Poticanje kreativnog razmišljanja

petra_SS

Petra Sedmak Strle

Sažetak

Svaki stručnjak proučava područje kreativnog razmišljanja iz vlastitog stajališta, no svi se slažu u tome, da je kreativnost nešto što je oduvijek bilo dio čovjeka. Međutim, kako točno se taj dio čovjeka razvija i posljedično oblikuje njegove potencijale, to još nije baš izvjesno. Mislim da imamo stručni radnici koji radimo s djecom prilično velik utjecaj na to u ranoj dobi školovanja. Razvoju dječjih potencijala doprinosimo također potičući i razvijajući njihovo kreativno razmišljanje. Predstavit ću vam jedan od pristupa koji možemo upotrijebiti za poticanje kreativnosti, a to su takozvani Ključevi za razmišljanje. Riječ je o stvaranju neobičnih veza i posljedično učinkovito razvijanje kreativnog razmišljanja.

Ključne riječi: kreativnost, mašta, ključevi za razmišljanje.

Uvod

Ne postoji općeprihvaćena definicija kreativnosti, međutim stručnjaci se slažu da je kreativnost čovjekova generička suština, koja predstavlja uvjet za njegov opstanak. Svaki čovjek ima u sebi nešto kreativnosti, iako možda često to nije razvidljivo (Gabrijelčič 2015: 167). Različite definicije usredotočene su na potencijal ličnosti ili na proces odnosno produkt, no sve to povezuje jedan čimbenik, a to jest »novost«. Kreativnost dakle nije nešto što imate ili nemate, već se kreativno razmišljanje razvija i postaje važan konačni rezultat procesa učenja, kako za učitelja tako i za učenika.

Kreativnost

Ako kreativnost definiramo kao stvaranje novih ideja koje su korisne u određenim situacijama, onda imamo na umu vještinu koja je ključna za učenike 21. vijeka. U ovoj ekonomiji temeljenoj na informacijama karakteristike uspjeha učenja su sljedeće: sposobnost prepoznavanja problema i osmišljavanje mogućih rješenja, procjena učinkovitosti ovih strategija i konačno komunikacija s drugima o vrijednosti tih rješenja. Karakteristike kreativnog razmišljanja su tzv. tečnost, kad pojedinac ima veliki broj ideja za neko rješenje, fleksibilnost, pri čemu je riječ o sposobnosti promjene smjera razmišljanja i sposobnost predstavljanja neobične situacije te konačno originalnost kao sposobnost produciranja neobičnih ili korisnih rješenja (Gabrijelčič 2015: 168). Kreativni pristupi povećavaju predanost učenika i konkretnu upotrebu znanja u svakodnevnom životu. Ovo su pristupi koji potiču entuzijazam i radost tijekom procesa učenja u nastavi (Lucariello i sur. 2016: 19). Smatram da je potrebno obratiti pažnju na poticanje kreativnog razmišljanja na početku pohađanja škole, jer će samo tako učenici moći stvarno napredovati u budućnosti. Potreban je pravi pristup, inače će učinci poticaja biti zanemarivi. Potrebno je dopustiti različite načine rješavanja problema, jer strategije koje se mogu naučiti nisu nužno jedini pravi odgovor. Naglasak je na vrijednosti i poželjnosti različitih mišljenja, što su dobra polazišta za raspravu. Moramo biti svjesni činjenice da učenici koji posjeduju visoku razinu kreativnosti nisu smetnja, ako ih samo znamo usmjeriti u rješavanje problema. Budući da se kreativnost ne razvija spontano, potrebno je pripremiti aktivnosti koje uključuju stvaranje, izume, predviđanja i otkrića. Također možemo koristiti metode postavljanja pitanja i stvaranja neobičnih veza. Međutim, moramo pružiti učenicima mogućnost da rješavaju probleme u skupinama i zatim predstave svoje ideje široj publici. Sposobnost nastavnika da zna i može dijeliti svoju kreativnost s učenicima je izuzetno važna. (Lucariello i sur., 2016: 20).

Tehnike i metode poticanja kreativnog razmišljanja

Suština kreativnog razmišljanja je u tome da tražimo problem i pronalazimo rješenje tamo gdje to ne možemo na klasičan način. No, to ne možemo postići preko noći. Zato je vrlo važna činjenica da se kreativnost može poticati na tehnički način. Riječ je o tzv. poticanju uspavanog mozga da počne raditi u novom ritmu. Pri odabiru tehnike možemo se usredotočiti na različite čimbenike, a to su broj učenika, priroda problema, stupanj teškoće, trajanje provedbe, ovladavanje tehnikom i tako dalje. Pri tome učitelji obično biraju među imitacijom (identificiraju nedostatke tuđih rješenja), personifikacijom (igranje uloga), kvizovima, zagonetkama, zapisivanju ideja, brainstorminga, razvijanja scenarija… Bez obzira na odabir tehnike, učitelj mora paziti da ne kritizira, ne ocjenjuje, već potiče razvijanje što više ideja (Gabrijelčič 2015: 173).

“Ključevi za razmišljanje”

Iako su sve gore navedene tehnike učinkovite na svoj način, tražila sam nešto što će biti blisko djeci koja su tek dobro zakoračila u školu i koja su tek nedavno prešla fazu djece iz vrtića do prvoškolaca. Dok sam tražila prikladan način za sustavno poticanje kreativnog razmišljanja, naišla sam na takozvane Thinker’s keys for kids, što u prijevodu znači ključevi za razmišljanje ili doslovno ključevi mislioca za djecu. To nije neka nova metoda, budući da sam pronašla tri desetljeća stare zapise o njoj i odlučila sve isprobati u praksi. U eksperimentu sam se oslanjala na objašnjenje savjetnika za posebne potrebe nadarene djece iz Australije, Tonyja Ryana (1990.), koji je ključeve povezao s tematskim pristupom podučavanju. Njegov cilj je bio stvaranje pozitivnog stava prema učenju i povećanje učinkovitosti pamćenja. Ryan je u svom radu iznio prijedloge na teme transporta, hrane i okoliša, međutim metoda se može primijeniti za bilo koju temu koja je dio nastavnog plana i programa. U praksi sve to izgleda tako da odaberemo temu iz kurikuluma (izabrala sam temu iz učenja o okolišu, naime, povrtnjak), pripremimo predpitanja i formuliramo pitanja, dileme ili izjave (vidi tablicu), pri čemu se također moramo prepustiti našoj maštu. Kako bi učenicima sve to bilo što više opipljivo, pripremila sam im ključeve u fizičkom obliku (plastificirane aplikate u obliku ključeva – slika 1), tako da su onda mogli primiti svoje zadatke.

imageimage

Zaključak

Kreativno razmišljanje u školi ima važnu vrijednost, jer je kao oblik kompleksnog razmišljanja usko povezano sa samom kvalitetom učenja. Činjenica je dakle da se kreativnost u školi može sustavno razvijati, no kako ćemo se nositi s njom ovisi o svakom pojedincu (Juriševič). Bez obzira na to što smo svi stručno osposobljeni, svi imamo svoja jaka područja, interese, prioritete, a o tome ovise i naši pristupi i metode rada kojima učinkovito doprinosimo kreativnosti učenika. Metoda koju sam predstavila pogodna je za najmlađe učenike jer je njihova mašta još uvijek neograničena pa je takav način rada zaista učinkovit poticaj za razvoj kreativnog razmišljanja.

Literatura

  1. Juriševič, M. Ustvarjalnost v območju bližnjega motivacijskega razvoja. Dostopno na spletni povezavi: http://www.pef.uni-lj.si/ceps/knjiznica/doc/mojca/JurisevicMprispevek.pdf (20.07.2020)
  2. Kukanja-Gabrijelčič, M. (2015). Nadarjeni in talentirani učenci : med poslanstvom in odgovornostjo. Koper : Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče, Univerzitetna založba Annales.
  3. Lucariello, Joan M.(2016). Dvajset najpomembnejših psiholoških načel za poučevanje in učenje od vrtca do srednje šole. Ljubljana : Pedagoška fakulteta, Center za raziskovanje in spodbujanje nadarjenosti (CRSN).
  4. Ryan, T. (1990). Thinker’s keys. Dostupno na: https://www.scribd.com/document/203089327/Thinkers-Keys-Version1

Virtualni Dani darovitih u našoj školi

irena_bando

Irena Bando

Obilježavanje Dana darovitih u OŠ Jagode Truhelke već 5. godinu naglašava značaj kreativnog korištenja IKT-a u integraciji s drugim nastavnim predmetima, kao i u izradi maštovitih multimedijskih uradaka proizišlih iz raznih projekata i kreativnih aktivnosti u našoj školi.

Organizator Dana darovitih je Tim za kreativni razvoj koji u sljedeće dvije godine (2019.-2021.) unutar programa KA1 nastoji osvijestiti važnost uporabe IKT-a te mogućnosti njegove učinkovite primjene u svrhu kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja.

S obzirom na otežane okolnosti zbog pandemije koronavirusa i isključivo moguće mrežne edukacije i komunikacije, ovaj se događaj uz veliki entuzijazam tima morao realizirati virtualno.

Događaju su prethodile aktivnosti koje su se virtualno provodile oko dva mjeseca uključujući pripreme, konzultacije, mrežne sastanke i završnu realizaciju – prezentaciju digitalnih uradaka.

Završni događaj organiziran je virtualno 7. i 8. svibnja 2020. godine, a sastojao se od prezentacije radova na mrežnoj stranici škole s mogućnošću glasanja učenika za najkvalitetniji rad, od kviza znanja o prezentacijama, proglašenja najboljih radova, kao i objave učenika s najviše osvojenih bodova u kvizu znanja o prezentacijama.

Među prezentiranim radovima prikazale su se vrlo inspirativne mogućnosti korištenja mrežnih alata i računalnih programa te izradili originalni digitalni uratci koji su stavljeni u zajedničku mapu radova.

1. Digitalni plakat Dani darovitih 2020.

imageDigitalni plakat o virtualnim Danima darovitih izradila je Helena Turk, učenica 7.c razreda, uz mentorstvo učiteljice Informatike Ane Alšić. Korišten alat za izradu plakata bio je Postermaker, a prilikom izrade integrirane su Informatika i školska knjižnica.

2. Slikopjesma Medo se prerano probudio

imageSlikopjesma Medo se prerano probudio, digitalna je prezentacija učenika 2.c razreda i njihove učiteljice Jelene Novaković, a napravljena je u programu Prezi.

U tom su projektu učenici najprije odlučili koje će riječi iz istoimene pjesme Dobriše Cesarića zamijeniti sa slikama te su ih tražili na internetu. Odabrali su one slike koje su im se najviše svidjele pa su te riječi u prezentaciji zamijenili odabranim slikama (medo, šape, šuma, potok, zima, spilja, vjeverica, snijeg, zečevi, kuća). Projekt se realizirao integracijom Hrvatskog jezika, Prirode i društva i Informatike.

3. Film She had a dream

imageFilm She had a dream, film je o sricanju engleskih riječi. Napravila ga je učenica 8.c Kristina Pavošević uz mentorstvo učiteljice Engleskog jezika Iris Zorić. Film je sniman u Osijeku i Novom Zelandu prilikom posjeta učenice svojoj rodbini, a izrađen je u programu Imovie. Izradom filma integrirani su Engleski jezik, Geografija, Informatika i dramska umjetnost.

4. Virtualna galerija Virtualni susret sa snježnom kraljicom

imageVirtualna galerija Virtualni susret sa Snježnom kraljicom, digitalni je uradak realiziran integracijom Hrvatskog jezika (medijska kultura) s Likovnom kulturom, Informatikom i školskom knjižnicom. Projekt je proveden povodom obilježavanja Međunarodnog dana dječje knjige (2. travnja), a odvijao se isključivo mrežno.

Od školske knjižničarke Irene Bando i učiteljice Jelene Novaković učenici su dobili poveznice i upute za gledanje animiranog filma Snježna kraljica sa zadatkom ilustriranja naljepših scena iz filma te zapisivanja utisaka o filmu. Potom je od učeničkih ilustracija učiteljica Informatike Ana Alšić izradila e-slikovnicu u programu Emaze.

5. E-slikovnica Gledam i zamišljam

imageJoš jedan digitalni uradak koji je također bio inspiriran animiranim filmom Snježna kraljica je e-slikovnica Gledam i zamišljam, koji su napravile učenice 6.a razreda Maja Marković i Tonka Grubišić pod mentorstvom učiteljice Informatike Ane Alšić u programu Bookcreator.

Projekt je realiziran suradnjom učiteljice razredne nastave Nade Radotić i 2.a razreda integracijom Hrvatskog jezika (medijska kultura), Likovne kulture, Informatike i školske knjižnice povodom obilježavanja Međunarodnog dana dječje knjige (2. travnja) te se također odvijao mrežno.

6. Interaktivni digitalni plakat Svjetski dan knjige i autorskih prava

imageInteraktivni digitalni plakat o Svjetskom danu knjige i autorskim pravima napravljen je u integraciji školske knjižnice i Informatike. Plakat sadrži multimedijske sadržaje učenja kroz igru, a izrađen je u vrijeme nastave na daljinu s ciljem osvještavanja važnosti čitanja i poštivanje zaštite autorskih prava. Napravila ga je školska knjižničarka Irena Bando u programu Piktochart.

7. Video Produženi boravak (k)od kuće-TikTok Oh Nanana plesni izazov

imageVideo uradak Produženi boravak (k)od kuće-TikTok Oh Nanana plesni izazov uradila je učiteljica produženog boravka Ana Vukojević koja je projekt s učenicima realizirala isključivo virtualno. Učenici su prema video tutorialu i TikTok aplikaciji uvježbali i otplesali poznati ples Foot Shake zajedno sa svojim ukućanima. Kada su snimili ples poslali su ga učiteljici koja je snimke uredila u VivaVideo aplikaciji. Za konačnu prezentaciju korištene su još i sljedeće aplikacije: Bitmoji, piZap i Video Sound Editor.

Za realizaciju ovog projekta integrirala se Glazbena kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura, Engleski jezik i Informatika.

8. Multimedijska prezentacija 3d crtanje

Multimedijska prezentacija 3d crtanje proizišla je iz radionica 3d crtanja koja imagese realizirala u organizaciji knjižnice naše škole i American cornera Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Sudjelovali su učenici 2.a razreda i njihova učiteljica Nada Radotić. Učenici su crtali pomoću 3d olovaka koje su punili raznobojnim punjenjima oblikujući svoje 3d crteže. Ova se radionica realizirala integracijom Likovne kulture, Informatike i kulturne i javne djelatnosti školske knjižnice.

Prezentaciju radova napravio je učitelj informatike Josip Šalavardić koristeći pri tome program Windows Movie Maker.

9. Virtualna galerija My favourites

imageVirtualna galerija učeničkih radova My favourites proizišla je iz projekta 3.c razrednog odjela pod vodstvom učiteljice Engleskog jezika Vedrane Čerine, koja je iz Engleskog jezika zadala učenicima zadatak izraditi poster na temu My favourites”. Njihovi radovi prikazuju što učenici najviše vole.

Galerija je izrađena pomoću aplikacije Spark Adobe.

10. Video glazbeni uradak JagODA radosti

imageOvaj video uradak proizišao je iz ideje osmišljavanja online izvedbe poznate melodije L. van Beethovena Oda radosti”. Virtulano povezivanje međupredmetnih sadržaja omogućilo je povezivanje više nastavnih predmeta (Glazbena kultura i Informatika) te međupredmetnih tema (Građanski odgoj i Uporaba IKT). Učenici/izvođači u glazbenoj izvedbi su: Ivano Čepo – 4.a (gitara), Lara Malkoč – 6.c (flauta) i Nikola Pavišić – 6.a (udaraljke), Lora Erkapić (klavir) i vanjska suradnica Katarina Kurtović, učenica OŠ Vladimira Becića, 4. r. (glas).

Projektom su koordinirali Benjamin Lamza, školski pedagog i Vjera Kurtović, učiteljica Glazbene kulture, a vodila ga je školska knjižničarka Irena Bando. Za glazbenu produkciju bio je angažiran vanjski suradnik – glazbeni producent Marin Bando.

Video glazbeni uradak napravljen je u programu za glazbenu produkciju DaVinci Resolve.

11. Multimedijska prezentacija Moja mandala inspirirana zlatovezom

Projekt Moja mandala inspirirana zlatovezom realiziran je u sklopu imagemeđunarodnog KA2 projekta Transforming Fablas into Steamlabs. Prvo su se održale radionice inspirirane zlatovezom koje su se provodile s 3. razredom i gostima-partnerima iz inozemstva. Radionica se održala integrativnim povezivanjem školske knjižnice, razredne nastave, matematike i informatike, a surađivale su školska knjižničarka Irena Bando, učiteljica razredne nastave Liana Mur i učiteljica matematike i informatike Katarina Kretić. Radionica se sastojala od kulturološkog djela upoznavanja zlatoveza, konstruiranja mandale u programu Staedtler i likovne radionice konturnog crtanja.

Prezentaciju o tome u programu Powtoon napravio je učenik 7.c razreda Niko Novak za vrijeme nastave na daljinu, pod mentorstvom učiteljice Informatike Ane Alšić. Za realizaciju projekta korišteni su programi: Staedtler (konstrukcija mandale), Movie Maker (prezentacija zlatoveza) i Powtoon (izrada prezentacije).

12. Radijska snimka Bitka za Midway

Radijsimageka snimka „Bitka za Midway“ digitalni je učenički uradak nastao na satu Povijesti za vrijeme nastave na daljinu, gdje je zadatak bio snimiti radijsko javljanje vezano za jednu od velikih bitaka Drugog svjetskog rata. Radijsku snimku realizirali su povodom Virtualnih dana darovitih učenici 8.c razreda Kristina Pavošević, Laura Ovničević, Ana Kragujević, Nika Jurković i Ivan Judik pod mentorstvom učitelja Povijesti Vedrana Čerine.

Za provedbu je korišten mobitel (snimanje glasa) i program Imovie (montaža glasova).

13. Video Abeceda

imageVideo „Abeceda“ proizišao je iz integracije Glazbene kulture i Hrvatskog jezika, a realiziran je s učenicima prvih razreda-skupine produženog boravka za vrijeme trajanja nastave na daljinu. Ideju su realizirale učiteljice Anita Hrehorović i Nikolina Kuruc, voditeljice produženog boravka, a video je izrađen u programu FilmoraGo.

U oblikovanju većine prezentacija potpomogli su učitelji Informatike Ana Alšić i Josip Šalavardić (izrada kviza, ankete za glasovanje i postavljanje stranice mape radova Microsoft Sway– Dani darovitih).

Za evaluaciju radova izrađene su ankete s mogućnošću glasovanja za najbolji digitalni uradak te pružena mogućnost sudjelovanja u kvizu znanja o prezentacijama.

U organizaciji Virtualnih dana darovitih sudjelovalo je 315 učenika(66%), 123 učenika(26%) je pristupilo anketi za glasanje za najbolji rad, a 37(8%) učenika je pristupilo rješavanju kviza znanja o prezentacijama. Najbolje ocijenjen rad od strane učenika je Video TikTok Oh Nanana plesni izazov – Produženi boravak (k)od kuće.

Od zaposlenika je sudjelovalo ukupno 14 osoba (37%): 3 učiteljice razredne nastave (Jelena Novaković, Nada Radotić i Liana Mur); 5 učitelja predmetne nastave (Ana Alšić, Josip Šalavardić, Vjera Kurtović, Iris Zorić, Vedrana Čerina i Vedran Čerina,); 3 učiteljice produženog boravka (Ana Vukojević, Anita Hrehorović i Nikolina Kuruc) i 3 stručna suradnika (Irena Bando, Benjamin Lamza i Monika Ćosić).

Među prezentiranim radovima prikazale su se vrlo inspirativne mogućnosti korištenja web alata i računalnih programa kao što su: Prezzi, Imovie, Emaze, Bookcreator, Piktochart, VivaVideo, Bitmoji, piZap, Video Sound, Editor, Windows Movie Maker, Spark Adobe,Powtoon, FilmoraGo i DaVinci Resolve.

Svi digitalni radovi stavljeni su u zajedničku mapu radova https://sway.office.com/sq8CfFekgZflgYog?ref=Link&loc=play.

Značaj dramske aktivnosti u školi

petra_SS

Petra Sedmak Strle

Sažetak

U ovom ću članku predstaviti kako razvijamo i jačamo kreativnost učenika kroz dramske aktivnosti. Aktivnosti koje provodimo s učenicima unutar dramske skupine naime stavljaju u prvi plan sudjelovanje, interese, darovitost i talent svakog pojedinog učenika te mu tako daju mogućnost za razvijanje kreativnosti, inovativnosti i kritičkog razmišljanja. Mislim da je kreativnost u školi zaista prečesto zanemarena, a s druge strane ona je u životu vrlo važna. Tijekom provedbe proširenog programa zajedno s učenicima stvaramo »prostor« za razvoj mašte kao vještine, jer nas samo to vodi po putu do našeg cilja, do kreativnosti.

Ključne riječi: dramska igra, kreativnost, razvijanje vještina.

Uvod

Prošireni program u sklopu kojeg provodimo produženi boravak za učenike temelji se na zajedničkim društvenim vrijednostima, načelima i ciljevima osnovnoškolskog obrazovanja te stručnim i konceptualnim polazištima. Rad na području proširenog programa vođen je specifičnim pedagoškim principima, koji u prvi plan procesa učenja postavljaju učenika, povezivanje, suradnju i timski rad te potiču kreativnost i inovativnost. Provedbom proširenog programa stručni radnici želimo među ostalog također osigurati poticajno, inkluzivno, kreativno i sigurno okruženje za učenje, igru, druženje i opuštanje nakon provedbe obveznog programa. Principi i ciljevi ovog programa omogućuju nam da teatar u školi nije, kao što to kaže Helena Korošec (2010:1) »samo curica koja tapće nogama i koja povremeno za vrijeme satova slovenskog jezika pronađe svoje mjesto u čitanju dramskih tekstova i čija se uloga tamo često završava«, već je to izazov današnjeg vremena u tome, kako tradicionalno obrazovanje proširiti na razvoj kreativnosti te svijesti pojedinca kao jedinstvene osobe i kao dijela jednog društvenog okruženja (Korošec 2010:1).

Predstava je zabava

Pod nazivom Predstava je zabava djeluje raznolika skupina učenika u dobi od devet do jedanaest godina koja se bavi kreativnim kazališnim aktivnostima u sklopu proširenog programa.

Aktivnosti su osmišljene tako da učenici jačaju i razvijaju izravne perceptivno-iskustvene sposobnosti, estetska iskustva, interese, maštu, kreativnost i inovativnost. Jedan od ciljeva kazališnog stvaralaštva jest uspostavljanje ravnoteže između djetetovog razumijevanja čiste fakultativne igre i njegovog odnosa do kazališta kao formiranog medija. Cilj mentorskog rada je razvijanje djetetove kreativnosti i uspostavljanje opuštenog i suradničkog okruženja. Dakle ne radi se samo o režiranju vlastitih ideja, već također za dodavanje kazališnih komponenti u dječju igru (Korošec 2007,119). Svoj rad sam osmislila idejom da dramsko obrazovanje ne znači samo stvaranje predstave, već je to priprema njenih sudionika – učenika da se opuste i da im dramatizacija možda može pomoći u upoznavanju sebe i drugih (Korošec 2004).

Vježbom do savršenstva

Bez obzira na to s kakvim sam se vizijama i ciljevima upustila u izazov mentorstva novoformirane dramske skupine, učenici su već u samom početku imali pred očima samo jedno, a to jest predstava s kojom će se publici predstaviti kao glumci na pozornici. Svjesna sam da je priprema i uprizorenje predstave za učenike izuzetan doživljaj, jer tijekom rada upoznaju proces i karakteristike kazališne predstave, razvijaju osjećaj za uprizorenje i improvizaciju te jačaju sposobnost pažnje. Međutim, u ostvarivanju ovog dugoočekivanog cilja, prvo je potrebno dati prednost aktivnostima kroz koje učenici (ne-)svjesno razvijaju sposobnost izražavanja mimikom, gestikulacijom, pokretom i govorom u prostoru pozornice. Pri tome imam na umu vježbe zagrijavanja, povezivanja i izražavanja. U nastavku ću predstaviti one koje su učenici najradije izvodili.

Vježbe zagrijavanja: Pretvorite se
Učenici se podjele u parove ili po tri u skupini, a učitelj daje upute u što se moraju pretvoriti, npr.: »Pretvorite se u kućanski aparat«. Zatim pojedini par/skupina (prije toga zajedno se još dogovore o načinu predstavljanja) predstavlja zadatak tako da pokretima ili glasovnim izražavanjem prikaže svoju ideju, dok drugi učenici pogađaju u što su se pretvorili.

Vježbe povezivanja: Prenesite dalje
Jedan od učenika pokaže i »daje« svoj pokret/pozu/zvuk/mimiku lica učeniku kojeg sam odabere, a odabrani učenik ponovi za njim te sam na isti način daje dalje. Postane jako interesantno ako prvi učenik npr. svom zvuku doda još pokret ili mimiku, pa tako mora onaj koji to prima što pravilnije ponoviti, a sljedeći improvizator možda tome doda još nešto svoje, itd.

Vježbe izražavanja: Kako?
Učenici su najčešće izrazili želju po vježbama s didaktičkim kartama Kako? (Schmidt 2008) u kojima se radi o uživljavanju, empatiji, prepoznavanju značenja pokreta i gestikulacije drugih ljudi, jer riječi ponekad mogu sakriti istinu, ali govor tijela nikad. Kod ove vježbe učenik odabere kartu, na kojoj piše na koji način (npr. zanosno) treba drugi učenik nešto uraditi, a učitelj odredi što treba uraditi (npr. treba prenijeti predmet s jednog stola na drugog). Izvođenjem ove vježbe učenici su na razigran način postali zaista dobri promatrači i interpreti u stvaranju na različitim područjima. .

Crvenkapica i rođendanski kaos

Kroz prethodno spomenute vježbe uspjela sam upoznati »glumce« u tolikoj mjeri da smo mogli započeti pripremu predstave koja odgovara njima. Odabrala sam dramatizaciju nepoznatog autora, u kojoj nam likovi pokazuju da postoje djeca koja se znaju družiti i igrati bez moderne tehnologije. Tako se jednom prilikom, kad roditelji nisu kod kuće, okupe i odluče da će odglumiti bajku o Crvenkapici. U tom sadržaju smjesta sam prepoznala priliku gdje će učenici moći ispreplesti dječju razigranost, jednostavnost, originalnost i maštu. Predstava mi se činila kao dobar izazov za mene in učenike. Moja su se predviđanja nakon predstave pokazala više nego točna, jer su učenici svojom autentičnošću na pozornici gledateljima dočarali pravu kazališnu predstavu. Odaziv koji su dobili od publike ostavio je na njima veliki dojam, što nesumnjivo pozitivno utječe na njihov razvoj samopouzdanja.

Učenici su tijekom godine zaista napredovali u mašti i kreativnosti, jer nakon prvih susreta, kad su još bili suzdržani i trebalo im je mnogo ohrabrenja, postajali su sve samostalniji i kreativniji. Budući da su mi često pričali u koji lik bi se htjeli transformirati na pozornici, kakvi dramski događaji i kakvi zapleti im se sviđaju, kakav kostim žele odjenuti… oblikovala sam dramski tekst prema njihovim željama. Svatko od njih dobio je upravo onu ulogu koju je sam smislio. Na kraju su za dramatizaciju sami izmislili i naslov – Rođendanski kaos. Rezultat njihove participacije u oblikovanju dramatizacije bio je nevjerojatan. Brzo su zapamtili tekst i bez problema su se uživjeli u lik i zbivanje. Učenici su bili doista predani, zato su se još osobito osjećali uskraćene, kad nam je izvanredna situacija u vrijeme proglašenja epidemije u Sloveniji spriječila nastup.

Zaključak

Mislim da je važno da učenici odaberu tečaj drame kao nešto u čemu će i dalje ispunjavati i nadograđivati svoje znanje te će tako pomoću učitelja sami sebi postaviti individualne ciljeve i planirati radne strategije, s kojima će moći postići te ciljeve. Uz odgovarajuće i stalne povratne informacije učitelja ili drugova iz razreda učenici znaju gdje su, što već znaju i što bi još željeli znati. Logična posljedica takvog pristupa su svjesnost i odgovorno ponašanje, koji se temelje na vlastitoj želji, interesu i stalnoj samoregulaciji. Mentorstvo dramske skupine može biti prekrasno iskustvo za učitelja, omogućavajući mu da se profesionalno i osobno razvija, no ponekad mora biti spreman napustiti svoju zonu komfora i prepustiti se intuiciji, kako bi mogao otkriti dimenzije svoje i dječje kreativnosti. Svjesna sam da ne obrazujem buduće glumce, ali ipak nastojim da pomoću aktivnosti povezanim s kazališnom igrom pomažem razvijati maštu, snalažljivost, osjećaj za prezentaciju i promatranje, smisao za estetiku, a također i etičku prosudbu (Ahačič 1977: 37).Želim da sve što učenici doživljavaju kroz dramske aktivnosti doprinese njihovom društvenom, emocionalnom i intelektualnom razvoju te im ujedno omogućuje razumijevanje kazališne umjetnosti.

Literatura

  1. Ahačič, D. (1977). Gledališka vzgoja. Izhodišča in cilji, prvi del. Ljubljana: Univerzum.
  2. Korošec, H. (2004). Simbolna igra z lutko – način komunikacije v razredu. Magistrsko delo. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Pedagoška fakulteta.
  3. Korošec, H. (2007). Gledališče – medij za učenje in poučevanje ter otrokov celostni razvoj. Sodobna pedagogika, 58/1, str. 110-127.
  4. Korošec, H. (2010). Novo razumevanje vloge gledališča v vzgoji in izobraževanju. Dostupno na poveznici: https://takatukateam.wixsite.com/konferenca/helena-koroec-2. Pridobljeno junij 2020.
  5. Schmidt, G. (2008). Kako? Didaktične kartice. Dostupno na poveznici: http://www2.arnes.si/~gschmi/studenti/KAKOpdf/KAKOKNJIGA.pdf Pridobljeno junij 2020.

Projekt reljefna slika

spela_ivancic

Špela Ivančič

Sažetak

Predstavit ću, kako s učenicima šestog razreda na satovima likovne umjetnosti istražujemo reljefnu sliku. Učenici su na zadanu temu ‘Pogled kroz prozor’ istraživali načine izrade reljefne slike. Likovni radovi su nastajali različito, a kad ih povežemo u cjelinu djeluju vrlo maštovito i kreativno. Na kraju smo napravili izložbu slika koje su predstavljale različite priče.

Ključne riječi: projektni rad, reljefna slika, kreativnost, učenici.

1. Uvod

Projekti na satovima likovne umjetnosti su uvijek zanimljivi, a rad može biti vrlo raznolik. Cilj cijelog projekta je istražiti različite priče učenika te ih povezati s prošlošću i sadašnjošću. Velik je izazov za učitelja motivirati i poticati učenike da stvaraju na različite načine.

2. Stvaralaštvo reljefne slike

Reljef je način kiparskog oblikovanja. Proizvoljan motiv se oblikuje tako da ne stoji samostalno već je integralno vezan na podlogu, ali ne predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu nego je dio većeg umjetničkog sklopa. Likovi su djelomično udubljeni u pozadinu, a djelomično izbočeni. Da dobijemo reljefnu sliku obično pojedine dijelove oblikujemo iz gline, mijesimo, oduzimamo i sastavljamo u cjelinu. Za stvaranje reljefnog prikaza je bitno, da je motiv izbočen ili udubljen u ravninu pozadine. https://sl.wikipedia.org/wiki/Relief_(umetnost)

Slično je i s reljefom u slikarstvu gdje također vrijede određeni zakoni. Reljef prikazuje, opisuje neki događaj. To možemo vidjeti, osjetiti. Očituje se svjetlom i sjenom te pri tom dobivamo osjećaj volumena. Igra svjetla i sjene čini reljef živim, dinamičnim. Promatranje i razumijevanje umjetničkog djela daje gledatelju nove dimenzije i mogućnosti za istraživanje. Temu ili motiv otkrivamo tako, da probamo prepoznati priču te moguće simboličko značenje predstavljenog.

image
image
image
Slika 1. Izložba prvi dio “Pogled kroz prozor” (fotografija Špela Ivančič)

3. Projektni rad “Pogled kroz prozor”

U projekt sam uključila učenike šestih razreda. Njihov zadatak je bio da s tušem nacrtaju sebe, kako gledaju kroz prozor. Pri ilustriranju prozora su imali slobodne ruke. Učenike sam motivirala na kreativnost i izražavanje na vclip_image008lastiti način. Pritom su učenici poštivali svojstva materijala s kojim su stvarali i istovremeno s njim brižno postupali.

Slika 2.  Izložba slika drugi dio “Pogled kroz prozor” (fotografija Špela Ivančič)

Nastali likovni radovi vrlo su maštoviti. Zanimljivo je na koji način su se pojedini učenici prihvatili posla i rješavali likovni problem. Jedni su prozore uobličili kao drvene grilje, drugi su napravili različite rolete. Kod nekih su se prozori samo ukrivili ili prekrivali. Bojom i različitim uzorcima koje su povezali u cjelinu, učenici su pokazali kreativnost. Dok su neki učenici reljef oblikovali s namjerom preciznog i osjetljivog promatranja, drugi su probudili maštu na svoj način. Učenici su promatrali okoliš te se prepustili unutrašnjem osjećaju i istraživanju svojih utisaka na jedinstven način.

clip_image010clip_image012clip_image014
clip_image016clip_image018clip_image020
clip_image022clip_image024clip_image026
Slika 3. Slike pojedinih radova učenika na izložbi “Pogled kroz prozor” (fotografija Špela Ivančič)

Slike pojedinih radova učenika pokazuju kako učenici različito pristupaju radu. Reljefom je prikazana dinamika slike te neograničenost kreiranja i izražavanja na sebi svojstven način. Boja dodatno naglašava prikazanu izvedbu reljefa.

clip_image028clip_image030
Slika 4. Izložba treći dio “Pogled kroz prozor” (fotografija Špela Ivančič)

4. Izložba likovnih radova

U prostorijama škole s učenicima smo napravili izložbu. Sabrani na jednom mjestu izloženi likovni radovi su imali poseban čar. Pogledi kroz prozor su odražavali istraživanja učenika te smo sa zanimanjem promatrali šta se skriva u slijedećem pogledu kroz prozor i kako su učenici rješavali zadani likovni problem.

clip_image032

Slika 5. Izložba četvrti dio “Pogled kroz prozor” (fotografija Špela Ivančič)

5. Evaluacija

Likovni radovi su plodovi osjećaja te nam daju uvid u to, kako je čovjek sazrio u društvu. Izražavaju iskustva iz unutrašnjeg i vanjskog svijeta te opisuju okolnosti u kojima su nastali. Učenici su se povezali s okolicom i na temelju doživljenog izradili svoj uradak. Likovni radovi govore o tome kako smo različiti. Mogućnost stvaranja na sebi svojstven način nas obogaćuje.

6. Zaključak projekta

Značajka umjetničkog reljefa je želja za prepoznavanjem priča i značenja predstavljenog. Interpretirajući likovne radove izložbe »Pogled kroz prozor« dobivamo uvid u probuđene osjećaje učenika, njihova iskustva i interakciju s okolinom. Izložba je pokazala kreativnost učenika u 6. razredu osnovne škole.

Literatura

  1. Butina, M. (1997). O Slikarstvu. Ljubljana: Debora.
  2. Lynton, N. (1994). Zgodba moderne umetnosti. Ljubljana: Cankarjeva založba.
  3. Tepina, B. (2006). Spoznajmo likovni svet 9. Ljubljana:Modrijan.
  4. https://sl.wikipedia.org/wiki/Relief_(umetnost)

Projekt ilustriranja drveća

spela_ivancic

Špela Ivančič

Sažetak

Predstaviti ću kako s učenicima prvog i četvrtog razreda na različite načine upoznajemo i kreiramo ilustracije stabala. Drveće smo upoznavali na različite načine te ih poslije probali oslikati. Budući da smo bili izuzetno motivirani za ilustriranje drveća, počela sam razmišljati, na koje sve načine bi mogli to realizirati. Jedna od ideja je bila da izradimo plakat na kojem su učenici probali nacrtati sebe, šta će biti kad odrastu… Učenici su stvarali na različite načine, njihovi radovi su bili predstavljeni i na izložbi. Predstavljeni su načini kako mogu nastavni satovi u prvom i n četvrtom razredu postati zanimljivi i kreativni, čemu su se učenici radovali i što im se je pritom najviše svidjelo.

Ključne riječi: projektni rad, drvo, kreativnost, mašta, učenici.

1. Uvod

Projekti u prvom i četvrtom razredu su uvijek zanimljivi i rad može biti vrlo raznovrstan. Veseli smo kad se prihvatimo novog projekta, neko vrijeme radimo na projektu i na kraju dobijemo konačni uradak. Tome se raduju učitelji, učenici i roditelji. U prvom i četvrtom razredu znaju biti učenici za vrijeme nastave likovne umjetnosti vrlo kreativni. Izrada zajedničkog razrednog uradka ili individualni pristup radu zna biti veliki izazov.

Znamo, da smo na jednu stranu vrlo različiti, a na drugu stranu težimo pronalaženju zajedničkih ideja i zamisli tako da je u konačnom uratku prisutan djelić ideje svakog pojedinog učenika.

2. Kreativnost likovne umjetnosti

Učenici obično vrlo rado sudjeluju na satovima likovne umjetnosti. Zato sam projekt izvela u prvom i četvrtom razredu. Jedan od načina poticanja njihove kreativnosti su originalni i privlačni likovni zadaci.

Na kreativnost učenika utiče mnogo faktora: nasljedni faktor, roditelji, učitelji, osobnost i stečena iskustva. Obitelj je prva koja utiče na djetetovu kreativnost. Po ulasku u školu dodatan utjecaj imaju škola i učitelji. Učitelj motivira učenike te im daje slobodu likovnog izražaja. Tako nastaju radovi koji proizlaze iz pojedinca. Učitelj je onaj koji potiče kreativnost i razvoj mašte. Pri tome učenici razvijaju moć zapažanja i maštu, motoričke sposobnosti, sudjeluju u skupini te se navikavaju slušati sugovornika. Učenicima približavamo likovnu umjetnost stvaranja koristeći različite tehnike i materijale. Kad se učeniku ponudi slobodno izražavanje na specifičan, drugačiji način, on ima mogućnost značajnog stvaranja. Učenici su originalni, radoznali i željni istraživanja.

3. Projekt ilustriranja drveća

U projekt sam uključila prvi i četvrti razred. Za realizaciju nekih zadataka projekta je bilo potrebnih nekoliko sati, za ostale duži period vremena. Učitelj obraća pažnju na svakog učenika i pri tome poštuje kreativnost svakog pojedinca.

Riječ kreativnost izvire iz latinske riječi creo, što označi napraviti. Danas kreativnost definiramo na mnogo načina, a svima je zajedničko da znače novost. Riječ kreativnost znači sposobnost rješavanja problema na nov, originalnih način. Kreativnost je dakle oblikovanje nečeg novog, još neviđenog, nepoznatog ili malo poznatog (Pečjak in Štrukelj, 2013).

Ideje učenika, kako ilustrirati drveće na različite načine.

3.1. Kad odrastem, bit ću …..

Kad smo razgovarali s učenicima prvih razreda o drveću jedan od učenika dao je ideju da se napravi jedno stablo, kojem bi svi iz razreda doprinijeli dio svoje kreativnosti. Razgovor je tekao tako da smo na posljetku dobili ideju da naslikamo jedno veliko stablo na kojem će na granama biti zalijepljene naše slike. Kad smo razgovarali o tome što žele nacrtati, željeli smo stvari napraviti na originalan način. Zajednička ideja je bila da na okrugle listiće nacrtamo najprije sebe i potom što ćemo biti kad odrastemo. Možemo reći da je nastalo stablo s pogledom u budućnost. Učenici su pritom pokazali mnogo maštovitosti – svatko je imao ideje što će biti kad odraste. Konačni uradak – plakat učenici i roditelji promatrali su sa zanimanjem te bili veseli zbog raznolikosti tog svijeta.

imageSlika 1. Kad odrastem biti ću … (fotografija Špela Ivančič)

3.2. Jesensko stablo

U razredu smo upoznavali jesen. S učenicima smo bili na nastavnoj šetnji, na kojoj smo promatrali drveće, njihove karakteristike i značenje. Kad smo razgovarali o tome kako bi ilustrirali promimageatrana stabla došli smo do ideje da bi nacrtali svoju ruku, koja bi predstavljala deblo i grane stabla. Krošnju smo odlučili oblikovati na poseban način: listićima u boji oblikovali smo u krugove te ih nalijepili u krošnju. Nastala su vrlo kreativna stabla.

Slika 2. Jesenje stablo (fotografija Špela Ivančič)

3.3. Kreiranje drveća s različitim uzorcima

S učenicima četvrtih razreda razgovarali smo o drveću. Jedna od ideja, kako nacrtati drveće je bila je naslikati sliku s različitim uzorcima. S crnim flomimageasterom su naglasili uzorak. Pozadinu su oslikali s ponavljajućim ritmovima određenih boja. Nastali su vrlo raznoliki likovni radovi učenika. Učenici su na vrlo inventivan način pristupili rješavanju likovnog problema.

Slika 3. Ilustriranje drveća s različitim uzorcima (fotografija Špela Ivančič)

3.4. Reljefni način ilustriranja drveća

S učenicima četvrtih razreda smo razgovarali, na koji način bi još mogli predstaviti drveće. Njihova želja je bila probati s reljefnim prikazom. Ideja je bila izvedena na način, da su pozadinu polijepili s novinskim papirom. Prvo stablo je nalijepljeno na tu osnovu, nato su ostala stabla, kad su ih izrezali, prilijepili na kartonski okvir. Tako smo dobili dubinu u prostoru i reljef. Prikazali su stabla koja su blizu i druga stabla koja su udaljena. Dobili su šarenu šumu drveća, koju su na kraju uokvirili s određenom bojom. Nastali su vrlo originalni likovni radovi na drugačiji način.

imageimage
Slika 4. Ilustriranje drveća na reljefni način (fotografija Špela Ivančič)

3.5. Slikanje drveća na način impresionista

S učenicima prvih razreda pogledali smo nekoliko knjiga o impresionistima. Njihov likovni zadatak je bio da s kistom probaju ilustrirati drveće na način impresionista. To učenicima nije predstavljalo nikakav problem. I mnogi impresionisti bi zavidjeli na njihovim kreacijama. Uradci učenika su vrlo lijepe impresionističke ilustracije drveća.

imageimage
Slika 5. Slikanje stabala na način impresionista (fotografija Špela Ivančič)

4. Izložba likovnih radova

U prostorima škole napravili smo izložbu svih likovnih radova. Učenici su mogli vidjeti kako drugi stvaraju na svoj način i tako proširiti poglede i kreativnost likovnih radova. Slikanje stabala na različite načine dalo mi je puno pozitivne energije. Kako u prvom, tako i u četvrtom razredu učenici su prilikom rješavanja likovnih problema pokazali veliku kreativnost i maštu.

5. Evaluacija

Tijekom projekta je nastalo vrlo mnogo zanimljivih, kreativnih likovnih radova. Dio toga može se vidjeti na fotografijama. Učenici su s lakoćom pristupili realizaciji zadataka i pri tome pokazali svoje kreativne sposobnosti. Motiviranost učenika za likovno stvaranje je bila velika. Svi su se radovali konačnom uradku.

6. Zaključak projekta

Istraživala sam kako učenici, kad im govorimo o drveću, stvaraju na različite načine. Svijet njihove mašte ne poznaje granice, o kreativnosti govore njihovi likovni radovi. Apstraktnost drveća su učenici rješavali na različite načine i tako pokazali da je kreativnost bezgranična. Mi odrasli možemo od njih dobiti nove ideje kako stvarati na drugačiji način.

Literatura

  1. Tacol, T. (1999). Didaktični pristop k načrtovanju likovnih nalog. Izbrana poglavja iz likovne didaktike. Ljubljana: Debora.
  2. Pečjak, V. in Štrukelj, M. (2013). Ustvarjam, torej sem. Celovec: Mohorjeva založba.

Rihard Jakopič: nekad – danas

spela_ivancic

Špela Ivančič, učiteljica razredne nastave

Sažetak

Za tjedan kulturne baštine osmislila sam projektni rad: s učenicima trećih razreda izraditi plakat Riharda Jakopiča. Rad s učenicima započeo je već godinu dana ranije. Razmišljali smo kako napraviti plakat i prilikom istraživanja došli smo do lijepih ideja. U tjednu kulturne baštine 2019 postavili smo izložbu likovnih radova učenika. Školu je uljepšao plakat s kojim smo potaknuli sve ostale, da se tog trenutka posvetimo tjednu kulturne baštine.

Ključne riječi: projektni rad, Rihard Jakopič, kreativnost, likovni rad.

1. Uvod

Na našoj školi su se za vrijeme projekta Baština # umjetnost # zabava od 28.9. do 21.10.2019 odvijale mnoge aktivnosti. Predstavit ću jednu od aktivnosti, koja je bila sastavni dio projekta. S učenicima smo izrađivali plakate s kojima smo uljepšali školske prostorije.

Cilj tjedna kulturne baštine je da odvojimo vremena za umjetnost u svim njenim oblicima, a istovremeno da iskažemo zanimanje za baštinu koja je prisutna i danas. Dvotjedni projekt Jakopičeva poruka: Tivoli – baština, umjetnost i zabava motivira da se svatko na svoj

2. Tjedan kulturne baštine

Cilj teme je prikazati mnoge vidove kulturne baštine, kako materijalne tako i nematerijalne, posvećene umjetnosti i slobodnom vremenu, pomoću kojih uživamo u kulturi i bježimo iz svakodnevice, bez obzira da li se prikazujemo u svjetlu kreatora, poznavatelja, čuvara, aktera ili posjetitelja. Tema obuhvaća vizualne umjetnosti, muzeje, kina, cirkuse, zabavne parkove, ples, proslave, festivale, igre, čitanje, glazbu, fotografiju, clip_image002radio, televiziju, dramu, turizam i sport. To će biti prilika za istraživanje povijesti svih, s tim povezanih, objekata i predmeta. Istovremeno će nas zanimati i baština, koja je prisutna u svim današnjim oblicima opuštanja. (https://www.zvkds.si/sl/dekd/dekd-tkd, 29. 10. 2019, 19.13)

Slika 1. Izložba Riharda Jakopiča (fotografija Špela Ivančič)

3. Projekt stvaramo plakat Riharda Jakopiča

Učenici trećih razreda su razmišljali kako bi fotografiju Riharda Jakopiča obradili s različitim uzorcima. Na računalu smo potražili program za obradu osnovne fotografije na željeni način. Obrađene fotografije smo otisnuli. Na stražnjoj strani su učenici nacrtali mrežu. Označili su je nekim redoslijedom i izrezali. Iz djelova slike sastavljali su neku cjelinu. Da bi slika ostavila utisak jedne cjeline morali su potražiti odgovarajuće djelove.

clip_image004Slika 2. 1. dio slagalice Riharda Jakopiča (fotografija Špela Ivančič)

Prilikom sastavljanja slike učenici su se zabavljali jer im je traženje odgovarajućih djelića bio pravi izazov. Neke djelove slike je bilo teže pronaći te ih sastaviti. Kod obraza i pogleda, gdje je vidljivo što je prikazano išlo je mnogo lakše. U donjem dijelu slike su površine odnosno djelići slike bili manje – više slični i tu je slaganje bilo puno teže.

clip_image006Slika 3. 2. dio slagalice Riharda Jakopiča (fotografija Špela Ivančič)

clip_image008Slika 4. 1. dio slagalice linearnih linija Riharda Jakopiča (fotografija Špela Ivančič)

Druga ideja za slagalicu bila je da učenici na stražnjoj strani nacrtaju okomite linije. I ovdje su označili djelove slika. Izabrali su nekolicinu različito obrađenih slika koje su međusobno povezali. Nastale su zanimljive linije u boji koje predstavljaju Riharda Jakopiča. Taj dio zadatka je bio lakši od sastavljanja pravokutnih djelova slike, a svejedno zanimljiv za promatranje.

clip_image010Slika 5. 2. dio slagalica linearnih linija Riharda Jakopiča (fotografija Špela Ivančič)

4. Izložba likovnih radova

Na kraju su učenici napravili izložbu likovnih radova. Zanimljivo je bilo promatrati sastavljene likovne radove. Pogledom smo tražili segmente sastavljenog uradka, koji su prije bili samostalne slike i sa zanimanjem promatrali njihov međusobni utjecaj. Učenici, roditelji i učitelji su pohvalili izložbu, koja je nastala u tjednu kulturne baštine. Na novi način smo povezali prošlost i sadašnjost te novim načinima i tehikama izvršili preoblikovanje i povezivanje u cjelinu koja donosi nove mogućnosti. Mogu reći da su ti plakati prikazali dio toga. S učenicima smo razmišljali i stvarali na način kojim smo postigli svoj cilj.

5. Evaluacija

clip_image012Učenici su bili ponosni na svoje plakate. Sa svojim mislima o prošlosti i kulturnoj baštini učenici su pokazali da razumiju i znaju povezivati prošlost i sadašnjost sa vizijom budućnosti. Na kraju smo najbolji plakat oblikovali sa svim važnim oznakama tjedna kulturne baštine i naše ustanove. Plakat je inspirirao prolaznike i prenosio Jakopičevu poruku: Tivoli – baština, umjetnost i zabava.

Slika 6. Plakat za Baština # umjetnost # zabava u OŠ Riharda Jakopiča (fotografija Špela Ivančič)

6. Zaključak projekta

S projektom Rihard Jakopič: nekad – danas smo s plakatom i likovnom izložbom pokazali da se znamo opustiti u prošlosti i gledati u budućnost sa svim novim tehnologijama. Sad, kad smo zaključili projekt, mislima smo već u slijedećoj školskoj godini sa novim izazovima i idejama za tjedan kulturne baštine. Radujemo se stvaranju i zajedničkim projektima.

Literatura

  1. https://www.zvkds.si/sites/www.zvkds.si/files/uploads/files/dekd_type/programska_2019_web.pdf, 28. 10. 2019, 15.00
  2. https://www.zvkds.si/sl/dekd/dekd-tkd, 29. 10. 2019, 19.13

Upoznajmo cijanotipiju u likovnoj umjetnosti

spela_ivancic

Špela Ivančič

Sažetak

Na satovima likovne umjetnosti u 4. razredu osnovne škole s učenicima smo upoznavali staru fotografsku tehniku cijanotipiju. Učenike je cijanotipija oduševila zbog svoje plave boje i njihove želje za istraživanjem. Upoznali su različite načine cijanotipije.

Ključne riječi: projektni rad, cjianotipija, kreativnost, likovni rad.

1. Uvod

Cijanotipija je jedna od jednostavnih tehnika koje možemo s učenicima primjeniti na satovima likovne umjetnosti. Učenici upoznaju jedan od načina razvijanja fotografije te značajke i postupak ostvarenja likovnog rada. Kroz različite motive učenici istražuju fotografsku tehniku i na osnovi dobijenih otisaka stiču iskustvo o intenzivno plavoj boji cijanotipije.

2. Značenje fotografije

clip_image002Fotografija je tehnika trajnog zapisa slike različitim načinima: kemijskim, mehaničkim ili digitalnim. Riječ fotografija izvire iz grčkog jezika i znači pisanje s svjetlošću (photos – svjetlost, graphen – pisati), svjetlopis odnosno zapisivanje na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost.

Slika 1. Fotografija obraza je bila fotokopirana na foliju s postupkom cijanotipije

3. Cijanotipija

Cijanotipija je jedna od fotografskih tehnika. John Herschel je bio engleski astronom, matematičar i fizičar. 1842. godine je otkrio fotografski postupak, kojeg je nazvao cijanotipija.

Princip postupka je da jedna od soli željeza pod utjecajem svjetlosti proizvodi tamno plavu otopinu koja ostane otisnuta na papiru. (Heidtmann, 1988)

Korištenje cijanotipije je zbog tipične plave boje nakon uvođenja drugih fotografskih postupaka skoro nestalo. Danas je fotografi ponovno otkrivaju kao novu izražajnu tehniku u stvaralaštvu.

4. Kako izraditi cijanotipiju

Zbog slabe osjetljivosti upotrijebljenih soli željeza na svjetlost i posljedično potrebnog dužeg vremena osvjetljivanja, postupak cijanotipije upotrebljiv je samo samo za izradu pozitiva ili fotograma. Postupak cijanotipije je osvjetljivanje, razvijanje, ispiranje i sušenje konačnih uradaka.

Amonijev željezo citrat (komponenta A) i kalijev željezo cijanid (komponenta B) ne spadaju u grupu opasnih tvari. Svejedno, kod nanošenja tekućine kistom na papir koristimo zaštitne rukavice. U kontaktu s kožom mogu prouzročiti slabiji nadražaj kože. U tom slučaju je odmah potrebno kožu isprati tekućom vodom i obrisati.

Učenici su se najprije upoznati s otkrićem fotografije. Nakon toga upoznavati su kako djeluje cijanotipija. U tami sam napravila premaz na papir te ga posušila. U školi su učenici napravili svoj motiv te ga potom po pravom postupku izveli.

clip_image004clip_image006
Slika 2. Na lijevoj strani je motiv postavljen iz dijelova biljaka pod staklom, na desnoj strani pa su dijelovi biljaka nakon izvedbe postupka cijanotipije

Upoznali smo dvije različite tekućine odnosno komponente A i B, koje pomiješamo zajedno u omjeru 1:1. To radimo u zatamnjenom prostoru bez direktne sunčeve ili UV svijetlosti. Mekim kistom otopinu namažemo na površinu papira, a može i na drvo, tkaninu ili druge apsorbirajuće materijale koji moraju imati što neutralniji pH. Namaz pustimo u tamnom prostoru da se posuši. Nakon toga na površinu papira položimo motiv. Motiv može biti nacrtan na foliju s alkoholnim flomasterom ili naslikan akrilnim bojama. Kao motiv se mogu položiti i nabrani dijelovi biljaka te ih pritisnemo s staklom da se ne pomiču i da su što bliže podlozi papira. Motiv može biti i fotografija fotokopirana na foliju čime dobijemo negativ fotografije. Položeni motiv pustimo neko vrijeme na svijetlosti: pod jarkim suncem 10 – 15 minuta, pod UV svijetlosti i do 30 minuta. Slika se fiksira tako da se premaz ispire vodom i to bar nekolikclip_image008o minuta. Prilikom ispiranja se pojavljuje intenzivna plava boja. Mjesta na koja su bili postavljeni dijelovi biljaka ili nacrtani motiv ostanu bijela. Ono što je osvijetlilo sunce ili UV svijetlost postane plavo. Mokri pclip_image010apir osušimo.

Slika 3. Dolje na slici je na foliji naslikan motiv s akrilnim bojama, gornji dio slike je izveden postupak cianotipije

Slika 4. Dolje na slici je na foliji nacrtan motiv s alkoholnim flomasterima, gornji dio slike je izveden postupak cijanotipije

clip_image012clip_image014clip_image016
Slika 5. Cijanotipija na tekstilu        Slika 6. Cijanotipija na kamenu i staklu

5. Evaluacija

Učenici su istraživanjem cijanotipije stekli nova iskustva. Mislim da je svrsishodno u nastavni plan uključiti skoro zaboravljeni način fotografije jer učenici upoznaju jedan od prvih načina istraživanja fotografije. Tokom samog procesa učenici su se suočili s mnogim pitanjima. Upoznali su prošlost i tako dobili osjećaj za današnju tehnologiju, koju prihvaćaju kao nešto razumljivo samo po sebi.

clip_image018clip_image020
Slika 7. Učenici prilikom izrađivanja cijanotipije

6. Zaključak projekta

John Herschel je 1842. godine otkrio jednostavan fotografski proces cijanotipije. Tim procesom stvorio je trajni pozitiv slike u različitim tonovima plave boje. Taj proces možemo koristiti na različitim materijalima kao što su papir, tekstil, kamen i staklo. Učenici su upoznali jednu od fotografskih tehnika iz prošlosti. Otkrivanjem različitih fotografskih tehnika šire pogled i ljubav prema fotografiji.

Literatura

  1. Heidtmann, F. (1988). Pozitivski plemeniti postupci u savremenoj fotografiji.Univerzitet umetnosti u Beogradu.
  2. http://www.mao.si/Dogodek/Cianotipija-fotografski-postopek-iz-pionirskih-dni-fotografije.aspx, 28. 10. 2019, 15.00
  3. https://fototekamnzs.com/2014/07/04/izdelajte-svojo-lastno-cianotipijo/ , 29. 10. 2019, 19.13
  4. https://www.samsonkamnik.si/materiali-za-posebne-efekte/cianotipija-modrotisk—-a—-b—–250-ml—250-ml, 8. 10. 2019, 15.00

Slikovni izvori

Slika 1. Fotografija obraza je bila fotokopirana na foliju s postupkom cijanotipije(fotografija https://www.samsonkamnik.si/materiali-za-posebne-efekte/cianotipija-modrotisk—-a—-b—–250-ml—250-ml)

Slika 2. Na lijevoj strani je motiv postavljen iz dijelova biljaka pod staklom, na desnoj strani pa su dijelovi biljaka nakon izvedbe postupka cijanotipije (fotografija Špela Ivančič)

Slika 3. Dolje na slici je na foliji naslikan motiv s akrilnim bojama, gornji dio slike je izveden postupak cianotipije (fotografija Špela Ivančič)

Slika 4. Dolje na slici je na foliji nacrtan motiv s alkoholnim flomasterima, gornji dio slike je izveden postupak cijanotipije (fotografija Špela Ivančič)

Slika 5. Cijanotipija na tekstilu (https://www.womansweekly.com/craft/make-cyanotype-decorations-home-33630/)

Slika 6. Cijanotipija na kamenu i staklu (https://www.facebook.com/worldcyanotypeday/photos/cyanotype-on-stone-by-noviembre1986-cyanotype-stone-photogram-blue-botanical-art/1417118921658899/

https://www.pinterest.com/pin/666955026045848689/?lp=true )

Slika 7. Učenici prilikom izrađivanja cijanotipije (fotografija Špela Ivančič)

Projekt reljefna slika

spela_ivancic

Špela Ivančič

Sažetak

Predstavit ću, kako s učenicima šestog razreda na satovima likovne umjetnosti istražujemo reljefnu sliku. Učenici su na zadanu temu “Pogled kroz prozor” istraživali načine izrade reljefne slike. Likovni radovi su nastajali različito, a kad ih povežemo u cjelinu djeluju vrlo maštovito i kreativno. Na kraju smo napravili izložbu slika koje su predstavljale različite priče.

Ključne riječi: projektni rad, reljefna slika, kreativnost, učenici.

1. Uvod

Projekti na satovima likovne umjetnosti su uvijek zanimljivi, a rad može biti vrlo raznolik. Cilj cijelog projekta je istražiti različite priče učenika te ih povezati s prošlošću i sadašnjošću. Velik je izazov za učitelja motivirati i poticati učenike da stvaraju na različite načine.

2. Stvaralaštvo reljefne slike

Reljef je način kiparskog oblikovanja. Proizvoljan motiv se oblikuje tako da ne stoji samostalno već je integralno vezan na podlogu, ali ne predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu nego je dio većeg umjetničkog sklopa. Likovi su djelomično udubljeni u pozadinu, a djelomično izbočeni. Da dobijemo reljefnu sliku obično pojedine dijelove oblikujemo iz gline, mijesimo, oduzimamo i sastavljamo u cjelinu. Za stvaranje reljefnog prikaza je bitno, da je motiv izbočen ili udubljen u ravninu pozadine. https://sl.wikipedia.org/wiki/Relief_(umetnost)

Slično je i s reljefom u slikarstvu gdje također vrijede određeni zakoni. Reljef prikazuje, opisuje neki događaj. To možemo vidjeti, osjetiti. Očituje se svjetlom i sjenom te pri tom dobivamo osjećaj volumena. Igra svjetla i sjene čini reljef živim, dinamičnim. Promatranje i razumijevanje umjetničkog djela daje gledatelju nove dimenzije i mogućnosti za istraživanje. Temu ili motiv otkrivamo tako, da probamo prepoznati priču te moguće simboličko značenje predstavljenog.

clip_image002clip_image004clip_image006
Slika 1. Izložba prvi dio “Pogled kroz prozor”

3. Projektni rad „Pogled kroz prozor“

U projekt sam uključila učenike šestih razreda. Njihov zadatak je bio da s tušem nacrtaju sebe, kako gledaju kroz prozor. Pri ilustriranju prozora su imaclip_image008li slobodne ruke. Učenike sam motivirala na kreativnost i izražavanje na vlastiti način. Pritom su učenici poštivali svojstva materijala s kojim su stvarali i istovremeno s njim brižno postupali.

Slika 2.  Izložba slika drugi dio „Pogled kroz prozor“

Nastali likovni radovi vrlo su maštoviti. Zanimljivo je na koji način su se pojedini učenici prihvatili posla i rješavali likovni problem. Jedni su prozore uobličili kao drvene grilje, drugi su napravili različite rolete. Kod nekih su se prozori samo ukrivili ili prekrivali. Bojom i različitim uzorcima koje su povezali u cjelinu, učenici su pokazali kreativnost. Dok su neki učenici reljef oblikovali s namjerom preciznog i osjetljivog promatranja, drugi su probudili maštu na svoj način. Učenici su promatrali okoliš te se prepustili unutrašnjem osjećaju i istraživanju svojih utisaka na jedinstven način.

clip_image010clip_image012clip_image014clip_image016clip_image018clip_image020clip_image022clip_image024clip_image026
Slika 4. Izložba treći dio »Pogled kroz prozor« (fotografija Špela Ivančič)

4. Izložba likovnih radova

U prostorijama škole s učenicima smo napravili izložbu. Sabrani na jednom mjestu izloženi likovni radovi su imali poseban čar. Pogledi kroz prozor su odražavali istraživanja učenika te smo sa zanimanjem promatrali šta se skriva u slijedećem pogledu kroz prozor i kako su učenici rješavali zadani likovni problem.

imageSlika 5. Izložba četvrti dio “Pogled kroz prozor”

5. Evaluacija

Likovni radovi su plodovi osjećaja te nam daju uvid u to, kako je čovjek sazrio u društvu. Izražavaju iskustva iz unutrašnjeg i vanjskog svijeta te opisuju okolnosti u kojima su nastali. Učenici su se povezali s okolicom i na temelju doživljenog izradili svoj uradak. Likovni radovi govore o tome kako smo različiti. Mogućnost stvaranja na sebi svojstven način nas obogaćuje.

6. Zaključak projekta

Značajka umjetničkog reljefa je želja za prepoznavanjem priča i značenja predstavljenog. Interpretirajući likovne radove izložbe »Pogled kroz prozor« dobivamo uvid u probuđene osjećaje učenika, njihova iskustva i interakciju s okolinom. Izložba je pokazala kreativnost učenika u 6. razredu osnovne škole.

Literatura

  1. Butina, M. (1997). O Slikarstvu. Ljubljana: Debora.
  2. Lynton, N. (1994). Zgodba moderne umetnosti. Ljubljana: Cankarjeva založba.
  3. Tepina, B. (2006). Spoznajmo likovni svet 9. Ljubljana: Modrijan.
  4. https://sl.wikipedia.org/wiki/Relief_(umetnost)

Slikovni izvori

Slika 1. Izložba prvi dio »Pogled kroz prozor« (fotografija Špela Ivančič)
Slika 2.  Izložba slika drugi dio »Pogled kroz prozor« (fotografija Špela Ivančič)
Slika 3. Slike pojedinih radova učenika na izložbi »Pogled kroz prozor« (fotografija Špela Ivančič)
Slika 4. Izložba treći dio »Pogled kroz prozor« (fotografija Špela Ivančič)
Slika 5. Izložba četvrti dio »Pogled kroz prozor« (fotografija Špela Ivančič)

Izvedba narodnih plesova

maja_miklavz_sintic

Maja Miklavž Sintič

Sažetak

Pri poučavanju narodnih plesova upotrebljavam različite metodičke pristupe koje sistematički razvijam kod plesača na folkloru od 7. godine nadalje. Kod razvoja plesanja poseban naglasak dajem na vježbanju osnovnih ritmičkih koraka, kontroli tijela, mimici lica, orijentaciji u prostoru te kreativnom nadograđivanju naučenih plesnih koraka. Pritom moram naglasiti da ne mijenjam osnovni plesni korak. Predstavit ću poučavanje i izvedbu plesne igre preuzete iz slovenske narodne predaje Kaj boš Janko jutri delal (Što ćeš Janko raditi sutra) ili inačicu iste pjesme Jutri se bom v mesto peljal (Sutra ću se odvesti u grad) tako da osnovni plesni uzorak, melodička i ritmička podloga ostaju nepromijenjeni, a riječi smo zamijenili oponašanjem pjeva ptica. Osnovne plesne element smo kreativno uključili u različite plesne pozicije na pozornici.

Ključne riječi: narodni ples, pjevanje, glazbala, kreativnost

1. Narodni ples

Narodni ples spada u narodnu kulturnu baštinu, a folklorne skupine ga izvode. Slovenska dječja plesna baština se razlikuje od plesova i igara odraslih iako su ih djeca oponašala. U folklornim skupinama plesove prilagođavamo starosti djece i njihovim sposobnostima. Vrlo je važan razvoj ritmičkog sluha, glazbenog pamćenja i plesnosti, gdje plesači kroz različite plesne igre razvijaju ritmički hod i trčanje, skokove, poskakivanje, bočne korake koji bi morali biti usklađeni s glazbenom pratnjom. Kod mlađe djece i početnika uvijek počnemo s uključivanjem jednostavnih plesnih igara koje djeca izvode u krugu, polukrugu, koloni ili redu.

Plesove dijelimo na grupne i plesove u paru. Kod grupnih plesova se plesači drže za ruke te hodaju ili trče u zavojima poput puža ili zmije, vođa obično vodi red pod mostom uzdignutih ruku dvaju plesača na kraju ili u sredini reda. Plesovi u paru su po pravilu sastavljeni iz dva dijela: u prvom dijelu pa izvodi osnovni korak određenog plesa, u drugom dijelu ples najčešće pojednostavimo tako da umjesto polke, valcera ili drmeša trčimo usklađeno s ritmom u krugu ili se vrtimo u paru koji se u drži rukama isprepletenim u laktu (Ramovš, 1992.).

Vrlo je važno da pri izboru plesa učitelj uzme u obzir zahtjevnost pojedinačnih koraka, plesnih uzoraka, ritmova, držanja te starost plesača. Važno načelo kod poučavanja plesa je da uvijek prvo poučavamo najjednostavnije plesove te potom prelazimo na zahtjevnije. Po potrebi ih pojednostavimo.

1.1 Narodna glazbala i svirala

Izvođenje slovenske plesne baštine si ne možemo predstavljati bez odgovarajuće glazbene pratnje. Baš tako folklorna skupina ne može obavljati svoje poslanstvo bez svirača koji s plesnim pjesmama podupire ples. Dijatonska harmonika je poznata kao glazbalo bez kojeg se kod folklornih skupina gotovo ne može. U desetljećima razvoja folklornih aktivnosti su se kao glazbena pratnja plesu najjače utvrdili dijatonska harmonika, sastav violina – klarinet – dijatonska harmonika – kontrabas te tamburaški sastavi (Šivic, 2017.).

Na samim vježbama redovito uključujem glazbala koja omogućavaju djeci razvoj ritmičkog sluha, time poljepšaju svaku vježbu i obogate mnoge predstave. Vrlo upotrebljivi su kamenčići, štapići, žabica, ribež, glineni bas, klepetaljke, čegrtaljke… Djeca najviše vole svirale koje proizvode željenu melodiju: češalj, frula, drvene i glinene zviždaljke.

2. Poučavanje i nadograđivanje plesne igre

1. korak učenja plesa

Učenicima sam prvo predstavila plesnu igru Kaj boš Janko jutri delal tako da sam je zapjevala te uz to pokazala osnovni korak, držanje tijela, položaj ruku i nogu. Zatim je svirač zasvirao na dijatonskoj harmonici, a plesači su uz glazbenu podlogu po prostoru izvodili jednakomjeran ritmički korak (desna noga, lijeva noga). Pritom sam ih upozoravala da su pri ritmičkom hodu pozorni na mekoću koraka, uspravno držanje tijela te kontakt očima s plesačima u prolazu.

2. korak učenja plesa

Udrugom koraku sam plesače postavila u dva reda s razmakom od nekoliko metara tako da se plesači gledaju. Ponovila sam pravilo plesnog koraka da bi svi odjednom počeli hodati u jednakomjernom ritmu prema suprotnom redu plesača tako da se u redu drže za ruke i svi istovremeno počnu korak desnom nogom. Naprave 4 koraka naprijed, zatim 3 koraka na mjestu, zatim 4 koraka unatrag gdje počnu s lijevom nogom i naprave 3 koraka na mjestu. Jednak plesni uzorak ponovi i suprotni red. Tako su redovi naizmjence plesali jedan prema drugom. Svaki ritmički korak sam podupirala pljeskanjem i pjevanjem. Naučeni plesni uzorak su više puta ponovili, da bi plesači bili što usklađeniji.

3. korak učenja plesa

Kad su plesači usvojili opisani plesni uzorak, koracima smo dodali riječi pjesme: Kaj boš Janko jutri delal, kaj, kaj! (4 koraka naprijed desnom nogom, 3 koraka na mjestu te 4 koraka lijevom nogom unatrag, 3 koraka na mjestu).

4. korak učenja plesa

Riječima pjesme smo dodali melodiju. Učenici su za mnom ponavljali melodičke uzorke pjesme te pritom pljeskali i koračali na mjestu.

Potom su plesači plesne elemente otplesali uz pratnju pjevanja u jednakomjernom ritmu pri čemu sam im pomagala pljeskanjem. Među skupinama se je odvijao plesni i pjevački razgovor po plesnom uzorku: 4 koraka naprijed, 3 na mjestu, 4 unatrag i 3 koraka na mjestu.

imageSlika 1. Pesek, 1994.

Red A: Kaj boš Janko jutri delala joj, joj, joj?

Opis: plesači stoje u ravnom redu, drže se za ruke. Svi odjednom započinju ples desnom nogom s 4 koraka naprijed, izvedu 3 koraka na mjestu te lijevom nogom naprave 4 koraka unatrag da se vrate na početno mjesto te pritom ponove pitanje.

Red B: Jutri bom opeko pekel joj, joj, joj!

Opis: izvede jednak plesni, ritmički i melodički uzorak u 4 koraka naprijed, 3 koraka na mjestu te 4 koraka unatrag i ponovno 3 na mjestu.

Red A: Kaj boš pa z opeko delal joj, joj, joj?

Red B: Dom si bom z opeko zidal joj, joj, joj?

Svim naučenim uzorcima smo dodali glazbenu pratnju s dijatonskom harmonikom.

2. 1. Nadgradnja osnovne plesne igre

Plesači su uz višekratno ponavljanje usvojili plesne korake, držanje tijela, kontakt očima, a istovremeno izrazili i želju da bi se plesnim koracima, riječima i pjevanjem stvaralački izrazili.

Plesače sam razdijelila u 4 skupine te im ispričala priču o čarobnom drvetu koje raste usred šume na Gorjancima, u čijoj krošnji biva ptica Zlatoper koja na desnom krilu ima zlatno pero koje odbaci samo za onoga tko si to zaista zasluži. Plesači su oduševljeno poslušali priču te se odlučili da će plesom očarati pticu koja će im spustiti zlatno pero te ispuniti skrivenu želju.

Svirač je harmonikom nagovijestio početak plesa. Zatim su grupice počele razgovarati u obliku ptičjeg pjeva. Svaka je skupina doplesala do prividnog gnijezda već naučenim plesnim koracima te na melodiju pjesme izvela ptičji pjev.

Potom su ples prekinuli pjesmicom o ptici kukavici i crnom kosu. Uz pratnju dijatonske harmonike su se plesači u ritmičkom koraku postavili u tri kruga gdje su se primili za ruke te izvodili plesne korake na melodiju pjesme Kaj boš, Janko jutri delal. Slijedili su koraci u krug i unatrag te zatim po krugu te u zavojima u obliku puža. Čitavo vrijeme su izvodili osnovne korake, ali u različitim položajima. Ples su u jednakomjernim ritmičkim koracima nastavili plesom Abraham u kojem su prikazivali ptičje glasanje i let.

Za zaključak su se uz glazbenu pratnju ritmički slobodno šetali po prostoru. Plesnu igru su zaključili tako da su se postavili u grupice te igrali igru s prstima – tičke vagamo (važemo ptičice).

Zaključak

Kod poučavanja osnovne, već postojeće narodne inačice je spomenuta plesna igra djeci postala nezanimljiva jer se čitavo vrijeme ponavlja jednak ritmički i melodički uzorak. Zato smo monotoniju razbili tako da smo postavili različite plesne položaje na pozornici, dodali priču i pjevanje. Nastala je zanimljiva umjetnička priredba koja je povezala različite elemente gibanja i pjevanja te dokazala da isprva jednolična plesna igra može biti vrlo dinamična i kvalitetno predstavljena publici zato što djeca sudjeluju u nastajanju, na taj način je usvoje te automatiziraju plesni, ritmički korak koji je osnova za učenje drugih plesova. Pri tom stvaranju su plesači usvojili osnovne elemente plesa te ga nadgradili s velikom mjerom kreativnosti. Plesači su naučili da tradiciju moramo čuvati tako da je prvo dobro upoznamo, a tek zatim je možemo s osjećajem prikazivati.

Literatura

  1. Pesek, A. (1994). Pika poka pod goro. Ljubljana: Založba Mladinska knjiga.
  2. Ramovš, M. (1992). Polka je ukazana. Ljubljana: Založba Kres.
  3. Šivic, U. (2017). Inštrumentalno izročilo. V M. Pečarič (ur.), Priročnik za folklorno dejavnost (128–138). Ljubljana: Študijski center JSKD.

Proizvodi od otpadnih plastičnih boca

andrejka_gabrovec

Andrejka Gabrovec

Sažetak

Kada sam završavala studij, smjer razredna nastava, škola na kojoj sam bila zaposlena bila je uključena u projekt EKO ŠOLA. Svijest o skrbi za čist i uređen okoliš jedna je od najvažnijih stvari koju mi, kao učitelji, možemo prenijeti na učenike već u nižim razredima osnovne škole. Jedna od zadaća koje uključuju skrb za okoliš razborito je postupanje s otpacima koje proizvodimo. Ako ih odvajamo već tamo gdje nastaju (kod kuće, u školi…), korisne sirovine možemo vratiti u ponovnu uporabu. Učenicima koji su tada pohađali 3. i 4. razred željela sam prikazati da otpadnu ambalažu (u našem slučaju otpadne plastične boce) možemo koristiti i za izradu vlastitih proizvoda. Tako sam se odlučila za projekt izrade proizvoda od otpadnih plastičnih boca, gdje su učenici imali različite mogućnosti razvijati svoje ručne spretnosti i ekološku svijest te tehničku kreativnost.

Ključne riječi: ekologija, tehničko obrazovanje, proizvodi od otpadnih plastičnih boca, kreativnost

Uvod

Dijete se na svim područjima razvoja postupno razvija. Pojedine aktivnosti, među koje spada i izrada raznih proizvoda, pojavljuju se tek s odgovarajućim odnosom psihofizičkih kapaciteta, zato u procesu tehničkog obrazovanja moramo obratiti pažnju na stupanj razvoja učenikovih mentalnih i motoričkih funkcija. Cjelokupna djelatnost izrade učeniku daje mogućnost za razvijanje njegove vlastite tehničke kreativnosti, a također doprinosi i vlastitoj aktivnosti djeteta, razvijanju motoričkih spretnosti i preciznosti.

Svrha projekta je poučiti učenike o mogućnosti uporabe otpadnih plastičnih boce za izradu, kreativnost, učenje i igru. Također se fokusira i na ekološku osviještenost učenika, kao što je problematika zagađenosti okoliša otpacima.

Ciljevi projekta

Učenici:

  • upoznaju se s problemom zagađivanja okoliša,
  • uče o tome kako oni sami i drugi ljudi mogu utjecati na prirodu i kako mogu aktivno doprinesti zaštiti i očuvanju prirodnog okoliša,
  • koriste umjetnu tvar – polietilen (plastične boce), alate i postupke obrade te povezuju značajke umjetne tvari s načinima obrade
  • saznaju da određene otpatke možemo ponovno upotrijebiti,
  • upoznaju značaj odvojenog prikupljanja otpadaka,
  • razvijanje motoričkih spretnosti, preciznosti, radnih navika i tehničke kreativnosti,
  • upoznavanje sigurnosti i zaštite pri radu.

Središnji dio

MI, članovi projektne zadaće (učiteljica i učenici), prvo smo izradili plan projekta, koji je nastajao uz dogovaranje, davanje prijedloga te izražavanje njihovih želja i interesa. Konačni plan, koji je nastao u formi misaonog obrasca, okačili smo na tablu, provjeravajući kasnije jesmo li slijedili postavljene zadaće.

slika1

Slika 1. Skica projekta

Proizvode koje smo odabrali za izradu razdijelili smo po dva kriterija, i to s obzirom na stupanj zahtjevnosti izrade (jednostavni, srednje zahtjevni i zahtjevni) te s obzirom na njihovu upotrebljivost (upotrebljiv proizvod, ukrasni proizvod, igračka).

Popis proizvoda:

slika2

SLIKA 1 (Small)SLIKA 2 (Small)SLIKA 3 (Small)
Slika 1. Obojene plastične boce    Slika 2. Proljetno cvijeće     Slika 3. Vjetreno klepetalo

SLIKA 4 (Small)SLIKA 5 (Small)SLIKA 6 (Small)
              Slika 4. Prasence           Slika 5. Lokomotiva         Slika 6. Posude za manje predmete

SLIKA 7 (Small)
Slika 7. Hobotnica

Predstavljanje proizvoda (vjetreno klepetalo)

Među nabrojanim proizvodima za predstavljanje sam odabrala vjetreno klepetalo, koji je veoma raširen i vrlo omiljen dekorativni predmet. S obzirom na to da je proizvod od prvenstveno dekorativnog i upotrebljivog značaja, učenici se moraju potruditi da je njegov izgled estetski privlačan i zanimljiv. Prilikom izrade učenici nisu ograničeni u pogledu veličine, zato mogu odabrati željeni oblik i veličinu otpadne plastične boce. Tijekom izrade učenici upoznaju i utvrđuju određene postupke obrade umjetne tvari te shvaćaju da broj vrpci i broj limenih zapušača utječe na sam zvuk vjetrenog klepetala.

slika3

Zaključak

Nakon završetka kompletnog projekta sam među učenicima koji su bili uključeni u projekt provela anketu. Rezultati ankete pokazali su sljedeće rezultate:

  • učenici su znali pravilno imenovati alate i pomagala koje su koristili pri izradi,
  • učenici su trebali pomoć pri određenim zadaćama (uporaba šila, olfa noža…),
  • učenici su izrazili želju za ponovnim sudjelovanjem u ovakvom projektu,
  • učenici su dokazali da znaju čime se bavi ekologija i to da se preko projekta također dobiva i puno znanja povezanog sa zagađivanjem okoliša,
  • učenici su bili izuzetno motivirani za rad i predlagali su proizvode koje bi još mogli izraditi od otpadnih plastičnih boca.

Zajedno s učenicima smo s konkretnim primjerima pokazali kako može biti uporabna otpadna ambalaža, u okviru nastave ili u odjelu produženog boravka. Odabir proizvoda koje učenici mogu izrađivati veoma je raznovrstan, zato za svaku starosnu razinu možemo potražiti proizvod s kojim možemo unaprijediti nastavu u osnovnoj školi. Učenici u nižim razredima osnovne škole su preko izrade proizvoda od otpadne ambalaže širili svjesnost o problemu zagađivanja okoliša otpadnom ambalažom i upoznali su mogućnost njene ponovne uporabe.

Literatura

  1. Ministarstvo za škosltvo I šport – Program za Matematiku

Uporaba IKT-a u nastavi

maja_matijasec

Maja Matijašec

U suvremenim oblicima učenja i poučavanja neizostavna je uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije koja nastavnom procesu daje sljedeća obilježja: inovativnost, kreativnost, zanimljivost, fleksibilnost, raznolikost, dinamičnost. U sklopu projekta Unaprjeđenje pismenosti – temelj cjeloživotnog učenja, učitelji OŠ Veliki Bukovec, OŠ Adnrije Palmovića Rasinja i OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec educirali su se upravo o tome na dvije Algebrine radionice. Upoznali su alate koji će im pomoći u prikupljanju podataka, izradi i objavljivanju digitalnih sadržaja, praćenju napretka učenika te o metodama koje potiču učenike na aktivno uključivanje u nastavni proces.

Online ankete, kvizovi i provjere znanja

Prva edukacija o uporabi IKT-a u nastavi održana je za dvije skupine polaznika, 17. i 24. ožujka u OŠ Andrije Palmovića Rasinja, a vodila ju je Daniela Usmiani, prof. matematike i informatike.

Polaznicima je predstavila online alate za izradu anketa, kvizova i provjera znanja, prenijela im osnovno znanje za rad u tim alatima te im pokazala kako izraditi anketu, kviz i provjeru znanja. Nakon toga učitelji su sami mogli isprobati te alate i okušati se u izradi digitalnih sadržaja. Alati za izradu anketa su: Mentimeter, Google obrasci, Office 365 obrasci, Responster, za izradu kvizova: Quizizz, Kahoot i Plickers, a za izradu online provjera znanja: Socrative i Testmoz. Besplatni su, potrebno se samo prijaviti pomoću korisničkog imena i lozinke. Njihova uporaba utječe na dinamičnost nastavnog procesa, a učenici su dodatno motivirani i angažirani. Dakle, učitelj ih može anketirati tijekom sata, pružiti im priliku da ponove gradivo i natječu se u kvizu ili može na inovativan, pouzdan i zanimljiv način provjeriti njihovo znanje.

Učiteljima su neki alati već poznati, no sada ih mogu još češće i uspješnije primjenjivati u praksi, a biraju ih s obzirom na svrhu uporabe, atraktivnost, mogućnosti koje nude i jednostavnost primjene. Također, svoje uratke mogu podijeliti s drugima, a ono što im je trenutno najvažnije – alate će koristiti u projektu za izradu različitih digitalnih sadržaja.

Projektno učenje u digitalnom okruženju – metoda 270°

Ova se edukacija nastavlja na prethodnu, a budući da je održana dva dana (7. i 14. travnja) u OŠ Veliki Bukovec, za dvije skupine učitelja, prvu je vodila Danijela Takač, a drugu Daniela Usmiani.

Kako učenike aktivno uključiti u nastavni proces?

1Predavačice su na početku istaknule važnost aktivnog uključivanja učenika u nastavni proces, što podrazumijeva da učenici kreiraju materijale, rješavaju problemske situacije, vode projekte, sudjeluju u timskom radu.

Predavanje su usmjerile na metode kojima se može postići aktivnost učenika. Jedna od njih je Flipped classroom, odnosno Obrnuta učionica, jedan od popularnijih suvremenih pristupa u obrazovanju. Obuhvaća primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije i različitih metoda, što omogućuje personalizaciju učenja, aktivnu primjenu znanja i razvijanje kritičkog mišljenja. Ona se provodi tako da učenici novo gradivo, koje učitelj pripremi na internetu, obrađuju kod kuće, a na satu se ono uvježbava, o njemu se raspravlja, istražuje. Dakle, učenici su aktivno uključeni u nastavni proces, samostalno istražuju i sudjeluju s drugim učenicima, dok je učitelj samo mentor koji ih u tome usmjerava. Potom su učitelji mogli vidjeti i isprobati jedan zanimljivi alat pod nazivom TED-Ed na kojem se može pronaći video za odgovarajuću nastavnu jedinicu te na temelju njega napraviti kviz. Stranica je besplatna, zahtijeva registraciju, a uradci se mogu dijeliti s drugima.

Obrnuta nastava ima svoje prednosti i nedostatke, no važno je istaknuti da se njome poboljšava interakcija između učenika i učitelja, učenici su angažiraniji i potiče ih se na suradničko učenje. Predavačice su objasnile da je suradničko učenje strategija poučavanja tijekom koje učenje proizlazi iz zajedničkog rada učenika, a podrazumijeva rješavanje složenih problemskih zadataka i rad na projektima.

Projektna nastava i projektno učenje

Veći dio edukacije bio je posvećen projektnoj nastavi, a to je složeni oblik nastave u kojoj učenici zajedno s učiteljem obrađuju neku temu kroz različite aktivnosti s ciljem postizanja točno određenog cilja u određenom vremenskom periodu.

Brojne su prednosti ovakve nastave: aktivna uključenosti i motiviranost učenika, razvijanje samostalnosti, komunikacije i tolerancije, jačanje samopouzdanja, učenje s razumijevanjem, razvijanje partnerskog odnosa između učenika i učitelja, rješavanje problemskih situacija i zadataka povezanih s realnim životom, stvaralaštvo, razvijanje kritičnosti i samokritičnos2ti, suradničko učenje, razvijanje organizacijskih, komunikacijskih i digitalnih kompetencija, korelacija s drugim područjima znanosti i ljudske djelatnosti. Istaknule su da svaki projekt mora imati jasno određeni cilj, određeno vrijeme trajanja, krajnji rezultat, složeniji zadatak koji se razlaže na jednostavnije, timski rad, suradnju i koordinaciju svih sudionika. Osim toga, važne su i tehnike rada: planiranje, prikazivanje i dokumentiranje, dobivanje informacija te osmišljavanje i provedba aktivnosti. Naravno, svaka projektna nastava ima svoje etape, od razgovora o temi i definiranja ciljeva i aktivnosti do vrednovanja rezultata rada. Kao primjer spomenuti su eTwinning projekti te su učitelji mogli čuti kako se u njih uključiti i koje mogućnosti nude.

Uz to, objasnile su pojam PBL (Project Based Learnig), metodu poučavanja u kojoj učenici stječu znanja i vještine radeći duži vremenski period na istraživanju stvarnog i kompleksnog pitanja, problema ili izazova. Svoj rad mogu predstaviti razredu, na razini škole, objavljivanjem na web stranici ili relevantnom stručnjaku te tako dobiti povratnu informaciju s ciljem da njihov rad bude još bolji.

Metoda 270°

Primjer takvog učenja jest i metoda 270° koju je osmislila Lidija Kralj, bivša učiteljica matematike i infromatike u OŠ Veliki Bukovec, a sadašnja pomoćnica ministrice obrazovanja. Metoda podrazumijeva da učenici samostalno kreiraju digitalne obrazovne sadržaje na teme zadane školskim programom, pri čemu im učitelj daje jasne upute te ih nakon toga prati i usmjerava, a na kraju vrednuje. Radovi mogu obuhvaćati objašnjenja, primjere, zadatke, slike, video, kviz, učenički autorski rad. Na kraju trebaju argumentirati odabir određenog rješenja i prezentirati ga pred razredom, na panou, mrežnim stranicama. Uporabom ovakve metode poučavaju jedni druge, a nakon predstavljanja i objave rada, drugi učenici mogu iz njega učiti i vrednovati ga (vršnjačko vrednovanje).

Neki alati u kojima mogu izrađivati svoje radove su: Prezi, Sway, Blendspace, GeoGebra, a tada se mogu objaviti na Edmodu, Vimeu, eTwinningu, Weeblyju, Yammeru, Wixu, Youtubeu. Osim toga, postoje i alati koji omogućavaju lakšu organizaciju i vođenje projekta kao što su: Trello, MeisterTask, Edmodo, KanbanFlow, Teams.

Zaključak

Dade se zaključiti da su prednosti uporabe informacijsko-komunikacijske tehnologije i provođenja projektne nastave mnogobrojne. Stoga je neupitno da će ove dvije edukacije znatno pomoći učiteljima u realizaciji projekta, a isto tako i u svakodnevnoj nastavi.

Primer dobre prakse medpredmetnega povezovanja

  nuzaZ_matejaM

Nuša Žuber i Mateja Marčun

Poučevanje 21. stoletja naj ne bi bilo usmerjeno zgolj k podajanju snovi in spodbujanju mišljenja, temveč bi temeljilo k holističnemu pristopu poučevanja in spodbujanju naravne radovednosti učencev v avtentičnem kontekstu. Namesto tradicionalnih šolskih predmetov bi bilo mnogo bolj motivacijsko poučevanje, ki naj bi za izhodišče imelo pojave, ali kot jim pravi finska stroka FENOMENE. Preko njih in s pomočjo informacij ter pridobljenih spretnosti, naj bi učenci prestopali meje med šolskimi predmeti ter hkrati s tem razvijali veščine 21. stoletja: kritično mišljenje, ustvarjalnost, inovacije, timsko delo in komunikacijo. Učence je torej potrebno preusmeriti iz poti KAJ MISLITI, na pot KAKO RAZMIŠLJATI 1. »Učenje je učinkovito le, ko poteka v sodelovalnem vzdušju, kar pomeni, da je sodelovanje eksplicitni del učnega okolja, pa tudi, da je učenje povezano s skupnostjo« (Aberšek, 2014, p.2).

Eden izmed zahtevnejših izzivov učitelja v današnjem času je torej motivirati učence na način, da uvidijo smisel v učenju in uporabnosti znanj. Uvid pa je možen samo preko povezovanja različnih vsebin pouka s poudarkom na izkušenjskem učenju v povezavi z lokalnimi potrebami in željami. Močan prožilec motivacije za učenje je upoštevanje pozitivnih čustev. To je spoznanje, ki prihaja iz radovednosti, vedoželjnosti, z izkušnjo »aha efekta«. (Aberšek, 2014)

Razpis Dneva habitata 2017 naju je spodbudil k uresničitvi zgoraj napisanega povezovanja, poučevanja, interdisciplinarnega zlitja, upoštevanja pozitivnih čustev… Izhajali sva iz učnih načrtov, kriterijev razpisanega natečaja, strokovne literature, razvojne stopnje učencev in lokalnih posebnosti. Pri tem sva povezali likovno umetnost (oblikovanje na ploskvi, tridimenzionalni prostor), matematiko (geometrijo in merjenje, prikazi podatkov), slovenščino (neverbalno in verbalno komunikacijo), družbo (ljudje v družbi, ljudje v prostoru in ljudje v času) ter ne nazadnje naravoslovje in tehniko (spreminjanje snovi in živa bitja). Projektu sva zaradi navdahnjenosti s strani natečaja določili temo – javni prostor kot igrišče ter poimenovali projekt OD PROJEKTA DO IDEJE.

Učne vsebine iz predmeta naravoslovje in tehnika (javni prostor našega okolja, poslovne in bivalne stavbe, trdnost gradnje, poklici v gradbeništvu, spoznavanje postopkov obdelave papirja in vrste papirja) sva implementirali v raziskovanje naselja Križe, proučevanje stavb in javnih prostorov, izdelovanje maket iz Lego gradnikov, papirja, kartona, lepenke in prosojnih modelov iz naravnega materiala. Ob tem so spoznavali različne poklice v gradbeništvu (arhitekt, gradbenik, krovec, tesar…), pridobivali tehnična znanja različnih gradenj, razvijali stališča za vključevanje v družbo in z nadgradnjo reševali nove situacije iz področja naravoslovja in tehnike. (Vodopivec et al., 2011)

V samem projektu so proučevali, spoznavali in vrednotili družbeno, kulturno in naravno okolje, v vseh njegovih sestavinah ter interakcijah in soodvisnostih. (Budnar et al., 2011)

Pri aktivnem preoblikovanju prostora (makete naselja in učilnica na prostem) so učenci razvijali likovne kompetence, saj so izhajali iz razumevanja naravnega, osebnega, družbenega in kulturnega prostora. (Kocjančič et al., 2011)

Ob raziskovanju in spoznavanju domačega kraja in preoblikovanju učilnice na prostem so razvijali tudi matematične kompetence, saj so ob tem uporabljali matematičen način razmišljanja za reševanje problemov iz vsakdanjega življenja. Ob tem so gradili pojme in povezave, spoznavali ter učili nove postopke, ki so posameznemu učencu omogočili vključitev v sistem (matematičnih) idej in posledično vključitev v kulturo, v kateri živi. Naravo v učilnici na prostem ter širše šolsko okolje so sprejemali kot vir za matematično imageustvarjanje in raziskovanje. (Žakelj e tal., 2011)

V projektu sta sodelovala dva razreda OŠ Križe (4.a in 4.b). Ker tema sovpada s petimi šolskimi predmeti, smo se ga lotili širše, kot projekt, in delali na njem tri tedne.

Slika 1. Ogled šolske okolice

Na samem začetku smo ločili in spoznali javne prostore, ki se nahajajo v naselju Križe. Ker so vsem dostopni in na razpolago ter uporabo, naj bi služili tudi nekemu namenu. Lahko so prijetni, topli in polni izzivov ali pa zapuščeni, hladni in sami sebi namen. Obdajajo jih zgradbe, ki pomembno vplivajo nanje ter tudi na nas, prebivalce naselja. Prav zaradi tega smo v prvem delu projekta spoznali zgradbe naselja Križe, iz kakšnih gradnikov so imagenarejene in kako so umeščene v prostor. Sprehodili smo se po okolici šole ter si ogledali in prešteli javne prostore ter pomembne zgradbe. Javnih prostorov smo našteli zgolj tri in hkrati kar nekaj nam koristnih in pomembnih zgradb, ki jih obdajajo.

Slika 2. Pred kulturnim domom v Križah

clip_image006S pomočjo Lego gradnikov smo se lotili gradnje zgradb naše okolice. Pri tem smo spoznavali načine različnih gradenj clip_image008glede na povezavo gradnikov med seboj. Lego zgradbe smo nato umestili v šolski prostor – maketo, ter si ogledali še javne prostore, ki so ob njih nastali.

Slika 3. Izdelava šolske okolice z lego gradniki

Slika 4. Šolska okolica iz lego gradnikov

Pogovorili smo se o težavah, ki so nastopile pri gradnji in postavitvi v prostor (težko je z enakimi gradniki graditi različne zgradbe, nemogoče je bilo prilagoditi velikost zgradb na podlago makete).

Sledila je predstavitev poklicev, ki sodelujejo pri gradnji zgradb. Ob tem smo se ustavili na delu arhitekta in oblikovanju maket. V tem delu smo nato zgradili maketo iz odpadnih papirnatih škatel, ki smo jih poskušali še oblepiti in jim narisati podrobnosti. Stavbe smo nato ponovno umestili na maketo ter ugotovili, da je bilo oblikovanje iz papirja mnogo bolj primerno in posnemanje zgradb lažje, kot delo z »lego gradniki«. Tokrat so se nam javni prostori pokazali v primernejšem merilu.

clip_image010clip_image012
Slika 5. Izdelava modelov stavb iz papirja    Slika 6. Maketa šolske okolice iz papirja

Ker je pri gradnji zgradb zelo pomembna tudi struktura, smo se lotili še oblikovanja struktur zgradb naselja Križe. Učenci so spoznali, da nam strukture kažejo neko prosojno obliko, niso pa primerne za natančne makete in predstave.

clip_image015clip_image016
Slika 7 in 8. Prosojni modeli iz naravnih materialov

Ponovno smo umestili papirne zgradbe na maketo ter se pogovorili o tistih javnih prostorih, ki samevajo v našem naselju in so skoraj neopazni, zanemarjeni, neuporabni… Na drugi strani imamo javni prostor, ki ga vsako dnevno uporabljamo, a nas žalosti in jezi zaradi svoje slabe izkoriščenosti. Učenci so si kot izziv vzeli spremeniti, dodelati, dodati ideje za izboljšavo šolskega igrišča.

Tako nam je kot poslastica vseh preteklih dejavnosti ostal TEHNIŠKI DAN – Od projekta do ideje učilnice na prostem/ igrišča.

Na ta dan smo se seznanili z razvojem in oblikovanjem šolskih igrišč. Razmišljali smo o pomenu različnih tipov igral in namenu že obstoječih igral. Ogledali smo si s pomočjo računalniške predstavitve različne vrste in tipe igral (plezalne in domišljijske strukture, plezala, skrivališča…). Sledil je ogled šolskega igrišča ter beleženje in dodajanje tipov igral v preglednico. Po razgovoru in predstavitvi preglednic so učenci na terenu narisali skico obstoječega stanja. V razredu smo se nato seznanili, kako arhitekti načrtujejo zunanji prostor in kako ga predstavijo na načrtu (znaki za drevesa, grmovja, igrala….). Pomembno je bilo predstaviti pogled z višine – tloris in pomanjševanje ter povečevanje slik. Ob tem smo opravili tudi vajo povečave.

 clip_image019clip_image020
Slika 9. Ogled učilnice na prostem     Slika 10. Izdelava skice obstoječega stanja

V razredu so učenci s pomočjo skice natančno narisali načrt šolskega igrišča. Sledilo je pomembno vprašanje: Na kaj moramo pomisliti, ko načrtujemo novo/dopolnjeno šolsko igrišče?

Večina je bila mnenja, da potrebujemo vedenje o količini denarja, ki nam je na voljo. Ker ga imamo zelo malo, smo morali v ideje vključiti poceni materiale ter delo, ki ga lahko opravimo tudi na šoli. Sledil je razgovor o cenovno dostopnih materialih ter igralih, ki bi jih lahko sami oblikovali.

clip_image023clip_image024
Slika 11 in 12: Izdelava načrtov z lastnimi idejami

Naslednji korak je vodil k ustvarjalnemu delu tehniškega dne. K že narisanim načrtom so tokrat dodali lastne ideje, kaj vse bi si želeli vključiti v šolsko igrišče, a je cenovno dostopno, primerno za učence druge triade ter nudi obilico različnih ustvarjalnih iger.

Po končanem delu smo pregledali ideje, prešteli ponavljajoče ter jih zapisali v preglednico. Kar 17 učencev si je zaželelo sprehajalno čutilno podlago, 9 hišico na drevesu, 7 »gumolin« (tako so imenovali pot narejeno iz polovično zakopanih gum), 6 učencev si je zaželelo skrivališče ali zatočišče, 4 različne poligone, 5 peskovnik, 8 različne hribčke, 6 ribnik…

PREGLEDNICA NOVIH IDEJ ZA UČILNICO NA PROSTEM

tablica
clip_image026Ker so bile ideje zanimive in dostopne za izdelavo, smo jih predstavili tudi ravnateljici ter naslednji dan vsem ostalim učencem šole z razstavo OD PROJEKTA DO IDEJE.

Slika 13. Razstava projekta na šoli

Literatura

  1. Aberšek, B., 2014. Miselni preskok v izobraževanju. Dostopno na: www.solazaravnatelje.si.
  2. Eurydice, 2011. Teaching and Learning in Single Structure Education.
  3. Filipič, P., Kavčič, L., Kuhar, Š., Malijevac, T., Struna Bregar, A., Viki Šubic, B., 2013. Igriva arhitektura:Priročnik za izobraževanje o grajenem prostoru. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.
  4. FINNISH NATIONAL AGENCY FOR EDUCATION, 2016.
  5. Goličnik, B., Odprt javni prostor in njegovi uporabniki.
  6. Program osnovna šola, Družba, Učni načrt, 2011. Ministrstvo RS za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo.
  7. Program osnovna šola, Likovna vzgoja, Učni načrt, 2011. Ministrstvo RS za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo.
  8. Program osnovna šola, Matematika, Učni načrt, 2011. Ministrstvo RS za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo.
  9. Program osnovna šola, Naravoslovje in tehnika, Učni načrt, 2011. Ministrstvo RS za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo.
  10. Silander,P., Phenomenal education, Phenomenom based learning, Teaching by topics. Dostopno na: http://www.phenomenaleducation.info/about.html
  11. Simoneti, M.,2010. Igrišča za otroke 21. stoletja. Nove usmeritve pri urejanju otroških igrišč. Mladina, 24.
  12. IGRIVA ARHITEKTURA, 4.12. 2017.