19 učenika (6,22%). Kod 8 učenika tlak se približio ili udaljio, što također nije dobro (2,62%).

Manjem broju učenika je tlak ostao isti, ali se kod takvih puls promijenio.

Puls je porastao kod 8 učenika preko 20 otkucaja u minuti (2,62%), što može ukazivati na psiho-motorni nemir izazvan glazbom. To smo pojasnili učenicima jer kod samostalnog slušanja ovaj podatak prođe neopaženo.

Dakle, kako smo i pretpostavili kod 5% učenika je došlo do velikih promjena vrijednosti tlaka i/ili pulsa a kod 16,05% učenika je vrijednost tlaka promijenjena za više od 10mmHg.

Zanimljivi primjeri pojedinih učenika:

• L.R. tlak 106/61mmHg, puls 92 (prije), te tlak 173/124mmHg, puls 96 (poslije slušanja) promjena za 67/63.
• J.M. tlak 185/103mmHg, puls 61 (prije) te tlak 127/84mmHg (poslije slušanja) što je promjena od 58/19.

Rezultati koje smo dobili svakako ne pokazuju pravo stanje jer je samo 15 minuta slušanja glazbe daleko od stvarnih vremenskih odrednica dnevnog slušanja glazbe učenika, što smo doznali u anketi. Dakle ako su ovakvi rezultati nakon samo 15min. kakve bismo rezultate mogli dobiti nakon njihovog uobičajenog dnevnog slušanja glazbe koje u prosjeku iznosi oko jedan sat.. Glazba koju su slušali tijekom projekta odgovara glazbi koju oni slušaju u slobodno vrijeme po ritmu, tempu, dinamici i načinu izvođenja tako da tu ne bi bilo značajnih razlika u dobivenim rezultatima. Zaključujemo da slušanjem glasne i vrlo ritmične glazbe možemo svakodnevno mijenjati i varirati broj otkucaja srca i krvni tlak i tako pomjerati prirodne vrijednosti koje imamo.

Rezultati provedene ankete (Anketa u prilogu)

Nakon slušanja učenici su popunili anketu i odgovorili na pitanja o tome kako slušaju glazbu. U nekim pitanjima su bili ponuđeni odgovori a u nekima su sami dopunjavali odgovore.

1. Koju vrstu glazbe slušaš u slobodno vrijeme?

Slika 8. Vrsta glazbe koju učenici slušaju

2. Koliko vremena provodiš slušajući glazbu tijekom jednog dana? (s mobitela, CD playera, TV-a, igranja igrica, slušanja radija…)

Slika 9. Vrijeme koje učenici provode slušajući glazbu tijekom jednog dana

3. Na koji način slušaš glazbu?

Slika 10. Način na koji učenici slušaju glazbu

4. Kakvog je karaktera glazba koja ti najviše odgovara?

Slika 11. Karakter glazbe koju slučaju učenici

5. Koliko glasno slušaš glazbu?

Slika 12. Glasnoća pri kojoj učenici slušaju glazbu

6. Kakvo raspoloženje pobuđuje glazba koju slušaš?

Slika 13. Prisutno raspoloženje kod učenika tijekom slušanje glazbe

7. Koristiš li slušalice koje idu dublje u uho?

Slika 14. Koriste li učenici slušalice koje idu dublje u uho

8. Jesi li ikada doživio/doživjela lagano zujanje u ušima ili „gluhoću” nakon boravka u prostoriji s glasnom glazbom?

Slika 15. Doživljaj zujanja ili gluhoće tijekom slušanja glazbe

9. Koristiš li slušalice u prometu (šetnja, vožnja biciklom…)?

Slika 16. Koriste li učenici slušalice u prometu

10. Upozorava li te okolina na glasnoću glazbe koju slušaš?

Slika 17. Upozorava li okolina učenike na glasnoću slušanja glazbe

Mogući nedostaci istraživanja

Učenici odgovaraju uvjetovano pretpostavljenim ‘‘očekivanjima profesora’‘ iako je anketa anonimna, vjerujemo da ih puno više sluša narodnu glazbu ali kada se o tome govori ne ističu to. Postoji mogućnost da učenici ne razlikuju glazbene stilove obzirom na fuzije glazbenih stilova koje su danas prisutne u glazbi koju oni slušaju.

Izbor glazbe je uvjetovan onim što se sluša kod kuće i što ”svi u razredu slušaju”.

Kažu da najviše njih sluša pop i rock, koji su najviše medijski prisutni pa su moguće i time uvjetovani kod davanja odgovora.

Trebali smo u pitanjima definirati odnosi li se slušanje glazbe na pozadinsko ili aktivno slušanje.

Zaključak

Psihološke i fiziološke promjene tijekom slušanja glazbe ostaju nezamijećene jer smo ih navikli ignorirati. Poznato je da glazba nakon nekog vremena umara, no često toga nismo svjesni. Zato smo u ovom projektu učenicima skrenuli pozornost na takve činjenice vezane za fiziološke signale koje tijelo šalje.

60,3% ispitanika sluša glazbu dominantno na slušalice koje su danas modni detalj jer se imitira izgled DJ-a, a pri tome ne razmišlja o mogućim štetnim učincima istoga, a osobito u prometu.

49,2% učenika je izjavilo da glazba kod njih provocira veselo raspoloženje, a 48% učenika glazbom kod sebe provocira agresivno ili depresivno raspoloženje. Poznato je da glazbom kod sebe podržavamo svoje dominantno raspoloženje pa je alarmantan broj učenika koji svjesno podržavaju svoje negativno raspoloženje glazbom. Ono se slušanjem produbljuje i dobiva kontinuitet.

Često slušanje glazbe na slušalice je znak potrebe za isključivanjem svijeta i isključivanjem sebe iz svijeta. Time glazba gubi svoju prvotnu – socijalnu – dimenziju i u razredima imamo sve više ”providne” i asocijalne djece . Ova je generacija učenika zbog pandemije ionako zakinuta za koncerte i druga okupljanja te bi barem put do škole mogao biti socijalna aktivnost.

Dosta učenika ima niski ili visoki krvni tlak u jutarnjim satima tijekom nastave, što je također samim učenicima bila novost obzirom da većina njih nije do sada mjerila tlak. Ovo je vrijedan podatak za učenike kako bi mogli prevenirati eventualne simptome.

Utjecaj glasne i agresivne glazbe na slušatelje je potpuno individualan i ne podudara se sa osjećajem ugode ili nelagode.

Kod nekoliko učenika ovakva vrsta glazbe, ovoga puta je pozitivno utjecala na tlak tj. povisila ga onima koji imaju nizak tlak i obrnuto. To ne znači da svaka druga glazba u neko drugo vrijeme to isto čini.

Kada smo učenicima prikazali njihove rezultate i pojasnili vidjeli smo veliku zainteresiranost, pozitivne komentare i želju za više ovakvih korisnih sadržaja.

Ovakvi nastavni sadržaji uključuje sve učenike na jednak način (inkluzivni sadržaj) i pomaže im da spoznaju i prihvate fiziološke i druge razlike među sobom.

Ovo je vrlo sugestibilan način koji potiče učenike da vode računa o izboru i načinu slušanja glazbe te o fiziološkim senzacijama koje ono provocira.

Nastavak projekta

U razgovoru sa odjelom za ispitivanje sluha u jednoj gradskoj bolnici naišli smo na interes otorinolaringologa koji je prihvatio suradnju vezanu za detaljna istraživanja sluha neposredno nakon uobičajenih sat vremena slušanja i gledanja njihove glazbe.

Radujemo se toj suradnji i jedva čekamo nove rezultate.

Želja nam je javiti se na natječaj koji potiče istraživanje novih obrazovnih sadržaja, kako bismo razvili cijeli proces. U nastavku ćemo raditi isto istraživanje sa umirujućom glazbom.

Želja nam je iskustveni i zorni prikaz utjecaja glazbe na slušatelje.

Literatura

1. Begić V., Bastić. M., Madaj Prpić J., Bakarić A. 2019. Biologija 7, Alfa
2. Daniel J. Levitin: This is Your brain on Music, Penguin Group – USA 2007
3. A.C. Lehmann, J. A. Sloboda, R.H. Woody: Psichology for musicians, NY 2007.
4. www.veroval.info

___________________________________________________________________

Prilog 1. Anketa o slušanju glazbe za učenike

Zaokruži jedan odgovor.

1. Koju vrstu glazbe slušaš u slobodno vrijeme?

a. klasičnu b. filmsku c. pop/rock d. rap e. turbo-folk

2. Koliko vremena provodiš slušajući glazbu tijekom jednog dana?
(s mobitela, CD playera, TV-a, igranja igrica, slušanja radija…)

a. 0-30 min b. 30 min – 1h c. 1h – 2 h d. 2h i više

3. Na koji način slušaš glazbu?

a. preko zvučnika b. preko slušalica c. podjednako preko zvučnika i slušalica

4. Kakvog je karaktera glazba koja ti najviše odgovara?

a. sjetna/spora b. vesela/plesna c. agresivna d. depresivna

5. Koliko glasno slušaš glazbu?

a. glasno b. umjereno c. tiho

6. Kakvo raspoloženje pobuđuje glazba koju slušaš? Zapiši svoj odgovor.

7. Koristiš li slušalice koje idu dublje u uho?

a. da b. ne

8. Jesi li ikada doživio/doživjela lagano zujanje u ušima ili „gluhoću” nakon boravka u prostoriji s glasnom glazbom?

a. da b. ne

9. Koristiš li slušalice u prometu (šetnja, vožnja biciklom…)?

a. da b. ne c. ponekad

10. Upozorava li te okolina na glasnoću glazbe koju slušaš?

a. da b. ne

Fotogrametrija

Damjan Erhatič

Sažetak

U Gimnaziji Franca Miklošiča Ljutomer nastojimo našim studentima ponuditi što više znanja iz tehnologija koje su nove, aktualne i zanimljive. Stoga, koristimo fotogrametriju unutar rednog IT predmeta. A kako radi fotogrametrija? Jednostavno, na osnovi jedne snimke mogu se odrediti dvodimenzijska svojstva objekta, tj. provesti potpuna rekonstrukcija približno ravnog objekta (npr. zemljišta, pročelja zgrade) ili djelomična rekonstrukcija prostornog objekta (npr. obrisa nekog predmeta).

Ključni pojmovi: fotogrametrija, Meshroom, slika, rekonstrukcija.

Fotogrametrija

Fotogrametrija je znanost i tehnologija prikupljanja pouzdanih informacija o fizičkim objektima i okolišu kroz postupak snimanja, mjerenja i interpretacije fotografskih snimki i uzoraka zabilježenog elektromagnetskog zračenja te drugih pojava.

Drugim riječima, stvaranje 3D modela pri kojem snimamo veliki broj slika stvarnog objekta jednostavno je za uporabu, pruža dobre rezultate i može biti potpuno besplatno.

Postoji mnogo inačica fotogrametrije. Fotogrametrija izbliza odnosi se na prikupljanje fotografija s kraće udaljenosti, ali poznajemo i tradicionalnu zračnu (ili orbitalnu) fotogrametriju.

Meshroom/AliceVision

Meshroom predstavlja besplatan softver otvorenog koda za fotogrametriju s prekrasnim korisničkim sučeljem. Temelji se na osnovnom okviru koji nosi naziv AliceVision i rezultat je suradnje između nekoliko sveučilišta, laboratorija (Češko tehničko sveučilište, IMAGINE, INPT, Simula Research Laboratory i Quine) i Mikros Image, francuske postprodukcijske tvrtke.

Slika 1. Korisničko sučelje Meshroom

Osnovna interakcija zapravo je jednostavna kao što izgleda. Povučemo i spustimo slike u Meshroom prozor, pritisnemo START i pričekamo na gotov model. Zahvaljujući softveru Meshroom možete izvesti i proširenu rekonstrukciju. To znači da napola dovršenom rješenju možete dodati više slika ako primijetite (u pregledu) da bi neka područja mogla koristiti više detalja.

Pored svega navedenog, softverom Meshroom možemo izvršiti čak i obnovu uživo. U ovom načinu rada snimimo nizove slika više puta, učitamo ih u mapu i oni se automatski obrade. Prikaže se pregled i mi odlučujemo koji dio modela treba više detalja. Zatim snimimo nekoliko slika i cijeli postupak se ponavlja dok ne obuhvatimo model iz svih točaka gledišta.

Međutim, prije nego što se počnete igrati odnosno koristiti softver Meshroom, morate uzeti u obzir nekoliko važnih koraka prilikom snimanja fotografija za fotogrametriju.

Kako fotografirati za fotogrametriju

Kamera i postavke

Kamera pametnog telefona dobro će raditi, ali ako imate DSLR, snimanje će biti još bolje. Ako namjeravate koristiti DSLR, smanjite otvor blende na barem 5-6 kako biste se fokusirali na cijeli model koji pokušavate snimiti.

Razmislite o snimanju u RAW formatu ako vaš fotoaparat to podržava. JPEG formati obično su sasvim prihvatljivi, ali format RAW datoteke pruža neke bolje mogućnosti za podešavanje postavki slike, npr. svjetline. Ako razvijate RAW slike ili uređujete JPEG, pazite da ne koristite efekte korekcije leće ili sličnih filtera.

Fotografiranje

Morate snimiti barem 30 slika. Imajte na umu da neke slike mogu biti odbačene ako program ne pronađe dovoljno sličnosti s drugim slikama ili ako su zamućene.

1. Pomičite se po ciljnom objektu u krugovima. Nemojte pomicati predmet ili njegovu okolinu između slika.
2. Preklapanje! Želite da svaki dio modela obuhvati najmanje 2 slike. U idealnom slučaju imat ćete pri snimanju sljedećih slika oko 60-80% preklapanja.
3. Izbjegavajte oštre sjene, koristite raspršeno osvjetljenje ili fotografirajte vani tijekom poluoblačnog dana.
4. Objekt mora zauzeti važan dio svake slike.
5. Izbjegavajte vrlo sjajne ili prozirne predmete.

Slika 2. Primjer obuhvaćanja slika

Možete koristiti zoom odnosno zumiranje fotoaparata ili čak miješati slike iz potpuno različitih fotoaparata. Meshroom je zaista sjajan u tom pogledu. Međutim, nemojte nepotrebno mijenjati povećanje nakon svake slike samo zato što to možete učiniti.

Dobro je da se što više fotografija snimi istom kamerom i istim zoom-om (žarišna duljina), jer se time stvaraju potrebna ograničenja za postupak unutarnje kalibracije kamere, što i želimo.

Što bi se dogodilo ako bismo snimili fotografije ispred potpuno bijele pozadine i rotirali model između slika? Djeluje… nekako. Međutim, rezultati će biti lošiji. Na objektu ćemo imati samo točke koje predstavljaju mali dio slike, pa su parametri kamere manje ograničeni, što dovodi do manje preciznih rezultata.

Idealne mete za fotogrametriju predstavljaju teksturirani ili grubi objekti (npr. kipovi). Po mogućnosti možete prekriti sjajne ili prozirne predmete prahom (brašno/kreda u spreju) kako biste izbjegli refleksije. Postoji i opcija prekrivanja sjajne površine slikarskom trakom.

Standardna rekonstrukcija

Pri obradi fotografija koje ste prethodno snimili vani, najvjerojatnije ćete koristiti standardnu ​​rekonstrukciju, tako da ih jednostavno više ne možete snimati. Pretpostavljamo da ste već snimili sve potrebne slike i sada želite rekonstruirati 3D model. Tijek postupka je vrlo jednostavan:

1. Kopirajte sve slike u mapu na tvrdom disku,
2. Povucite i spustite mapu (ili pojedinačne slike) u prozor Meshroom,
3. Spremite projekt koristeći File – Save na odredište koje želite (inače će rekonstrukcija biti spremljena u privremenu mapu),
4. Kliknite na Start ili desnom tipkom miša kliknite na čvor Structure from motion (SFM) node i pritisnite Compute.
5. Bolje je izračunati SFM jer ćete vidjeti pregled za nekoliko minuta.
6. Pričekajte, ova priprema traje neko vrijeme.

• Kada se završe, čvorovi na dnu postat će zeleni jedan za drugim,
• ·U bilo kojem trenutku možete pritisnuti Stop i kasnije nastaviti s rekonstrukcijom.

Čim se čvor Structure from motion završi, prikazat će vam se pregled (dvaput kliknite na čvor da biste učitali pregled ako se ne učita automatski). Sve slike koje su uspješno korištene u rekonstrukciji imat će dodanu zelenu kvačicu.

Ako primijetite da je veliki broj slika odbačen, a da u pregledu vidite samo nekoliko kamera, nema smisla nastaviti rekonstrukciju. Morat ćete snimiti bolje slike, povećati rekonstrukciju s više slika (objašnjeno u sljedećem poglavlju) ili se poigrati s postavkama.

Kada se cjelokupna rekonstrukcija završi, možete dvaput kliknuti na čvor Texturing za pregled konačne mreže.

Desnom tipkom miša kliknite na bilo koji dovršeni čvor i odaberite Open folder. Otvorite mapu Texturing ili MeshFiltering da biste locirali izlaznu datoteku u najčešće korištenom Wavefront .obj formatu.

Iako se izlazna datoteka može uvesti izravno u Slic3r PE, vjerojatno ćete imati potrebu za osnovnim čišćenjem modela prije printanja (ispisa).

Povećana rekonstrukcija

Recimo da nešto skenirate kod kuće, nešto što je kreiralo vaše dijete, npr. vašu omiljenu akcijsku figuru ili vašu gitaru. Napravili ste 60-ak slika i rekonstrukcija se odvija dobro. Međutim, postoji iznimka odnosno jedno područje koje niste dobro snimili, tako da su neke slike odbačene i sada nedostaje mnogo detalja u ovom dijelu modela.

Zahvaljujući softveru Meshroom možete jednostavno snimiti više slika i dodati ih postojećoj rekonstrukciji. Malo je reći da je ova značajka korisna.

Bitno je da ne pomičete objekt između pojedinih serija slika. Ako ga premjestite, više nećete moći povećati rekonstrukciju.

Kada želite fotografirati kako biste ispunili loše snimljeno područje, bolje je snimiti oko 5 do 10 fotografija. Možete pokušati ispuniti više područja odjednom. Nove slike odgovaraju originalnom nizu fotografija. To znači da dodavanje novih slika može čak uzrokovati da prethodno odbačene slike odgovaraju novom nizu odnosno seriji.

Kad god dodate niz slika postojećoj rekonstrukciji, u uređivaču grafikona prikazat će se nova grana. Trebate samo izračunati sve do čvora StructureFromMotion (desnom tipkom miša kliknite na njega i odaberite Compute), što je obično prilično brzo. Čim postane zelen, možete dvaput kliknuti na čvor da ažurirate pregled u prozoru 3D preglednika.

Slika 3. Čvorovi

Kada mislite da imate dovoljno slika za konačnu rekonstrukciju, desnom tipkom miša kliknite na krajnji desni čvor (Texturing) i pritisnite Izračunaj. To može biti dugotrajno, pa je zaista korisno izvršiti cjelokupnu rekonstrukciju samo na posljednjoj grani s uključenim svim slikama.

Slika 4: Tekstura koja se koristi u 3D rekonstrukciji

Obnova uživo

Najzabavniji način rada primjenom fotogrametrije. Postavili ste mapu koju će pratiti Meshroom. Svaki put kada kopirate slike u ovu mapu, one se automatski obrađuju i dodaju u rekonstrukciju. Postupno snimajte više fotografija i promatrajte kako se model poboljšava. Na kraju možete dovršiti izračun cijelog teksturiranog modela zahvaljujući softveru Meshroom.

Prva serija slika trebala bi uključivati ​​najmanje 10-20 slika i usredotočiti se na opći oblik objekta. Ako snimite cijelu prednju stranu objekta, a zatim i cijelu stražnju stranu, vjerojatno ćete morati stvoriti most između ovih serija slika. To možete učiniti snimanjem fotografija koje se kreću od prednje prema stražnjoj strani u malim koracima.

Postavke

1. Odaberite View – Live Reconstruction,
2. Postavite Image folder i najmanji broj slika, koje će biti obrađene u svakom koraku (ovo postavite iznad 4),
3. Kliknite na Start na ploči Live Reconstruction,
4. Počnite kopirati slike u mapu slika.

Minimalni broj slika je prema zadanim postavkama podešen na 4, ali preporučujemo da snimite još više slika u svakoj seriji.

Da biste stvorili teksturirani model, morate ponovno povezati zadnji čvor StructureFromMotion s čvorom PrepareDenseScene.

1. Desnom tipkom miša kliknite na poveznicu između prvog čvora StructureFromMotion i PrepareDenseScene,
2. Odaberite Remove,
3. Povucite novu poveznicu s najnižeg izlaza StructureFromMotion na ulaz PrepareDenseScene,
4. Desnom tipkom miša kliknite na Texturing i pritisnite Compute.

Slika 5. Kip (statua)

Priprema modela za tisak – zatvaranje rupa i popravak

Gotovo sve mreže koje su stvorene 3D skeniranjem ili fotogrametrijom imaju rupe na dnu. Na našu sreću treba nam ravna podloga koju bi bilo lako postaviti na površinu za ispis, tako da se može napraviti jednostavna ravnina izrezana u Meshmixeru, Blenderu, 3D builderu (ili bilo kojem drugom programu koji vam je draži).

Također, opseg modela bit će prilično nasumičan, stoga se nemojte iznenaditi ako je model nakon uvoza zaista mali. Samo ga povećajte.

Zaključak

Zahvaljujući Meshroomu, fotogrametrija je sada lakša nego ikad. Izlazne mreže nisu spremne za trenutni ispis, ali uz nekoliko manjih ispravaka možete dobiti apsolutno zapanjujuće rezultate kako za 3D grafiku tako i za industriju igara/animacije. Pri tome je sve otvorenog koda. Naravno, postoje i druga rješenja koja donose iste ili čak bolje rezultate. Jasno je da sve ovisi o našim potrebama odnosno o svrsi uporabe 3D modela.

Literatura

1. Best Photogrammetry Software in 2021 (b.d.) Na all3dp.com. Dostupno na internetskoj adresi: https://all3dp.com/1/best-photogrammetry-software/ (pristupljeno 10.11.2021.).
2. Photogrammetry (b.d.) Na en.wikipedia.org. Dostupno na internetskoj adresi: https://en.wikipedia.org/wiki/Photogrammetry (pristupljeno 13.11.2021.).
3. Photogrammetry 2 – 3D Scanning simpler, better than ever! (b.d.) Na blog.prusaprinters.org. Dostupno na internetskoj adresi: https://blog.prusaprinters.org/photogrammetry-2-3d-scanning-simpler-better-than-ever_29393/ (pristupljeno 10.11.2021.).

Samovrednovanje

(učenici, nastavnici, roditelji)

Gordana Popović

Sažetak

Članak govori o obrazovnom istraživanju u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka provedenog u sklopu procesa samovrednovanja kojega provodi svaka školska ustanova autonomno i s punom odgovornošću, a vođena je unaprijed definiranim opisivačima kvalitete. Cilj školskog istraživanja je:

• utvrđivanje trenutačnoga stanja i usporedba stavova roditelja, nastavnika i učenika
• utvrđivanje potencijala za unaprjeđenje
• sustavno unaprjeđenje kvalitete.

Ključne riječi: istraživanje, anketa, samovrednovanje.

Provodeći ankete s učenicima, roditeljima, nastavnicima ,povjerenstvo za samovrednovanje škole u kojemu je i stručna suradnica pedagoginja voditeljica tima za kvalitetu, objavljuje specifične rezultate anketa i zaključke u svrhu poboljšanja kvalitete rada škole i dobrobiti učenika.

Postoje različita razmišljanja o tome kako bi se istraživanje za samovrednovanje moglo provoditi, no mi smo se odlučili za pristup koji je pred roditelje, nastavnike i učenike zahtijevao odgovore na specifična pitanja vezana za našu školu. Smatramo da će nas rezultati anketa sudionika odgojno obrazovnog procesa voditi upravo ka unapređivanju rada u samoj školi.

Članak je podijeljen u nekoliko dijelova: uvod ( o samovrednovanju i o anketama ), rezultati provedenih anketa, zaključak provedenih anketa, i za kraj, prezentacija u digitalnom alatu Canva te popis literature.

Ključne riječi: samovrednovanje, roditelji, nastavnici, učenici, ankete, istraživanje

Uvod

a) O samovrednovanju

Osigurana kvaliteta prvenstveno znači da je učenje u skladu s potrebama polaznika, poslodavaca, lokalne zajednice i gospodarstva.

Samovrednovanje je osmišljeno kako bi se osiguralo da interesi polaznika budu na prvome mjestu i da budu najvažniji. Namjera je postaviti polaznike, njihove potrebe, iskustva i postignuća u središte samovrednovanja i unaprjeđivanja. Nadalje, odgojno-obrazovni proces treba biti usklađen s potrebama poslodavaca, lokalne zajednice i gospodarstva. Ukratko, to je proces sustavnog i trajnog praćenja i preispitivanja vlastite prakse s ciljem unapređivanja rada škole.

Škola u ovaj proces uključuje sve ključne dionike: djelatnike škole, učenike, njihove roditelje, poslodavce, vanjske suradnike i partnere, lokalnu zajednicu…

Škola proces samovrednovanja provodi u suradnji s Agencijom za strukovno obrazovanje, a opisivači kvalitete, prema kojima škola donosi prosudbe, grupirani su u 6 područja:

• planiranje i programiranje rada
• poučavanje i podrška učenju
• postignuća učenika i ishodi učenja
• materijalni uvjeti i ljudski potencijali – profesionalni razvoj radnika ustanove
• suradnja unutar ustanove za strukovno obrazovanje – suradnja s ostalim dionicima promicanje ustanove
• upravljanje (ustanova i kvaliteta)

Jedanput godišnje, temeljem svih prikupljenih dokaza i iz njih izvedenih prosudbi, škola piše Izvješće o samovrednovanju u kojemu na kritičan i objektivan način propituje kvalitetu ukupnoga rada i djelovanja škole, te predlaže plan unaprjeđenja svoga rada. Plan unaprjeđenja se ugrađuje u Godišnji plan i program rada škole, te u Školski kurikulum.

Proces samovrednovanja vodi Povjerenstvo za kvalitetu, u suradnji s ravnateljem Škole, školskim odborom, te svim djelatnicima škole.

b) O anketama

Anketirano je ukupno 208 roditelja, 46 nastavnika i 317 učenika. Istraživanje je provedeno u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića u vremenu od 1.do 12. veljače 2022. Za potrebe istraživanja izrađen je online upitnik koji se za roditelje i nastavnike sastoji od 28 pitanja te za učenike od 20 pitanja. Pitanja za nastavnike podijeljena su na varijable vezane za Kurikulum škole, operativne nastavne planove i GIK-ove, zatim učenje i poučavanje, suradnju s obitelji i vanjskim dionicima, školsko ozračje, zaposlenike, suradnike i osoblje, zatim upravljanje i rukovođenje te uvjete rada. Upitnik za roditelje se sastojao od sljedećih varijabli: dijete i škola, nastava i ocjenjivanje, razvoj životnih vještina, odnos unutar škole i upravljanje školom te komunikacija s roditeljima. Upitnik za učenike sastojao se od varijabli: odnos prema školi, ocjenjivanje, odnosi s drugim učenicima, upravljanje i organizacija škole i strah od škole.

1. Rezultati provedenih anketa

Iz ugla stručnog suradnika – pedagoga istaknute su neke zanimljivosti do kojih se došlo analizom.

Rezultati pokazuju da se učenici i roditelji slažu oko toga da učenici vole školu jer se većina uglavnom slaže s tom tvrdnjom. Kod tvrdnje da nastavnici ocjenjuju objektivno nešto više roditelja se uglavnom slaže s tom tvrdnjom (75%) nego učenika (58.7%). Nastavnici smatraju da učenici imaju dovoljan broj ocjena te da je vidljiv kontinuitet u ocjenjivanju i praćenju. Učenici i roditelji se većinom slažu s time jer se 72.6% roditelja uglavnom i 13.5% u potpunosti slaže da nastavnici redovito prate i bilježe napredovanje učenika. Također, 63.1% učenika se slaže da ih nastavnici upućuju na koji način mogu poboljšati svoj rad. Uz to, nastavnici se slažu da redovito informiraju učenike o napredovanju i postignuću (93.5%). Kod tvrdnje da se u školi primjenjuju jasna pravila ponašanja, učenici i roditelji se slažu s obzirom da se većina učenika (84.3%) i većina roditelja (93,3%) slaže s tom tvrdnjom. Nastavnici i učenici se ne slažu kada je u pitanju knjižnica i njezina opremljenost, većina nastavnika se slaže da je ona dobro opremljena dok se nešto više od polovice ispitanih učenika slaže s time. Nastavnici većinom odgovaraju da se slažu (89,1%) da škola uvažava stavove roditelja i učenika vezanih za razvoj škole, dok se učenici kod tvrdnje da u školi imaju mogućnost sudjelovanja u donošenju važnih odluka za školu u nešto manjem broju slažu s time (45,8%). Također, kod tvrdnje da učenici sudjeluju u donošenju odluka u radu škole, najveći broj roditelja se uglavnom ne slaže s tom tvrdnjom (46,2%), dok se najveći broj nastavnika uglavnom slaže (45,7%). Nastavnici i roditelji se slažu oko toga da učenici, ali i roditelji učenika koji se susreću s problemima dobivaju kvalitetnu i potrebnu stručnu pomoć i podršku. Može se zaključiti kako se roditelji i učenici ne slažu u potpunosti kada je riječ o preventivnim programima i nasilju i školi, naime većina roditelja se slaže da škola provodi preventivne programe kojima štiti učenike od nasilja, zlostavljanja i zlouporabe droge, no 19,7% roditelja ipak odgovara da se uglavnom ne slaže s tom tvrdnjom. S druge strane, velika većina učenika se uopće ne slaže ili uglavnom ne slaže s tvrdnjama da su ih pojedini učenici ponižavali i vrijeđali u školi te da su ih pojedini učenici ponižavali i vrijeđali na društvenim mrežama.

2. Zaključak provedenih anketa

Zaključiti se može kako je kurikulum škole jasan, provediv i vremenski određen te da nastavnici uključuju u program i učenike s poteškoćama, odnosno da postoje individualizirani programi koji im to omogućuju. Nastavnici smatraju da u interakciji s učenicima iskazuju uvažavanje te da razvijaju međusobno povjerenje i pozitivne emocionalne odnose. Također, odgovaraju da koriste oblike, tehnike i metode poučavanja koje podržavaju razvoj emocionalnih i socijalnih kompetencija učenika. S druge strane, gotovo polovica učenika se ne slaže da nastavnici potiču njihovu kreativnost. To je područje na kojemu bi se trebalo poraditi. Može biti u obliku različitih radionica u kojima bi se ta kreativnost potaknula, kao i kroz različite aktivnosti koje se mogu uključiti u redovitu nastavu, a koje bi kod učenika na pozitivan način utjecale na takav razvoj. Osim toga, iako većina učenika odgovara da nastavnici uvažavaju njihovo mišljenje i ideje, 24% učenika se i dalje ne slaže s time. Uz to, većina učenika i roditelja smatra da učenici ne sudjeluju u donošenju važnih odluka za školu. Ovo područje moglo bi napredovati tako da se učenike češće uključi u donošenje odluka za školu, može ih se redovito pitati putem anketa ili razgovorom što oni smatraju da je potrebno poboljšati ili promijeniti. Na taj način bi se potaknula i njihova kreativnost. Područja koja bi se također mogla poboljšati prema odgovorima učenika su i prostor za druženje te fond knjižnice. Osim toga, čak 42,2% učenika se slaže da neki nastavnici kod njih izazivaju strah. Da bi se to poboljšalo i unaprijedilo potrebno bi bilo provesti razgovore i s nastavnicima i s učenicima kako se ti odnosi mogu poboljšati, mogle bi se organizirati i radionice o komunikaciji u kojima bi sudjelovali i nastavnici i učenici, a što bi koristilo u njihovom daljnjem odnosu. Kod podrške stručnih suradnika nastavnicima, kao i roditeljima i učenicima, može se zaključiti kako je ona dobra te da se mali broj njih ne slaže s time. Ostala navedena područja su uglavnom pozitivno ocijenjena, naravno u svakom području uvijek postoji mjesta za napredak, no dobar je znak biti na dobrom putu. Ono što je posebno dobro je svakako i komunikacija s roditeljima, odnosno lako su im dostupne informacije o ponašanju i napredovanju djeteta, roditeljski sastanci su redoviti i dobro organizirani te ih se potiče na suradnju. Područje na kojemu svakako treba poraditi je uključivanje učenika u donošenje odluka vezanih za školu, kao što je već spomenuto. Također, radni prostor nastavnika nije odgovarajući te bi se to moglo drugačije organizirati prema mogućnostima škole.

I za kraj

Uvođenje samovrednovanja u hrvatsko školstvo postavlja se kao zakonska obveza škola. Ova bi obveza mogla potaknuti važne procese unapređivanja kvalitete školskog obrazovanja, no da bi se takve pozitivne promjene pokrenule, potrebno je ostvariti odgovarajuće uvjete i u samim školama i u sustavu podrške školama. Stvarna se transformacija ne može ostvariti bez podrške, pomoći i direktnog uključivanja nastavnika, učenika, roditelja i vanjskih dionika koji zajedno čine najbolju moguću koherentnu organizaciju, vitalno zainteresiranu za kvalitetu i unapređivanje rada škola.

U svakom slučaju samovrednovanje za škole predstavlja novi izazov. O školi se treba razmišljati na novi način, traži se slobodno iskazivanje mišljenja, uočavaju se nedostaci, definiraju prioriteti, planira se razvoj i pokretanje razvojnih projekata. Upravo nam rezultati navedenog istraživanja govore kako smo kao škola na dobrom putu i što možemo učiniti da bismo bili još bolji.

Ističemo kako je završetak novi početak. Uspješna pitanja koja su u procesu samovrednovanja nastavljaju se i u slijedećem ciklusu. Neuspješna pitanja se mijenjaju ili zamjenjuju u novim akcijskim planovima nakon dogovora oko prioriteta.

„Po prvi puta se pripremamo…za budućnost koju nismo u stanju jasno opisati.“

(David Warlick)

Ovdje možete preuzeti digitalnu prezentaciju najvažnijih rezultata u Canvi.

Literatura

1. Bezinović,P.(2007.)Priručnik za samovrjednovanje škola, Zagreb IDIZ
2. Bezinović,P.(2007.)Samovrjednovanje škola-uloga kritičkog prijatelja škola, Zagreb:NCVVO
3. Bezinović,P i Reškovac,T.(2017.)Priručnik za kritičke prijatelje škola, Radna inačica,Zagreb:NCVVO
4. Jurić,V. (1989.) Metodika rada školskog pedagoga, Školska knjiga, Zagreb
5. Muraja,J. i Vranković,B , (2010.)Priručnik za samovrjednovanje srednjih škola, Zagreb:NCVVO
6. Razvojni tim(2011.)Priručnik za samovrjednovanje za ustanove za strukovno obrazovanje,Zagreb:ASOO
7. www.skolskenovine.hr
8. www.ncvvo.hr
9. http://www.aso.hr
10. https://www.asoo.hr/UserDocsImages/Priru%C4%8Dnik%20za%20samovrjednovanje.pdf

Kako pripremiti dijete za školu

Eva Rajković

Sažetak

Veoma je važna uloga roditelja u poticanju ranog rasta i razvoja vještina i navika predškolskog djeteta. Roditelj kao „prvi učitelj“ djeteta odgovoran je za razvijanje različitih fizičkih i psihičkih funkcija koje će djetetu omogućiti uspješno svladavanje školskih zadataka. Stoga je potrebno roditelju pružiti smjernice kako potaknuti razvoj takvih vještina kod djece. Najbolji način postizanja zrelosti djeteta za polazak u školu je učenje kroz igru i učenje po modelu pri čemu je „model“ roditelj čije obrasce ponašanja dijete usvaja i oponaša. Također je neophodno poštivati individualnost svakog djeteta te slijediti njegov vlastiti put razvoja.

Ključni pojmovi: uloga roditelja, zrelost djeteta, igra kao poticaj u razvoju vještina, individualni razvoj.

Uvod

Krene li dijete u školu adekvatno pripremljeno znatno se povećava mogućnost da školsko učenje za njega bude zanimljiva i radosna aktivnost. Isto tako, kašnjenje s početkom učenja, ako se propusti prilika za poticanje razvoja u pravo vrijeme, dovest će do slabijeg rezultata u učenju. Priprema djeteta za polazak u školu počinje već od ranog djetinjstva. Prije polaska u školu potrebno je dijete naučiti nekim praktičnim vještinama i navikama, ali i poticati razvoj psihomotornih, predčitalačkih, grafomotornih i predmatematičkih vještina kao i razvijanje pažnje i orijentacije u prostoru. Odgojiti dijete zrelo za polazak u školu uloga je roditelja no roditeljima su ponekad potrebne smjernice i poticajni primjeri aktivnosti i igara koje će pridonijeti pravilnom razvoju djeteta kao i odgovor na pitanje što se od djeteta u školi očekuje.

Pojam zrelosti djeteta i njegova priprema za školu

1. Zrelost

Možemo govoriti o tjelesnoj, spoznajno-intelektualnoj i emocionalno-socijalnoj zrelosti.

Tjelesna zrelost potrebna je da bi dijete moglo podnijeti tjelesne i psihičke napore koji ga očekuju u školi (put do škole, nošenje torbe, mirno sjedenje, pisanje zadaće…)

Na početku školovanja potrebna je psihomotorna zrelost, razvijenost sve složenijih vještina kao preduvjet za čitanje i pisanje (bazne vještine daljnjeg školovanja). Važno je da do početka školovanja dijete stekne dovoljnu spretnost ruke i prstiju te razvije dovoljnu senzomotornu koordinaciju.

Razvoju pisanja prethodi dobro razvijena fina motorika ruke (grafomotorna zrelost). Zglobovi djetetovih ruku završavaju formiranje tek u školskoj dobi. Važno razviti fleksibilnost šake i prstiju. Razina razvijenosti dječjeg govora izravno ovisi o stupnju formiranosti pokreta ruku

Spoznajno-intelektualnu zrelost najčešće procjenjujemo kroz razvijenost opažanja, stabilnosti pažnje (pozornost na rad oko 20 min.), govornu razvijenost te razvijenost mišljenja i pamćenja.

Emocionalna zrelost znači da dijete reagira primjereno u određenoj situaciji kao i većina djece njegove dobi. Emocionalno nezrelo dijete lako gubi motivaciju za učenje, slabo kontrolira svoje postupke pa i školsku disciplinu teško podnosi.

Socijalni razvoj predstavlja put od egocentričnosti do društvenosti. Dijete postupno razvija različite socijalne vještine kakve su npr. suradnja, popuštanje, iskazivanje vlastitih potreba, stvaranje prijateljstva i dr. Što je dijete više među drugom djecom u igri, to će biti više prilike da upozna reakcije i emocije drugih prema sebi, da se zaštiti, da nauči kako uspješno komunicirati. Dijete treba prihvatiti zahtjeve i objašnjenja o ograničenjima koja mu postavljamo. Važno je naučiti dijete da poštuje i tolerira različitost među djecom i da u tim različitostima otkriva nečije kvalitete.

2. Smjernice i upute kako razvijati vještine kod predškolskog djeteta

Neke osnovne praktične vještine i navike koje dijete treba znati i moći pri polasku u školu:

otključavanje i zaključavanje vrata, telefoniranje, rezanje nožem, rezanje škarama, briga o sebi (prehrana, oblačenje, korištenje WC-a, vezanje vezica na obući…), briga o školskom priboru, navike kulturnog ophođenja, zdravstveno-higijenske navike, svoje ime i prezime, kao i imena svojih roditelja, adresu stanovanja…

Priprema djece za školu obuhvaća:

• poticanje psihomotornih vještina
• razvoj predčitalačkih vještina
• poticanje grafomotorike
• poticanje predmatematičkih vještina
• razvijanje orijentacije u prostoru

Psihomotorne vještine pridonose razvoju motornih vještina, bogaćenju senzomotornih iskustava i funkcija te socijalnom razvoju, a najlakše ih potičemo kroz igre loptom, preskakanje užeta, penjanje, trčanje, samostalno oblačenje, zakopčavanje…

Predčitalačke vještine razvijaju se od djetetovog rođenja. Da bi uspješno svladalo čitanje dijete mora razviti:

• osnovne vještine: govorni vokabular (pravilne rečenice, bogaćenje rječnika), uživanje u prelistavanju slikovnica i slušanju priča, logično prepričavanje priča i događaja (početak-sredina-kraj), postavljanje pitanja, pojam slova, pojam riječi, prepoznavanje prvog i zadnjeg glasa u riječi, prepoznavanje početka stranice, smjera čitanja i okretanja stranice
• specifične vještine: fonološka svijest, poznavanje slova abecede

Nužno je pružiti djetetu poticajno okruženje. Uz redovito čitanje slikovnica dolazi do razvoja predčitalačkih vještina. Roditelj kao model ponašanja treba razvijati interese svoga djeteta kroz osobni primjer. Mali broj roditelja i djece slobodno vrijeme provodi uz knjigu, a ne uz računar ili mobitel.

Potpuna razvijenost predčitalačkih vještina omogućuje glatko i lako usvajanje čitanja. Najvažnije je razviti govor i glasovnu osjetljivost, raščlanjivanje riječi u glasove (analiza: A-n-a), uparivanje slova i glasa, povezivanje glasova u riječ (sinteza: Ana) te uočavanje značenja i zajedničkog smisla riječi i rečenica.

Grafomotorne vještine ne potiču se samo pisanjem.

To se također postiže igrama: modeliranje tijesta/plastelina, slaganje lego kockica, vezenje/šivanje, nizanje, slikanje, crtanje, origami, rezanje škarama, trganje papira, lijepljenje…

Poticanjem djeteta da samostalno čini svakodnevne aktivnosti: zakopčavanje, vezanje čvorova i vezica, pletenje pletenica, sakupljanje sitnih predmeta, nizanje perlica..

Predmatematičke vještine stječu se još u vrtićkoj dobi krećući se prostorom, baratajući predmetima i uspoređujući ih, otkrivajući svojstva predmeta promatranjem i diranjem, uspoređujući količine, premećući zrnca, razvrstavanjem predmeta prema određenom svojstvu (boja, veličina, oblik…), uočavanjem sličnosti i različitosti, nizanjem predmeta po veličini, brojenjem, usvajanjem pojma broja…

Razvijanje orijentacije u prostoru kod djece se počinje od vlastitog tijela (ja mogu biti ispred, iza, pored, gore, dolje, lijevo, desno od nečega ili nekoga), vježbanjem orijentacije na papiru (pozornost na smjer pisanja i korištenja papira – pišemo slijeva nadesno, odozgo prema dolje), razumijevanjem prostora u odnosu na vlastito tijelo (lijeva i desna ruka, iznad moje glave, ispod mojih nogu).

3. Igre i aktivnosti koje mogu pridonijeti razvijanju pažnje kod djeteta

Aktivnosti kao: precrtavanje, bojanje, pronalaženje skrivenih likova, slagalice, puzle, memory kartice..

Vježbe razvrstavanja lego kockica, novčića, kuglica po boji i veličini, pravljenje ogrlica po određenom redoslijedu, skupljanje kamenčića, sličica, markica…

Misaoni zadaci: mozgalice, zagonetke, pitalice, brojalice…

Igre razvrstavanja: Sve životinje koje imaju krila.., Životinje koje imaju više od četiri noge? (igra: Leti, leti..)

4. Individualni razvoj svakog djeteta

Svako dijete ima svoju osobnost koja se očituje u različitim područjima interesa. Već od malih nogu djeca pokazuju zanimanje za različite stvari i u području svog interesa se uglavnom razvijaju brže od svojih vršnjaka dok se u drugim područjima uočava sporiji razvoj. Dijete nikad u njegovim postignućima ne treba uspoređivati u potpunosti s njegovim vršnjacima nego dopustiti da se svako dijete razvija i postiže napredak u skladu sa svojim interesima. Treba ih ohrabrivati, poticati, osnaživati.

5. Zaključak

Najbolji način na koji roditelj može pripremiti svoje dijete za školske zadaće jeste aktivno provoditi vrijeme sa svojim djetetom, uključiti ga u svakodnevne aktivnosti, igrati se s njim, provoditi vrijeme u razgovoru s djetetom, poticati ga da govori, misli, bude aktivno. Biti mu pozitivan primjer.

Korištenje IKT u nastavi matematike

Jana Remic

Sažetak

Budući da su učenici danas svakodnevno povezani s modernim tehnologijama, njihov entuzijazam i vladanje ovom tehnologijom ima smisla iskoristiti za nastavu matematike. U radu su prikazani primjeri dobre prakse u korištenju aplikacija Plickers, Kahoot i Socrative u nastavi matematike. Uvođenjem svih navedenih alata željeli smo diversificirati nastavu, a ujedno olakšati formativno praćenje učenika. Prikazane alate koristimo u svim fazama procesa učenja, no i u samostalnom učenju. Višesatna provedba potvrdila je da nove tehnologije potiču učenike na aktivnije sudjelovanje i ujedno ih više motiviraju na rad.

Ključne riječi: informacijsko-komunikacijska tehnologija, matematika, motivacija za učenje, aplikacije.

Abstract

Nowadays pupils use modern technology on a daily basis, therefore it makes sense to employ their enthusiasm and mastery of technology also in mathematics classes. We analysed examples of good practice of the use of the apps Plickers, Kahoot and Socrative in mathematics classes. By implementing these tools we wanted to make classes more interesting and at the same time facilitate the formative assessment of pupils. The presented tools are used in all phases of the learning process as well as in independent learning. After carrying out several classes it was confirmed that new technologies encourage pupils to cooperate in class more actively, while also motivating them for work.

Keywords: information and communications technology, mathematics, learning motivation, apps.

1. Uvod

Različite aplikacije i programi se ponekad koriste u nastavi samo za motivaciju, ponekad za samostalno učenje, a najčešće za provjeru (pred)znanja te učinkovito i brzo iznošenje informacija u nastavi matematike. Pritom treba naglasiti da aplikacije nisu uključene u svaki nastavni sat te da učenici i dalje koriste bilježnice i udžbenike.

Slijedi opis nekih aplikacija i primjera dobre prakse koji se najčešće koriste u nastavi matematike.

2. Plickers

Plickers je jednostavan sustav glasovanja koji nastavnicima omogućuje prikupljanje podataka u formativnom obliku u stvarnom vremenu. Učenicima nisu potrebni pametni telefoni ili tableti. Svaki učenik dobiva samo karticu s QR kodom koji može očitati samo skener kako bi svi učenici mogli odgovoriti u isto vrijeme.

Plickers je kviz u kojem učitelj postavlja pitanje i kaže dva, tri ili četiri moguća odgovora. Učenici biraju točan odgovor i okreću svoj QR kod tako da slovo točnog odgovora bude na vrhu njihove kartice. Učitelj zatim koristi svoj tablet ili pametni telefon i skenira sve podignute QR kodove učenika putem aplikacije Plickers i kamere. Sve njihove odgovore u trenu dobiva na svom uređaju. Već prilikom skeniranja učitelj može vidjeti tko je odgovorio i je li odgovorio točno ili nije. Nakon završenog kviza može vidjeti popis učenika i sve njihove točne i netočne odgovore, kao i postotak točnih odgovora. Aplikacija također daje učitelju uvid u prosjek razreda koji mu govori na koja su pitanja učenici bolje odgovorili, a na koja lošije. Radi se o iznimno dobroj povratnoj informaciji za učitelja koji na taj način zna kojim će nastavnim jedinicama u budućnosti posvetiti posebnu pozornost.

2.1. Primjer korištenja Plickersa u nastavi

Učenicima smo ponudili kviz u uvodnom dijelu sata pod naslovom Pravila djeljivosti u matematici. Kviz se sastoji od pet pitanja, a dodali smo i moguće odgovore i označili točan odgovor. Stalno smo pratili točnost odgovora učenika. Već prilikom odgovaranja utvrdili smo da svi učenici vrlo dobro poznaju pravila djeljivosti s brojevima 2, 5, 10 i 100. Međutim, značajan postotak učenika je pogrešno odgovorio na pitanje o djeljivosti s brojem 3. Nakon skeniranja odgovora, zajedno smo porazgovarali o pravilima djeljivosti s 3 i prisjetili se pravila djeljivosti s 9. Na zadnje pitanje, koje se odnosi na pravilo djeljivosti s brojem 9, tako je velik dio učenika točno odgovorio.

Slika 1. Primjer korištenja aplikacije Plickers

3. Kahoot

Kahoot je besplatna aplikacija pomoću koje učenici uče, odnosno utvrđuju znanje na zabavan način, a učiteljima omogućuje prikupljanje podataka o znanju učenika. Učitelji sastavljaju kvizove koji mogu sadržavati tekst, slike ili snimke, a učenicima nude dva, tri ili četiri moguća odgovora. Učenicima za igranje trebaju kod kviza i mobilni uređaj na koji mogu prenijeti besplatnu aplikaciju ili mogu igrati kviz putem web stranice Kahoot. Prilikom odgovaranja učenicima možemo ili ne moramo ograničiti vrijeme. Na kraju kviza učitelji dobivaju povratnu informaciju za svakog učenika, tako da to možemo iskoristiti i za planiranje svog daljnjeg rada.

3.1. Primjer korištenja Kahoota u nastavi

Pomoću aplikacije Kahoot provjerili smo znanje učenika o rješavanju linearnih jednadžbi. Kviz se sastojao od šest pitanja, pri čemu smo dodali moguće odgovore i označili točan odgovor. Ograničili smo vrijeme za odgovor na pojedino pitanje.

Učenici su u bilježnici rješavali jednadžbe, a zatim uz pomoć pametnog telefona odgovarali na pitanja. Konstantno smo pratili točnost odgovora učenika te koji su od njih na prvom, drugom i trećem mjestu po točnosti odgovora i brzini odgovaranja.

Slika 2. Primjer pitanja u Kahoot kvizu

4. Socrative

Socrative je online aplikacija za izradu kvizova koja učiteljima omogućuje prikupljanje podataka o znanju učenika. Učitelji sastavljaju kvizove u koje mogu uključiti tekst ili slike. Pitanja mogu biti izbornog tipa, tipa točno ili netočno, ili pak učenici mogu napisati kratke odgovore. Kod pitanja izbornog tipa broj odgovora nije ograničen, kao ni broj točnih odgovora. Čak i kod pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore, možemo predvidjeti više točnih odgovora. Za igranje kviza učenicima je potrebno računalo, tablet ili pametni telefon te lozinka, odnosno naziv sobe. Osim toga, nastavnici imaju mogućnost za svakog učenika odrediti drugačiji redoslijed zadataka i pomiješane odgovore izbornog tipa, kao i mogućnost da učenici izvrše uvid u točnost odgovora. Na kraju kviza učitelji dobivaju povratnu informaciju za svakog učenika, tako da to možemo iskoristiti i za planiranje svog daljnjeg rada.

4.1. Primjer korištenja Socrative u nastavi

Uz pomoć aplikacije Socrative provjerili smo znanje o racionalnim brojevima. Kviz smo ponudili učenicima osmih razreda nakon što smo završili dio o Racionalnim brojevima. Sastavili smo deset zadataka od kojih su tri bila izbornog tipa, a učenici su rezultat izraza unosili s racionalnim brojevima. Kviz su učenici rješavali u informatičkoj učionici. Svaki učenik je prije početka rješavanja morao unijeti svoje ime. Učenicima smo izmiješali pitanja i odgovore kako učenici ne bi rješavali iste zadatke u isto vrijeme. Na kraju svakog riješenog zadatka učenici su vidjeli jesu li točno riješili zadatak i točne odgovore. Tijekom rješavanja stalno smo pratili napredak učenika i točnost odgovora. Točni rezultati obojeni su zelenom bojom, a netočni crvenom bojom. Mogao se vidjeti napredak u rješavanju zadataka i konačan broj bodova.

Slika 3. Praćenje napretka učenika

5. Zaključak

U doba tehnologije učitelji učenicima mogu ponuditi mnogo zanimljiviju nastavu, nego što su je sami dobili. Učenici vole raznoliku nastavu, a tehnologija nam pritom može biti od velike pomoći.

Učenici su općenito bili oduševljeni korištenjem aplikacija Plickers, Kahoot i Socrative. Prednost aplikacije Plikers je što su učenicima za rad potrebni samo listovi s QR kodovima. Kod aplikacije Kahoot posebno ih je motivirala činjenica da su se međusobno natjecali. Prednost aplikacije Socrative vidimo u tome što se može koristiti za provjeru znanja i za ocjenjivanje te, ne manje važno, za domaću zadaću učenika. Aplikacije Plicker, Kahoot i Socrative nastavnicima daju brzu povratnu informaciju o tome koje sadržaje učenici znaju, a kojima trebamo posvetiti još malo vježbanja s nekim učenicima.

Višesatna provedba potvrdila je da nove tehnologije potiču učenike na aktivnije sudjelovanje te ih ujedno više motiviraju za rad. Unatoč dodatnom radu, korištenje IKT nastavniku omogućuje kvalitetnu povratnu informaciju o znanju učenika te, ne manje važno, o uspješnosti i učinkovitosti prenošenja znanja. Korištenje aplikacija mora biti smisleno, ne prečesto i strogo kontrolirano.

5. Literatura

1. Massot, D. Generacija Z ‒ poznate značilnosti mladih, rojenih med letoma 1995 in 2010? (Citirano 25. 02. 2021). Dostopno na naslovu: https://si.aleteia.org/2018/04/19/generacija-z-poznate-znacilnosti-mladih-rojenih-med-letoma-1995-in-2010/
2. Sambolić Beganović, A. in Gulič, T. Zbornik razširjenih povzetkov 3. mednarodne konference o učenju in poučevanju matematike KUPM 2016: Inter@ktivna matematika. Zavod RS za šolstvo, Ljubljana, 2016.
3. Škrabar, B. Zbornik 7. festivala raziskovanja ekonomije in managementa: Uporaba informacijske tehnologije v prvem triletju osnovne šole. Fakulteta za management, Koper, 2010. (Citirano 25. 02. 2021). Dostopno na naslovu: http://www.fm-kp.si/zalozba/ISBN/978-961-266-122-9/prispevki/094.pdf

Književnici bez granica

Ivana Miletić i Sandra Bešker

Sažetak

Više od polovice stanovnika Europe govori najmanje dva strana jezika što bi učenicima trebao biti dodatni poticaj da učenje stranog jezika uvrste u svoj plan cjeloživotnog učenja. Ako u školi postoji grupa učenika koji na izbornoj ili fakultativnoj nastavi uče strane jezike, otvara se mogućnost da isti učenici, uz vodstvo nastavnika iz hrvatskog jezika i stranog jezika, drugim učenicima pročitaju, izrecitiraju, odglume određena djela ili ulomke napisane u njihovu izvornom obliku. Upravo su na taj način učenici prirodoslovne gimnazije koji su pohađali izbornu nastavu Talijanskog jezika, ostalim učenicima predstavili nagrađivanu dramu Luigija Pirandella Šest lica traži autora. Među spomenutim učenicima bilo je i onih kojima pozornica nije strana te su rado prihvatili predloženi zadatak. Ovakav način predstavljanja i obrade novog gradiva imao je višestruke pozitivne učinke – usredotočenost, uključenost u tijek diskusije, stvaranje šire slike koncepata i društveno-socijalnih prilika, integraciju znanja stranog jezika u nastavne sadržaje drugog predmeta, poticanje samostalnosti i odgovornosti u obradi gradiva i, u konačnici, međusobno vrednovanje.

Ključni pojmovi: #međupredmetnakorelacija, #pirandello, #talijanskijezik, #književnost.

Uvod

Budući da organizacija nastave u kojoj učenici aktivno sudjeluju znatno utječe na to koliko će shvatiti gradivo i ovladati potrebnim vještinama, učenike se stavilo u fokus osmišljenih aktivnosti pri uspostavljanju veze između nastave Hrvatskog i stranog jezika. Ideja o projektnoj aktivnosti nastala je iz nesretne činjenice da učenici rijetko imaju priliku čuti neka od literarnih djela koja obrađuju unutar nastavnog programa na jeziku na kojem su i napisana. Deset je učenika maturalnih razreda četiri tjedna suradnički pripremalo obradu nove nastavne jedinice i analizu djela Šest lica traži autora Luigija Pirandella. Taj nagrađivani talijanski pisac i nobelovac zasluženo ima mjesto u nastavi Hrvatskog jezika te je srednjoškolcima zanimljiv zbog intrigantnih ideja koje njegova djela predstavljaju, kao što je sukob između života koji se stalno mijenja i umjetnosti koja je vječna. Zato je zahvalan odabir za detaljnu obradu s gimnazijalcima koji rado sudjeluju u razrednim raspravama.

Razrada projektne aktivnosti

Priprema uprizorenja i opisa konteksta i okruženja

Na samom početku projekta provedena je dijagnostička anketa koja je pokazala da su učenici zainteresirani za uspostavljanje veza između dvaju ili više predmeta. O načinu izvedbe demokratski se odlučivalo potičući učenički interes, razmjenu ideja i zalaganje oko organizacije sata.

Učenici su podijelili zadatke po vlastitim željama:

• jedan je učenik pripremio prezentaciju o Pirandellu i njegovim djelima
• drugi o društvenim prilikama u kojima je stvarao
• treći o značajkama nagrađivane drame Šest lica traži autora
• četvrti o korelaciji sa sličnim, već obrađenim, književnim djelima
• peti je sve pratio fotografijama i prezentirao plakatom na središnjem školskom panou
• ostalih je pet učenika odabralo uloge i uprizorilo dijelove drame Šest lica traži autora.

Slika 1. Dio prezentacije o liku i djelu Luigija Pirandella

Preduvjet projektne aktivnosti bio je pročitati u cijelosti dramu prije prvog pripremnog sata. Nastavnice Hrvatskog jezika i Talijanskog jezika bile su prisutne na 8 pripremnih sati unutar četiriju tjedana s raznim ulogama – kao koordinatori, lektori, redatelji.

1. tjedan

Na prvim se dvama satima provodilo čitanje odabranih ulomaka i prevođenje te su dane upute za samostalno istraživanje učenicima koji ne sudjeluju u uprizorenju.

2. tjedan

Na sljedećim se satima provodila analiza teksta s naglaskom na emocije kroz koje likovi prolaze radi autentičnijeg prikaza drame.

Odabrani su sljedeći ulomci za uprizorenje:

• scena 1 – od ulaska podvornika u kazalište i dovođenja likova Ravnatelju do Pastorkinog plesa i pjevanja Prends garde à Tchou–Tchin–Tchou
• scena 2 – od …Sada nastupa drama, gospodine! Nova, složena. (Otac) do …u prolaznom, sramotnom trenutku mog života!
• scena 3 – od Očeva pitanja Redatelju Tko ste vi? do Pastorkina šaptanja Redatelju o …kazalištu kakvo publika obično želi i kako ga doživljava

Tijekom ovog tjedna dostavljene su i radne verzije prezentacija o piscu, socijalnom kontekstu i sličnostima s prethodno obrađenim djelima.

3. tjedan

Središte je obrade tijekom ovoga tjedna bio glumački dio. Nastavnice su ispravljale pogreške u izgovoru, intonaciji te pomagale kao inspicijenti. Učenici su pripremljeni tekst predstavljali te se međusobno vrednovali dajući jedni drugima prijedloge za poboljšanje. Napravljene su potrebne preinake radi poštovanja vremenskog ograničenja od 2 školska sata.

Slika 2. Ulomak prezentacije o korelaciji s drugim djelima

4. tjedan

U zadnjem je tjednu odrađena generalna proba i učenici su odlučili da uprizorenju najviše odgovara izostanak dodatne scenografije, odjeća crne boje i zamračena učionica.

Prezentacija projektne aktivnosti u razredu

Prostor pred pločom postao je pozornica na kojoj su se učenici izmjenjivali. Nakon uvoda s ključnim informacijama o autoru i okolnostima u kojima nastaje drama (prezentacije) odglumljen je prizor s glavnim likovima nakon čega su ostali učenici u razredu, vođeni pitanjima i odgovorima kolega glumaca, nagađali koje bi ljudske osobine mogli predstavljati likovi, koji bi mogli biti uzroci njihovim riječima i djelima te pretpostavljali što donosi idući prizor.

Slijedila je prezentacija o značajkama drame Šest lica traži autora te drugo uprizorenje i zajednička analiza složenosti međuljudskih odnosa. Nastavnicama je bilo posebno važno potaknuti učenike na slobodno izražavanje vlastitih stajališta i razmišljanja, svoga viđenja likova i njihovih postupaka. Cilj je bio potaknuti učenika na propitkivanje onoga o čemu uči i raspravljanje. Slijedila je prezentacija o sličnostima drame s prethodno obrađenim djelima (Hamlet) i treće uprizorenje.

Kako je sat odmicao, razredna je diskusija svakim trenom imala sve više sudionika, a uprizorenja su učenici pratili pozorno i bez ometanja. Neke dijelove izrečene na talijanskom jeziku nije bilo potrebno prevoditi ni dodatno objašnjavati jer je uvjerljiva gluma bila dovoljna za razumijevanje.

Slika 3. Uprizorenje

Zadnji predstavljeni ulomak:

La prima attrice (rientrando da destra, addolorata) È morto! Povero ragazzo! È morto! Oh che cosa!
Il primo attore (rientrando da sinistra, ridendo) Ma che morto! Finzione! finzione! Non ci creda!
Altri attori da destra Finzione? Realtà! realtà! È morto!
Altri attori da sinistra No! Finzione! Finzione!
Il padre (levandosi e gridando tra loro) Ma che finzione! Realtà, realtà, signori! realtà!
E scomparirà anche lui, disperatamente, dietro il fondalino.
Il capocomico (non potendone più) Finzione! realtà! Andate al diavolo tutti quanti! Luce! Luce! Luce!

Na kraju je razred vrednovao nastavne satove. Učenici predstavljači nagrađeni su dugim i glasnim pljeskom, kakav i priliči scenskim prvacima.

Slika 4. Uređenje panoa

Zaključak

Ovom se međupredmetnom vezom naglasila važnost poznavanja stranih jezika. Poznavanje dodatnog stranog jezika otvara mogućnost čitanja tekstova različite vrste i namjene, razvijanja otvorenosti prema drugim kulturama te sveukupnog osobnog i profesionalnog razvoja.

Rezultati su bili i bolji od očekivanih. Ugođaj je bio pozitivan i razred je lako mogao pratiti pripremljene aktivnosti, od jednostavnijih na početku do složenijih na kraju drugog sata. Učenici su uvidjeli važnost različitih načina predstavljanja nastavnog sadržaja, aktivnog sudjelovanja i uključenosti u stvaranje i odabir nastavnih aktivnosti.

Učenici predstavljači razvijali su jezične vještine, odgovornost, kreativnost i samostalnost, dok je razred razvijao sposobnost kritičkog mišljenja i govorne interakcije.

Literatura

1. Pirandello, L., (2003), Šest lica traži autora, Zagreb, SysPrint,