Novogodišnji Pogled

Broj 149, prosinac 2022.
ISSN 1848-2171

U projektu Pogum (Hrabrost) glavni ciljevi su jačanje kompetencija poduzetništva i poticanje fleksibilnog prijelaza između obrazovanja i okoliša u osnovnim školama. Andreja Kocjan je željela da učenici shvate kako je moguće na maštovit način ponovo upotrijebiti otpadnu ambalažu te na taj način potaknuti kritičko razmišljanje, kreativnost i održivi razvoj kod učenika. Više…

Učitelji u školama rade sa širokom spektrom različitih učenika koji imaju različite potrebe. U članku Dolores Štembergar možete saznati neke činjenice o ADHD-u i primjere iz prakse koje smo odradili s učenikom na individualnim satovima dodatne stručne pomoći. Više…

Sportske aktivnosti i pravilna prehrana vrlo su važni u životu mlade osobe. Donata Tomažič je željela potaknuti neaktivne pojedince na sportske aktivnosti. Pročitajte što su zaključci provedene ankete. Više…

Vlasta Čukur kaže kako u glavama suvremenog čovjeka raste svijest da zaštita okoliša nije samo hir, već i nužnost. Vrijeme je da učenici nadograde i shvate znanje koje smo im mi učitelji i roditelji već prenijeli.“Planet Zemlja može računati na nas”, to je zavjet koji su učenici dali na kraju sadnje drva. Više…

Međugeneracijska druženja iznimno su važna kako za starije tako i za mlade jer potiču izmjenu iskustava i mladenačku razigranost. Irena Herlih kaže kako je bit povezivanja dobri međuljudski odnosi i ostvarenje međugeneracijske solidarnosti. Više…

Katarina Vinšek smatra kako je potrebno više vremena posvetiti upoznavanju učenika s karakteristikama i načinom života sojeničara koji su živjeli na području blizu škole, pa je tu svrhu provela razredni projekt. Više…

U školi prije pet godina započeli su predpismenim vještinama u prva četiri mjeseca prvog razreda. Učenici razvijaju vještine prije opismenjavanja kroz različite vježbe, a Katja Gracar opisala je kako se učenici osposobljavaju za ove vještine i koja pomagala koriste. Više…

Marija Bratonja je provela aktivnosti Hackathon i Student Camp u sklopu IN EDU projekta Inkluzivne zajednice kroz EDUkaciju medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja, a učenici su stekli nova znanja i vještine vezane uz medijsku i informacijsku pismenost te kritičko razmišljanje koji će im pomoći u daljnjem školovanju. Više…

Rad u kombiniranom odjelu posebno je izazovan, pa je obrada lektire bio prava avantura koja je zamišljena kao zajednički projekt Marijane Kune, školske knjižničarke i Željke Krizmanić, učiteljice razredne nastave. Cilj projekta bio je obraditi književno djelo na učenicima zanimljiv način, povezati ga sa svim nastavnim predmetima u trećem i prvom razredu, koristiti vizualne predloške, digitalne alate i medijske sadržaje te provesti vrednovanje zadovoljstva učenika. Više…

U svom članku, Stanka Vogrinec želi skrenuti pozornost na važnost urednih bilježnica, posebno na važnost urednih bilješki. Napominje da je jedan od važnih čimbenika koji utječu na bolje i brže znanje uredna bilježnica, stoga je jedan od naših prioriteta poticanje učenika na jasne i čitke zabilješke. Više…

Martina Križman Tavčar na svjetski dan Zemlje je osvijestila učenike da je planet na kojem živimo jedinstven i zato ga treba čuvati i štititi te da moraju nastojati odvojeno prikupljati i pravilno zbrinjavati što više različitih vrsta otpada, posebice jer su vrijedan izvor sirovina koje mogu cirkulirati u prerađenim proizvodima u više proizvoda. Više…

S plesom se susrećemo kao djeca, kada svojim pokretima izražavamo nešto što osjećamo, vidimo ili mislimo. Mateja Lesničar nam je opisala kako ples u području predškolskog odgoja podrazumijeva izražavanje kroz pokret i stvaranje kroz pokret, stoga potaknimo djecu na ples. Više…

Projekt Smiješak, snima se! Mala škola filma integriran je u dijelove nastavnoga plana hrvatskoga jezika u 6. razredu i u godišnji plan rada Filmske družine ZAG, ispričala nam je Melita Horvatek Forjan. Ciljevi projekta su usvajanje temeljnih tehničkih vještina za snimanje kvalitetne fotografije i kratkoga filma, poticanje kreativnoga izražavanja učenika kroz medij filma i fotografije te razvoj filmske pismenosti i medijske kulture. Više…

Nina Bitežnik tijekom svoj profesionalnog razvoja imala je priliku promatrati djecu kako uče pojam simetrije. Prije nego što je djecu upoznala sa terminom simetrija dobila je vrlo zanimljive odgovore. Više…

U izvannastavnoj aktivnosti Simona Lobnik djeci nudi mogućnost aktivnog istraživanja kroz različite eksperimente što kod učenika izaziva uzbuđenje i potiču želju za daljnjim istraživanjem. Na taj se način dosadna predavanja o zakonima prirode pretvaraju u uzbudljivu istraživačku avanturu, igru i zadovoljstvo jednim uspješnim eksperimentom koji obogaćuje djetetovo znanje. Više…

Petra Žirovnik Grudnik traži vezu između boja interijera učionica i učenja, kako boje utječu na proces učenja, kako se utjecaj boja razlikuje u različitim dobnim grupama i kako je moguće koristiti odgovarajuće boje u različitim područjima u školi. Više…

Predmet Društvo jedan je od nastavnih predmeta, a cilj Tine Rezar je saznati što se učenicima u predmetu Društvo sviđa, a što ne; koje im se teme sviđaju, koje nastavne metode su im draže od drugih i koja nastavna pomagala najradije koriste. Više…

Motiviranje učenika za pisanje na stranom jeziku može predstavljati veliki izazov za nastavnika. Valentina Batagelj uz pomoć online programa Animated Drawings pretočili su tekst o svojoj izmišljenoj čudnoj obitelji u animaciju. Proces je kombinirao različite vještine, od pisanja, crtanja, animiranja i u završnoj fazi predstavljanja njihove izmišljene neobične obitelji pred razredom. Više…

Gordana Lohajner

Reciklirana odjeća i modni dodaci

Andreja Kocjan

Sažetak

U članku opisujem kako smo s učenicima sedmih razreda naše škole tijekom nastave obaveznog izbornog predmeta Likovni dizajn, maštovito ostvarili četiri školska sata na temu Dizajna odjeće i modnih dodataka, i uz naš doprinos obogatili projekt Pogum (Hrabrost), kojeg je u školskoj godini 2018./19. raspisao Zavod RS za školstvo. Vodeći principi našega stvaranja bili su prije svega održivi razvoj, kritičko razmišljanje, sudjelovanje i kreativnost.

Psiholog i otac humanističke psihologije Abraham Maslow je postavio koncept »hijerarhije čovjekovih potreba« u kojem je jasno odredio čovjekove potrebe. Među »potrebama biti« je na vrhu hijerarhijske ljestvice definirao čovjekovu potrebu za samoostvarenjem, samopotvrđivanjem i kreativnosti. Taj njegov koncept na neki način također potvrđuje antičko poimanje riječi kreativnost, koja izvire iz latinske riječi creatio, a isprva su je koristili samo za djela Boga/Stvaratelja. Tek u doba renesanse su je povezivali također i s ljudskim dostignućima. Stoga možemo zaključiti da je kreativnost nešto što je čovjeku potrebno za samoostvarenje i samorazvoj te je više nego samo pusto zadovoljenje fizičkih, socijalnih i emocionalnih potreba. Kreativnost čovjeku donosi samopouzdanje, radost, ispunjenost i ostvarenje sebe (sažeto iz knjige Kogoj N.: Vožnja u slobodu).

Ključni pojmovi: likovna umjetnost, otpadni materijal, održivi razvoj, modni dizajn, sudjelovanje, kreativnost.

Uvod

U školskoj godini 2019./20. se naša škola, Osnovna škola Solkan, priključila projektu Pogum (Hrabrost), koji je raspisan od strane Zavoda RS za školstvo. Ključni ciljevi projekta POGUM su jačanje kompetencija poduzetništva i poticanje fleksibilnog prijelaza između obrazovanja i okoliša u osnovnim školama (POduzetništvo, Građenje povjerenja (zaUpanja) Mladih).

Budući da su među glavnim ciljevima projekta, a po mom mišljenju i najbitnijim, bili istaknuti i kritičko razmišljanje, kreativnost i održivi razvoj, s učenicima smo se s veseljem odazvali suradnji.

Odlučila sam da će osnova našeg likovnog izaziva biti problematika onečišćenja okoliša, koja je po mom mišljenju jedan od ključnih problema modernog društva. Zato je potrebno našu djecu i učenike svakodnevno upozoravati na katastrofalne učinke nepromišljenog onečišćenja okoliša, koji ostavljaju trajne posljedice na životinje, biljke, zrak, vodu i tla. Konstantno osvješćivanje djece o toj problematici je po mom mišljenju temelj odgoja i obrazovanja u budućnosti. Odrasli naravno moraju pružati pozitivan primjer djeci.

Središnji dio

U nastavni plan predmeta Likovna umjetnost i Likovni dizajn za 7.razred osnovne škole, je također uključeno područje modnog dizajna i modnih dodataka. Prvo smo se s učenicima usredotočili na različite modne kreacije te spomenuli i upoznali njihove autore – modne dizajnere. Razgovarali smo o korištenju različitih materijala i vrsta robe. Kroz slikovne materijale su analizirali različite likovne elemente kao što su linija, boja, oblik, prostor, svijetlo/tamno. Učenici su kroz teoriju, a kasnije i praktično iskustvo prepoznavali važnost dizajniranja odjeće, obuće i modnih dodataka. Objašnjavali su važnost usklađenosti boja i oblika te materijala u modnom dizajnu.

Općenito su upoznavali rad modnog dizajnera. Saznali su da to igra veliku, a moguće i ključnu ulogu u tome kakav će stil odijevanja biti moderan. Učenici su kroz razgovor i raspravu spoznali da modni dizajn ima veliki utjecaj na moderno društvo i širi prostor. Osvijestili su činjenicu, da primarna namjena odjeće da nas štiti od hladnoće, topline i ostalih nepoželjnih utjecaja okoliša, već dugo nije osnovna nit vodilja modnih dizajnera. Na modnim pistama, a također i na našim ulicama, iako sigurno rjeđe, vidimo kreacije koje izgledaju neudobno i nepraktično. Promatrali smo razvoj odjeće kroz povijest. Odjeća je bila dizajnirana prema potrebama, namjeni i mogućnosti korištenja materijala. Kroz slikovni materijal smo proučili sve od skromne odjeće napravljene od životinjske kože, koja je u davna vremena štitila naše pretke od hladnoće i kiše, pa do moderne znanstveno-fantastične odjeće napravljene od umjetnih materijala, koja najprije ima za cilj privlačenje pozornosti.

U teoretskom dijelu sata su učenici otkrivali razlike i sličnosti u oblačenju među različitim društvenim kulturama svijeta. Pokraj namjene, oblika i boje odjeće, također smo se usredotočili na korištene materijale. Učenici su prepoznali, da su širom svijeta drevne civilizacije za izradu odjeće upotrebljavale isključivo materijal koji im je bio na dohvat. Upotrebljavali su prirodni materijal, koji je najprimjereniji kako za pojedinca tako i za šire društvo, prirodu i okoliš. U moderno doba se to nažalost mijenja. Pri izradi odjeće koristi se previše umjetnih materijala, kemikalija i izbjeljivača. Općenito se u toj industriji koristi prevelika količina vode zbog velike potražnje i prekomjerne potrošnje pojedinca.

Aktualni likovni izazov smo proveli kroz razgovor o problematici onečišćenja okoliša, kojoj u velikoj mjeri doprinosi prije svega modna industrija. Po statističkim podacima modna industrija proizvede više ugljika nego li svi međunarodni letovi i teretni brodovi na svijetu, što je otprilike 10 posto svih emisija. U zadnjih 20 godina se proizvodnja odjeće udvostručila, jer ljudi ne samo da kupuju više nego i ranije bacaju kupljene komade odjeće. Sasvim zastrašujuće je podatak, da na kraju više od 85 posto svog tekstila završi na odlagalištima (sažeto iz članka iz časopisa Svijet kapitala, listopad 2016).

Učenici su o problematici onečišćenja prirode i okoliša razmišljali posve kritično, i predložili mnogo konstruktivnih rješenja. Sama mislim, da je zadaća učitelja, odgojitelja i roditelja potaknuti u mladoj osobi odgovoran odnos prema sebi i prirodi, te osvijestiti međuovisnost i jednog i drugog kako bi u budućnosti tražio i dolazio do novih spoznaja i rješenja.

Nakon temeljitog teorijskog rada su uslijedile pripreme i upute za praktični dio. Učenici su se najprije rasporedili u više manjih skupina. Rad u skupinama zahtijeva od pojedinca mnogo prilagođavanja, usklađivanja i stvaranja kompromisa. Također od pojedinaca zahtijeva i mnogo međusobne suradnje, interakcije, uključivanja i poštivanja želja ostalih članova skupine. U pojedinoj skupini su učenici prvo dodijelili uloge (vođa, crtač, djelatnik odnosno izvođač, model,…). Već prilikom crtanja modne skice su morali voditi računa o materijalu koji će im trebati za izradu svoje kreacije odnosno i modnog dodatka. Za izradu su imali na raspolaganju različiti otpadni materijal. Prije svega su se služili papirom iz časopisa, žicama, kartonskim ambalažama i ostalim otpadnim materijalom.

Slike 1., 2., 3. i 4. Timski rad tijekom praktičnog rada

Tijekom samo izrade njihovih kreacija je mnogo puta došlo do nepredviđenih situacija, koje su od učenika zahtijevale brzu reakciju i traženje novih rješenja. Kao mentorica i vođa tog likovnog izazova moram napisati da su pri radu svi sudionici iskazali veliku mjeru snalažljivosti i ustrajnosti. Rad u skupinama se pokazao izrazito učinkovitim i zbog činjenice da su učenici postali samopouzdaniji i odlučniji.

Slike 5., 6., 7., 8. i 9. Modna revija s završenim recikliranim modnim kreacijama

Za zaključak našeg izazova smo u likovnoj učionici dodatno pripremili pravu modnu reviju s temeljitom opisom modnih kreacija, a uz to i spikera i odabranu glazbu.

Zaključak

Svjesna sam da smo s našim doprinosom ne samo obogatili projekt Pogum (Hrabrost), nego smo postigli i mnogo više. S učenicima smo realizirali još jednu uspješnu likovnu priču i osvijestili mnogo važnih čimbenika te ostvarili postavljene ciljeve. Postigla sam to da ih se ta problematika zaista dotaknula i da su je čim jasnije doživjeli, jer jedino će tako rezultat biti trajan i učinkovit. S aktualnim i zanimljivo sastavljenim likovnim izazovom, htjela sam kod učenika probuditi zanimanje i osviještenost o tako bitnoj problematici kao što je u današnjem vremenu otpad.

Željela sam da učenici shvate kako je moguće na maštovit način ponovo upotrijebiti otpadnu ambalažu u ostale svrhe. Radi kreativnog i praktičnog rada su shvatili da se mogu opustiti, družiti, međusobno surađivati, stvarati, dobiti korisna iskustva, razviti različite vještine, a i utvrditi nastavno gradivo na zanimljiv način. Prije svega su osvijestili misao i želju da su i oni bitni članovi društva koji mogu pridonijeti boljoj budućnosti svih nas, na način da recikliraju otpadni materijal u kreativne svrhe te tako slijede principe održivog razvoja.

Literatura

1. Časopis Svijet kapitala URL:https://svetkapitala.delo.si/trendi/modna-industrija-najhujsa-onesnazevalka-okolja/ (listopad 2016)
2. Kogoj N.: Vožnja u slobodu
3. Projekt Pogum, Zavod RS za školstvo. URL: https://www.zrss.si/projekti/projekt-pogum/
4. Tacol T., Frelih Č., Muhovič J.: Udžbenik likovno izražavanje za 7. razred, 2015
5. Mrežna stranica: https://sl.wikipedia.org/wiki/Obleka

Poremećaji pažnje i hiperaktivnost

Dolores Štembergar

Učitelji u školama rade sa širokom spektrom različitih učenika koji imaju različite potrebe. Za mnogo od njih učiteljima su potrebna specijalna znanja ili barem nekoliko učinkovitih metoda, kako raditi s njima. Veliku pažnju ovaj put posvećujemo djeci s ADHD-om (poremećaj pažnje i hiperaktivnost). Pročitati možete neke činjenice o ADHD-u i primjere iz prakse koje smo odradili s učenikom na individualnim satovima dodatne stručne pomoći. U zaključku tražimo ideje kako napraviti nastavu za tu djecu još bolju.

Ključni pojmovi: škola, pažnja, ADHD.

Uvod

Učitelji se susrećemo s različitim učenicima. Neki od njih sve brzo pamte i nauče, drugi imaju probleme kod čitanja, pisanja, neki ne mogu da sjede na miru. Pri našem radu s djecom primjećujemo, da imaju poneki od učenika poremećaj nedostatka pažnje. Tu ne govorimo samo o djeci s ozbiljnim poteškoćama već i o djeci koja nisu prepoznati kao djeca s posebnim potrebama. Kako bi učenik mogao pratiti nastavu mora biti pažljiv, slušati i razumjeti šta je čuo. U članku se susrećemo s ADHD–om; poremećajem pažnje i hiperaktivnosti. Pažnju obraćamo na primjer iz prakse, na učenika koji nije dijete s ADHD-om, ali ima nekoliko naznaka i željeli smo pronaći efektivne načine rada s njim.

Šta je ADHD?

Na poteškoće s pažnjom pomislimo, kad ima učenik poteškoće kod školskog rada, ne može da sjedi na miru, nije moguće kontrolirati ponašanje. Poremećaj pažnje i hiperaktivnost može različito utjecati na osobe. Netko ne može sjediti na miru, drugi to može, ali ne može se koncentrirati. Iako se ADHD manifestira na različite načine, imamo tri osnovna područja. Prvo je područje manjkave ili lako preusmjerene pažnje. Ljudima je teško koncentrirati se. Drugo je impulzivnost. Mnogi ljudi imaju problema s kontroliranjem svog ponašanja (npr. skakanje u riječ…). Treće područje je hiperaktivnost, što znači, da se osoba stalno kreće na bilo koji način. Taj nemir tijela je nekontrolirani. Ljudi mogu imati ozbiljne probleme na jednom području ili u kombinaciji svih područja. ADHD može se manifestirati u kombinaciji s ponekim drugim poremećajima i zato ga je još teže prepoznati (Strong i O. Flanagan, 2011). Djetetu s ADHD-om škola može biti prostor zbunjenosti, izvor frustracija. Učenici će trebati pomoć kod razumijevanja uputa. Razumno je, da se upute razdjeli na više manjih dijelova. Kod djece koja još ne zna čitati dobro je upotrijebiti slike. Kad predamo upute učenik može ponoviti je za nama. Također su s ADHD povezane i poteškoće s čitanjem i pisanjem. Za djecu s ADHD teško je uskladiti finomotoričke pokrete koji su potrebni za pisanje. Neki odrasli pišu s tiskanim slovima jer im je čitanje pisanih slova previše zahtjevno, čak kad čitaju svoj rukopis. Jedan od najtežih zadatka za djecu s ADHD je održavanje pažnje u školi. Okruženje za učenje trebamo održavati dovoljno zanimljivo i poticajno u svakom trenutku. Dobro je, da koristimo povremene pauze i da se može učenik u školi razgibati. Kod sebe može imati i neke igračke koje mu omogućuju, da ih pomiče u rukama. Jedna od činjenica koju je dobro znati je ta, da djeca s ADHD-om trebaju pomoć kod organizacije. Dijete treba da nauči kako organizira svoje stvari, da nauči kako zapamtiti što ima za zadaću, kako da napravi red na svome stolu dok uči ili piše zadaću i slično (Strong i O. Flanagan, 2011).

Kako raditi s djecom s ADHD-om?

Učenicima je potrebna pomoć kod organizacije vremena. Na početku dana je dobro koristiti za mlađe učenike vizualne potpore uz pomoć kojih učeniku predstavimo šta ćemo raditi taj dan. Raspored je dobro imati na vidnom mjestu na zidu. U rasporedu možemo učeniku označiti vrijeme koje je određeno da uredi svoj prostor. Učitelj, ako treba, nudi pomoć. U tablicu možemo svaki dan zapisani važne datume. Tijekom nastave možemo uključivati vježbe za svijest o vremenu i vremenskom slijedu (npr. postavljamo specifična pitanja: šta slijedi nakon sata matematike…) Učeniku će zatrebati pomoć u organizaciji školskog pribora i prostora, npr. 5 minuta dnevno možemo imati za uređivanje pribora. Pomažemo koliko je potrebno i kod organizacije bilješka. Ima smisla dulje zadaće podijeliti na manje dijelove (Ganc, 2012). Djecu s ADHD-om potrebno je učiti organiziranju na svim područjima života. Moraju naučiti kako posložiti svoje stvari, kako urediti radnu površinu ili igraonicu (Strong i O. Flanagan, 2011).

Primjer iz prakse

Kod svojeg rada sreli smo se s učenikom koji je imao znakove ADHD-a, ali nije bio dijagnosticiran. Godinu dana radili smo s njim individualno i sljedeće godine u produženom boravku. U nastavku opisat ćemo ideje, koje su mu pomogle, da je lakše odradio zadaće. Učenik je imao kratkotrajnu pažnju. Aktivnosti ili zadatke je ponekad djelomično završio uz dodatni poticaj učiteljice. Aktivnosti je odradio do kraja samo ako ga je nešto zanimalo. U razredu ga je sve ometalo, sve je vidio i čuo, nije se mogao koncentrirati. Zbog poteškoća na području pažnje je puno puta zadaće riješio zadnji ili ih uopće nije mogao riješiti samostalno. Stol i pribor su na početku bili neuredni. Vježbali smo kako pripremiti pribor na stolu, kako posložiti sve što je u pernici. Za djecu koja ima problema s organiziranjem stvari na stolu, lijepljenje “granica” za bilježnice i olovku može pomoći u usmjeravanju – kako dijete treba da spremi svoje stvari.

Slika 1. Organizacija na stolu

Dijete će za neko vrijeme naučiti, gdje treba da stavi pernicu, gdje ostale stvari. Kad učenik nauči organizaciju na stolu, postupno napuštamo “okvire”. Naš učenik na početku prvog razreda nije mogao sjediti više od 5 minuta. Trebao je puno malih odmora. Kako bismo ga motivirali, upotrijebili smo razne igre, koje uključuju tjelesne aktivnosti. Učenik nije izdržao puno vremena na miru, trebao je kretanje. Na početku individualnih sati smo koristili vježbe iz Brain Gyma, koje su mu koristile i zbog drugih deficita (vježbe križnih pokreta – učenik dizao jednu nogu i dotaknuo suprotnu ruku). Ponekad smo koristili vježbu za smirivanje i povezivanje te vježbu ležeće osmice. Ležeća osmica koristi se za vježbu pažnje, koncentracije… Osim toga uz pomoć nje vježba se vještina prelaska srednjeg polja koja je važna za učenje čitanja i pisanja. Vježbe smo koristili jer je Brain Gym namijenjen između ostalo poboljšanju koncentracije, pamćenja, kontroli hiperaktivnosti, koordinaciji pokreta… Ležeća osmica se koristi tako, da učenik s kuglicom ili prstom putuje po “putu” koji je izdubljen na ploči osmice i tako aktivira rad obje strane mozga

Slika 2. Ležeća osmica

Kako bi poboljšali koordinaciju i pažnju na aktivnost, ponudili smo učeniku dovoljno kretanja i motivirali ga za rad tijekom nastave i na druge načine. Za odmore koristili smo loptice i rekete bez ručke. Dodavali smo loptice; prvo držali reket objema rukama, pa naizmjenično jednom, pa drugom.

Slika 3. Reketi bez ručke

Učenik je trebao na različite načine nositi loptice i “ježeve” na reketima, različito brzo hodati, nositi ih na različite načine. Učenik je loptice vodio po podu oko prepreka jednom nogom, pa onda drugom. Ponekad je kombinirao lijevu i desnu nogu, najviše na početku kad je imao poteškoće sa hvatanjem loptica nogom.

Slika 4. Različite loptice i ježevi

Da bi zapamtio što ima za zadaću dogovorilo smo, da zaokruži broj stranice ili zadaće i doda samoljepljivi listić. Otkrili smo, da jasna struktura pomaže učeniku. Tijekom nastave smo učeniku rekli npr. sada završimo zadaću, a onda kad završiš s njom, igramo se… U produženom boravku smo primijetili, da učenik voli slikati i crtati. Najviše je volio stranice za bojanje. Nije birao samo jednostavne koje bi mogao brzo obojiti već više puta i kompliciranije. Ipak ih uglavnom nije završio jer je trebao odmor. U drugoj godini poteškoće na području pažnje su se smanjile. To ne znači, da ih više nije bilo. Učenik je još uvijek trebao pomoć učitelja, da mu dodatno objasni upute i podjeli ih na manje dijelove, da usmjerava pažnju.

Zaključak

Kod djece koja ima poteškoće na području pažnje i hiperaktivnosti ili samo neke od znakova ADHD-a bitno je uključivati odmore, vježbe, kretanje, provjeravati razumijevanje uputa i davati učeniku poticaj, usmjeravati ga. Ako ima poteškoće kod organizacije stvari na stolu ima smisla, da upotrijebimo “granice” na kojima je pernica, prostor za bilježnicu. Tjelesnu aktivnosti ima smisla organizirati u kombinaciji da dođemo do nekog našega cilja (npr. učenik 5 minuta radi s loptom), ali i želja učenika (npr. “Danas ne bi htio raditi s lopticama, možemo se igrati s nekom drugom igračkom?”).

Literatura

1. Ganc, A. (2012). Trening organizacijskih veščin pri učencu z motnjo pozornosti in hiperaktivnosti. Bilten Društvo Bravo 16 (8), 47-56. Dostupno na poveznici https://drive.google.com/file/d/0B7MnkoJaLpDiNlc4QW9pd3BCYXM/view?resourcekey=0-OCDZe1FQRmCVKtGBvmciTA (2. 1. 2021).
2. Strong, J. i O. Flanagan, M. (2011). Motnja pozornosti in hiperaktivnosti za telebane. Ljubljana: Pasadena.

ITM adolescenata, prehrana i sport

Donata Tomažič

Sažetak

Sportske aktivnosti i pravilna prehrana vrlo su važni u životu mlade osobe. Pogotovo danas, uz pretjeranu prisutnost raznih IKT ekrana, koji djecu doslovno tjeraju u sjedeći položaj po više sati dnevno. Ovdje svoju veliku ulogu prvo igraju roditelji, svojim uzorom. To znači da se sami aktivno kreću ili barem ohrabruju svoju djecu k tome. Pravilnim pristupima, metodama rada i konkretnim poticajima, sportski pedagozi trebali bi navesti mlade da kretanje ne bude više svakodnevni teret, nego olakšanje. Cilj bi trebao biti da djeca to vole raditi, zabavljati se, stvarati nove društvene kontakte i prijateljstva. Na trećem mjestu, ali ne beznačajnom, su treneri u raznim sportskim klubovima. Uz poticajno okruženje djeca postižu bolje rezultate. Uzorak našeg istraživanja obuhvatio je 120 djece u dobi od 12-14 godina. ITM djece utvrdili smo uz pomoć testova za SEK (sportsko-edukativni karton). Otkrili smo da je ITM kod dječaka i djevojčica proporcionalan njihovoj sportskoj aktivnosti. Stoga ćemo potaknuti djecu koja trenutno nisu uključena u poslijepodnevne fizičke aktivnosti da to učine. Uz pomoć ankete ustanovili smo da su djevojčice 7. razreda, najaktivnije u plesu, a 9. razreda u odbojci. Učenici 7. razreda također su najaktivniji u odbojci, a 9. razreda u rukometu.

Ključne riječi: ITM, aerobne vježbe, anaerobne vježbe, prehrana, sportske aktivnosti.

Uvod

Ljudi hodaju različitim putevima u životu. Svi mi biramo svoj put na neki način, koji može biti lakši ili teži, s više ili manje prepreka, s višim ili nižim zaprekama… i tako dolazimo do zacrtanih ciljeva. Neki su više, drugi manje uspješni. Ispravno je da im odrasli pomažu, poučavaju ih i ohrabruju. Tijekom satova tjelesnog odgoja puno razgovaramo o pravilnoj prehrani i korisnosti kretanja. Djevojke se posebno vole savjetovati o tome. Naravno, savjetujem im i da se poslijepodne bave aerobnim sportom. To će također imati pozitivan učinak na njihovu dobrobit i veće samopoštovanje. U školi se svakodnevno, uz redoviti tjelesni odgoj, brinemo o kretanju djece u sportskim aktivnostima: Zlati Sonček i Krpan gdje izvode različite i zanimljive pokretne zadatke; plivačko opismenjavanje, interesne sportske aktivnosti, dodatni izborni predmeti (rukomet, nogomet, odbojka); mjesečna natjecanja u našoj općini u raznim sportovima kao što su rukomet, nogomet, odbojka, košarka, atletika, ples i stolni tenis.

ITM ili indeks tjelesne mase

To je mjerenje koje je oko 1900. izumio dr. Quetelet. Obično se koristi za mjerenje zdrave tjelesne težine. Da bismo provjerili vaš ITM, moramo uzeti dva mjerenja: vašu tjelesnu visinu i tjelesnu težinu. Zatim izračunavamo ITM prema poznatoj formuli: tjelesna težina (kg) podijeljena s tjelesnom visinom (m2). Ako vaš ITM izmjeri liječnik, pitat će vas o vašoj općoj prehrani, načinu života i izmjeriti vam opseg struka (Kako izračunati ITM?, b. l.).

Aerobna vježba

Aerobna vježba je osnova svih naših vježbi. Za rekreativce proljeće je „baza“ za stjecanje i održavanje opće kondicije. Ovo je vrsta vježbe u kojoj se energija obnavlja u tijelu uz prisutnost kisika. Puls je manji, kao i intenzitet vježbanja, ali aktivnost traje dulje. Tijekom ove vježbe mišići dobivaju kisik potreban za svoje funkcioniranje. Aerobne vježbe su: hodanje, trčanje, rolanje, vožnja bicikla, plivanje, nordijsko hodanje, aerobik u vodi i druge (Aerobna in anaerobna vadba, 2020.).

Anaerobna vježba

Anaerobna vježba je vrlo intenzivna i odvija se u kraćim vremenskim intervalima. Kod ove vrste vježbanja mliječna kiselina se počinje nakupljati u mišićima i to nam može uzrokovati bol. To znači da su mišići dobili premalo kisika zbog intenzivnog vježbanja. Anaerobna vježba povećava fleksibilnost, odnosno istezanje tijela, povećava mišićnu masu i snagu. Ove vrste vježbi su: brzo trčanje ili sprint, dizanje utega (ibid.).

Prehrana

Prehrana je također važan čimbenik u adolescenciji. Stoga moramo osigurati raznoliku i uravnoteženu prehranu adolescenata. Svim mogućim promjenama u prehrani potrebno je krenuti malim koracima i ustrajati do cilja. Adolescenti tijekom puberteta moraju jesti zdravu hranu i koristiti raznovrsne kvalitetne prehrambene proizvode, za funkcioniranje mozga, izgradnju kosti, unutarnjih organa i mišića. Zdrava prehrana je dobra ako sadrži pravilo „5 dnevno“. To znači tri vrste povrća i dvije vrste voća. U prehrani ograničavamo grickalice i zamjenjujemo ih zdravom hranom. To su orašci, svježe povrće ili obični jogurt. Adolescenti bi trebali piti što manje slatkih pića i radije posegnuti za vodom. Također bi trebali ograničiti unos soli. Dovoljno je ako unose 5 g soli dnevno. Na kraju, ali ne manje važno, važan je i pravi izbor masti. Tijelo mlade osobe treba masnoće za izgradnju stanica, ali oprez nije suvišan. Preporuča se u prehranu uključiti morsku ribu (Prehrana šolskih otrok in mladostnikov, b. l.).

Pod pokroviteljstvom EU na stranicama NIJZ-a 2021. godine objavljen je vrlo kvalitetan i inovativan e-priručnik za učitelje o voću i povrću, pod nazivom „Ukusno, hrskavo, zdravo“. Preporučaju upoznavanje i informiranje svih dionika o shemi prehrane u slovenskim školama. Treću trijadu karakterizira nekoliko čimbenika koji utječu na djetetov izbor prehrane. Naime, djeca su izložena utjecajima društvenog i kulturnog okruženja koji počinju u obitelji. Veliki utjecaj na to imaju i mediji. Osim toga, u ovoj dobi izrazito se razvija osjetljivost na miris i izgled hrane, a to posljedično utječe i na djetetov izbor hrane. Prije nekoliko godina osmišljena je i nova piramida zdrave prehrane za djecu. Pokazuje koje bi namirnice trebale biti više zastupljene u našoj prehrani, a koje manje. Na samom dnu nalaze se novo dodana aktivnost kretanja i pijenje velikih količina vode. Prilikom sastavljanja obroka, naravno, preporuča se uzeti u obzir ove ravnoteže u piramidi zdrave prehrane (E-priročnik za učitelje o sadju in zelenjavi, 2022).

Sportske aktivnosti

Tjelesna aktivnost je fizičko kretanje u kojem se energija troši pomoću skeletnih mišića. Ne treba je poistovjećivati s riječju vježba, koja znači planiranu strukturiranu i ponavljajuću aktivnost (WHO, 2016.).

U svojoj studiji Pori i Sila (2010) smatraju da su poslijepodnevno hodanje, plivanje i vožnja bicikla najpopularniji među Slovencima starijim od 15 godina. Također napominju da ljudi imaju sve pozitivniji stav prema kretanju. Također, sport u prirodi je protuteža IKT tehnologiji koja nam omogućuje kupnju iz fotelje, bankarske usluge od kuće, dostavu artikala na dom.

Ovsenek (2009) smatra da je život u obiteljima danas stresan iz raznih razloga. Usluge, školske i druge obveze ostavljaju psihičke i tjelesne posljedice za djecu i odrasle. Sport pozitivno utječe na ublažavanje emocionalne napetosti, anksioznosti te ima pozitivan učinak na obiteljsku klimu.

Zaključak

Sva ova saznanja, citati i dosadašnji rad doveli su nas do želje da one pojedince, koji su do sada bili neaktivni, potaknemo na sportske aktivnosti. Rezultatima testiranja za SEK, na uzorku od 120 djece 7. i 9. razreda u školskoj godini 2020.-2021. i anketom o poslijepodnevnim sportskim aktivnostima u istim razredima, u siječnju 2022. godine utvrdili smo:

ITM (indeks tjelesne mase) kod djevojčica u 9. razredu ima normalnu vrijednost kod onih koje se bave poslijepodnevnim sportom. Tri djevojke, međutim, imaju povišen ITM i nisu aktivne poslijepodne. ITM rezultat kod dječaka 9. razreda je sličan. Dječaci, koji su aktivni i poslijepodne, imaju normalan ITM. Tri dječaka koji nisu sportski aktivni imaju povišen ITM.

U 7. razredu rezultati su slični. Djevojke koje su poslijepodne sportski aktivne imaju normalan ITM. Dvije djevojke koje nisu aktivne poslijepodne imaju povišen ITM. U slučaju dviju djevojčica, pretpostavljamo da unatoč poslijepodnevnoj sportskoj aktivnosti, ITM može biti povišen zbog nepravilne prehrane. Učenici 7. razreda koji su poslijepodne sportski aktivni imaju normalan ITM. Dva dječaka imaju povišen ITM i nisu fizički aktivni poslijepodne. Unatoč poslijepodnevnoj aktivnosti, dva dječaka imaju povišen ITM, što se može pripisati nepravilnoj prehrani. Anketom smo došli do rezultata da se djevojčice poslijepodne najradije bave slijedećim aktivnostima: u 7. razredu s plesom i u 9. razredu s odbojkom; dječaci najradije pohađaju: odbojku u 7. razredu i rukomet u 9. razredu. Na temelju dobivenih rezultata možemo biti zadovoljni.

Grafikon 1. Aktivnosti djevojčica 7. razreda po sportovima u satima tjedno

Grafikon 2. Aktivnosti dječaka 7. razreda po sportovima u satima tjedno

Grafikon 3. Aktivnosti djevojčica 9. razreda po sportovima u satima tjedno

Grafikon 4. Aktivnosti dječaka 9. razreda po sportovima u satima tjedno

Utvrdili smo proporcionalnost između ITM i sportske aktivnosti adolescenata. Pokušat ćemo za aktivnosti motivirati neke od onih pojedinaca koji svojim rezultatima odstupaju od svojih vršnjaka. Također ćemo ih naučiti o pravilnoj prehrani za njihovu dob. Sve te promjene trebamo započeti s njima malim koracima, ali ustrajati na njih do cilja. Ovo je i slogan naše škole: „Možeš, ako hoćeš!“ Tako će ti pojedinci dugoročno moći biti zdraviji i samopouzdaniji.

Literatura

1. Aerobna in anaerobna vadba (razlaga in razlike). (2020). Provjereno 17. 1. 2022, iz https://www.kreal.si/aerobna-in-anaerobna-vadba/
2. E-priročnik za učitelje o sadju in zelenjavi »Slastno, hrustljavo, zdravo«. (2022). Provjereno 25. 1. 2022, iz https://www.nijz.si/sl/e-prirocnik-za-ucitelje-o-sadju-in-zelenjavi-slastno-hrustljavo-zdravo
3. Kako izračunati IBM?. (b.d.). Provjereno 20. 1. 2022, iz https://www.pro-activ.com/sl-si/srce-in-holesterol/zdravje-srca/kako-izracunati-itm
4. Ovsenek, M. (2009). Družinska športna rekreacija (diplomsko delo). Univerza Ljubljani, Fakulteta za šport, Ljubljana.
5. Pori, M. in Sila, B. (2010). S katerimi športnorekreativnimi dejavnostmi se Slovenci najraje ukvarjamo? Šport, 58 (1/2), 109 – 111.
6. Prehrana šolskih otrok in mladostnikov. (b.d.). Provjereno 22. 1. 2022, iz https://prehrana.si/moja-prehrana/solarji-in-mladostniki
7. WHO. (2016). Psysical activity. Provjereno 26. 1. 2022, iz https://www.who.int/en/news-room/fact-sheets/detail/physical-activity

Ekološki tehničari posadili su drvo

Vlasta Čukur

Sažetak

“Planet Zemlja može ozbiljno računati na nas.” Ovo je zavjet koji su učenici dali na kraju sadnje stabla u Ekološkom gaju, koji je zapravo “učionica na otvorenom”. Tamo svaka generacija sadi svoje drvo i obećava da će budnim okom promatrati njegov rast. Na taj način učenike programa Tehničar okoliša iz Strojarske, geotehničke i okolišne škole učimo što mogu učiniti za čisti i zeleni okoliš. Potrebno je početi obrazovati mlade ljude za odgovorne ljude koji će se u normalnim mjerama brinuti o okolišu i koristiti prirodne resurse.

Ključne riječi: Ekološki gaj, stablo, međupredmetna integracija, okoliš, sadnja drveća

1. Uvod

Svake godine čujemo kako upozorenja dolaze iz različitih izvora:

• da je potrebno učiniti nešto za čistiji okoliš,
• da je potrebno smanjiti ugljični otisak i pokušati kupiti lokalno,
• posaditi biljku (drvo, grm, višegodišnju) i na taj način omogućiti čistiji zrak,…

Vrijeme je za razmišljanje i pokušaj početi poduzimati prve korake u pravom smjeru i uložiti napor kako bi i naši potomci mogli uživati ​​u zelenom i čistom okolišu, a time i planetu. Imamo samo jedan planet i treba ga zaštititi.

2. Projekt “Posadimo drvo za Vas i nas”

Ekološki šumarak stvaraju budući ekološki tehničari i time podiže našu svijest o brizi za naš okoliš i budućnost. Već na satu studenti povezuju znanje o raznim predmetima sa drvetom koje će posaditi. Stoga je u ovom projektu naglasak na interdisciplinarnoj integraciji. Svrha sadnje drveća i događaja pored njega je povezati studente, učitelje, roditelje, lokalnu okolinu i širiti duh zaštite okoliša.

Slika 1. Studenti pozivaju posjetitelje u Ekološki gaj (osobna arhiva)

Studenti prezentiraju rezultate interdisciplinarnih veza na terenu.

U matematici studenti izračunavaju površinu lista i volumen krošnje drveća.

Na slovenskom jeziku studenti pišu kratku pjesmu ili sastavljaju zagonetku čije je rješenje naziv ovog stabla.

Studenti pokazuju svoje umjetničke sposobnosti i crtaju drvo, list, cvijet ili plod odabranog stabla.

Slika 2. Studenti vješaju svoje pjesme ili crteže na žice (osobna arhiva)

Na engleskom jeziku studenti pronalaze pjesmu o drvetu na engleskom jeziku i recitiraju je na prezentaciji.

Uz pomoć povijesnih izvora pronalaze legende o drvetu ili zanimljive povijesne događaje koji svjedoče o važnosti ovog stabla. Sadnja stabla težak je posao pa u sklopu tjelesnog odgoja pokazuju vježbe na terenu za zagrijavanje i pomicanje mišića našeg tijela.

Slika 3. Studenti i nastavnici sade drvo (osobna arhiva)

Na stručnim predmetima studenti pokazuju građu i karakteristike pojedinih dijelova stabla. Obavještavaju nas o tome gdje ovo drvo najbolje raste, na kakvom tlu raste i kako se brinemo za njega tijekom cijele godine. Mnogi plodovi ili dijelovi drveća također imaju ljekovita svojstva pa studenti prezentiraju upotrebu u kućanstvu i medicini. Također ne zaboravljaju naglasiti važnost fotosinteze kao izvora vitalnog kisika.

Slika 4. Prezentacija glavnih karakteristika zasađenog drveća (osobna arhiva)

Slika 5. Studenti dopunjavaju stručne sadržaje glazbom (osobna arhiva)

3. Zaključak

“Tradicija sadnje drveća vrijedna je očuvanja.” Ljudi su povezani s prirodom pa u gradovima sadimo parkove, drvorede, pojedinačna stabla i grmlje. Drveće donosi mnogo koristi našem okruženju. Proizvode kisik, čiste zrak, štite od jakog vjetra, hlade zrak i stvaraju hlad, zadržavaju oborine, pružaju sklonište i hranu za životinje. Dakle, oni imaju utjecaj na zdravlje i kvalitetu našeg života koji ne možemo postići na druge načine. Nažalost, živimo u vremenu velikog tehnološkog razvoja i skokova u sva područja ljudskog života. U svemu tome, međutim, čovjek je zaboravio prirodu i teret našeg planeta. U glavama suvremenog čovjeka raste svijest da zaštita okoliša nije samo hir, već i nužnost. Vrijeme je da učenici nadograde i shvate znanje koje smo im mi učitelji i roditelji već prenijeli. Ugasite svjetla, isključite vodu, odvojite otpad, to su vjerojatno fraze koje su čuli nebrojeno puta. Sva su upozorenja izdana kako bi postali “bolji” Zemljani – obrazovaniji i svjesniji.

4. Literatura

1. https://www.orz.si/o-nas/47-orz/okoljske-komunikacije/287-ekologija-in-mladi
2. http://www.digitalna-knjiznica.bf.uni-lj.si/agronomija/vs_conta_barbara.pdf
3. R. Spohn, M. Spohn, Koje je ovo drvo? Izdavač Narava, Kranj, 2008
4. Skupina autora, Voćke u vrtu, Seljački glas, Ljubljana, 2007

Međugeneracijsko druženje

Irena Herlah

Sažetak

Međugeneracijska druženja iznimno su važna kako za starije tako i za mlade jer potiču izmjenu iskustava i mladenačku razigranost. Bit povezivanja je prije svega dobar međuljudski odnos i ostvarenje međugeneracijske solidarnosti. Međugeneracijska suradnja donosi novu kvalitetu života svim sudionicima.

Čovjek je društveno biće i važnost druženja je gotovo jednako važna kao i hrana i piće.

Ključne riječi: druženje, zabava, razmjena iskustava.

1. Uvod

Zreli stariji ljudi imali su tijekom vremena – i dan danas još uvijek imaju – posebnu ulogu u društvu, ulogu mudraca. Čovjeku je teško doći do istinske životne mudrosti ako godinama ne stekne dovoljno iskustva i ne nauči tijekom godina odvajati žito od kukolja. Sazrijeva samo čovjek koji tome s veseljem teži, koji unatoč svemu što je proživio još uvijek ima obilje svojih želja i potreba. Stoga, ako želimo kvalitetno stariti, moramo imati pozitivan stav prema starosti i stvarati dobar suživot između starijih i mlađih generacija.

2. Sudjelovanje i druženje sa štićenicima

Djelatnici Doma za brigu o odraslim osobama Velenje svjesni su važnosti druženja i zabave za svoje štićenike pa surađuju s vrtićima, školama, glazbenicima i brojnim društvima te pozvanim gostima, koji im u raznim prigodama uljepšavaju dane. Sudjeluju i u međugeneracijskim kampovima.

I ja sam se odlučila povezati naše učenike sa štićenicima Doma za brigu o odraslim osobama Velenje. Proveli smo razne radionice u kojima smo zajedno stvarali uoči Božića i Valentinova. Družili smo se i smijali tijekom društvenih igara poput Čovječe ne ljuti se i Tombola. Kako je za starije osobe vrlo važno kretanje, zajedno s njima smo organizirali natjecanja u kuglanju i bacanju lopte u koš.

Također volimo sudjelovati u njihovim satima četvrtkom u grupama. Svaku grupu ujedinjuju različiti interesi i ima svoje ime te voditelja grupe. Broji desetak štićenika. Najprije skuhaju kavu, zatim čavrljaju o aktualnim vijestima i igraju neke igre u kojima uvijek ima puno smijeha. Ako netko taj tjedan ima rođendan, svi mu pjevaju, a slavljenik svoje prijatelje počasti kolačićima. U grupama je uvijek vrlo ugodna atmosfera.

Slika 1. Druženje učenika sa štićenicima tijekom društvene igre Čovječe ne ljuti se (osobna arhiva)

Slika 2. Natjecanje u kuglanju (osobna arhiva)     Slika 3. Natjecanje u bacanju lopte u koš između starijih i učenika (osobna arhiva)

Slika 4. Ugodno druženje i čavrljanje uz čaj i ukusne kroasane (osobna arhiva)

Sudjelovali smo i u velikoj akciji koju su uspješno proveli djelatnici doma. Sve štićenike u invalidskim kolicima odveli smo do Titovog trga. Osjećali smo se vrlo počašćenim i važnim što nam je povjeren tako izazovan zadatak.

Slika 5. U šetnji sa štićenicima koji su u invalidskim kolicima (osobna arhiva)

3. Zaključak

Nakon svakog druženja učenika sa starijima svi su uzbuđeni jer je uvijek puno zabave i smijeha. Ljubaznost štićenika uvijek nas dirne u srce.

Iskustvo i mudrost starijih prenosi se na mlade, a mladi svojom razigranošću, radošću i otvorenošću uljepšavaju trenutke starijima i ulijevaju im samopouzdanje i mladenački nestašluk koji je jako dobrodošao. Isprepliću se pozitivna energija i nestašluk mladih te na drugoj strani smirenost starijih.

Učenicima koji su već ostali bez bake i djeda svaki posjet je jako nostalgičan jer se prisjećaju lijepih trenutaka koje su proveli s bakom i djedom.

Prošle i ove školske godine naši su posjeti onemogućeni zbog korone. Nadamo se da će se situacija što prije srediti kako bismo mogli nastaviti s našim sastancima.

4. Literatura

1. DOMSKI ŠTRUKL’I, Glasilo Doma za varstvo odraslih Velenje, leto 2021, številka 1 pomlad/poletje 2021

Razredni projekt: Kako je bilo nekada

– Sojeničari

Katarina Vinšek

Sažetak

S obzirom na to da se naša škola nalazi u neposrednoj blizini Ljubljanskog barja, smatram da je potrebno posvetiti više vremena upoznavanju učenika s karakteristikama i načinom života sojeničara. Oko 2000. godine p.n.e. Ljubljansko barje naseljavaju sojeničari, koji su živjeli u sojeničarskim naseobinama. Voda koja je okruživala naseobine štitila je stanovnike od zvijeri i predstavljala izvor hrane. Jednostavan i drugačiji način života sojeničara, usko povezanih s prirodom, uvijek privlači učenike i budi u njima želju za istraživanjem. U tu svrhu svake godine u okviru nastave za 5. razred pripremamo razredni projekt koji traje cijelu školsku godinu. Predstavit ću vam neke aktivnosti odnosno radnje koje možete izvesti i sami.

Ključne riječi: sojeničarska naseobina (naselje), način života sojeničara, Ljubljansko barje, prapovijest, društvo.

Uvod

Do sada su na Ljubljanskom barju pronađena 23 ostatka koji se odnose na 23 veće sojeničarske naseobine te brojni predmeti zahvaljujući kojima se polako sastavlja mozaik načina života sojeničara/sošničara: glinena posuda, oruđe od životinjskih kostiju i rogova, bakreni predmeti, čamci izdubljeni u deblima, drveni kotač i osovina dvokolica.

Drveni kotač s osovinom, koji je ležao u močvarnom tlu 5200 godina, danas se smatra najstarijim drvenim kotačem na svijetu.

Tko su bili sojeničari i kako su živjeli?

Sojeničari su živjeli tijekom bakrene dobe, oko 2000 godine p.n.e. Naselili su se na jezeru koje je prekrivalo današnje Ljubljansko barje. Ovo ime (mostiščarji) dobili su jer su živjeli u drvenim nastambama koje su međusobno bile povezane mostovima. U jezersko dno bilo je zabijeno kolje na kojem su postavljene sojenice. Uglavnom su se bavili lovom i ribolovom te primitivnom poljoprivredom. Bili su odjeveni u životinjske kože. Kao prevozno sredstvo koristio se drveni čamac (sažeto MOJE MESTO LJUBLJANA (uni-lj.si)).

Koristili su glinu i izrađivali posuđe te jednostavan nakit. Osim ribara bilo je i pastira, koji su već imali svoja stada, pa možemo reći da su to bili i prvi počeci ispaše i bavljenja stočarstvom.

No, poznavali su također trgovinu i trampu, a ne smijemo zaboraviti da su se bavili i kožarskim zanatom (dabrova koža).

Sojeničari odnosno sošničari su redovito jeli meso i masti, mliječne proizvode, puževe, rakove, školjke i jaja. Prikupljali su također slatki i ljekoviti med. Jeli su rukama (Gale i sur., 2019.).

Slika 1. Sojeničarske naseobine na Ljubljanskom barj
Izvor: Od prvih bivališč do stalnega domovanja (os-toncke-cec.si)

Prezentacija projekta

1. Obrada književnih djela

Zajedno s učenicima čitam knjigu Deček Brin na domačem kolišču (Dječak Brin u svom naselju), autora Sebastijana Pregelja. Knjiga govori o dječaku Brinu, koji živi u jednoj od sojeničarskih naseobina koje su u davna vremena postavljane na jezeru, koje se nalazilo na površini koju danas prekriva Ljubljansko barje. Ima veliku obitelj, koju vodi djed Volk (Vuk). Iako većina djece vjeruje u ono što im ispričaju stariji, Brin je vrlo znatiželjan dječak. Ne vjeruje da se iza visokih planina, koje su prekrivene vječnim snijegom i ledom, nalazi kraj svijeta. Slično je i s njegovim stricem Oblakom. Čovjek kojeg u naselju smatraju osobenjakom, kreira predmete od drveta koje drugi smatraju nepotrebnim i ne razumiju njihovu svrhu, sve do momenta kada dovršava svoj prvi kotač. Tek zahvaljujući Brinovom oduševljenju, drugi stanovnici počinju spoznavati njegovu korisnost. Po ugledu na djeda djeda Volka koji je jednom prilikom pripitomio vuka po kojem je dobio ime, Brin je pripitomio sokola. Kada pored svega još i prevari medvjeda te tako spasi pastira i stado, postaje junak u očima stanovnika naselja (sažeto Sebastijan Pregelj: Deček Brin na domačem kolišču (biblos.si)).

Osim navedenog djela, učenicima predstavljam i sadržaj knjige Dabrovi, autora Janeza Jalna. Pročitam im neke odlomke koji zorno opisuju sojeničarske naseobine i način života sojeničara.

»Voda u jezeru narasla je do kolaca na kojima su bile postavljene kolibe, a počela je opadati tek kada je neke zabrinulo da će prodrijeti kroz pod i otjerati ih iz suhih ležišta u vlažne drvene čamce, istesane od po jednog samog debla, udubljene čamce, koji su se privezani uz naselje ljuljali na mutnoj vodi. Danju su, međutim, tiho klizili uokolo po jezeru te su tijekom obavljanja poslova nekoliko puta morali preploviti ​​udaljenost između naselja i kopna (Jalen, 1982, str. 7).

U učionici gledamo nekoliko videosnimki, koje su javno dostupne na internetu te na taj način lakše dobivamo predstavu o tome kako su živjeli sojeničari.

Posjećujemo školsku i mjesnu knjižnicu, pregledavamo literaturu, tražimo informacije i zapisujemo zanimljivosti koje pronađemo. U učionici potom izrađujemo plakate ili prezentacije o sojeničarima te ih prezentiramo i ocjenjujemo.

2. Izrada jednostavnog nakita

Najčešće nošene dijelove sojeničarske nošnje predstavljali su privjesci i ukrasne bobice od različitih materijala. Za izradu ogrlica koristili su izbušene školjke, kamenčiće, životinjske zube i lijepo oblikovane bobice od drveta i gline, nanizane na uzicu. U iškim naseobinama pronađene su dvije bakrene narukvice i pojasne kopče od životinjskih kostiju, a u sojeničarskoj naseobini na području Notranje Gorice otkriven je dio češlja izrađen od roga. Sojeničarke su izrađivale nakit od gline, kamenčića, kostiju i drugih prirodnih materijala. Za ukrašavanje jedne perlice trebalo im je nekoliko sati. Navečer su se okupljale oko vatre, čavrljale i pravile perlice. Izrađivale su čak i niti na koje su nizale perlice (Gale idr., 2019).

Na satima likovne umjetnosti također se trudimo sami izraditi ​​jednostavne lančiće, narukvice, naušnice i nakit za gležanj (nanožnice) od raznih prirodnih materijala. Učenici uživaju u kreiranju, a potom sa zadovoljstvom nose svoj nakit.

3. Kiparstvo

Sošničari su bili lončari. Lončarstvo je bila jedna od djelatnosti tipičnih za mlađa razdoblja prapovijesti. Posuđe su izrađivali ručno, pri čemu su oblici i ukrasi bili jednostavni. Izrađivali su ga za razne namjene: kuhanje, skladištenje, za držanje napitaka i pohranjivanje posmrtnih ostataka umrlih.

Na nastavi se učenici imaju priliku okušati u kiparstvu. Trudimo se napraviti jednostavno posuđe, zdjele i zdjelice od gline. Na ovaj način pokušavamo se još više približiti razumijevanju načina života sojeničara. Rad s glinom djecu umiruje i nehotice nas povezuje s prirodom.

4. Arhitektura, oblikovanje prostora

Sada kada smo se pobliže upoznali sa sojeničarskim naseobinama i načinom života u njima, vrijeme je da ih i sami izgradimo. U prirodi prikupljamo granje, slamu, pijesak, kamenje i druge prirodne materijale koji se mogu koristiti u radu. Rad se odvija u grupama pa, te je potrebno puno dogovora i suradničkog učenja. Učenicima uvijek prepuštam maksimalnu slobodu kreativnog izražavanja, usmjeravam ih i potičem u radu, pri čemu ponekad nešto predložim. Njihovi proizvodi svake su godine izvrsno urađeni i zaista jedinstveni.

Slike 2 i 3: Izrada sojeničarskih naseobina (osobna arhiva)

Slike 4, 5 i 6: Naše sojeničarske naseobine (osobna arhiva)

Zaključak

Sojeničari su živjeli usko povezani s tada netaknutom prirodom. Ona im je dala utočište, hranu, piće, bila je njihova korisna učiteljica i prijateljica. Čini se da su sojeničari to osjetili i da su je poštovali. Upravo ovako osjećamo se i mi na kraju projekta koji provodimo tijekom cijele školske godine. Svi smo bogatiji za nova znanja i zadovoljni svojim radom. Poštujemo prošlost i povijest te se iz njih učimo.

“Mi nismo stvaratelji povijesti. Povijest stvara nas.” – Martin Luther King, Jr.

Literatura

1. Gale M., Osredkar E., Stražiščar T. (2016). Učna pot po stopinjah koliščarjev. Ljubljana: Srednja poklicna in strokovna šola Bežigrad.
2. Jalen, J. (1982). Bobri. Ljubljana: Mladinska knjiga.
3. Pregelj, S. (2021). Deček Brin na domačem dvorišču. MIŠ Založba.
4. MOJE MESTO LJUBLJANA (uni-lj.si) Dostupno na: http://www.educa.fmf.uni-lj.si/izodel/sola/2003/di/jurkovic/Moje_mesto/Cas.htm [Pristupljeno 15.1.2022.].
5. Sebastijan Pregelj: Deček Brin na domačem kolišču (biblos.si) [Pristupljeno 15.1.2022.].

Videosnimke:
Ljubljansko barje in koliščarji – YouTube
KOLIŠČA – Vasi Sredi Jezera – YouTube
Ljubljansko barje nekoč – YouTube

Vježbe prije opismenjavanja

u 1. razredu osnovne škole

Katja Gracar

Sažetak

U našoj osnovnoj školi prije pet godina počeli smo s intenzivnim razvijanjem predpismenih vještina u prva četiri mjeseca prvog razreda. Primjećujemo da vježbe pomažu u bržem i lakšem opismenjavanju. Učenici razvijaju vještine prije opismenjavanja kroz različite vježbe. Prilagodili smo ih predznanju i vještinama učenika. Opisano je kako se učenici osposobljavaju za ove vještine i koji materijal koristimo. Biti će prikazana i opisana pomagala i rad s istima, a koja su izrađena i od otpadnog materijala jer se na taj način učenicima približava ponovna upotreba predmeta.

Ključne riječi: grafomotorika, fina motorika, razvoj, držanje olovke, pisanje.

1. Uvod

U ranom razdoblju djetetova školovanja djecu usmjeravamo na razvoj fine motorike kako bi djeca stekla pravilno držanje olovke i usmjeravali ih na pravilno držanje za vrijeme sjedenja. Tek kada učenici uz pomoć fino-motoričkih aktivnosti ovladaju finom motorikom i razviju ostale predpismenjačke vještine (grafomotoriku, orijentaciju na tijelu, u prostoru i na papiru, držanje tijela i olovke) nastavljamo se baviti velikim tiskanim slovima i pisanjem (Nastavni plan za slovenski jezik, 2018.). U provođenju sadržaja nastavnog plana i programa došli smo do zaključka da su vježbe prije opismenjavanja ključne za pravilno držanje olovke, brže usvajanje i pravilniju lineaciju slova. U proteklih pet godina nastave u prvom razredu učenicima smo u prvom razredu tjedno zadavali i brojne zadaće kojima učenici vježbaju tu vještinu. Vježbe izvodimo od rujna do prosinca u prvom razreda, dva sata tjedno, a primjećujemo da učenici rado sudjeluju u vježbama i sa sigurnošću možemo reći da iste pomažu u bržem opismenjavanju.

2. Jezgra

2.1. Fine motoričke sposobnosti

Fino-motoričke vještine su sposobnost izvođenja preciznih, finih pokreta ruku uz održavanje koordinacije između prstiju i očiju. Za uspješno svladavanje procesa pisanja potrebna je dobro razvijena fina motorika mišića dlanova i prstiju (Rajović, 2016.). Fina motorika definira sve male pokrete mišića prstiju, zapešća i bitna je da bi dijete moglo uspješno baratati predmetima i brinuti se o sebi (oblačiti se, zakopčavati gumbe, patent zatvarače, vezati vezice, …).

2.2. Grafomotorika

Grafomotorika je pojam koji se sastoji od dva dijela: grafa i motorike. Definira se kao motorička sposobnost pojedinca da piše. Pojedinac tako može oblikovati slova i druge pisane znakove. To uključuje sposobnost orijentacije, jer je dokazano da su tjelesna i opća orijentacija usko povezane s fizičkim i grafičkim vještinama. Naime, djetetu su potrebne određene vještine i sposobnosti kako bi određene grafičke znakove moglo rasporediti u prostoru, oblikovati i pravilno usmjeriti. Motorička, vizualna i mentalna koordinacija potrebna je da dijete percipira i uspješno zabilježi grafički simbol (Zrimšek, 2003).

2.3. Priprema za pisanje

Vježbe prije opismenjavanja neophodne su za početak sustavnog opismenjavanja. Učenik radi vježbe s određenom svrhom, poboljšavajući vezu između mentalnih predstava i stvarnih postignuća te koordinacije očiju (Zrimšek, 2003.). Prije nego što dijete počne pisati, važno je pravilno držanje njegova tijela na stolici, ruka i olovaka.

3. Vježbe prije opismenjavanja

Vježbe prije opismenjavanja kojima razvijamo finu motoriku podijelili smo u različita područja. Pojedinačno polje namijenjeno je razvoju određene motoričke sposobnosti pa su nam potrebni specifični materijali. Slijedi opis pojedinih područja.

3.1. Razvrstavanje

Vježba razvrstavanja odvija se na način da dijete u posudu dobiva razne predmete koje odabira, odvaja i razvrstava uz pomoć pincete. Aktivnost je usmjerena na jačanje pravilnog držanja pincete i stjecanje ustrajnosti.

Slika 1. Razvrstavanje graha   Slika 2. Razvrstavanje pompona

3.2. Nizanje

Vježba nizanja je sljedeća. Učenici nižu različite predmete na konac, tvrdu podlogu ili štap. Zahtjevnija verzija zadatka je posložiti predmete prema određenom obrascu. Vježba je osmišljena za jačanje koncentracije i ustrajnosti.

Slika 3. Nizanje kopči na uzicu    Slika 4. Nizanje kukuruza na određeni uzorak

Slika 5. Nizanje perlica na uzicu

3.3. Nabadanje

Tijekom vježbe nabadanja učenik stavlja hama perlice na podlogu od unaprijed pripremljenog uzorka. Na tvrđi papir ili papirnati tanjur postavlja spajalice. Vježbom učenik jača točnost, pažnju i uči fine pokrete.

Slika 6. Nabadanje hama perlica          Slika 7. Nizanje spajalica

3.4. Prenošenje

Vježba prijenosa izvodi se s dvije različite tehnike. Prva tehnika uključuje prenošenje predmeta (kao što su školjke) pomoću štipaljke, pri čemu učenici uče hvatanje pincetom dok pokušavaju držati pincetu palcem i kažiprstom. Školjke se prebacuju u različite posude. Drugi način prenošenja je uz pomoć žlice (npr. jaja, kuglica), gdje treniraju vještinu pravilnog korištenja pribora.

Slika 8. Prenošenje školjki                Slika 9. Prenošenje jaja

3.5. Preslagivanje

Aktivnost preslagivanja usredotočuje se isključivo na pomicanje predmeta s jednog mjesta na drugo palcem i kažiprstom ruke kojom učenik piše. Učenik ima dvije ili više boja čepova i odvaja ih u različite posude. Vježba jača hvatanje pincete s dva prsta.

Slika 10. Prijenos čepova

3.6. Šivanje

U aktivnosti šivanja učenici pomoću špage ili vezica umeću uže u rupice i tako jačaju preciznost, fine pokrete i pažnju. Učenici također mogu dizajnirati svoj vlastiti uzorak na tanjuru. Primjećujemo da tijekom ove vježbe imaju poprilično problema sa šivanjem, a još više kada moraju odmotati špagu.

Slika 11. Šivanje sa špagom

3.7. Rezanje

U zadatku rezanja učenika na časopisnom i novinskom papiru unaprijed crtamo različite linije koje mogu biti ravne, zakrivljene, cik-cak linije, zatvorene ili nezatvorene. Učenici režu po linijama škarama i paze da budu što precizniji. Učenici mogu sami nacrtati zanimljiv oblik koji potom izrezuju. Svrha vježbe je pravilno držanje škara i preciznost u rezanju.

Slika 12. Rezanje uzorka

4. Zaključak

Smatramo da uključivanjem predpismenih vježbi u prva mjesece djetetova školovanja značajno doprinosimo poboljšanju fine motorike, a time i pravilnom držanju olovke. Vježbe koje provodimo zadnjih pet godina pokazale su da učenici brže i bolje napreduju u pisanju slova i pravopisnoj točnosti. Prije intenzivnog uvođenja vježbi prije opismenjavanja, kod učenika smo uočili znatno duži tijek učenja pravilnog držanja i poteškoće pisanja slova, a bili su i manje točni. Budući da učenike usmjeravamo na određene aktivnosti ustrajnosti, razvijamo i njihovu pažnju i koncentraciju, što se pokazuje kao izvrstan potez u obradi i objedinjavanju slova. Uvođenje vježbi pokazalo se značajnim za učenike, učenici ih rado rade na ovako pripremljen način, jer to doživljavaju kao igru. Svakako ćemo nastaviti s ovom vrstom prakse i u budućnosti.

5. Literatura

1. Učni načrt za slovenščino. (2018). Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport, Zavod RS za šolstvo. https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/obvezni/UN_slovenscina.pdf
2. Rajović, R. (2016). Kako z igro spodbujati miselni razvoj otroka. Mladinska knjiga.
3. Zrimšek, N. (2003). Začetno opismenjevanje: Pismenost v predšolski dobi in v prvem razredu devetletne osnovne šole. Pedagoška fakulteta.

IN EDU Online Hackathon/Student Camp

Marija Bratonja

U članku će se govoriti o IN EDU Online Hackathonu i International Student Campu u kojima su sudjelovali učenici Ekonomske škole Vukovar sa svojim mentoricama stručnim suradnicama školskim knjižničarkama. Hackathon i Student Camp su aktivnosti provedene u sklopu IN EDU projekta Inkluzivne zajednice kroz EDUkaciju medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja koji je trajao 24 mjeseca, a sudjelovalo je 5 zemalja – Italija, Bugarska, Francuska, Slovenija i Hrvatska (u organizaciji Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek). Kroz Hackathon i International Student Camp učenici su stekli nova znanja i vještine vezane uz medijsku i informacijsku pismenost te kritičko razmišljanje koji će im pomoći u daljnjem školovanju.

Ključne riječi: Hackathon, Student Samp, medijska pismenost, kritičko razmišljanje, informacijska pismenost.

IN EDU Online Hackathon medijske i informacijske pismenosti

U studenome 2020. godine dvoje učenika Ekonomske škole Vukovar sudjelovalo je, zajedno sa svojim mentoricama stručnim suradnicama školskim knjižničarkama Marijom Bratonja i Željkom Geto, u IN EDU online Hackathonu u sklopu IN EDU projekta Inkluzivne zajednice kroz EDUkaciju medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja koji je trajao 24 mjeseca i u kojem je sudjelovalo 5 zemalja – Italija, Bugarska, Francuska, Slovenija i Hrvatska. Nositelj projekta u Hrvatskoj je bio Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek.

Hackathon je participativna aktivnost u kojoj se nekoliko ljudi okuplja kako bi riješilo nekakav problem u određenom vremenskom razdoblju. Vrlo je praktičan za pokretanje dostupnih resursa za inovacije, za brzi razvoj i stvarnu demonstraciju ideja i usluga. U sklopu IN EDU Online Hackathona medijske i informacijske pismenosti imali smo priliku poslušati I dva zanimljiva predavanja: Kako prepoznati i pobijediti dezinformacije Stefana Janjića i Dezinformacije i lažne vijesti Lane Ciboci. Zadatak za učenike bio je osmisliti i kreirati medijsku kampanju na temu ‘fake news’ – lažnih vijesti te joj pronaći mjesto na jednoj od društvenih mreža (Facebook, Instagram, Youtube, Tik Tok i Snapchat) po izboru te na taj način sustavno raditi na podizanju svijesti, prepoznavanju, detektiranju i prijavljivanju lažnih vijesti. Nakon što su se naši učenici odlučili za kampanju na Instagramu, bilo je bitno osmisliti ime profila, izraditi vizualni identitet i strategiju kampanje te definirati ciljanu publiku koristeći razne digitalne alate i resurse te predstaviti kampanju pred žirijem u 5 minuta koristeći bilo koji od alata za prezentaciju.

Slika 1. Instagram profil Detektiv Fakt

Kampanja Ekonomske škole Vukovar stvorila je lik Detektiva Fakta koji djeluje u Uredu za prijavu, detekciju i istragu neistinitih tvrdnji i prijevara u javnome prostoru. Detektiv Fakt traga za medijskim zlikavcima, sprječava ponovne prijestupe, štiti pravo na istinu, čisti javni prostor od lažnih vijesti i zauzima se za osjetljive skupine. Isto tako daje savjete za prepoznavanje lažnih vijesti i upućuje ih na prijavu. Vizualni identitet osmišljen je u digitalnom alatu Canva, a lažne vijesti su personificirane i pojavljuju se kao osobe, medijski zlikavci. U našoj kampanji, za vrijeme hackathona, osmišljeni su neki od medijskih zlikavaca: Howard Hoax, umirovljeni haker koji je prekršio Odredbu o zaštiti podataka zbog slanja poruka neistinitog sadržaja sa svrhom prijevare, obmane i krađe osobnih podataka; Coco Clickbait, traljava novinarka koja svojim opetovanim postupcima privlači Facebook pratitelje na klik senzacionalističkih naslova; Propa Ghandi, motivacijski govornik i karizmatik; Dr.Meme, cinik i satiričar; Fiona Phisher, svjetska prvakinja u “ribičiji” te Dark Webster, vitez tamnog Interneta.

Slika 2. Logo Detektiva Fakta

Zahvaljujući kreativnoj i zanimljivoj kampanji koju su učenici predstavili u digitalnom alatu Spark Adobe, žiri, koji je bio sastavljen od stručnjaka: Tomislav Bilić (Inchoo), Leo Vinković (studio 33), izv. Prof. dr.sc. Julia Perić (Ekonomski fakultet u Osijeku), doc.dr.sc. Lana Cibocci (Edward Bernays Visoka škola za komunikacijski menadžment i Irena Mikulić (PRONI centar za socijalno podučavanje), je tim Ekonomske škole Vukovar nagradio visokim 3.mjestom I novčanom nagradom od 1000 eura. U IN EDU Online Hackathonu medijske i informacijske pismenosti sudjelovalo je 8 timova iz cijele Hrvatske, preko Zoom platforme i komunikacijske mreže Discord, a uz tehničku pomoć Bamboo Lab-a.

International Student Camp

3.mjesto donijelo nam je sudjelovanje na International Student Campu koji se trebao održati u Bugarskoj, ali je zbog epidemioloških razloga na kraju održan online. Sudionici iz Hrvatske okupili su se u Osijeku, u edukativnom i informativnom turističkom centru mladih – Stara pekara 14. I 15.svibnja 2021. Ekipe iz Zadra, kao i ekipe iz ostalih zemalja sudionica, Italije, Bugarske I Slovenije, uključile su se putem Zoom-a. Prvoga dana, na samom početku Student Campa, okupljenima se obratio Diego Ciulli iz Google Italy, a zatim su se učenici međusobno upoznali. Njihov zadatak je bio izraditi viralni video kako bi se što lakše upoznali i prebrodili jezičnu barijeru.

Slika 3. Odlična atmosfera sudionika u Staroj pekari

Drugoga dana organizatori su priredili odličan program pa smo tako imali priliku čuti predavanja o greenwashingu (Plan A), medijskoj pismenosti (Slow News), informacijskoj pismenosti (Open Migration), pravima životinja (Udruga Pobjede) i strahu od propuštanja – FOMO, Fear of Missing Out (LOGOUT). Najveći je pljesak dobio Hrvoje iz Udruge Pobjede jer je svoje predavanje držao iz Stare pekare tako da smo ga imali priliku slušati uživo. Zatim su učenici podijeljeni u manje skupine, a svaka je dobila zadatak riješiti problem pojedine udruge/start-upa/institucije iz kojih su osobe koje su održale predavanje. Naši su se učenici priključili skupini koja je imala zadatak izraditi vizuale i objave za društvene mreže Udruge Pobjede. Odlično su se snašli u radu s učenicima iz drugih zemalja pa je tako učenik naše škole imao čast prezentirati ono što su napravili u skupini.

Slika 4. Prezentacija rada skupine

Hrvoje iz Udruge Pobjede bio je vrlo zadovoljan te je zaključio da će vjerojatno iskoristiti napravljene vizuale i objave za društvene mreže. Svi su bili vrlo zadovoljni napravljenim prezentacijama i načinom na koji su učenici predstavili rješenja nekih problema. Domaćini iz Bugarske zahvalili su se svima na sudjelovanju te zatvorili International IN EDU Student Camp.

Našim učenicima, a i mentoricama jako se svidio ovakav način učenja i stjecanja novih znanja. Nove aktivnosti u kojima prije nismo imali prilike sudjelovati, poput Hackathona, suradnje i radnog okružja na engleskom jeziku donijeli su nam neka nova iskustva i vještine. Učenici su zasigurno naučili puno toga i poboljšali svoje informacijske i medijske kompetencije, a mentorice dobile ideje za neke nove projekte I aktivnosti.

Izazov čitanja lektire iz užitka

Željka Krizmanić i Marijana Kuna

Sažetak

Rad u kombiniranom odjelu posebno je izazovan, pa je obrada lektire “Čarobnjak iz Oza” L. F. Bauma i „Hrabnica“ Željke Horvat-Vukelja bio prava avantura koja je zamišljena kao zajednički projekt školske knjižničarke i učiteljice razredne nastave. Cilj projekta bio je obraditi književno djelo na učenicima zanimljiv način, povezati ga sa svim nastavnim predmetima u trećem i prvom razredu, koristiti vizualne predloške, digitalne alate i medijske sadržaje te provesti vrednovanje zadovoljstva učenika.

Ključne riječi: lektira, čitanje iz užitka, motivacija.

O čitanju, knjigama i važnosti stručne suradnice školske knjižničarke u obradi lektire

Učenici vole promjene, pa je najčešće stručna suradnica školska knjižničarka pozvana održati sate motivacije za čitanje ili obradu same lektire iako se može uklopiti u bilo koju nastavnu jedinicu.

Uvjet za razvijanje ljubavi prema čitanju su kratka, zabavna i lagana književna djela. Važno je održati uvodni sat predstavljanja svih lektira koje će učenici čitati tijekom godine i na taj način zaintrigirati učenike. Taj posao može obaviti školska knjižničarka. Učenici će zapamtiti što im se svidjelo pa će pročitati nekoliko naslova u cijelosti.

Kako može izgledati suradnja knjižničara i učitelja?

Ona se treba ostvarivati kroz tri oblika suradnje:

• suradnja u pripremi za motivacijski sat lektire
• aktivna suradnja na satu
• suradnja u refleksiji

U današnje vrijeme moguće nastave na daljinu knjižničari trebaju biti prisutni u svim virtualnim razredima kako bi ih mogli učenike uputiti na mrežne stranice cjelovitih tekstova lektire i ostalih upita. Učenici bi sami dnevno trebali određivati tempo i količinu pročitanog teksta sukladno njihovim obvezama. Knjižničar bi mogao u suradnji s učiteljicama provjeriti znanje pročitanog teksta kreiranjem sadržaja u nekom digitalnom alatu.

Učitelj je taj koji svojom metodičkom organizacijom odgojno-obrazovnog procesa pridonosi motivaciji učenika i poticanju zanimanja za čitanje.[1]

Za dobru motivaciju važno je poznavati iskustvo učenika. Ona zna iskustveno uputiti tko će od učenika dobro reagirati na aktivnosti kao i na posebnosti pri radu s pojedinim učenicima.

Književno djelo zahtijeva obostranu komunikaciju. Vizualna komunikacija izrazito je važna učenicima razredne nastave. Vizualni predlošci doprinose “usavršavanju kulture čitanja, kulture slušanja i kulture usmenog izražavanja i stvaranja”[2] To je u osnovnoj školi najčešće crtež. Učenici jasno, tematski prepoznatljivo, pregledno i čitljivo osmišljavaju svoj predložak na zadanu temu.

Sat motivacije

Učenici dobivaju kratku uputu za aktivnost. [3]. Cilj predloška labirinta je pronaći put kune do jabuke. Slijedi razgovor o važnosti putovanja i preprekama na putu. Prepričavanjem svoga iskustva lako se može opaziti razina i vještina korištenja dosad usvojenog vokabulara.

Uz digitalni alat Wordwall i digitalni kotač učenici objašnjavaju izreke koje su čuli, a koje nisu, po smislu. Cilj aktivnosti je bio saznati prepoznaju li učenici osobine koje su predstavljene izrekom. Primjeri su: Plašljiv kao miš. On nema srce. Gdje ti je pamet? Razmišljam srcem. Glava mu je u oblacima. Nigdje nije kao kod kuće. Hrabar kao lav.

U ovoj aktivnosti učenici prvoga razreda su ravnopravno sudjelovali jer je lektirni naslov za njih bio “Hrabrica” Željke Horvat-Vukelja.

Uslijedila je aktivnost crtanja stripa u tri do četiri sličice. Svaki je učenik izabrao naljepnicu s likom i dodao mu osobine. Izborom čarobnog predmeta koji ga vodi kroz radnju dobiva osobine koje do sada nije imao ili su važne za razvoj radnje. U posljednjoj sličici postiže se cilj, lik postaje dobar ili zao, ali s razlogom. Ta ovu aktivnost bila su ključna pitanja:Tko je to? Što je dobio/pronašao? Koga je sreo? Kakav je postao? Kakav je bio njegov svijet? Ona omogućuju prepričavanje slijeda događaja i razvijanje mašte.

Učenicima koji vole čitati ovakav je sat zanimljiv kao kolaž različitih aktivnosti, dok se ne vješti čitači na ovaj način mogu dobiti smjernice koje će im olakšati čitanje i uvesti ih u svijet čitanja iz užitka.

Glazbena kultura

Učenicima je ponuđeno slušanje skladbe Somewhere over the rainbow raznih izvođača. Pogledali su isječak iz filma „Čarobnjak iz Oza“ gdje pjesmu izvodi Judy Garland. Učenici utvrđuju kakav je ugođaj i tempo pjesme. Otkrivaju izvodilački sastav – orkestar i solo ženski glas.

Hrvatski jezik i interpretacija lektire

Učenici slušaju interpretativno čitanje prvog poglavlja, a zatim prepričavaju poslušani tekst. Odgovaraju na pitanja, ispisuju nepoznate riječi i uočavaju po čemu se dječji roman razlikuje od ostalih vrsta književnih djela. Uz upute istražuju na računalu o životu književnika Franka Lymana Bauma te zapisuju osnovne podatke o njemu.

Nakon pročitanog romana uslijedila je analiza gdje u uvodnom dijelu učenici spajaju rečenice s likom koji ih izgovara. Svaki učenik rješava zadatak prolazeći labirintom.

Dostupno na poveznici: https://wordwall.net/hr/resource/7535874/hrvatski-jezik/%c4%8darobnjak-iz-oza-izreke

Izdvajaju temu književnoga teksta, prepoznaju redoslijed događaja, povezuju likove s mjestom i vremenom radnje te ih opisuju prema izgledu, ponašanju i govoru. Utvrđivanje naučenog je provedeno uz pomoć digitalnog alata Wordwall. Učenici odgovaraju na pitanja pokrećući digitalni kotač koji se zaustavlja na nasumičnim pitanjima.

Dostupno na poveznici: https://wordwall.net/resource/7525087/%c4%8darobnjak-iz-oza-l-fbaum

Stvaralački dio

Učenici zamišljaju jedan lik iz romana i osmisle njegov opis. Opis zapisuju kratkom rečenicom, poput zagonetke. Zagonetku čitaju naglas, a drugi učenici pogađaju koji lik je opisan.

Velik sam i lijep. U nevolji pomažem svojim prijateljima iako sam jako plašljiv. (lav)

Dodatni zadatak

Učenici flomasterima na kartonu slikaju događaj ili lik koji ih se dojmio te sliku sijeku na dijelove kako bi napravili slagalicu.

Planiranje vlastitog učenja

Napravljen je plakat i postavljen u učionicu pomoću kojega su učenici mogli pratiti tempo čitanja. Svaki učenik je napisao inicijale na jedan geometrijski lik. Po stazi od žute opeke pomicali su svoj znak. Cilj je bio doći do Smaragdnog grada – kraja knjige. Opeke su bile označene brojevima, a svaki broj je predstavljao podnaslove priča. Na pojedinim opekama kao mamac ili poticaj za čitanje su se nalazile slike predmeta koji se spominju u priči (slama, zelene naočale, poklopac limenke).

Tjelesna i zdravstvena kultura

Zagrijavanje je provedeno oponašanjem kretanja poput likova iz romana (Lav, Limeni, Strašilo ili Dorothy). Zatim učenici samostalno osmišljavaju i uvježbavaju koreografiju na skladbu iz mjuzikla Somewhere over the rainbow.

Likovna kultura

Kao poticaj likovnom stvaralaštvu korišten je isječak iz mjuzikla Wizard of Oz. Od didaktički neoblikovanih materijala (kutije za ciple, kutije od čaja, konac) izrađuju panoramske kutije. Režu ih, spajaju i lijepe ljepljivom trakom. Motiv koji izrađuju biraju prema dogovoru. Koristili su kolaž papir, ljepilo, škare, plastelin, flomastere i dr.

Matematika

Učenici rješavaju jednostavne problemske zadatke zbrajanja i oduzimanja u kojima se spominju likovi i događaji iz dječjeg romana.

Vrednovanje

Učenici vode dnevnik čitanja koji ne podliježe sumativnom vrednovanju, ali se ishod prati uvažavajući učenikovu samostalnost i mogućnosti. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Sumativno je vrednovan ispit čitanja s razumijevanjem te panoramska kutija.

Zaključak

Učenici su obradu ove lektire ocijenili kao najzanimljiviju i došli do zaključka da je bilo potrebno puno pripreme za aktivnosti. Izazov učiteljicama i stručnim suradnicima je dopunjavanje ovog primjera obrade novim materijalima i aktivnostima, ovisno o sposobnostima koje će imati učenici. Cilj je bio upravo to: ponuditi doživljaj književnog djela koje će učenici pamtiti te potaknuti čitanje iz užitka.

Literatura

1. Kurtak, Marica (2017.), Vizualni predložak u obradi lektirnih djela, Školska knjiga, Zagreb
2. Visinko, Karol (2014.), Čitanje: poučavanje i učenje, Školska knjiga, Zagreb
3. Češi, Marijana, Đurđica Ivančić (2019.), Izazovi i umijeća učenja i poučavanja: hrvatski jezik i inkluzivni pristup, Ljevak, Zagreb
4. Mesić, Ana (2007.), Projekt u predmetnoj nastavi s polazištem u nastavi hrvatskog jezika, Školska knjiga, Zagreb
5. Peti-Stantić, Anita (2019.), Čitanjem do sporazumijevanja. Ljevak, Zagreb
6. Lučić-Mumlek, Kata (2004.). Lektira u razrednoj nastavi – metodički priručnik. Školska knjiga, Zagreb
7. URL: http://mzos.hr/datoteke/1-Predmetni_kurikulum-Hrvatski_jezik.pdf (13.01.2021)

---

[1] Lučić-Mumlek, Kata. Lektira u razrednoj nastavi – metodički priručnik. Zagreb: Školska knjiga, 2004. str. 31.
[2] Kurtak, Marica. (2017.) Vizualni predložak u obradi lektirnih djela. Školska knjiga, Zagreb.
[3] predložak je preuzet iz dječjeg časopisa SMIB

Uredne bilješke u bilježnicama

Stanka Vogrinec

Sažetak

U ovom članku želim skrenuti pozornost na važnost urednih bilježnica, posebno na važnost urednih bilješki, jer napominjem da je jedan od važnih čimbenika koji utječu na bolje i brže znanje uredna bilježnica, stoga je jedan od naših prioriteta poticanje učenika na jasne i čitke zabilješke. U članku je prikazana bilježnica koja je jedan od najvažnijeg školskog pribora i tablica o urednosti bilježnica koja motivira učenike na urednije pisanje, a pritom učenicima daje mogućnost razvijanja ustrajnosti, dosljednosti, kritičnosti i natjecateljskog duha.

Ključne riječi: uredna bilježnica, čitljiv zapis, učenje, proračunska tablica.

Uvod

Znanje je važna životna vrijednost koja nam otvara mnoga vrata. Učimo kako bi nešto znali, postigli nešto u životu, širi nam vidike i čini nas važnima, korisnima, velikima. Znanje je potrebno stalno nadograđivati. Cijeli život učimo. Omogućuje nam da mislimo svojom glavom i obogaćuje nas.

Jedan od ključeva do više znanja i boljeg uspjeha u školi svakako je urednost bilješki u bilježnicama, jer uz pomoć čitko i jasno napisanog gradiva lakše i brže nešto naučimo. Osim toga, radije uzmemo u ruku lijepo uređene bilježnice i radije učimo ako je font čitljiv, ako su ključne riječi podvučene, obojene, zaokružene ili napisane drugim bojama kako bi bile uočljivije i ako su zabilješke potkrijepljene nekim sličicama ili fotografijama.

Bilježnica je naše ogledalo. Uredna bilježnica pomaže nam u učenju i pokazuje naš odnos prema školskom predmetu. Toga smo jako dobro svjesni i u našoj školi, pa smo posljednjih godina veliki naglasak stavili na čitljive i pregledne bilješke u bilježnicama i pisanju nalivperom.

Bilježnica kao alat za učenje – sastavni dio obrazovanja naše djece

Rječnik slovenskog književnog jezika definira pomoćno nastavno sredstvo (didaktičko sredstvo) kao pripremu za obavljanje određene djelatnosti ili za postizanje određenog cilja.

Posebno mjesto među školskim priborom u osnovnoj školi svakako ima bilježnica, jer je gotovo u svakom predmetu nezaobilazno nastavno pomagalo u kojeg učenici pišu, računaju, planiraju, lijepe, crtaju … (Kalan A., 2015.)

Možemo ga poistovjetiti s oruđem mišljenja, jer učenik u njemu upisuje i crta svoje mišljenje. To znači da bilježnica potiče učenikovo razmišljanje, a posljedično i sposobnost pisanja, što dovodi do aktivnosti učenja učenika. Bilježnica služi i kao dokaz učitelju o čemu učenik misli. (Gilbert, Kotelman, 2005.)

Bilježnica je alat za učenje kojeg učenici koriste svaki dan. Važna je i za roditelje koji uz pomoć evidencije lakše prate školski rad, jer mogu vidjeti što su djeca naučila u školi, a djeca će pregledati gradivo i po potrebi nešto ispraviti ili dopuniti. Ako roditelji u nižim razredima ustraju u pregledavanju bilješki i budu dosljedni, djeca to osvajaju i to postaje njihova briga i odgovornost.

Važnost urednosti bilješki u bilježnicama

Mi učitelji moramo biti svjesni da su bilježnice vlasništvo učenika i da je vrlo važno da im omogućimo da njihove bilješke budu odraz njih samih. To bi se trebalo već vidjeti na ilustraciji na prvom listu, ali im trebamo pomoći u organizaciji sadržaja. (Gostinčar, Blagotinšek, 2014.)

Prilikom pregleda zabilješki, mi nastavnici u našoj školi otkrivamo da naši učenici imaju poteškoća s pisanjem i da im je font često nečitljiv. Često se događa da ne znaju pročitati ono što su napisali. “Muče se” čitajući vlastiti rukopis.

Kad su naše bake i djedovi išli u školu, pisanje je bilo vrlo važan čimbenik, jer su čak imali ocjenu iz kaligrafije i ocjenu oblika rukopisa u školi (Plahutnik, T., 2018).

I sama to mnogo puta volim reći učenicima. Danas, međutim, primjećujemo da većina djece time nije opterećena i da učenici nisu motivirani pisati lijepo i čitko. Bilješke su često nečitke, manjkave, učenici bi pisali kemijskom olovkom, jer tako pišu brže i posljedično manje čitljivo. Kao rezultat toga, učenici provode više vremena učeći, teže uče i postižu lošije ishode učenja.

Uređene bilježnice čine učenje lakšim i učinkovitijim, zbog čega smo u našoj školi odlučili posebnu pozornost posvetiti pisanju i obliku rukopisa u bilježnicama. Naglasak na urednosti bilježnica, odnosno čitljivom pisanju i nalivperu, postao je jedan od prioriteta u školi.

Prvo sam razgovarala s učenicima, u ovom slučaju učenicima četvrtog razreda, da vrijeme koje provedu uređujući bilježnice nije izgubljeno vrijeme, već je vrijeme provedeno u učenju te što znači uređena bilježnica i zašto je važna (Infodrom, 2014.) .

Upoznala sam učenike s činjenicom da je pisanje važna strategija koja olakšava učenje i da bilješke/pisanje nisu preslikavanje onoga što su vidjeli ili čuli, već vlastiti pisani proizvod, plod shvaćanja pisca. (Piolat, Olive i Kellogg, 2004.).

Dala sam im upute i pokazala neke primjere zabilješki koji su im pomogli u daljnjem pisanju:

• podatke, informacije koje treba grupirati,
• oblikovanje ključnih riječi,
• korištenje različitih boja, malih i velikih slova, različitih olovka.

Došli smo do zajedničkog zaključka da se bilježnica smatra uređenom kada:

• je sadržaj u njoj lijepo, čitko i transparentno napisan, jer na taj način možemo brzo pronaći potrebne informacije,
• su važne odnosno ključne riječi podvučene, obojane ili napisane drugom bojom, koje nam pomažu da lakše i brže zapamtimo gradivo odnosno se prisjetimo što smo učili u školi,
• izrađujemo obojane mentalne mape, u kojima sažimamo bitne podatke odnosno sami izrađujemo sažetak kako bismo nešto naučili.

Razvila sam strategije pisanja za učenike izravno i neizravno:

• izravno: predstavila sam strategije pisanja;

Bilješke u bilježnici mogu biti sažete, slikovne, u obliku mentalne mape, radnih listova, unaprijed natipkanog teksta itd.

• neizravno.

O neizravnom načinu razvijanja strategije pisanja govorimo kada se razvoj odvija tijekom školskog sata. U prvom planu je prijenos sadržaja odnosno bavljenje sa sadržajem učenja, a razvoj strategije je u drugom planu, ali još uvijek prisutan (Marentič – Požarnik, 2000).

Tablica urednosti bilježnica

Kako bi učenici bili pažljivi i dosljedni u pisanju, na početku školske godine u svaku bilježnicu zalijepimo tablicu o urednosti bilježnice u kojoj imamo upisane kriterije o urednosti o kojima ćemo voditi računa kod izrade bilješki.

Na oblik bilješki pazimo tijekom cijele školske godine, a tri puta godišnje posebno pregledavamo zapise u bilježnicama i uz pomoć legende zapisujemo rezultate u tablicu i razmišljamo o mogućim poboljšanjima.

Slika 1. Tablica urednosti bilježnice

Zaključak

Zalijepljena tablica o urednosti bilježnica djeluje motivirajuće. Zašto? Učenici rado uzimaju svoje bilježnice u ruke i rado prave bilješke – zadane i drugačije. Naime učenici mi već prilikom zapisivanja sadržaja u bilježnicu – bilo sažetaka, mentalnih mapa, crteža… skreću pažnju na bilješke, pokazuju ih jedni drugima i na taj način potiču sebe da ljepše pišu i oblikuju bilješke. Pregledavajući bilješke u bilježnicama, stalno otkrivam da se većina učenika zbog zalijepljene tablice jače potrudi kod izrade bilješki, ljepše pišu ne samo zbog toga da bi lakše učili, već i zbog natjecanja među kolegama iz razreda tko će imati bolje uređenu bilježnicu, a na kraju i zbog pohvale koju dobivaju od učitelja. Ipak, evidencija pokazuje da se djevojke trude više od dječaka, kojima je često potreban dodatan poticaj.

Također sam saznala da učenici koji slijede kriterije napisane u tablici lakše uče, što mi također i sami kažu, i stvarno postižu bolje ishode učenja.

Kako bih dokazala da se učenici doista jako trude na bilješkama, prilažem tri primjera bilješki jedne učenice.

Slika 1 nastala je na satu glazbene umjetnosti, gdje je učenica samostalno izradila sažetak sadržaja i potkrijepila ga ilustracijama koje će joj pomoći da vizualno lakše pamti instrumente.

Slika 2 snimljena je na satu slovenskog jezika. Učenica je slova na koja mora obratiti dodatnu pažnju, jer glasove izgovaramo drugačije nego zapisujemo slova, zapisala u bojama kako bi ih brže zapamtila.

Slika 3 nastala je na satu glazbene umjetnosti. Učenica je izradila mentalnu mapu u bojama koje će joj pomoći da zapamti.

Slika 2. Primjer bilješke učenice     Slika 3. Primjer bilješke učenice

Slika 4. Primjer bilješke učenice

Zbog svijesti da urednost bilježnica doprinosi boljem znanju naših učenika, kao i redu i uređenosti općenito u životu, tome ćemo i ubuduće pridavati veliku važnost.

Obzirom da učenike potičemo na ljepše pisanje i pisanje rukom, uključeni smo i u projekt Tjedan rukopisa te na taj način podižemo svijest o važnosti pisanja, naglašavajući važnost razvoja individualnosti i fine motorike kod učenika.

‘Ono što se nauči u mladosti uklesano je u kamen’, kaže indijska poslovica.

Literatura

1. Gostinčar Blagotinšek, A. 2014. Učenčev zvezek za pouk spoznavanja okolja in naravoslovja in tehnike. Pristupljeno: 24. siječanj 2022.http://pefprints.pef.uni-lj.si/2578/1/Blagotinsek_zvezek.pdf
2. Infodrom. 2014. (Ne)urejenost zvezkov. Pristupljeno: 28. lipanj 2021. https://otroski.rtvslo.si/infodrom/prispevek/961
3. Kalan, A. 2015. Uporaba zvezka pri predmetu družba v 4. in 5. razredu z vidika sodobnega pouka. Pristupljeno: 28. lipanj 2021. http://pefprints.pef.uni-lj.si/3201/1/Magistrsko_delo_-_Ana_Kalan.pdf
4. Plahutnik, T. 2018. Od razvijanja ročnih spretnosti do pisanja. Pristupljeno: 28. lipanj 2021. https://www.zmajcek.net/od-razvijanja-rocnih-spretnosti-do-pisanja/

Zaštitimo naš planet

Martina Križman Tavčar

Sažetak

Na svjetski dan planete Zemlje proveli smo prirodoslovni dan u prvom razredu pod nazivom: Zaštita našeg planeta. Svrha ovog dana bila je osvijestiti učenike da je planet na kojem živimo jedinstven i zato ga treba čuvati i štititi. Na današnji dan shvatili su da moramo nastojati odvojeno prikupljati i pravilno zbrinjavati što više različitih vrsta otpada, posebice jer su vrijedan izvor sirovina koje mogu cirkulirati u prerađenim proizvodima u više proizvoda. Upoznala sam ih i s neodgovornim ponašanjem u okolini.

Ključne riječi: odvajanje otpada, recikliranje, briga o okolišu.

1. Uvod

Zemlja je planet na kojem živimo. Zemljina površina i atmosfera danas su drastično promijenjene zbog ljudskih i bioloških čimbenika. Moramo biti svjesni činjenice da Zemlju najviše ugrožava čovjek. Ljudsko ponašanje ugrožava biljke, ptice i druge životinje, oceane, rijeke, livade i šume. Unatoč naglašavanju važnosti odgovornog gospodarenja otpadom, štednje pitke vode, štednje energije i odgovornog odnosa prema šumama i životinjama, ljudi još uvijek nismo svjesni činjenice da je naša Zemlja ranjiva. Stoga sam odlučila već danas napraviti prvi korak ka očuvanju našeg planeta.

2. Ciljevi planiranih aktivnosti

Učenici:

• poznaju različite tvari od kojih se sastoje predmeti,
• znaju razvrstati otpad prema vrsti,
• upoznaju važnost odvojenog prikupljanja ambalažnog otpada za kasnije recikliranje i ponovnu uporabu za proizvodnju novih proizvoda,
• naprave korisnu i uporabnu igračku od ambalažnog otpada,
• znaju što je ekološki prihvatljivo, a što štetno ponašanje,
• razvijaju odnos poštovanja prema prirodi.

3. Tijek prirodoslovnog dana

3. 1. Ponavljanje teme učenja o tvarima

Kod upoznavanja okoline u prethodnom satu naučili smo od kojih se tvari predmeti sastoje te smo zato najprije ponovili učno gradivo. Spomenuli smo plastiku, papir, metal, staklo, drvo i robu. Shvatili su da različiti predmeti mogu biti izrađeni od iste tvari ili da isti predmeti mogu biti izrađeni od različitih tvari. Potražili su i takve predmete koji su bili izrađeni od nekoliko različitih tvari.

3. 2. Razvrstavanje otpada

Pozvala sam učenike u krug i u sredinu istresla sadržaj vreće sa smećem. Sav otpad je prethodno očišćen kako bi učenici mogli sigurno rukovati njime. Pripremila sam različiti otpad od različitih tvari i slike spremnika za odvojeno prikupljanje otpada kako ih vide na ekološkom otoku. Svaki učenik je uzeo otpad, rekao od kojeg je materijala i u koji bi ga spremnik bacio te svoju odluku potkrijepio obrazloženjem. No, prilikom razvrstavanja otpada naišli su na problem kada nisu znali gdje se razvrsta prazan tetrapak, među papirnate ili plastične ambalaže.

3. 3. Što možete baciti u pojedinačni spremnik?

Napravila sam Power Point prezentaciju, potkrijepljenu slikovnim materijalom o tome koji otpad prihvaća pojedinačni spremnik. Učenici su na projekciji vidjeli spremnik i rekli što bi u njega bacili. Uz pomoć slika koje su im se pojavile dobili su povratnu informaciju jesu li nešto zaboravili ili jesu li ispravno razmišljali o odvojenom prikupljanju otpada. Doznali su i u koji se spremnik razvrsta prazna ambalaža tetrapaka.

3. 4. Važnost odvojenog prikupljanja otpada i reciklaža

Nastavila sam govoriti o važnosti odvajanja otpada i posljedično brige za okoliš. Svi učenici ispričali su kako odvajaju otpad kod kuće te kako aktivno doprinose zaštiti i očuvanju okoliša. Rekla sam im da je odvojeno sakupljeni otpad važan za kasniju reciklažu i ponovnu upotrebu tvari za nove proizvode. Došli su do zaključka da se njihove oštećene, neiskorištene igračke i razbijene čaše, koje su propisno zbrinule, mogu reciklirati u nove uporabne predmete i koliko će manje stabala trebati posjeći ako se stari odbačeni papir reciklira u upotrebljiv.

3. 5. Pravilna priprema otpada za odlaganje i posjet ekološkog otoka

Pokazala sam im kako pravilno pripremimo otpad za odlaganje. I sami su testirali ovu aktivnost. Otkrili su da pravilno slaganje pomaže u učinkovitijem prikupljanju budući da tako složena ambalaža zauzima manje prostora u spremnicima.

Slika 1. i 2.: Pravilna priprema otpada za odlaganje zauzima manje prostora u spremniku

Sa svim otpadom otišli smo na obližnji ekološki otok gdje su učenici na kraju praktički provjerili stečeno znanje. Ponovno su iz vreće izvadili otpad, pripremili ga za propisno odlaganje ako je to bilo potrebno te odložili u odgovarajući spremnik na ekološki otok. Nisu imali problema s razvrstavanjem, sav otpad su razvrstali ispravno.

Slike 3., 4. i 5.: Klasifikacija otpada u odgovarajuće spremnike na ekološkom otoku

3. 6. Iz otpada ponovo napravimo upotrebljivo

U drugom dijelu dana napravili smo i korisnu igračku „raketu“ od ambalažnog otpada koji smo prethodno prikupili.

Prvo smo projektirali konstrukciju od otpadnog kartona. Učenici su zatim u grupama izveli različite zadatke. Jedni su rezali tetrapake, drugi su ih namazali ljepilom, a treća skupina tetrapacima je prekrila vanjski dio rakete. Na raketu smo dodali još detalja: krila, dugmiće,… Za te dodatke koristili smo otpadni karton koji su djeca oslikavala i ljepenkom u boji. Kako bi izgledala kao prava raketa, sa strane smo dodali još dvije metalne cijevi. Od početka do kraja izrade rakete učenici su lijepo surađivali, bili motivirani za rad i u grupama se dogovarali kako što bolje odraditi posao. Bili su jako ponosni na svoj proizvod i igrali su se s njim svaki dan.

Slike 6., 7. i 8.: Izrada rakete

4. Zaključak

Provedene aktivnosti potaknule su učenike na razmišljanje o važnosti zaštite okoliša i našeg planeta za naše zdravlje i dobrobit. Moram priznati da su učenici već dosta znali o odvajanju otpada. Na današnji dan stekli su nova saznanja o pravilnoj pripremi otpada za zbrinjavanje te da je odvajanje otpada ključno kako bi korisni otpad završio u prerađivačkoj industriji i tako joj vratio sirovinu za proizvodnju novih proizvoda te s time daju priliku za očuvanje prirodnih resursa. Otkrili su da od otpada i neupotrebljive ambalaže mogu napraviti i korisnu igračku te tako pomažu u zaštiti prirode.

Literatura

1. Dolenc Orbanić, N., Plazar, J., Furlan, P., Cotič, M., Čufer, E., Felda, D., Pisk, M., Saksida, I., Selinec, V., Uršič, Z., Višček, S., Volk, M. (2017), Naša ulica 1. Delovni zvezek za spoznavanje okolja v 1. razredu osnovne šole. DZS. Ljubljana.
2. https://okolje.maribor.si/okoljski-dnevi/svetovni-dan-zemlje/
3. Fotografije – privantni arhiv.