Pogled za dvomjesečno čitanje

Broj 93, lipanj 2017.
ISSN 1848-2171

Stiglo je ljeto, ili će barem stići čim riješimo administraciju, matice, dnevnike, upise…. A onda uz odmaranje možete bezbrižno listati novi Pogled koji je prepun dobrih primjera iz vrtića, osnovnih i srednjih škola.

Festival matematike Varaždinske županije uspješno je održan 21. travnja 2017. godine u dvoranama Gospodarske škole Varaždin, Druge gimnazije Varaždin i Srednje strukovne škole Varaždin. Festival je osmišljen kroz niz aktivnosti: pojedinačno i ekipno natjecanje u rješavanju matematičkih zadataka, učeničke prezentacije, izložbu plakata, modela, bilježnica, knjiga, slikovnica i slično. Sudjelovalo je 1145 učenika iz Varaždinske i 5 drugih županija. Pišu nam Ružica Martinec, Snježana Huđek i Tatjana Plantak. Više…

Kako izgleda provođenje Erasmus + projekta na Islandu -„zemlja vatre i leda“ saznajemo iz članka Ines Krušelj-Vidas o sudjelovanju OŠ Matije Gupca Gornja Stubica na projektu RECEPTION. Na tom projektu okupilo se 6 europskih institucija u potrazi za zajedničkim odgovorom na pitanje: kako pomoći učiteljima, kako ojačati njihove stručne kompetencije za obavljanje sve zahtjevnijeg posla prijelaza učenika iz predškolskih oblika školovanja u redovni školski sustav. Više…

„Igrajmo se glagoljicom“ projekt je školske knjižnice Osnovne škole Jagode Truhelke u Osijeku, realiziran u veljači 2017. Cilj projekta bio je upoznati učenike s osnovama samostalnog istraživačkog rada, a u njemu su sudjelovali učenici IV. c razreda pod vodstvom mentorice Irene Bando, školske knjižničarke sa suradnicima: Lianom Mur, učiteljicom IV. c, Katarinom Kretić, učiteljicom matematike i informatike i Sanjom Škugor, pripravnicom. Više…

U nastojanju da se učenicima približi programiranje na način koji im je zabavan i atraktivan te koji lako prihvaćaju, tijekom školske godine 2016./2017. u II. osnovnoj školi Čakovec održano je nekoliko Scratch radionica, a učenici osmog razreda sudjelovali su u međunarodnom eTwinning projektu temeljenom na uporabi Scratcha. Kako su se snašli piše nam Iva Naranđa. Više…

Kristinka Lemaić i Mate Sabol opisuju nam kako je nastala Videokonferencija Industrijske strojarske škole, Zagreb koja je uključena je u CARNetov pilot projekt e-Škole. Paralelno s pohađanjem edukacija u organizaciji CARNeta, nastavnici su počeli primjenjivati digitalne alate u nastavi što su učenici prihvatili kao dobrodošlo osvježenje nastave. Više…

Kako se nositi sa izazovima vođenja vrtića uz osnovne škole, koji načini motiviranja i nagrađivanja su dostupni u ograničenim ekonomskim uvjetima te kako nam u svemu tome može pomoći emocionalna inteligencija pročitajte u članku Ksenije Ulaga, JVIZ OŠ in Vrtec Dobrna, Slovenija. Više…

Dobra atmosfera u školi je izuzetno važna, kažu djelatnici Srednje škole Ravne, koji su se prije dvije godine uključili u međunarodni projekt CroCoos s ciljem smanjivanja broja učenika koji napuštaju srednju školu. Kako su to ostvarili pročitajte iz pera Marka Laznika. Više…

Mojca Kruh iz OŠ Šentjernej, podružnica Orehovica donosi nam razne primjere didaktičkih igara u poučavanju matematike u nižim razredima. Didaktičke igre i didaktička pomagala omogućavaju učenicima lakši prelazak s igranja na učenje. Više…

Od ove školske godine Gimnazija Vukovar, uz još četrnaest škola iz Republike Hrvatske, provodi edukativni program Škola ambasador Europskog parlamenta pod okriljem Europskog parlamenta Ureda za informiranje u Zagrebu. Piše Nataša Vinković. Više…

U skladu s prirodom – ekološka je akcija vukovarskih gimnazijalaca koji su pred sebe je postavili prioritetan zadatak sustavnog djelovanja u skladu s odgovornim odnosom prema okolišu kao i o načinu njegova očuvanja. Sanja Pavlović Šijanović nam piše kako su njihove akcije rezultirale podizanjem ekološke svijesti, motivacije i osobne odgovornosti za okoliš. Više…

U sklopu međunarodnog projekta „Most prijateljstva: Ilinden – Rešetari“ deset učenika u pratnji ravnatelja Tihomira Batala, učiteljica RN Slađane Ninković i Blaženke Logožar i učitelja hrvatskog jezika Darka Horvata prisustvovalo je od 25. do 28. travnja 2017. na projektnom susretu održanom u Ilindenu u Makedoniji. Više…

Učitelji odabiru i primjenjuju digitalne obrazovne alate kako bi potaknuli interes učenika za nastavu i poboljšali rezultate učenja. Koliko odabrani digitalan alat doista utječe na zadovoljstvo učenika te da li im je laka njegova primjena odlučile su ispitati Tamara Ređep i Tea Pavičić Zajec na primjeru programa Spiral. Više…

Tatjana Malovrh iz dječjeg vrtića Tržič, Slovenija nam opisuje kako su potok Lomščica koji teče uz njihov vrtić uklopili u projekt „Teče mi, teče vodica“ prepoznavanja uređenog i neuređenog okoliša, praćenje promjena na potoku te igre djece u vodenom kutiću. Više…

Valentina Škledar prenosi nam dojmove s eTwinning slavenskog seminara na kojem su sudjelovali polaznici iz zemalja slavenskog govornog područja- Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Češke republike, Poljske, Srbije, Slovačke i Slovenije, a radni jezik seminara bio je slovački uz ostale slavenske jezike. Više…

Učiteljice OŠ Strahoninec Vesna Mikulić i Dijana Pasarić u sklopu projekta K1 „Korak do škole budućnosti“ svoje su stručno usavršavanje imale priliku provesti u Finskoj. Osnovni ciljevi samog projekta jesu unaprjeđenje ključnih kompetencija i vještina nastavnika i učenika kroz cjeloživotno učenje, modernizacija i internacionalizacija škole kroz interkulturalizam, poboljšanje kvalitete škole, nastave, metoda rada te zdrav život djelatnika i učenika. Više…

Zoran Hercigonja piše nam o učenje putem online simulatora za dizajniranje elektrotehničkih pločica pomoću kojeg mogu učenici izraditi pločice te na njima testirati i simulirati svoja softverska rješenja u obliku programskih naredbi. Više…

Uživajte u odmaranju i profesionalnom razvoju, čitamo se u rujnu.

Lidija Kralj

PS. Pripreme za novi Dabar 2017. su u tijeku pa do slobodno zavirite i u našu Zbirku zadataka s Dabra 2016.

Održan Festival matematike Varaždinske županije

Ružica Martinec, Snježana Huđek i Tatjana Plantak

Festival matematike Varaždinske županije uspješno je održan 21. travnja 2017. godine u dvoranama Gospodarske škole Varaždin, Druge gimnazije Varaždin i Srednje strukovne škole Varaždin. Od ove godine Festival je samostalan u organizaciji Varaždinske županije, Centra izvrsnosti iz matematike Varaždinske županije te županijskih stručnih vijeća učitelja i nastavnika matematike i razredne nastave. Organizacijski odbor sačinjavali su: Miroslav Huđek, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport; Sanja Herceg, zamjenica pročelnika; Robert Kelemen, informatički savjetnik; Milan Žunar, ravnatelj Strojarske i prometne škole; Branko Topić, voditelj CI iz matematike; Snežana Huđek, voditeljica ŽSV-a učitelja matematike i Katica Kalajdžija, učiteljica matematike u mirovini. Provedbeni odbor sačinjavali su nastavnici Centra izvrsnosti iz matematike i voditelji županijskih stručnih vijeća učitelja i nastavnika matematike.

Festival je osmišljen kroz niz aktivnosti: pojedinačno i ekipno natjecanje u rješavanju matematičkih zadataka, učeničke prezentacije, izložbu plakata, modela, bilježnica, knjiga, slikovnica i slično. Za učenike su, prije ekipnog natjecanja ili poslije pojedinačnog natjecanja, organizirane zanimljive radionice – rastavljive igračke od drva, matematičke slagalice, origami, mozgalice, bojanke i slično.

Za mentore su, za vrijeme natjecanja, organizirana predavanja:

1. Željko Bošnjak: CRTICE IZ POVIJESTI MATEMATIKE
2. Aleksandra Oreški i Rosana Štrocinger: OLOSLOVLJE
3. Jelena Portner Pavičević: DAROVITI UČENICI
4. Draženka Magić i Mirjana Vugrinec: EUROMATH 2016.

Pojedinačno natjecanje bilo je organizirano za učenike od 3. razreda osnovne škole do 4. razreda srednje škole. Za pojedinačno natjecanje prijavilo se 309 učenika iz Varaždinske i još 5 drugih županija.

Ekipno natjecanje provodilo se u kategorijama zanimljivih naziva koji su povezani sa simbolima varaždinskog kraja:

Grad Varaždin je poznat kao „grad u kojem spavaju anđeli“- kategorija Anđeli (1. i 2. razred osnovne škole),

Prvi ulični festival u Hrvatskoj organiziran je u Varaždinu pod nazivom Špancirfest – kategorija Špancireri (3. i 4. razred osnovne škole).

Varaždinska graničarska husarska pukovnija, legendarna postrojba ratnika-konjanika koji potječu još iz 15. stoljeća – kategorija Husari (5. i 6. razred osnovne škole).

Varaždinska građanska garda, popularno znana kao “Purgari”, povijesna je građanska postrojba – kategorija Purgari (7. i 8. razred osnovne škole).

Varaždinci su običnog gradskog suca nazivali izrazom “richter” -kategorija Rihteri (učenici srednje škole).

Za ekipno natjecanje bilo je prijavljeno 836 učenika, također iz Varaždinske i 5 drugih županija.

 

Zadatke za pojedinačno i ekipno natjecanje imali su priliku predložiti svi učitelji i nastavnici matematike i učitelji razredne nastave iz županijskih škola, ali su najveći dio odradili mentori Centra izvrsnosti iz matematike. Zadaci su bili vezani uz temu: Varaždinska županija jučer, danas, sutra da bi se i putem zadataka bolje upoznalo županiju. Za pojedinačno natjecanje bilo je 30 zadataka po razredu, a za ekipno natjecanje 40 zadataka po kategoriji.

Evo nekoliko primjera zadataka na temu Varaždinske županije:

Kategorija Anđeli:

1. Grofica Lujza je u prošlosti živjela u Novom Marofu i voljela je pomagati siromašnima. Jednom je podijelila 28 kruhova koje je sama ispekla. Drugi put ih je podijelila 6 više nego prvi put. Treći put polovinu prve podjele, a četvrti put polovinu kruhova druge podjele. Koliko kruhova nedostaje grofici Lujzi da ih ukupno podijeli 100?
A. 6   B. 7   C. 8   D. 9

2. Katoličku osnovnu školu Svete Uršule u Varaždinu pohađa 46 učenika. Prvi razred ima 16 učenika. U trećem razredu ima 5 dječaka i 7 djevojčica. U prvom razredu ima jednak broj djevojčica kao i u trećem razredu. Broj dječaka u prvom i drugom razredu iznosi 16. Koliko djevojčica pohađa 2. razred?

A. 9   B. 10   C. 11   D. 12

3. Svake subote od travnja do listopada od 11 do 12 sati ispred Gradske vijećnice u Varaždinu možete prisustvovati smjeni straže pripadnika Varaždinske građanske garde, popularnih “purgara”. Ako se po dva purgara izmjenjuju svakih deset minuta koliko će ih se izmijeniti u toku tog jednog sata?
A. 10   B. 12   C. 14   D. 15

Kategorija Špancireri:

1. Na lijevom i desnom rukavu odore pripadnika Varaždinske građanske garde (purgara) nalaze se zlatne trake tj. štapići, njih ukupno sedam. Taj se ukras zove „Medvedova capa“.

Koliko je takvih zlatnih štapića našiveno na odore jedne čete koja se sastoji od 16 purgara?

A.112   B.224   C. 250   D. 300

2. Duljina nasipa uz akumulacijsko jezero HE Čakovec iznosi 9 kilometara. Dora i njezini roditelji su željeli krenuti u šetnju nasipom, ali to je zabranjeno pa su krenuli cestom koja je 1 kilometar dulja (na slici je označena strelicom). Na pola puta Dora je stala i poželjela se vratiti jer je bila umorna. Roditelji su prihvatili Dorinu molbu i vratili se do Arene (sportska dvorana) odakle su krenuli. Koliko kilometara su svi zajedno propješačili?

A. 10   B. 15   C. 30   D. 5

2. Oko olimpijskog bazena u Varaždinskim Toplicama pravokutnog oblika opsega 150 m betonirana je staza jednake širine čiji vanjski rub ima opseg 190 m. Kolika je širina staze?

(Napomena: Duljina olimpijskog bazena je 50 m.)

A. 3   B. 5   C. 6   D. 8

Kategoirija Husari:

1. Rođeni Varaždinac Ivan Kukuljević Sakcinski prvi je progovorio na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru prije točno 173 godine propagirajući borbu za nacionalno oslobođenje te zahtijevajući da se hrvatski uvede kao službeni jezik u škole i urede. Odredi koje godine je Ivan Kukuljević Sakcinski prvi progovorio na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru, a za 6 veći broj od te godine rastavi na proste faktore.

A. 5 · 2 · 5 · 37   B. 29 · 5 · 2 · 2   C. 41 · 3 · 5 · 2   D. 31 · 5 · 5 · 3

2. Tradicijski trnovečki kolač – prosta makovnjača, zaštićen je jamstvenim žigom. Duljina do sada najdulje ispečene makovnjače izražene u metrima jednaka je mjernom broju veličine kuta nasuprot osnovice u jednakokračnom trokutu ako je kut uz osnovicu veličine 15 stupnjeva.

A. 120 m   B. 130 m   C. 140 m   D. 150 m

3. Grad Varaždin sve je poželjnije mjesto studiranja za mlade iz cijele Hrvatske. Izračunaj vrijednost izraza i otkrij koliko otprilike studenata trenutno studira na varaždinskim fakultetima i veleučilištu?

A. 5000   B. 6000   C.7000   D. 10000

Kategorija Purgari:

1. U doba kraljice Marije Terezije Varaždin je bio glavni grad Hrvatske. Koliko je godina Varaždin bio glavni grad, ako je broj godina jednak umnošku rješenja sustava dviju linearnih jednadžbi s dvjema nepoznanicama uvećan za 1?

A. 6   B. 7   C. 8   D. 9

2. Površina Hrvatske je 56594 km2, a Varaždinske županije 1262 km2. Koliki udio Hrvatske zauzima Varaždinska županija? (Rezultat zaokruži na dvije decimale.)

A. 2.21%   B. 2.22%   C. 2.23%  D. 2.24% 

3. „Špancirfest“ je ulični festival koji se održava u gradu Varaždinu po varaždinskim ulicama i trgovima. Vrijednost izraza  je

prva godina održavanja „Špancirfesta“ .

A. 1996.   B. 1997.  C. 1998.  D. 1999. 

Kategorija Rihteri:

1. Špancirfest je treću godinu za redom ušao među tri finalista za nagradu Turistički događaj godine, koja se dodjeljuje unutar Godišnjih hrvatskih turističkih nagrada. 2015. godine, u deset dana trajanja Špancirfesta, Varaždin je posjetilo 200000 šetača, a 2016. godine posjetilo ga je 265000. Ako pretpostavimo da broj šetača raste linearno, koliko će ih biti na Špancirfestu 2021. godine ?

A. 590000
B. 525000
C. 460000
D. 395000

2. U Varaždinskoj županiji je šest gradova: Varaždin, Ivanec, Lepoglava, Novi Marof, Varaždinske Toplice i Ludbreg. Ako se broj stanovnika u Varaždinskim Toplicama i Ludbregu odnosi kao 1:2, Ludbregu i Lepoglavi kao 6:7, Lepoglavi i Ivancu kao 10:13, Ivancu i Novom Marofu kao 5:2, koliki je omjer broja stanovnika u Varaždinskim Toplicama i Novom Marofu ?

A. 91:75
B. 75:91
C. 175:91
D. 91:175

3. Udruga gljivara Varaždinske županije sastala se u šumi kod Ivanečke Željeznice. Rasporedili su se u tri grupe. Najbrža grupa je krenula na sjever brzinom 4 km/h, najsporija grupa je krenula na istok brzinom 2 km/h, dok se većina uputila 30° jugozapadno (u odnosu na liniju sjever – jug) brzinom 3 km/h. Kolika je površina trokuta kojemu su vrhovi mjesta odmora gljivara nakon šest sata hoda (pretpostavimo da su hodali pravocrtno)?

U iščekivanju rezultata natjecanja polaznici Centara izvrsnosti iz kemije, fizike i informatike održali su aktivne prezentacije svog rada, a cijeli Festival pratio je Centar izvrsnosti za hrvatski jezik, radionica za medije.

 

Cijeli program Festivala prošao je u veselom ozračju i uz pomoć volontera srednjoškolaca. Osobito je bilo veselo u dvorani Gospodarske škole gdje su se natjecali najmlađi sudionici: Anđeli i Špancireri, a medalje i pehari dodijeljeni su na kraju najuspješnijima.

U ekipnom natjecanju najbolje su bile sljedeće ekipe:

U kategoriji ANĐELI najbolja ekipa je bila iz Osnovne škole Kneginec Gornji (David Juzbašić, Lana Lukinec, Nika Turković i Niko Ivković uz mentoricu Lidiju Novosel).

U kategoriji ŠPANCIRERI najbolja je bila ekipa iz VI. osnovne škole Varaždin ( Antun Kralj, Filip Juraga, Mila Maretić i Julijan Mostarkić uz mentoricu Margaretu Živković).

U kategoriji HUSARI 1. mjesto zauzela je ekipa iz Osnovne škole Trnovec (Jan Hren, Karlo Mlinarić, Josip Kosec i Borna Kečkan uz mentoricu Mirjanu Vugrinec).

U kategoriji PURGARI prva je bila iz Osnovne škole Dobriše Cesarića Zagreb ( Ivan Vojvodić, Josip Šarec, Ivan Golubić i Deana Bakić uz mentoricu Maju Marić).

U kategoriji RIHTERI najbolja je bila ekipa Prve gimnazije Varaždin (Aleksandra Saša Božović, Dora Kermek, Marta Mihin i Maja Špoljarić uz mentora Stanka Divjaka).

U pojedinačnom natjecanju najbolji su bili sljedeći učenici:

Lovro Levanić (3. r.) – I. osnovna škola Varaždin, Mentor: Martina Bedeniković
Antun Kralj (4. r. )- VI. osnovna škola Varaždin, Mentor: Margareta Živković
Viktor Vrtar (5. r. ) – Osnovna škola Novi Marof, Mentor: Davor Dukarić
Emanuel Tukač (6. r. ) – Osnovna škola Breznički Hum, Mentor: Marija Dijačić
Amalija Rafaj Škriljevečki (7. r. ) – Osnovna škola Tužno, Mentor: Mirjana Slunjski
Ivan Vojvodić ( 8. r. ) – Osnovna škola Dobriše Cesarića Zagreb, Mentor: Maja Marić
David Karlovčec ( 1.r. SŠ ) – Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec, Mentor: Ljubica Blažinčić
Filip Vinković (2. r. SŠ ) – Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec, Mentor: Mirjana Hranilović
Benyamin Taourirt ( 3. r. SŠ ) – Srednja škola Ivanec, Mentor: Marica Dolenec – Jurinić
Sebastijan Kocen (4. r. SŠ ) – Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec, Mentor: Štefanija Požgaj

Čestitamo svima i veselimo se sljedećem Festivalu!

Island – „zemlja vatre i leda“ iz prve ruke

Djelatnici OŠ Matije Gupca Gornja Stubica na dalekom Islandu

Ines Krušelj-Vidas

Početkom školske godine 2016./17. u OŠ Matije Gupca Gornja Stubica započela je provedba još jednog međunarodnog projekta. Riječ je o Erasmus plus projektu koji je u potpunosti financiran sredstvima Europske unije pod nazivom RECEPTION i gornjostubičku školu spaja u partnerstvu s još 5 različitih europskih institucija: edukacijskim centrom Clare iz grada Ennisa u Irskoj (glavni koordinator), Upravom za primarno obrazovanje u Zapadnom Solunu u Grčkoj, komunom Albertslund u Danskoj, komunom Luster u Norveškoj i osnovnom školom Langholtsskoli u Reykjaviku na Islandu.

Okupili su se u potrazi za zajedničkim odgovorom na pitanje: kako pomoći učiteljima, kako ojačati njihove stručne kompetencije za obavljanje sve zahtjevnijeg posla prijelaza učenika iz predškolskih oblika školovanja u redovni školski sustav. Svakodnevno suočeni s problemom velike diferencijacije i mnoštvom individualnih potreba svakog malog đaka učitelji trebaju kontinuirano usavršavanje na tu temu. Osim literature koja postoji, svakako je još vrjednije uživo vidjeti kako to rade kolege u drugim školskim sustavima, podijeliti vlastita iskustva dobre prakse i prikupiti materijale kojima će se u budućnosti moći služiti i drugi, posebice mlađi kolege.

Jedna od projektnih aktivnosti jest organiziranje petodnevnog stručnog tečaja za učitelje u svakoj od partnerskih zemalja. Tako je prvomajski tjedan za četiri djelatnice gornjostubičke škole bio radni, ali na dalekom Islandu. Učiteljice Bernarda Razum, Marina Mikulec, ravnateljica Sanja Knezić i knjižničarka Ines Krušelj-Vidas (voditeljica projekta za gornjostubičku školu) uživo su se od 30.4. do 6.5.2017. upoznale s islandskim školskim sustavom, ali je bilo i vremena za otkrivanje prirodnih ljepota, kulturnih znamenitosti i gastronomskih posebnosti na dalekom sjeveru Europe.

Škola domaćin Langholtsskoli je velika gradska škola osnovana 1952. godine za učenike osnovnoškolskog uzrasta što konkretno znači od 1. do 10. razreda. Ove školske godine imaju 645 učenika, a u nastavu su integrirani i učenici s posebnim potrebama. Primjerima svoje dobre prakse islandski su učitelji pokazali kako koriste tablete u nastavi, na koji način prate učenike na prijelazu iz vrtića u osnovnu školu, prikazali su program rada s učenicima koji imaju problema u ponašanju i program pod nazivom „Voditelji igara“ kojeg provode za vrijeme školskih odmora, a stručno oko učiteljica u obilasku škole zamijetilo je brojne razlike koje su vidljive već pri prvom susretu sa školom. Najuočljivija je razlika u opremljenosti didaktičkim materijalima i ostalim pomagalima za rad. Učionice su prepune različitih igara, slagalica i pomagala u nižim razredima te vizualnim didaktičkim materijalima, računalima i tabletima u višim razredima. Posebno su impresivni kabineti za pripremanje hrane (prave kuhinje sa svim potrebnim pomagalima i uređajima), kabinet za oblikovanje tekstila u kojem za šivaćim strojevima sjede te se podjednako vješto iglom i glačalom služe djevojčice i dječaci, zatim kabinet za tehničku kulturu koji ima posebne odjele za obradu drva, za obradu metala (djevojčice su ponosno pokazivale noćne ormariće koje su same izradile na satu), a također se u nekoliko prostorija nalazi i kabinet za likovno oblikovanje (slikanje, kiparenje…). Uz već poznatu činjenicu da se na sve planirane aktivnosti u prirodi ide bez obzira kakvo je vrijeme (ovaj puta bilo je sunčano), prisustvovali smo planiranom izlasku svih učenika škole na dvosatne aktivnosti na otvorenom u školskom dvorištu i obližnjem parku koje su učitelji posebno planirali. Zaključak: islandski učenici puno više rade rukama i zapravo se pripremaju za konkretne životne zadaće. Osim toga, odrasliji đaci redovito pomažu u školskoj kuhinji i svim ostalim pomoćnim poslovima u školi (tako mogu zaraditi simboličan džeparac ili pak nagradni izlet). U obližnjim vrtićima vlada opuštena atmosfera, djeca se slobodno igraju, vježbaju vožnju biciklima ili istražuju brojne mogućnosti igre u pješčaniku, a od malih nogu ih se uči da za obroke uzimaju onoliko koliko misle pojesti jer se sve što im ostane važe i količinu ostataka hrane roditelji moraju dodatno platiti.

Mnogi će reći: drugi svijet, drugačija kultura – ali oni sa više životnog iskustva će primijetiti da je ponešto od navedenog prije postojalo i u našim školama. Zašto se dobra praksa napustila? Tko nam brani da je argumentirano, planirano i dosljedno uvedemo natrag u naše škole? Naravno, nedostatak financija velika je prepreka u opremanju hrvatskih škola i najčešće se sve dobre ideje kao val razbiju na tu tvrdu stijenu.

No, doista se može reći da je priroda na Islandu jedan sasvim drugi svijet. U tjedan dana bilo je prilike za upoznavanje hladnih sjevernih vjetrova koji su nosili kišu od koje je nemoguće zakloniti se pod kišobranom, ali i pravog islandskog ljeta, sunca koje je izmamilo prve narcise i ostale proljetnice u gradskim parkovima. Posjetivši čuveni Zlatni prsten koji obuhvaća Nacionalni park Thingvellir, slapove Gullfoss i gejzir Strokkul prikupljeno je dovoljno slikovnog materijala za nadasve zanimljiv sat geografije, ali i osebujnom ljepotom surove i zastrašujuće snažne prirode učitelji su napunili vlastite „baterije“. Ručak u stakleniku u kojem se pod umjetnim suncem uzgajaju rajčice, samo je dodatno bolno podsjetio na brojne neiskorištene mogućnosti geotermalnom energijom također bogatog zagorskog kraja, ali je utjehu pružila činjenica da vikinška kuća obrasla travom u kojoj je bila poslužena jedna večera može stati uz bok zagorskim hižama preuređenima u restorane.

U čemu smo dobri, u čemu smo bolji, gdje još moramo puno raditi da bismo dostigli Islanđane? Pitanja su stalno bila prisutna, posebice zato što za točno godinu dana Gornjostubičance čeka organizacija isto takvog tjedna u partnere. Bit će zanimljivo čuti kako su oni doživjeli hrvatsku školsku svakodnevicu koja se često puta i te kako razlikuje od službenih izvještaja.

Više o projektu na službenoj stranici projekta i na Facebook stranici.

Projekt „Igrajmo se glagoljicom“

Irena Bando

„Igrajmo se glagoljicom“ projekt je školske knjižnice Osnovne škole Jagode Truhelke u Osijeku, realiziran u veljači 2017. U projektu su sudjelovali učenici IV. c razreda pod vodstvom mentorice Irene Bando, školske knjižničarke sa suradnicima: Lianom Mur, učiteljicom IV. c, Katarinom Kretić, učiteljicom matematike i informatike i Sanjom Škugor, pripravnicom.

http://glagoljicaosjagodetruhelke.weebly.com/

Cilj projekta bio je upoznati učenike s osnovama samostalnog istraživačkog rada. Za potrebe projekta postavljena je web stranica „Glagoljica Osnovne škole Jagode Truhelke“, s ciljem okupljanja svih edukativnih materijala u svrhu istraživanja potrebnih za ostvarivanje učeničkih zadataka u sklopu projekta. Na web stranici se nalaze: kreativne prezentacije o glagoljici, projekti o glagoljici, poveznice o glagoljici, kreativni radovi inspirirani glagoljicom, upute za istraživanje, upute za izradu prezentacije, zadaci po skupinama u koje su učenici bili podijeljeni te web alati koje su učenici mogli koristiti prilikom izrade svojih prezentacija.

Učenici su bili podijeljeni u skupine. Svaka skupina imala je svoj naziv pa su tako skupine bile: Jezični istraživači, Povijesni istraživači, Likovni istraživači, Radoznali istraživači i Zaigrani istraživači. Svaka skupina dobila je posebne zadatke, s obzirom na područje istraživanja (jezično, povijesno, likovno, zanimljivosti, igre). Jezični istraživači imali su zadatak istražiti o vrstama glagoljice i njihovim karakteristikama. Povijesni istraživači su istraživali o spomenicima i dokumentima na glagoljici. Likovni istraživač imali su zadatak pronaći najzanimljivije likovne radove inspirirane glagoljicom te nacrtati zanimljivi rad inspiriran jednim glagoljičkim slovom. Radoznali istraživači otkrivali su zanimljivosti o glagoljici, a zaigrani su se trebali poigrati se igrama o glagoljici te osmisliti svoju kratku igru o glagoljici. Svaka skupina je izradila prezentaciju o svom istraživanju i kratko izložila svoje prezentacije pred razredom.

Ovdje možete vidjeti učeničke prezentacije.

Nakon što je svaka skupina prezentirala ono što je istražila, trebalo je utvrditi usvojenost znanja. U tu svrhu osmišljeno je i pripremljeno sedam društvenih igara i kreativnih radionica o glagoljici: „Glagoljička osmosmjerka“, „Glagoljički dvostruki memori“, „Glagoljička slovarica“, „Izrada glagoljičkog straničnika“, „Glagoljički bingo“, „Glagoljički prevoditelj“ i „Glagoljičke puzzle“.

• Glagoljička osmosmjerka je igra u kojoj su učenici trebali pronaći i zaokružiti pojmove na glagoljici.

• Glagoljički dvostruki memori – je igra pogađanja parova. Igra se igrala na način da se pomiješaju kartice i poslože na stol, tako da su pitanja okrenuta prema dolje, a slova prema gore. Cilj igre bio je prikupiti što više parova, a parove čine kartica s postavljenim pitanjem i kartica na kojoj se nalazi odgovor na to pitanje.

• Glagoljička slovarica– je igra u kojoj su učenici trebali pomiješane dijelove slova složiti tako da se dobiju glagoljička slova, a zatim od tih slova složiti riječi.

• Izrada glagoljičkog straničnika– je radionica na kojoj su učenici na izrezane male papiriće ispisali slova svoga imena na glagoljici, a zatim su ta slova lijepili na karton straničnika, kako bi složili svoje ime napisano na glagoljici.

• Glagoljički bingo – je igra u kojoj su sudjelovala dva učenika koja su pomiješane drvene pločice s glagoljičkim slovima naizmjence izvlačili iz vrećice te ih slagali na odgovarajuća mjesta na odabranoj podlozi za pločice. Onaj igrač koji je prvi popunio ploču, izgovorio bi „BINGO”, što bi značilo da je pobijedio.
• Glagoljički prevoditelj je igra u kojoj su učenici riječi napisane glagoljicom trebali prevesti na latinicu.

• Glagoljičke puzzle – igra u kojoj se slažu dijelovi slagalice koja složena predstavlja sliku: Ćirila i Metoda, Bašćansku ploču, Misal po zakonu rimskog dvora i azbuku uglate glagoljice.

Nakon utvrđivanja znanja kroz društvene igre o glagoljici i kreativne radionice o glagoljici, znanje učenika provjereno je kroz kviz o glagoljici. Kviz se sastojao od „DA-NE” pitalica, pitanja gdje treba izbaciti netočan odgovor („Izbaci uljeza”) i „ABC” pitalica. Ukoliko je učenik točno odgovorio na pitanje u kvizu mogao je s panoa uzeti početno slovo svoga imena napisano glagoljicom. Ovdje je bilo potrebno poznavanja glagoljičke azbuke.

http://glagoljicaosjagodetruhelke.weebly.com/prezentacije-o-glagoljici.html

Naposljetku, učenici su evaluirali projekt sa smajlićima, gdje su svi učenici pokazali da im se projekt svidio

Ovdje možete kliknuti kako biste vidjeli prezentaciju cjelokupnog projekta

Sa Scratchom kroz godinu

Iva Naranđa

U nastojanju da se učenicima približi programiranje na način koji im je zabavan i atraktivan te koji lako prihvaćaju, tijekom školske godine 2016./2017. u II. osnovnoj školi Čakovec održano je nekoliko Scratch radionica, a učenici osmog razreda sudjelovali su u međunarodnom eTwinning projektu temeljenom na uporabi Scratcha.

U školski kurikulum uvršten je Europski tjedan programiranja (EU Code Week), Tjedan informatičke edukacije i Sat kodiranja (Computer Science Education Week i Hour of Code), Dan sigurnijeg interneta (Safer Internet Day) i međunarodni eTwinning projekt „Sharing our culture with stories and games using Scratch“. U godišnje planove i programe izbornog predmeta Informatika za šesti, sedmi i osmi razred ugrađena su sudjelovanja u navedenim događanjima i projektima, što je omogućilo da se više nastavnih sati posveti programiranju. Povezivanjem programiranja s raznolikim temama učenicima je pokazano da programiranje može biti zabavno i ugodno iskustvo. Odabran je Scratch budući da je kao vizualni programski jezik učenicima atraktivan te ih potiče na razmišljanje i kreativno izražavanje ideja, a omogućuje shvaćanje logike programiranja bez upoznavanja sintakse i pravila programskih jezika.

U nastavku slijedi nekoliko primjera kako je tijekom školske godine u nastavu informatike ugrađen rad u Scratchu.

Europski tjedan programiranja

Povodom obilježavanja Europskog tjedna programiranja u listopadu 2016. godine održane su Scratch radionice. Osnovni cilj radionica, pobuditi interes polaznika za informatiku i programiranje kao buduće zanimanje i shvatiti osnove programiranja, ostvaren je upoznavanjem učenika sa Scratchom. Osmišljene su radionice pod nazivom “Moj grad Čakovec“ u kojima su sudjelovali učenici sedmog i osmog razreda. Za sedme razrede pripremljeno je iznenađenje, gost u nastavi. Našu školu je posjetio mag. inf. Renato Železnjak, programer iz Čakovca i jedan od predavača udruge Mladi informatičari Strahoninca (MIS). Učenici sedmih razreda tako su imali priliku iz prve ruke saznati što znači biti programer i koje sve mogućnosti nudi ovo zanimanje. Polaznici radionica kreirali su projekte u kojima su kratkom animiranom pričom predstavili svoj grad Čakovec, te su projekti objedinjeni u studio kreiran za ovu prigodu. Učenici osmog razreda sudjelovali su u sličnoj Scratch radionici i također izradili animirane priče u kojima su predstavili Čakovec, a njihovi radovi nalaze se u studiu. Prigodno je uređen pano u informatičkoj učionici.

Tjedan informatičke edukacije – Sat kodiranja

Tijekom Tjedna informatičke edukacije širom svijeta održava se Sat kodiranja. U našoj školi održane su Scratch radionice za polaznike izborne nastave informatike šestog, sedmog i osmog razreda, pod nazivom „Animate Your Name“. Ova Scratch radionica jedna je od mnogobrojnih radionica koje su na raspolaganje stavili organizatori Sata kodiranja. Učenici su napravili projekte u kojima su animirali slova iz svojeg imena. Za svaki razred kreiran je po jedan studio u kojem su objedinjeni učenički radovi: studio6, studio7 i studio8. I ovom prigodom uređen je pano u informatičkoj učionici.

Dan sigurnijeg interneta

U promicanju boljeg interneta, na izbornoj nastavi informatike provedene su razne aktivnosti s učenicima kojima ih se nastojalo potaknuti da se uključe u iskorištavanje što više dobrih prilika koje se nude na internetu. Učenici sedmih razreda bavili su se temom digitalnoga građanstva i upoznali poželjna ponašanja i vrijednosti koje treba imati digitalni građanin. Između ostaloga, učenici su u Scratchu napravili animirane priče koje opisuju devet sastavnica digitalnoga građanina prema M. Ribbleu. Učenici osmog razreda povodom Dana sigurnijeg interneta radili su na eTwinning projektu „Sharing our culture with stories and games using Scratch“ te su time koristili neke od dobrih mogućnosti interneta u obrazovanju. Više o ovom projektu u nastavku.

eTwinning projekt „Sharing our culture with stories and games using Scratch“ i eTwinning događanje „Scratch Day with eTwinning“

Osnovna ideja ovog projekta je na atraktivan i zabavan način uvesti učenike u svijet programiranja i pri tome podijeliti s partnerima informacije o našim školama, mjestima i državama u kojima živimo, povijesnim i geografskim znamenitostima naših krajeva, tradicionalnim kuhinjama, kulturama i običajima. Projekt se temelji na korištenju Scratcha. Autori projekta su Pedro José Das Neves Alves iz Portugala i Juan Miguel Piqueras López iz Španjolske, a u projektu sudjeluju i partneri iz drugih država.

Na početku projekta učenici su u Scratchu napravili božićne i novogodišnje animirane čestitke za eTwinning partnere. Povodom Dana sigurnijeg interneta radili su na ovom projektu. Napravili su animirane priče na engleskom jeziku kojima su partnerskim školama prikazali najvažnije povijesne i geografske podatke o Čakovcu i Međimurskoj županiji. Tijekom travnja učenici su surađujući u grupama napravili animirane priče kojima su predstavili tradicionalna međimurska jela. Animirane priče podijelili smo s partnerima putem TwinSpacea.

Kao proširenje aktivnosti na eTwinning projektu „Sharing our culture with stories and games using Scratch“ pokrenuto je eTwinning događanje „Scratch Day with eTwinning“.

Tijekom svibnja 2017. godine diljem svijeta organiziraju se proslave 10. godišnjice Scratcha. Dan Scratcha (Scratch Day) u našoj je školi održan 12. svibnja 2017., a učenici su proslavu obilježili zajedničkom fotografijom. Scratch radionica sastojala se od izrade kvizova u Scratchu s pitanjima o povijesnim i geografskim podacima o Čakovcu i Međimurskoj županiji te o tradicionalnoj međimurskoj kuhinji. Nekoliko učenika napravilo je animirane čestitke Scratchu za rođendan i prikladno je uređen pano u informatičkoj učionici. Kvizovi i čestitke nalaze se u studiu.

eTwinning događanje „Scratch Day with eTwinning“ sastoji se od dijeljenja slika i drugih materijala s obilježavanja Dana Scratcha putem Padleta, a otvoren je i forum na kojem eTwinneri mogu razmijeniti ideje za buduće eTwinning projekte koji uključuju Scratch. Događanje je do trenutka pisanja ovog teksta privuklo više od pedeset škola iz raznih država, a budući da traje cijeli svibanj, moguće je da će taj broj porasti.

Projekt traje do kraja nastavne godine, a do tada će učenici napraviti igre u Scratchu i odigrati igre koje su za njih pripremili partneri.

Tijekom svih događanja i projekata u kojima se koristio Scratch, ne samo protekle godine već i tijekom nekoliko prethodnih godina, učenici su izuzetno pozitivno reagirali, sa zanimanjem otkrivali nove mogućnosti i stvarali svoje projekte, međusobno si pomagali i učili zajedno. Učenici vole učiti kroz zabavu, a radeći na konkretnim projektnim zadacima usmjereni su na kreativno korištenje informacijske tehnologije i korištenje raznih izvora znanja. Nastava informatike pruža nebrojene mogućnosti za razvijanje vještina nužnih za cjeloživotno učenje, vještina rješavanja problema, logičkog i apstraktnog mišljenja te kreativnosti. Izazov učiteljima predstavlja kako u postojeći plan i program izbornog predmeta Informatika u što većoj mjeri u nastavu informatike ugraditi podučavanje algoritamskog razmišljanja. Učenje programiranja u osnovnoj školi osmišljeno na način koji je učenicima prihvatljiv, zanimljiv i zabavan sprječava da učenici odustanu od programiranja, ali i izbornog predmeta Informatika.

Kako je nastala Videokonferencija Industrijske strojarske škole

Kristinka Lemaić i Mate Sabol

Ideja i plan

Industrijska strojarska škola uključena je u CARNet-ov pilot projekt e-Škole. Paralelno s pohađanjem edukacija u organizaciji CARNet-a, nastavnici su počeli primjenjivati digitalne alate u nastavi što su učenici prihvatili kao dobrodošlo osvježenje nastave. Tako je nastala ideja o predstavljanju Škole videokonferencijom. Objasnili smo našim učenicima da su ciljevi Videokonferencije ISŠ-a promocija strukovnog obrazovanja i deficitarnih zanimanja koja imaju visoku zapošljivost kao i informiranje o mogućnostima stipendiranja deficitarnih zanimanja od strane Grada Zagreba i Ministarstva poduzetništva i obrta jer ni mnogi od naših učenika nisu znali za mogućnost stipendiranja prije nego li su se upisali u Školu. Videokonferencija ISŠ-a zapravo se trebala zvati Webinar ISŠ-a, ali su naši učenici, koji su zaista aktivno sudjelovali u stvaranju Videokonferencije, predložili naziv Videokonferencija potkrepljujući ga svojim viđenjem da je taj naziv atraktivniji i jasniji za učenike osmih razreda kojima je Videokonferencija prvenstveno namijenjena.

Priprema i razrada

Oformili smo virtualnu sobu jednostavnim slanjem e-maila CARNet-u i napravili prvi pokušaj prezentacije, iz učionice u učionicu. Tehnološki je sve izvrsno prošlo, a onda su počele prštati ideje o samom sadržaju Videokonferencije. Učenici su nama nastavnicima odmah dali prijedlog da bude što više video sadržaja jer ipak su oni digitalna generacija tinejdžera. S obzirom da je o Međužupanijskom natjecanju učenika u zanimanju instalater grijanja i klimatizacije i vodoinstalater, koje je održano u Školi, emitiran prilog u emisiji Dobro jutro, Hrvatska na HRT-u, jedan video sadržaj smo već imali. No, što dalje? Opet smo mi nastavnici pitali za pomoć učenike i tako smo slučajno otkrili da se naš učenik Dominik Brlečić bavi snimanjem i montažom. Odlučeno je, snima se video prilog o Školi. Ubrzo su se počeli birati „glumci“, predlagali su se kadrovi, namještalo osvjetljenje, asistiralo se u namještanju Dominikove opreme, a na rezultat, trominutni video prilog o jednom nastavnom danu u Školi, iznimno smo ponosni i još uvijek nam nije jasno kako je talent našeg Dominika otkriven tek u njegovoj trećoj godini obrazovanja. Online Kahoot kviz odmah je proglašen ultimativnim dijelom Videokonferencije, ali učenici su bili manje sigurni oko pitanja koja treba postaviti u kvizu, no i tu smo donijeli neke zajedničke odluke.

Videokonferencija je poprimala sve jasnije konture, a u pismu namjere svim osnovnim školama Grada Zagreba i Zagrebačke županije jasno smo naveli da je Videokonferencija ISŠ-a zamišljena tako da u uvodnom dijelu pružimo osnovne informacije o Školi i zanimanjima za koja obrazujemo učenike. Istaknuli smo i da video prilogom o našoj Školi učenicima želimo slikovito pokazati kako izgleda teorijska i praktična nastava u Školi. Naglasili smo i da je težište naše Škole na razvijanju učeničkih kompetencija učenjem temeljenom na radu kao i razvoj kulture sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, no pri tome nismo zanemarili ni razvoj socijalnih vještina i generičkih kompetencija naših učenika pa ih poučavamo i kritičkom mišljenju, aktivnom građanstvu, vještinama komuniciranja u svijetu rada, ukazujemo na važnost cjeloživotnog učenja kako bi se što bolje mogli prilagoditi potrebama svijeta rada u koji ulaze već tijekom prve godine obrazovanja jer učenici koji se školuju po jedinstvenom modelu obrazovanja, dio naukovanja obavljaju u školskoj radionici, a dio u licenciranim obrtničkim i drugim poduzećima. Videokonferencijom smo htjeli pokazati i da kontinuirano radimo na uvažavanju različitosti i radu u skupini i da će nam razvoj učeničkih digitalnih kompetencija uvelike olakšati uključenost naše Škole u CARNet-ov pilot projekt e-Škole.

Bili smo ugodno iznenađeni srdačnim odgovorima i mnogobrojnim pohvalama naše ideje od strane stručnih službi i nastavnika osnovnih škola. Dobili smo i brojne sugestije da sljedeće nastavne godine Videokonferenciju održimo tijekom travnja jer su učenici osnovnih škola u svibnju često na izvanučioničkoj nastavi, a i svibanj je mjesec prepun mnogih drugih aktivnosti pa ćemo sigurno uvažiti prijedlog kolega iz osnovnih škola da sljedeća Videokonferencija bude u travnju.

Realizacija

U diseminaciji projekta pomogle su nam objave na CARNet-ovoj Yammer mreži i portalu skole.hr na kojima smo, uz e-mailove osnovnim školama, također objavili upute i poveznicu za uključivanje. Videokonferencija ISŠ-a održana je u srijedu 10. svibnja 2017. godine u 11:00 sati, imali smo 29 sudionika, od čega 18 osnovnih škola. Ako pretpostavimo da nas je u svakoj školi pratilo 50-ak osmaša i nekoliko nastavnika uz pedagoga i psihologa, možemo slobodno reći da je Videokonferencija imala oko 1000 sudionika. Bile su to ugodne 24 minute virtualnog druženja.

Evaluacija i zaključak

Poveznica na snimku Videokonferencije ISŠ-a poslana je svim osnovnim školama Grada Zagreba i Zagrebačke županije i broj prikaza je, u trenutku pisanja ovog teksta, 307. Zahvalili smo svim djelatnicima osnovnih škola koji su se uključili u naš projekt bilo da su to učinili uživo ili prezentiranjem snimke na satima razrednih odjela jer su time pokazali da prepoznaju naš pokušaj suvremenog načina komunikacije kojim nastojimo osvijestiti pogodnosti i važnost strukovnog obrazovanja. Bili smo dovoljno hrabri da u Videokonferenciju uvrstimo i brojčano ocjenjivanje našeg projekta jednostavnim digitalnim alatom mentimeter, što se pokazalo vrlo zabavnim za učenike pa su petice, koje su nam dodijelile kolege, ostale zapisane u chat roomu, a mentimeter je ispao vrlo šareno :-). Jesmo li uspjeli povećati interes za upis u našu Školu, vidjet ćemo na predstojećim upisima, ali sigurno je da smo primijenili znanja stečena na CARNet-ovim edukacijama, sigurno je da smo bolje upoznali naše učenike i njihova razmišljanja, sigurno je da su učenici razvijali svoje osobne prednosti, sigurno je da smo video prilogom pokazali da uz znanje učenici razvijaju i praktične vještine što je temeljna vrijednost strukovnog obrazovanja, sigurno je da je ozračje u Školi još pozitivnije, ali najsigurnije je da smo se dobro zabavljali realizirajući ovaj projekt.

Zahvala

Hvala svim „glumcima“ u video prilogu o Školi, hvala svim učenicima na prijedlozima pa i konstruktivnim kritikama. Ako smo sumnjali možemo li bolje, sad znamo da možemo. Hvala našem snimatelju i montažeru Dominiku, ostvarit ćeš svoj san i snimiti „pravi“ film, navijamo za tebe. Videokonferencija ne bi bili tako dobra da nije bilo naših dragih kolegica i kolega: Ive Bojčić, Meri Ružević, Sare Čorak, Tanje Dumbović, Katarine Knežević, Vjerana Šipeka, Ivice Štefanca i, naravno, ravnatelja Nenada Pavlinića. I na kraju hvala CARNet-u što nam je pokazao kako.

Izazivi vodenja vrtcev pri osnovnih šolah

Ksenija Ulaga

Povzetek

V dani družbeno ekonomski situaciji smo vodilni delavci omejeni v načinih motiviranja in nagrajevanja dobrega dela. Zato je vse kar nam ostane kot motivacijsko sredstvo in nagrada moč integritete, vrednot in načel vodenja s pomočjo čustvene inteligence. Glede na organizacijske in vsebinske posebnosti vsake organizacije nam je vsem skupna skrb za duhovni kapital. Osamljeni so tisti posamezniki, ki pričakujejo, da v pedagoškem svetu ne bodo obračunavali sami s seboj in ne imeli kritične distance do svojega početja, temveč bodo neusmiljeno izvajali pedagogiko nad drugim (Merc 2011).

Ključne besede

Čustvena inteligenca, vrednote, integriteta, motivacija.

“Kar je v nas, je prišlo od zunaj – kar je zunaj, spodbuja v nas potrebe in želje”.
(Ščuka 2007, str. 217).

Nezadovoljstvo, v ustanovi kot je vrtec, se kaže zaradi neenakomerne obremenjenosti zaposlenih, iskanju osebnih koristi, povečani odsotnosti zaradi bolezni, pritožbah staršev, nesoglasjih med delavci, prelaganju in iskanju krivde za nastale težave, odsotnosti reševanja težav, pomanjkanju motivacije, nezainteresiranosti za izobraževanja, odsotnosti formalnih in neformalnih stikov. Kadar se med zaposlenimi v organizaciji občuti nezadovoljstvo, iščemo rešitve. Čas je, da se vprašamo, kaj lahko spremenimo. V dani družbeno ekonomski situaciji smo vodilni delavci omejeni s finančnimi sredstvi, ki bi dodatno služili za nagrajevanje delavcev. Tudi sicer je znano, da je denar svojevrstno motivacijsko sredstvo, ki navadno bistveno ne motivira slabih med nami. Zato je vse kar nam ostane, moč integritete vrednot in načel vodenja s pomočjo čustvene inteligence.

Jesenski oddih kolektiva v Puli. Rekreacija in druženje krepijo medsebojne vezi.

Prednosti in dileme vrtcev ob OŠ

Osnovne šole, ki imajo v svoji sestavi zavoda tudi predšolsko vzgojo, so postavljene pred zahtevno nalogo. Uspešnost združevanja obeh konceptov, predšolske in šolske vzgoje, je zahtevna strokovna in organizacijska naloga. Različnost in hkrati enotnost obeh področij povzroča vsem udeležencem različne vidike opazovanja, iskanja skupnih karakteristik in posebnost. Včasih opredeljenih kot slabosti, drugič kot prednosti. Posebnosti obeh, bi lahko uvrstila v dve glavni skupini:

1. organizacija dela,
2. posebnosti otroka v določenem obdobju ter posledična izbira metod, oblik dela z otroki in starši ob upoštevanju predpisanih nacionalnih dokumentov.
3. To so dejstva, ki jih moramo sprejeti. Kar lahko spremenimo smo mi sami in naš odnos do težav in izzivov, poglede, komunikacijo z okoljem, sodelavci…

Občutki zaposlenih ne temeljijo vedno na objektivnih dejstvih, nujno pa jih je potrebno upoštevati

V zavodu, ki ima v svoji sestavi delež predšolske vzgoje, že sam status nakazuje primarno vlogo šole. Tako so zaposleni v vrtcu v podrejenem položaju predvsem glede stikov s predšolsko stroko. Delež zaposlenih v vrtcu je manjši kot delež zaposlenih v šoli, zato se delavke v vrtcu največkrat počutijo izolirane. Zaradi organizacijskih posebnosti je moteno tako strokovno kot neformalno druženje vseh zaposlenih v zavodu. Ravnatelj zavoda je običajno profesor, ki dobro pozna svoje predmetno področje, manj pa področje predšolske vzgoje. Dilem in težav ne primanjkuje na obeh področjih. Skoraj utopično bi bilo pričakovati, da bi ravnatelj obvladal obe enakovredno. Saj je ravnatelj OŠ največkrat v stikih z drugimi ravnatelji OŠ, ki pa nimajo vsi v svoji sestavi zavoda, tudi vrtca, zato so teme pogovora determinirane. Moje področje vodenja v organizaciji, je bilo vodenje zaposlenih vrtca. Torej skupine, ki se je počutila izolirano, večkrat manjvredno, neenakopravno, zapostavljeno.

Budimpešta. Strokovna ekskurzija.

Ključ do rešitve težav – duhovni kapital

Ključnega pomena zame je, da sem kot vodja vzor v poštenju, integriteti in da je osnova mojega vodenja, lasten zgled. Le tako lahko suvereno postavim organizacijske temelje, ki so pravični in enakovredni za vse zaposlene. Ob ukrepih, pravilih, ki so postavljali zaposlene v enakovreden položaj, sem posredno uredila odnose med zaposlenimi. Seveda pa je bilo potrebno zavedanje, da je pri pravilu najpomembnejše udejanjanje le tega v prakso (Sutton 2011). Gre za permanenten proces. To je bilo tudi prvo področje mojega delovanja. V organizaciji so se kuhale stare zamere, ki se niso reševale, o konfliktih se ni glasno govorilo, ni se glasno opredeljevalo in vrednotilo neprimernih dejanj in vedenje zaposlenih, ki organizaciji niso v ponos, organizacija ni delovala sinhrono, temveč kot neskladen trop vlečnih psov, že za samo blaženje raznih situacij sem vložila ogromne napore. Vendar, do rešitev kljub naporom ni prišlo hitro.

Gozdna pedagogika. Skupno izobraževanje strokovnih delavcev šole in vrtca.

Hkrati sem posvetila več pozornosti čustveni inteligenci, ki obsega štiri področja: samozavedanje, obvladovanje sebe, družbeno zavedanje in upravljanje odnosov (Goleman, Boyatzis, Mckee 2002). Želela sem, da zaposleni, skupaj z mano, rastejo tako na strokovnem kot osebnostnem področju. Konkretno sem se posvetila področju: komunikacije, izgradnji zaupanja, iskanju močnih področij sodelavcev, reševanju težav, izdelavi ključev za identične in ponavljajoče se težave, graditvi prijetnih delovnih odnosov, mentorskem stilu vodenja, ustvarjanje in udejanjanje skupne vizije, javni pohvali in osebni kritiki. Rešitev, za občutke izoliranosti zaposlenih v vrtcu, sem iskala v strokovni rasti zaposlenih, iskanju drugačnih možnosti za sodelovanje s stroko, opolnomočenju z informacijami in znanjem. Rezultat je prinesel tudi samozavestnejši pogled nase in na svoje delo. »Ljudje, ki se dobro zavedajo sebe so realistični – niti pretirano samokritični niti naivno optimistični«. (Goleman, Boyatzis, Mckee 2002, str. 59). Z dostopnostjo, ustrezno komunikacijo, spodbudami in pomočjo, sem bila vedno na razpolago. Kot mentor sem pomagala zaposlenim, da so prepoznali svoje prednosti in šibke točke, ter jih povezali s svojimi osebnimi in poslovnimi prizadevanji (Goleman, Boyatzis, Mckee 2002). Ker odnosi s sodelavci precej vplivajo na naše razpoloženj pri delu,in s tem tudi na našo učinkovitost in zadovoljstvo, so imele zaposlene prosto izbiro sodelavke (Košiček 2009). Motivacijsko so delovala, načrtovana in kvalitetna strokovna druženja, znotraj institucije, po vzoru tržno uspešnih podjetij, ki so temeljila predvsem na medsebojnem zaupanju, sodelovanju in nesebičnemu prenosu znanj med sodelavce.

Potrebno pa je bilo vzpostaviti tudi odnose med zaposlenimi v celotnem zavodu. Brez poznavanja področja dela in številnih osebnih stikov, mi seveda ne bi uspelo. Empatija je bila ključ do rušenja stereotipov med vzgojiteljicami in učiteljicami. Medsebojni neformalni stiki, pripravljenost sodelovanja na skupnih prireditvah, projektih, hospitacijah je pripomoglo k širjenju obzorij, prepoznavanju podobnosti in različnosti. Empatija je torej nujni pogoj sleherne družbene učinkovitosti v službenem življenju (Goleman, Boyatzis, Mckee 2002). Moja vizija pa je, da z bogastvom iz različnih virov in tradicij ustvarjamo bolj živahno delovno okolje v katerem je vsako mnenje pomembno in ima svojo težo (Zohar, Marshall 2006).

Odlično je biti odličen

Po naravi sem optimist. Optimisti si padec razlagamo kot okoliščino, ki jo je mogoče spremeniti, da jo naslednjič, ko se spet znajdemo v njej, lahko premagamo (Goleman 2011). To življenjsko vodilo sem skušala vnesti tudi med zaposlene, ko sem pred več kot letom dni prevzela pomočniško mesto vodenja vrtca pri osnovni šoli. Zaposleni v Vrtcu Dobrna si upamo biti različni, drugačni, izstopiti iz množice in včasih celo postati nepriljubljeni, če je to potrebno. To je del naše vodilne vloge. Naš občutek za vrednote in samospoštovanje ne temelji na tem, kako nas vidijo drugi, ampak v prepričanju, da ostajamo zvesti svoji stroki, vrednotam in vizijam (Zohar, Marshall 2006).

Preprečevanje osipa na Srednji šoli Ravne

Marko Laznik

»Dobro počutje v šoli je zelo pomembno,« smo se strinjali sodelavci, ki smo se pred dvema letoma vključili v mednarodni projekt CroCoos.

Člani tima smo bili:

• mag. Ivanka Stopar – ravnateljica,
• mag. Mateja Verdinek Žigon – šolska svetovalna delavka,
• Igor Kosmač, univ. dipl. inž. str. – učitelj strokovnih predmetov strojništva,
• Jelak Onuk, dipl. inž. str. – učiteljica matematike in sodelavka za dodatno pomoč dijakom,
• Marko Laznik, mag. posl. Inf. – učitelj strokovnih predmetov računalništva.

Med leti 2010 in 2015 je bil na šoli delež dijakov, ki so se izpisali 4,3 %, zato smo si tekom projekta zadali cilj, da se delež izpisanih dijakov v letih 2015–2020 zmanjša in ne preseže 3,5 %. V letu 2015 smo pričeli z aktivnostmi za preprečevanje zgodnjega opuščanja šolanja in z njimi želeli prepoznati dijake v stiski ter jim nuditi pomoč, da bi to stisko presegli.

Prva pomembna aktivnost je bila izdelava smernic za delo razrednika. Uvedli smo redne mesečne sestanke razrednikov prvih letnikov, saj je to leto ključno za dijake. Razredniki smo se na skupnih sestankih pogovarjali o problematiki v razredu, si izmenjali izkušnje in se dogovorili za poenotenje dela. Srečevali so se tudi svetovalna delavka in izvajalci dodatne strokovne pomoči, da so pregledali in načrtovali delo s posameznimi dijaki. V okviru teh aktivnosti so nastale tudi smernice in predlogi za razrednike.

Za dijake smo uredili tudi kotičke za druženje, opremo pa so izbrali dijaki sami z natečajem. Tako smo pridobili novo sedežno garnituro, vreče za sedenje v knjižnici, kupili dva ročna nogometa. Dijaki, ki so imeli težave s koncentracijo ali niso obvladali svoje jeze, so bili pod stresom ali imeli druge težave, so se lahko umaknili v te prostore in se pozneje vrnili v razred, ko je bila stiska mimo. Ta čas so jim bili na voljo mentorji ali svetovalna delavka.

Druga pomembna aktivnost pa je bila povečanje sodelovanja dijakov, kjer smo jih vključili v različne aktivnosti. Izpostavil bi dva pomembna projekta, in sicer snemanje filma in projekt Vrt. Pri projektu Film so sodelovali dijaki, ki so bili prepoznani kot dijaki v stiski. Sodelovalo je 15 dijakov prvih letnikov štiriletnega programa. Pri projektu Vrt pa 12 dijakov enega oddelka, v katerem so bili štirje prepoznani kot dijaki v stiski.

Dijaki so za projekt Film sami pripravili scenarij na temo »Zakaj se splača ostati v šoli«, posneli video, ga zmontirali in nastal je krajši film, ki dijake nagovarja, da uspešno zaključijo šolo. Dijaki so se med nastajanjem filma povezali, se angažirali, na dejavnosti prihajali točno in ni jim bilo težko ostati tudi po pouku. Za nastali film so dijaki na lokalnem tekmovanju dobili tudi nagrado na 1. filmskem festivalu Mladi oskarji.

Snemanje filma

Nagrada na 1. filmskem festivalu Mladi oskarji

 

Projekt Vrt se je pričel že leto pred vstopom v projekt CroCoos, s tem projektom pa se je še dodatno okrepil. Pod vodstvom razredničarke je delo potekalo skozi celo leto. Dijaki so uredili nasad borovnic, ribeza, malin, robid, jagod ter pozneje še z nasadom zelišč. Pri praktičnem pouku so izdelali tudi ograjo za vrt. Za košnjo okrog vrta je skrbel dijak, ki je izgubil motivacijo za šolsko delo in se je želel že izpisati. V delu na vrtu pa je razvil pripadnost šoli ter uspešno zaključil letnik. Projekt je bil predstavljen tudi staršem, ki so ga sprejeli z navdušenjem. Za šolo so ti projekti pomembni, saj je pomembno, da se lahko dijaki izkažejo še na ostalih aktivnostih, ki niso neposredno vezane na pouk. To še posebej velja za dijake, ki prihajajo z ne preveč dobrimi šolskimi izkušnjami na našo šolo.

Delo na vrtu

V teh dveh letih (2015–2017), odkar sodelujemo v projektu, je osip le 1,86 %. Upamo, da nam bo na šoli uspelo obdržati še kakšnega dijaka več. Projekt CroCoos se je letos končal z mednarodno zaključno konferenco v Budimpešti, kjer smo si člani timov vseh sodelujočih pilotnih šol izmenjali izkušnje, ki bodo še kako koristile pri našem nadaljnjem delu.

Didaktične igre pri pouku matematike v prvem razredu

 

Mojca Kruh

1. UVOD

Igra se pri pouku vse bolj poudarja. Ko se učenec igra in ne ve, da se uči, se največ nauči. Z igro lahko popestrimo pouk, motiviramo učence in jih aktivno zaposlimo.

Prav zaradi velikega pomena igre sem izdelala in poiskala nekaj idej s področja didaktičnih iger pri matematiki, kar mi bo tudi kasneje v praksi koristilo.

2. DIDAKTIČNE IGRE

Didaktične igrače lahko uporabljamo pri poučevanju vseh predmetov. Z vključevanjem didaktičnih iger v pouk matematike naredimo snov zanimivejšo za učence. Učenje preko didaktičnih iger in pripomočkov je potrebno vključevati predvsem v nižjih razredih OŠ, kjer učencem omogočajo lažji prehod med igro, zabavo in delom, ki ga v tem obdobju predstavlja učenje.

Pri didaktičnih igrah mora učenec najprej osvojiti in upoštevati zaporedje didaktične igre, zato ni svoboden kot pri ostalih igrah.

Didaktična igra vsebuje:

• nalogo,
• vsebino,
• pravila.

3. DIDAKTIČNE IGRE V 1. RAZREDU

Didaktične igre ponujajo nove možnosti za uspešneje vzgojno-izobraževalno delo. To se kaže v tem, da:

• igra povečuje interes, motivacijo, izziva večjo pozornost in naredi učenje zanimivejše,
• učenje in pomnjenje dejstev je enako pri igranju kot pa pri uporabi besedila in razlage,
• lahko igro uporabimo z učenci različnih starosti in različnih sposobnosti, predvsem pa, da so primerne za otroke, ki se ne znajo izkazati, za otroke iz odrinjenega socialnega okolja in za tiste, ki imajo kakšne druge težave.

3.1 NIČ NE VIDIM

TEMA: geometrija in merjenje
VSEBINA: geometrijske oblike
CILJ: Učenec zna prepoznati in poimenovati preproste geometrijske like (krog, trikotnik, kvadrat, pravokotnik).
POTREBUJEMO: kartončke na katerih so narisani različni geometrijski liki (po barvi in velikosti), vrvica za okoli vratu.

POTEK IGRE:
Kartončke na katerih so narisani liki preluknjamo in čez napeljemo vrvico. Vsak otrok dobi kartonček, ki mu ga učitelj obesi za vrat, tako, da je narisana stran na hrbtu učenca.
Učenci se sprehajajo po razredu in drug drugemu čimbolj natančno opišejo kaj imajo narisano na hrbtni strani. Svojega kartončka ne smejo videti. Ko najdejo svoj par se postavijo skupaj. Kartončke obrnemo na sprednjo stran in skupaj ugotovimo ali sta lika res enaka.

3.2 BUM

TEMA: aritmetika in algebra
VSEBINA: naravna števila
CILJ: Učenec pozna in nadaljuje zaporedje števil. Pozoren mora biti na število, ki ga določimo kot vsiljivca.
POTREBUJEMO: /
POTEK IGRE:
Učenci se postavijo v krog, ali se razporedijo tako, da je za zadnjim spet na vrsti prvi. V nadaljevanju izberemo število (lahko več) od ena do deset, ki bo prepovedano. Eden od učencev začne šteti naglas, nato nadaljuje učenec na desni strani, ter tako naprej. Ko pridemo do prepovedanega števila, mora učenec namesto števila reči »BUM«. Učenec, ki se zmoti izpade ali dobi kakšno dodatno nalogo npr. naredi 5 počepov.

3.3 MENJAJ PROSTOR

TEMA: aritmetika in algebra
VSEBINA: naravna števila
CILJ: Učenec zna brati in prepoznati svojo števko.
POTREBUJEMO: aplikacije, igralno kocko
POTEK IGRE:
Z učenci lahko stojimo ali sedimo v krogu. Učence razdelimo na polovico in vsakemu razdelimo svojo števko, tako da imata po dva učenca, ki stojita ali sedita na sproti enako števko. Ko učitelj pove določeno števko se učenca s to števko čim hitreje zamenjate svoji mesti. Števke lahko govorimo, kažemo z aplikacijami, igralno kocko, dodamo lahko različna gibanja.

3.4 RAČUNSKA ZGODBA

TEMA: aritmetika in algebra
VSEBINA: računske operacije
CILJ: Učenec zna seštevati in odštevati v množici naravnih števil do 10.
POTREBUJEMO: kartončki z zgodbico

POTEK IGRE:
Igro lahko igramo v parih, skupinsko ali individualno. Učenci dobijo ali si izberejo tri kartončke ki se vsebinsko navezuje. S pomočjo kartončkov pripovedujejo zgodbico, zapišejo račun in izračunajo. Vsebino predstavijo drugim učencem, ki spremljajo ali je potek zgodbe pravilen.

3.5 SESTAVLJANKA

TEMA: aritmetika in algebra
VSEBINA: Računske operacije. Seštevanje in odštevanje v obsegu števil do 10.
CILJ: Učenec zna seštevati in odštevati v množici naravnih števil do 10.
POTREBUJEMO: Barvno sliko prijetnega motiva, razrezanega na več delov ter podlago z rešitvami.
POTEK IGRE:
Igro lahko igra več učencev, lahko pa tudi en sam učenec.
Na hrbtni strani delov slike so zapisani računi. Račun izračunaš in poiščeš rešitev na podlagi. Ko izračunaš in poiščeš rešitev pokriješ tisti del sestavljanke. Če boš pravilno reševal, bo pred teboj nastala slika.

3.6 KAJ BO NASTALO

TEMA: aritmetika in algebra
VSEBINA: računske operacije, seštevanje v obsegu do 10, nekateri do 12
CILJ: Učenec zna seštevati v množici naravnih števil do 10, nekateri do 12.
POTEBUJEMO: razrezano sliko, dve igralni kocki

POTEK IGRE:
Igra se igra v dvojicah ali manjših skupinah. Imamo razrezano sliko na 12 delov, ki so na hrbtni strani označeni od 1 do 12. Najprej mečemo eno igralno kocko, v smeri urinega kazalca, dokler ne uporabimo vseh 6 delov. Te delčke poizkušamo sproti sestavljati v smiselno celoto. Nato dodamo še eno igralno kocko in števila seštevamo, dokler ne porabimo vseh koščkov in sliko sestavimo v smiselno celoto. Na koncu ugotovimo za katero zgodbico gre. O njej lahko tudi pripovedujemo.

3. 7 PARI

TEMA: geometrija
VSEBINA: črte
CILJ: Učenec zna prepoznati ravne, krive, sklenjene, nesklenjene in lomljene črte.
POTREBUJEMO: Karte iz kartona, na katerih so narisane različne črte, različnih barv (po dve in dve karti sta enaki in tvorita ustrezen par).

POTEK IGRE:
Igro lahko igrata najmanj dva in največ pet učencev.
Učenci si razdelijo enako število kart med seboj. Če ima učenec že ob delitvi kart dve enaki karti, ju postavi na mizo in ostalim učencem pove, kakšna para črt ima. Nato po vrstnem redu vsak učenec postavi eno karto na mizo in pove, kakšne barve je in kakšne črte so na njej. Učenec, ki ima karto enake barve in enakih črt, postavi karto poleg zadnje na mizo. Zmaga učenec, ki prvi ostane brez kart.

5. ZAKLJUČEK

Vse zbrane in izdelane didaktične igre sem preizkusila. Igre sem vključevala v dejavnosti načrtno, spontano ali ko so otroci sami izražali željo. Za samo izvedbo ima velik pomen tudi podajanje navodil učencem. Predvsem morajo biti navodila jasno, natančno in nazorno prikazana da nimajo učenci težave z izvajanjem in da ne pride do kakšnega nesporazuma.

Vukovarski gimnazijalci na skupu mladih ambasadora

Europskog parlamenta u Zagrebu

Nataša Vinković

Od ove školske godine Gimnazija Vukovar, uz još četrnaest škola iz Republike Hrvatske, provodi edukativni program Škola ambasador Europskog parlamenta pod okriljem Europskog parlamenta Ureda za informiranje u Zagrebu.

5. i 6. svibnja 2017. zajedno sa četrnaest gimnazijalaca iz drugog, trećeg i četvrtog razreda bila sam u Zagrebu na završnom skupu programa simboličnog naziva #MladiEU2017.

Zajedno s još 13 škola iz cijele Hrvatske imali smo čast prisutstvovati pripremljenom programu. Jedni od najboljih voditelja Hrvatske, Davor Smrtić i Iva Šulentić vodili su program, odnosnu našu nastavu. Nastavu kakvu nikada ranije nismo imali prilike doživjeti. Nakon sata razrednika, odnosno razgovora o najzanimljivijim i aktualnim pitanjima s hrvatskim europskim parlamentarcima, Dubravkom Šuicom, Toninom Piculom, Davorom Škrlecom i Marijanom Petir imali smo priliku sjediti u klupama (točnije udobnim sjedalima Kina Europa) te slušati sate politike i gospodarstva (Josip Bilaver, Biljana Gaća,Vili Rosanda), fizike (Ivica Puljak), informatike (Morena Šimatć), tjelesne i zdravstvene kulture (Tomislav Pacak s video porukom Ivana Rakitića), matematike (Toni Milun), geografije (Davor Rostuhar), dramske kulture (Vedran Mlikota), engleskog jezika (Cody McClain Brown) te završiti sa satom francuskog jezika odnosno filma izrazito pozitivne poruke o sretnom završetku – „Moj život kao tikvica“. Najbolji hrvatski predavači za nas su održali nezaboravna predavanja i pokazali kako znanost može biti zabavna, kako je vjera u sebe i vlastitu ideju ono što je presudno. Imali smo priliku vidjeti kako ustrajnost, rad i trud vode prema uspjehu i ostvarenju snova.

Završni rad koji smo imali priliku realizirati kao konačnu potvrdu onoga što smo mjesecima ranije proučavali i pripremali, bio je osmisliti kampanju kojom bismo mlade potaknuli na glasanje. Kako bismo svima ukazali na važnost glasanja i važnost svakoga pojedinca i njegova mišljenja, morali smo uložiti puno kreativnosti, pozitivne energije kao i svo znanje koje smo ranije stekli. Svaka ideja, mišljenje i vizija mogu biti realizirani ukoliko znamo pokrenuti dobru inicijativu. Upravo zato jedna od najvažnijih poruka koju je ovaj susret nosio je uloga mladih u stvaranju drugačijega svijeta i unošenja novih ideja u tumoran politički svijet. Mladi nisu samo naše sutra, mladi su danas. U svojoj srži ovaj projekt stoga nosi upravo edukaciju, uključivanje mladih u razvoj i politički život vlastite države.

Dostupnost, transparentnost i odlična organizacija doprinjeli su rušenju predrasuda i lošega mišljenja o politici i vlastitoj nemoći jer takvo mišljenje ima većina mladih. Upućena je želja za suradnjom, želja za mišljenjem i novim idejama mladih. Upravo smo tu priliku, pokazati svoje mišljenje, dobili kada smo osmišljavali kampanju za poticanje mladih na glasanje. Sudjelovanjem u ovom projektu puno smo naučili, ostavili predrasude i vratili se s puno pozitivne energije, vjere u sebe i želje za djelovanjem u svrhu promjene i razvoja, vjerom u bolje sutra.

U skladu s prirodom – ekološka akcija vukovarskih gimnazijalaca

EE otpad nusproizvod modernog doba

 

Sanja Pavlović Šijanović

Doba u kojem živimo obilježeno je nizom prednosti i dobrobiti nastalih razvojem i primjenom suvremene tehnologije. Život bez moderne tehnologije postao je gotovo nezamisliv, sve raznovrsnija primjena međusobno povezanih uređaja i odgovarajućih usluga djeluje na pojedinca, društvo i okoliš. Danas paralelno koegzistiraju različite generacije koje različito (ne)iskorištavaju dostupne tehnološke mogućnosti, međutim nove generacije odrastaju uz nove tehnologije i između ostalog, ne poznaju život bez interneta i gadgeta (novi trend u IT industriji, mali hi tech multimedijalni, zabavni ili poslovni uređaji). Tehnološke promjene događaju se 24 sata dnevno i vrlo brzo postaju sastavnicom i rutinom svakodnevnog života. Kao primjer tome, služi činjenica da je za milijardu pretplatnika fiksne telefonske linije, svijetu bilo potrebno punih 100 godina, a samo 25 godina za umrežavanje pet milijardi mobilnih pretplatnika (Gordana Kovačević, predsjednica uprave Ericsson Nikola Tesla).

Tehnologija napreduje, a uređaji ulaze u modu i izlaze iz nje tijekom svega nekoliko mjeseci. Kako se proizvodnja elektroničkih uređaja povećava, paralelno se gomila i sve je više električnog i elektroničkog otpada (EE otpada). Tako se, primjera radi, u svijetu godišnje proda više od milijardu novih mobitela, a svaki novi model mobitela nudi nove funkcionalnosti, servise, aplikacije…što dovodi do porasta broja odbačenih mobitela koji osim u ladicama završavaju i u smeću. Isto tako, svakih nekoliko godina mijenjamo računalo jer nam trebaju bolje performanse, mijenjamo televizore u skladu s estetskim stilom cijelog životnog prostora, zapravo, uređaji koje svakodnevno koristimo postaju iznimno potrošna roba.

To znači da se moramo jače pozabaviti EE otpadom, prije nego se otme kontroli. Predviđena stopa rasta količine EE otpada za iduće dvije godine je 33 posto.

Gimnazija Vukovar ponosni je nositelj Zlatnog statusa međunarodne „Eko škole“ a ujedno je i e-Škola koja prolazi kroz proces cjelovite informatizacije poslovanja same škole ali i nastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalno zrele škole za 21.stoljeće što ispred nas stavlja zadatak, obvezu i poticaj na provođenje raznolikih ekoloških aktivnosti i projekata s ciljem ispunjavanja zadanih smjernica odgoja i obrazovanja za okoliš te nužnost kontinuiranog osposobljavanja mladih generacija za donošenje odluka o razvitku društva u budućnosti.

Svjesni svih ovih činjenica u Gimnaziji Vukovar provode se aktivnosti vezane za ekološko zbrinjavanje EE otpada. Kako smo prošle školske godine proveli iznimno uspješnu akciju prikupljanja EE otpada u koju smo uključili ne samo cijelu školu već i lokalnu zajednicu, uočili smo potrebu za nastavkom ove aktivnosti i sam po sebi nametnuo se zadatak kojim ćemo ponoviti prošlogodišnju akciju. Tako smo ove godine, krenuli već početkom siječnja edukacijama, debatama, izradama prikladnih plakata, brošura i informiranjem svekolike javnosti o početku i načinu provođenja akcije te dogovorili preuzimanje i prijevoz prikupljenog EE otpada do sabirnog centra.

Zadatak postavljen pred svakog učenika, bio je u vlastitom kućanstvu uz pomoć roditelja, pronaći i donijeti barem jedan uređaj koji za svoj rad koristi električnu energiju, a koji im iz bilo kojeg razloga više nije potreban. Svakim danom, naša je škola zaprimala sve više raznolikih uređaja, bilo je tu glačala, aparata za kavu, uređaja za šišanje i sušenje kose, usisavača, električnih ventilatora, radio i TV aparata, bušilica, računala, pisača i ponajviše mobilnih telefona.

Količina i raznovrsnost prikupljenih mobilnih telefona, izazvala je veliko zanimanje učenika i nastavnika, te nismo mogli odoljeti a da prije nego što se oprostimo s njima, napravimo i malu izložbu kojom smo pokušali kronološki prikazati prvenstveno razvoj mobilne telefonije. S obzirom da se 3. travanj 1973. godine smatra početkom ere mobilne telefonije, taj dan smo i postavili izložbu. Između niza mobilnih telefona, pokazali smo i primjerke najpopularnijih mobitela prije 2000. godine, Ericsson R380 i legendarne Nokie 2210, 5110 i 3310 koju posebno pamtimo po legendarnoj igri Snake II i nakon 2000. godine, poput Nokie 1100, Samsung SPH-M100 Uproar, pa do iPhona, Samsung Galaxy…

Obzirom na sustavne promjene u informacijsko-komunikacijskog tehnologiji i pojavljivanje novih elektroničkih kućanskih pomagala ova vrsta otpada predstavlja jednu od najbrže rastućih kategorija otpada uzrokujući time dva problema: onečišćenje okoliša i nepovratni gubitak vrijednih sirovina. EE otpad može sadržavati opasne materijale, kao što su npr. olovo, krom, kadmij, živa, fosfor, berilij, barij, silicij, arsen…. dok s druge strane, EE otpad sadrži brojne vrijedne materijale (staklo, plastiku, plemenite metale), koji se mogu ponovno iskoristiti. Tako se primjerice od reciklaže samo 1000 mobilnih uređaja može dobiti 18 kilograma bakra, 400 grama srebra, 40 grama zlata i 20 grama paladijuma. Ponovna uporaba i recikliranje sirovina iz islužene EE opreme pomaže u očuvanju prirodnih resursa i sprječavanju onečišćenja zraka i vode. Zbog svega navedenog od izuzetne je važnosti spriječiti nastanak EE otpada i ponovno iskoristiti ili reciklirati staru EE opremu i uređaje te na taj način smanjiti njegov štetan utjecaj na okoliš. Naš prikupljeni EE otpad odvest će i zbrinuti Tvrtka Metal-Zec, ovlaštena od Ministarstva zaštite okoliša, a naša kućanstva nastavit će živjeti u harmoniji s prirodom!

Gimnazija Vukovar pred sebe je postavila prioritetan zadatak kojim će u procesu odgoja i obrazovanja sustavno djelovati u skladu sa odgovornim odnosom prema okolišu kao i o načinu njegova očuvanja jer jedino na takav način može inicirati promjene i pripremati učenike za donošenje odluka i aktivno djelovanje u skladu s načelima održivog razvitka. Sva naša dosadašnja nastojanja, uloženi napori i ostvarene aktivnosti, rezultirale su podizanjem ekološke svijesti, motivacije i osobne odgovornosti za okoliš.

Projektni susret u Ilindenu u Makedoniji

Slađana Ninković

U sklopu međunarodnog projekta „Most prijateljstva: Ilinden – Rešetari“ deset učenika u pratnji ravnatelja Tihomira Batala, učiteljica RN Slađane Ninković i Blaženke Logožar i učitelja hrvatskog jezika Darka Horvata prisustvovalo je od 25. do 28. travnja 2017. na projektnom susretu održanom u Ilindenu u Makedoniji.

S partnerskom Osnovnom školom Goce Delčev naša škola provodi projekt od početka drugog polugodišta ove godine s ciljem promicanja i poštivanja kulturne baštine mjesta, zavičaja i domovine kao što su folklor, glazba, tradicija i različiti običaji. Zatim, tu je mobilnost učenika i učitelja i niz drugih ciljeva poput bogaćenja nastavnog plana i programa i razmjene iskustava.

Ne treba posebno isticati da će ova posjeta ostati svima u trajnom sjećanju, a suze na rastanku dovoljno govore o tome kako su se učenici družili i što su sve vidjeli u kratkoj, ali sadržajnoj posjeti Makedoniji. Učitelji i učenici naše škole, oduševljeni su gostoprimstvom i prijemom ljubaznih domaćina.

Naši partneri isplanirali su dane koji su bili ispunjeni raznovrsnim aktivnostima. Tijekom boravka razmijenili smo iskustva o provedbi projekta, upoznali se s obrazovnim sustavom Makedonije i Hrvatske te uživali u obilasku kulturno-povijesnih znamenitosti Ilindena i Skopja.

Događaje, koji su se u četiri dana nizali teško je nabrojati, ali i izdvojiti.

U četvrtak, 25. travnja, nakon dugog puta od dvanaest sati stigli smo pred školu te se upoznali s domaćinima, ravnateljicom Dušankom Krstevskom, voditeljicom projekta i učiteljicom makedonskog jezika Ivanom Boceskom Velinovskom, učiteljima i učenicima projektnog tima te gđom. Ljerkom Toth Naumovom ispred Zajednice Hrvata u Makedoniji koja nam je bila velika pomoć i podrška u provedbi projekta. Ona nas je upoznala s aktivnošću makedonskih Hrvata i njihovim radom i projektima koji donose korist ne samo njima kao manjinskoj zajednici nego pridonose i tome da i građani Makedonije bolje upoznaju hrvatsku kulturu i tradiciju. Saznali smo da Hrvata ima oko 2 600, što predstavlja 0,1% od ukupnog broja stanovništva. Najviše ih je u Skopju i Bitoli, a u manjem broju žive i u ostalim gradovima srednje i istočne Makedonije.

U petak, 26. travnja, bili smo na prijemu kod načelnika Općine Ilinden Žike Stojanovskog koji nas je pozdravio i zaželio nam srdačnu dobrodošlicu. Iskazao je zadovoljstvo projektom naših škola i uzajamnom suradnjom. Putem prezentacije predstavili su Općinu Ilinden i Osnovnu školu Goce Delčev. “ Saznali smo da se Općina Ilinden nalazi samo 10 kilometara od glavnog grada Republike Makedonije, Skopja. U njezin sastav ulazi 12 naseljenih mjesta, a sjedište općine je u naselju Ilinden. Kao samostalna lokalna samouprava Ilinden postoji od 1996. godine i za ovih 20 godina postojanja može se pohvaliti održivim i brzim razvojem. Općina Ilinden je vrlo lijepo i ugodno mjesto za život što se može zaključiti prema povećanju broja stanovnika. Općina je otvorena za svaki oblik suradnje s građanima. U dvanaest naseljenih mjesta nalaze se domovi kulture, umirovljenički klubovi, ambulante i poliklinike. Imaju i starački dom, a u toku je izgradnja još jednog doma. Općina ima tri osnovne škole, jednu srednju školu i dječji vrtić. U devet ekonomskih zona ima više od 180 gospodarstvenih objekata i njihov broj se postepeno povećava. Općina Ilinden je potpora mladima, pa je uvijek pokretač i organizator mnogih događanja u koje je uključena mladež. Organizator je više manifestacija koje se tradicionalno održavaju svake godine, a među njima najznačajnije su:

• Pokloni knjigu za uskrsno jaje – simbol Kristovog uskrsnuća;
• Literaturna manifestacija „Ilinden“;
• Obilježavanje Dana općine Ilinden, 2. kolovoza.

Web portal Općine Ilinden je http:/ilinden.gov.mk.

Voditeljica projekta u makedonskoj školi Ivana Boceska Velinovska upoznala nas je s Osnovnom školom „Goce Delčev“. Škola postoji od 1945. godine i nosi ime po makedonskom revolucionaru i narodnom heroju koji se borio za slobodnu i nezavisnu Makedoniju. Škola broji više od tisuću učenika i zaposleno je 50 učitelja. Nastava se odvija u dvije smjene. Ocjenjivanje učenika od prvog do trećeg razreda je opisno, a od četvrtog do kraja osnovne škole brojčano. Makedonija je prije nekoliko godina uvela devetogodišnje obrazovanje u osnovnim školama umjesto osmogodišnjeg kako bi njihov obrazovni sustav bio usklađen s europskim. U prvi razred djeca polaze sa šest godina.

S domaćinima smo zatim obišli Gradsku knjižnicu koja se nalazi u Domu kulture i uputili se prema njihovoj školi gdje su učenici projektnog tima sudjelovali u radionici pod nazivom „Sličnosti i razlike Ilindena i Rešetara“. Osvrnuli smo se i na projektne aktivnosti u kojima smo do sada sudjelovali, a bile su brojne i zanimljive. Učenici su putem literarnih sastavaka, likovnih radova, prezentacija, plakata i video uradaka predstavili svoje škole, općine, domovine, običaje, folklor i tradicijsku glazbu. Sve naše aktivnosti možete pratiti na web stranici naše škole, http://os-astarcevic-resetari.skole.hr/ ili na web stranici projekta, http://mostprijateljstva.pe.hu/.

U večernjim satima sudjelovali smo na svečanoj priredbi u Domu kulture koju su za nas pripremili učenici uz vodstvo učitelja. Na samom početku načelnik Žika Stojanovski pozdravio je sve prisutne te nama gostima poželio dobrodošlicu i ugodan boravak u Ilindenu. Prisutnima se obratila makedonska ravnateljica škole Dušanka Krstevska i ravnatelj naše škole Tihomir Batalo koji je poslao pozdrave našeg načelnika Zlatka Age u nadi da će se suradnja među općinama i školom još više razvijati. Obostrana je ocjena da se uspostavljena međunarodna suradnja treba nastaviti jer rad na projektnim aktivnostima i razmjena iskustava doprinosi poboljšanju kvalitete odgoja i poučavanja. Među gostima na priredbi prisutnima se obratila i veleposlanica Republike Hrvatske u Republici Makedoniji – Njena Ekscelencija gđa. Danijela Barišić i gđa. Ljerka Toth Naumova ispred Zajednice Hrvata u Makedoniji koja je promovirala svoju zbirku pjesma Nevidljiva vrata.

Naši učenici predstavili su se slavonskim pjesmama, tradicionalnim folklornim plesom, sastavcima o Rešetarima i monologu na zavičajnom govoru.

Sljedeći dan, u subotu, 27. travnja, posjetili smo teniski teren u Ilindenu i s domaćinima odigrali partiju tenisa, a zatim je uslijedio uspon na brdo iznad Ilindena s kojeg se pruža prekrasan pogled na grad i vožnja autobusom na izletničko mjesto Deljadrovci- Ajatovci gdje smo ručali.

Najviše nas je oduševio posjet glavnom gradu Makedonije, Skopju koji se nalazi u dolini rijeke Vardar. Domaćini susreta proveli su nas suvremenom metropolom i predstavili nam brojne monumentalne građevine u različitim baroknim i neoklasičnim stilovima, spomenike i fontane posvećene raznim carevima, političarima, književnicima od antike do 21. stoljeća.

Nekada simbol Skopja, Kameni most je rijetka građevina koja nije porušena u zemljotresu 1963. godine. Nedavno su izgrađena i dva pješačka mosta. Jedan od njih zove se Most umjetnosti i krase ga brojne brončane skulpture poznatih makedonskih slikara, pisaca, skladatelja i pjevača. U blizini mostova, na obalama Vardara je i šetalište s mnoštvo caffe barova i restorana. U središtu Skopja nalazi se spomen- ploča Majki Terezi na čijem je zemljištu bila kuća u kojoj se rodila kao Agnes Gondža Bojadžio. Velika humanitarka tu je s obitelji živjela do 18. godine.

Iznad Skopja, na brdu Vodno nalazi se veliki milenijski križ sagrađen 2000. godine, a do kojeg se stiže modernom žičarom s kojeg se pruža fantastična pogled na skopsku dolinu i grad Skopje.

Druženja van službenog programa bila su intenzivna i zanimljiva pa smo dan završili uz večeru u etno restoranu. Svojim domaćinima prenijeli smo kako smo očarani mnogim stvarima koje smo vidjeli i doživjeli, te nam ovo zasigurno neće biti posljednji puta da dolazimo.

Zahvalni smo im na ukazanom gostoprimstvu te nestrpljivo čekamo uzvratni susret u Rešetarima koji se planira od 25. do 28. svibnja 2017. godine.

Ovim putem se zahvaljujemo općinama Rešetari i Ilinden koje su nam velika financijska pomoć i podrška te Hrvatskom veleposlanstvu u Republici Makedoniji, Zajednici Hrvata u Republici Makedoniji, Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu i Brodsko-posavskoj županiji.