Kreativnost i kritičko mišljenje

Kristina Vukošić Popov

Sažetak

Ključne kompetencije podrazumijevaju znanje, vještine i stavove koji su potrebni za osobno ispunjenje i razvoj, zapošljivost, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. Uz osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, važne su i generičke ili tranzverzalne kompetencije. Kreativnost i kritičko mišljenje su neizostavne vještine svakog učenika 21. stoljeća.

Ključne riječi: kreativnost, kritičko mišljenje, kompetencije.

Abstract

Key competencies include the knowledge, skills and attitudes needed for personal fulfillment and development, employability, social inclusion and active citizenship.

In addition to the eight key competences for lifelong learning, generic or transversal competences are also important. Creativity and critical thinking are indispensable skills of every 21st century student.

Keywords: creativity, critical thinking, competencies.

1. Uvod

Uz osam ključnih kompetencija koje bi učenici trebali usvojiti tijekom školovanja (komuniciranje na materinskom jeziku, komuniciranje na stranom jeziku, matematička, znanstvena i tehnološka kompetencija; digitalna kompetencija; učenje kako učiti; socijalne i građanske kompetencije, osjećaj za inicijativu i poduzetništvo; kulturna svijest i izražavanje), postoje i druge kompetencije koje su važne ne samo za uspjeh u školi, već i za daljnje obrazovanje i uključivanje na tržište rada. Njih nazivamo generičkim ili tranzverzalnim kompetencijama i one uključuju sposobnost kritičkog mišljenja, preuzimanje inicijative, uporabu digitalnih alata, rješavanje problema i suradnički rad. U popularno nazvane „4 K kompetencije 21. stoljeća“ ubrajaju se kreativnost, komunikacija, kritičko mišljenje i suradnja.

Mišljenje je kompleksan mentalni psihološki proces, proces oblikovanja misli, intelektualni postupak zasnovan na iskustvu i znanju, njihovu kombiniranju i novom uobličavanju. Uključuje služenje različitim kognitivnim (spoznajnim) doživljajima : osjeti, percepcije, predodžbe, pamćenja, riječi, pojmovi, stavovi, itd.)

Kreativnost je mentalni proces koji uključuje stvaranje novih ideja, pojmova, rješenja ili poveznica između već postojećih ideja ili pojmova. Kreativnost uključuje kognitivne sposobnosti, osobne kvalitete i prethodna iskustva.

Važan je dio poduzetništva, ekonomije, građevinarstva, industrijskog dizajna, znanosti…

Kreativnost rezultira: stvaranjem ili predlaganjem nečeg djelomično ili sasvim novog; stvaranjem postojećeg predmeta s novim svojstvima ili karakteristikama; zamišljanjem novih mogućnosti koje još uvijek nitko nije osmislio; gledanjem ili izvođenjem nečeg na sasvim drugačiji način od onog načina koji se prije smatrao normalnim ili mogućim.

Kritičko mišljenje je utemeljeno na usvajanju novih znanja, analiziranju razlika i uspoređivanju različitih situacija, promatranju i zaključivanju o uzročno-posljedičnim vezama i izdvajanju ideja iz različitih promatranih situacija.

2. Vještina kritičkog mišljenja

Kritičko mišljenje spada u viši oblik mišljenja. Informacija je polazna točka mišljenja, a ne cilj učenja. Zahtijeva argumentaciju: tvrdnja, razlozi, dokazi, jamstvo.

Kritičko mišljenje sastoji se od četiri faze te počinje od faze promatranja (prepoznavanje, prisjećanje), zatim generaliziranja (pronalaženja obrazaca, klasifikacije, uspoređivanja, identificiranja važnih i nevažnih informacija). Sljedeća faza je stvaranje zaključka utemeljenih na obrascima koje uključuje pretpostavljanje i predviđanje. Na kraju je zaključivanje utemeljeno na promatranju (provjeravanje dosljednosti, prepoznavanje stereotipa, neutemeljenih pretpostavki, potvrđivanje zaključaka činjenicama).

Elementi kritičkog mišljenja:

1. Aktivno slušanje
2. Analiziranje uočenog (vrednovanje)
3. Uočavanje razloga (zašto, kako, gdje)
4. Zauzimanje stava
5. Argumentiranje stava

Uz razvoj vještine kritičkog razmišljanja uključuje se razvoj ostalih vještina:

1. Analiza – Sposobnost pažljivog ispitivanja (problema, skupa podataka, teksta,…) Postavljaju se promišljena pitanja. Podaci se analiziraju sljedećim postupcima: istraživanjem, tumačenjem, prosuđivanjem, ispitivanjem dokaza, prepoznavanjem obrazaca i skeptičnim razmišljanjem.

2. Komunikacija – Uključuje aktivno slušanje, procjenu, suradnju, objašnjavanje, interpersonalno komuniciranje, prezentaciju, timski rad, verbalnu komunikaciju te pisano komuniciranje.

3. Otvorenost – Uključuje odbacivanje pretpostavki ili prosudbi. Objektivno se analiziraju samo informacije koje se primaju. Uključuje raznolikost, pravednost, poniznost, inkluzivnost, objektivnost, promatranje i refleksiju.

4. Rješavanje problema – Uključuje analizu problema, generiranje i primjenu rješenja te procjenu plana uspjeha. Posebna pažnja pridaje se detaljima, pojašnjenje, odlučivanju. Procjena rezultata na temelju osnovanosti, prepoznavanju obrazaca, inovaciji.

5. Kreativnost – Uočavanje obrazaca u informacijama ili smišljanje rješenja na nov način. Uključuje fleksibilnost, konceptualizaciju, znatiželju, maštu, crtanje veza, zaključivanje, predviđanje, sintetiziranje, viziju.

3. Zaključak

Nastavnici trebaju što više i što češće upotrebljavati metode za razvoj kreativnosti i kritičkog mišljenja u nastavi. Trebaju prihvaćati raznovrsne ideje i mišljenja učenika, promicati aktivnu uključenost učenika u proces učenja, poticati učenike na komunikaciju i razmjenu ideja. Okruženje razmjene mišljenja treba biti sigurno, poticajno, produktivno i kolegijalno bez mogućnosti izrugivanja.

Učenici razvijaju svijest o vrijednosti svog mišljenja i ideja, razvijaju samopouzdanje i odgovori koje tražimo od učenika pokazuju što se najviše cijeni, aktivno se uključuju u proces učenja, slušaju s uvažavanjem raznovrsna mišljenja, raste odgovornost i entuzijazam, uče komunicirati i argumentirati svoj stav: spremni, izraziti svoj sud, ali i suzdržati se od njega. Međuovisnost razvijanja kreativnosti i kritičkog mišljenja vodi ka stvaranju vještina učenika koji je pripremljen za daljnje obrazovanje i za tržište rada.

Literatura

1. Buchberger, I. (2012). Kritičko mišljenje: priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja. Udruga za razvoj visokog školstva Universitas, Rijeka.
2. https://education.ec.europa.eu/hr/preporuka-vijeca-o-kljucnim-kompetencijama-za-cjelozivotno-ucenje
3. https://www.igrajucirasti.ba/blog/kriticko-razmisljanje/

An online school magazine in English

Valentina Batagelj

Having an online school magazine in a foreign language is a perfect motivation for the pupils of every school to see their work come together, from the 1^st graders to the 9^th graders. Creating this platform serves as a motivation for the youngest learners of a foreign language eager to learn more, as for the 9^th graders, who have already acquired a lot of language and can therefore produce longer and more complex texts. The article presents the school online magazine written in English created at the Fran Erjavec Primary School Nova Gorica, named “Fran’s Got Talent”. The process of creating an online magazine can be very creative and a lot of fun, but can leave the teacher with a lot of extra work. The article presents the structure of an online magazine divided into seven sections: poetry, comics, crosswords, interviews, projects, letters and visits. Each section presents an example created by the pupil.

Key words: magazine, online, English, primary school, creativity.

Introduction

The process of writing a school’s online magazine in a foreign language at the Fran Erjavec Primary School accepted the work from the 1^st to the 9^th grade. It offered the pupils to develop their skill of writing, reading, listening, speaking, individual and group work.

The beginnings of “Fran’s Got Talent”

The first issue of the online magazine in foreign language in English was done in the school year 2016/2017, followed by yearly edition. The name was coined by paying tribute to Fran Erjavec, a Slovene writer, naturalist teacher the school is named after, and to the famous shows that search for talented people. Being kind to the environment and the trees, we chose the online version, which everyone can access from any device.

The text and art that the pupils made was in the first years arranged by me, which presented a lot of additional work, with hours and hours being put into scanning the texts written in school, arranging them into a file, changing the font, adjusting the pictures etc. In the school year 2022/2023 we are organizing an extracurricular activity dedicated only to the creation of the English online magazine. The work will be divided among the pupils, we will use IKT technology and the applications it offers.

Sections

The magazine’s issues are divided into seven sections:

• Poetry,
• Comics,
• Crosswords,
• Interviews,
• Projects,
• Letters,
• Visits.

  
  

  Picture 1. The first page of the magazine

1. Poetry

In this section, pupils can present their poetry, from the very simple lines where cues are already provided to the students and they fill in the gaps with their suggestions, to the more complex ones, where they are free to write.

Chameleons, chameleons,
Funny chameleons!
Chameleons, chameleons,
Slow chameleons,
Chameleons, chameleons,
Colourful chameleons.
… I love chameleons.

Luka Kenda Strgar, 5.A

I’LL FORGET

I was happy when we met,
but now I’m trying to forget.
All those days I was with you
’cause you said you love me too.

Now you don’t feel anything anymore,
your love is like closed door.
I feel sorry about you,
’cause you lost me too.

I’ll forget your smile
I’ll forget your laugh
I’ll forget your lips,
your eyes.
I’ll forget you
’cause you said you don’t love me.

Lija V. Vremec, 8. A

2. Comics

Some pupils prefer poetry, while some rather choose to create comics because they also like to draw. We read a lot of comics provided by the school book Happy Street 2.

Saša Makuc, 5.C

Picture 2. An example of a comic

3. Crosswords

Crosswords present a perfect way to repeat the vocabulary learned at school. Often, the crosswords are found in the workbook, but pupils love to create them.

Complete the crossword and find out what I’ve borrowed to Maša.

Picture 3. An example of a crossword

4. Interviews

Working in groups or individually, pupils like to conduct interviews, be it with people in their lives or with their idols. As a group, for example, the 6^th grades wrote questions for the headmaster and conducted an interview with him. They wrote down the answers and the readers learned about the headmaster.

An interview with our headmaster, Mister Ferjančič

How old are you?
I’ll be 41 in autumn.

Have you got any children?
I have two sons and one daughter. The oldest son is ten years old and the youngest is four. My daughter is eight.

What do you like to do in your free time?
In my free time, I like to work in the garden.

Do you like animals?
Yes, I do. We are currently planning on buying a dog.

What’s your favourite food?
I like all sorts of vegetables.

Which subjects do you like best? Why?
PE (physical education) has always been a part of my life, ever since I was little, up to the Faculty of Sports, followed by 11 years of being a PE teacher. It is safe to say that PE is my favourite subject.

Do you have a lot of embarrassing moments? Can you tell us one?
In the past, I had problems with public speaking. That is why I choose to apply for a school for public speaking and I overcame that obstacle. Once, while I was working at a secondary school, they’d asked me to dress up as Saint Nicholas. I was so nervous that I was unable to read what they wrote me to say.

What do you want to change at our school?
Our school is a very good school and I would not change anything.

Class 6.C

Some pupils preferred to write an interview with their idol, be it a famous singer, actor, sportsman etc. They first find the information about the person of their choice, come up with the questions and write down the answers.

An interview with my favourite handball player, Vid Kavtičnik

What’s your name?
My name is Vid.

What’s your surname?
My surname is Kavtičnik.

How old are you?
I’m 33.

Where do you live now?
I live in Motpellier. This is a city in France.

OK Vid. Goodbye and thank you for your time.
No problem. Goodbye.

5. Projects

In the fourth grade, we talk about taking care of the environment and how to make toys out of recycled materials. Some pupils choose to create their own toys and wrote about them, as for example making a table football. It’s made from a wooden box, plastic tubes, collage paper, a ball, elastics and clothespins.

Picture 4. A table football recycled out of trash

The 3^rd graders created their town made of paper and wooden blocks.

Picture 5. The project “My Town”

This section also includes descriptions of imaginary dragons, strange animals, dream houses or strange families – the topics which we talk about in primary school.

Picture 6. Imaginary animal

This is my monster. It’s beautiful. Her name is Diamond Queen. It’s blue. She’s got a big tail and four blue legs. There are twenty-five diamond spikes. She’s got small eyes and a small nose. She’s got an ice power. She has bludgeon on the tail and she’s got two wings. She is strong. She’s got a golden shield. She is big.

Jaša Valič, 5.A

Picture 7. Dream house

Luka Brun, 4.B

6. Letters

At school, we often exchange letters with schools from Slovenia from other regions. In the magazine, we often choose to publish them.

Zoja Ocvirk, 4.C

Picture 8. An example of the letter

7. Visits from abroad

We often invite people from abroad and write about them. For example, a girl named Lea from California came and told us about the life and school in California. Usually, the students from the 8^th or 9^th grade write the text about such events, having broader vocabulary and knowing the language structures and tenses more.

Picture 9. A visit from California

Picture 10. A visit from the U.S. Embassy Ljubljana (David Gallagherju and Sgt. Eddie Montanu)

Conclusion

An online magazine in a foreign language can be a perfect platform for creativity in all the topics discussed in primary school. It offers extra challenges for those pupils in the classroom who wish to develop their writing, speaking, reading and listening in English, be it individually or in a group but we, as teachers often run out of time to provide those challenges for them. In addition, their work is seen by all the school who can learn from them. The magazine offers room also for students who struggle at learning foreign languages, since they can create and present a practical project and stay at the spotlight as well. A magazine like this also connects the pupils at school since they as a group create a fun magazine which is appropriate for their classmates and they are the authors of. It is advisable to have an extracurricular activity dedicated solely to the creation of this online magazine because it requires a lot of time to put the pupils’ texts and photos into the form of a magazine.

Učenje putem kreativnosti

Urška Gregorin

Sažetak

U članku pod naslovom “Učenje putem kreativnosti” predstavit ću različite teme učenja i s njima povezane aktivnosti.

Konfucijeva izreka “Što čujem, to zaboravim. Što vidim, to zapamtim. Što učinim, to shvatim.” je u procesu učenja i obrazovanja od iznimnog značaja.

Kreativna sam i maštovita osoba. Učiteljski poziv mi sve to omogućuje i putem svoje kreativnosti ispunjujem sebe i svoje učenike. Često tijekom nastave koristim različite metode učenja i oblike rada. Nastava je tako raznolika, a učenici pritom uživaju i stječu temeljno znanje i vještine. Poželjno je i preporučljivo da je podučavanje materije za učenje čim raznolikije. U 1. trijadi je dovoljno vremena za kreativnost učenika koji pritom stječu nova znanja i vještine.

Ključne riječi: učenje, kreativnost, učenici.

Uvod

Kao učiteljica, u sklopu svog poziva, podučavala sam prvenstveno u 1. trijadi (od 1. do 3. razreda) i na odjelu produžene nastave. Često sam se susretala s činjenicom da učenici uživaju u kreativnosti. Pritom su opušteni i kreativni. Najvažnije je da putem kreativnosti stječu nova znanja. Često tijekom podučavanja različitih predmeta ispreplićem tematiku koju podučavam s kreativnošću. Kreativno učenje omogućuje razvijanje domišljatosti, logike, pamćenja i mnogo drugih stvari.

Središnji dio

Predstavit ću nekoliko tema i s njima povezane aktivnosti. Sve su teme izvanredno važne u 1. obrazovnoj trijadi.

Promet

Promet je tema za učenje definirana i uvrštena u nastavni plan. Učenici se s ovom tematikom susreću već u 1. razredu jer podučavanje ponašanja u prometu počinje vrlo rano i traje čitav život.

Naša područna škola posvetila je mnogo pažnje sigurnosti učenika. Odrasli su primjer djeci. S ponašanjem u prometu učenici se upoznaju već u mjesecu rujnu, a na suradnju uvijek pozivamo i gospodina policajca. Najprije precizno pogledamo školsku rutu i nesigurne točke, a učenici uče pravilno prelaziti cestu. U 2. razredu učenici mogu samostalno dolaziti i odlaziti iz škole, bez pratnje roditelja. Učiteljice pritom potičemo na održiv način. Često objašnjavam djeci koliko je važno za naše zdravlje i naš okoliš pješice dolaziti u školu. Zdravlje je jedna od naših najvažnijih vrednota u životu.

Na predmetu upoznavanja s okolišem svaki učenik na list papira napiše jednu asocijaciju na temu prometa. Zatim listove plastificiram kako bi duže trajali. Tijekom razredne nastave često igramo igru pantomime. Učenik izvuče jedan listić i bez riječi, uz pomoć pokreta, dočara nacrtanu asocijaciju. Učenici su uživali u ovoj igri i jedva čekali ponovno igranje.

Slika 1. Plastificirane kartice

Slike 2 i 3. Igra pantomime u razredu

S učenicima se tijekom jeseni uputimo na promatranje prometnih znakova. Razgovaramo o svakom prometnom znaku. Potom učenici u razredu, u sklopu likovne kulture i uporabom likovne tehnike trganja kolaž papira, izrađuju prometni znak. Radove smo izložili u hodniku naše škole.

Slika 4. Izrađeni prometni znakovi

Nakon završene šetnje prihvatili smo se izrađivanja makete. Učenici su bili podijeljeni u grupe. Svaka grupa dobila je materijal i njime izradila okolicu škole. Maketa je bila veoma popularna među učenicima tijekom čitave godine. Tijekom odmora igrali su se na maketi i učili siguran put do škole i od nje.

Slika 5. Maketa škole s okolicom

Učenici pomoću aktivnosti povezanih s ponašanjem u prometu podižu svijest i jačaju svoju sigurnost čime stječu važna znanja i vještine.

Život nekad davno

Učenicima je vrlo zanimljiva tema život nekad davno. S ovom temom susreću se već u 1. razredu. Upoznavaju kakve su nekoć bile obitelji, kako su se ljudi oblačili, u kakvim su kućama živjeli i kakve su predmete koristili. Najzanimljivije je bilo kada su u posjetu došli stariji građani i ispričali o svom životu te donijeli sa sobom stare predmete, knjige, fotografije…

Učenici su naučili da se život nekad vrlo razlikovao od današnjeg vremena. Ljudi su mnoge stvari činili sami. Na satu likovne kulture izrađivali smo jednostavnog mačića. Učenici su ga najprije nacrtali, potom izrezali. Vrat su mu ovili omiljenom vunom. Na kraju je slijedilo crtanje pojedinosti (oči, uši, brkovi i njuškica).

Slika 6. Mačići od vune i kartona

Ljudi su u prošlosti često igrali društvene igre. U 2. je razredu svaki učenik izradio jednostavnu društvenu igru pod nazivom mlin.

Slika 7. Igraća podloga igre mlina

Postupak izrade:

Za početak smo na papir A4 formata nacrtali pravokutnike i označili uglove. Učenici su igraću podlogu obojali omiljenom bojom i tako dobili pozadinu. Zatim smo izrađenu igraću podlogu plastificirali zbog duže trajnosti. Uslijedila je izrada žetona. Za njihovu izradu koristili smo dva papira različite boje. Mi smo koristili zelenu i crvenu boju. Pomoću ravnala sa šablonom nacrtali smo krugove ne zeleni i crveni papir, zalijepili na tvrđi papiri izrezali. Društvena igra je spremna.

Slika 8. Igranje igre mlina

Učenicima sam objasnila pravila i slijedilo je igranje. Bilo je toliko zanimljivo da su školski odmori često bili namijenjeni igranju naše društvene igre. Pored kreativnosti i preciznosti tijekom izrade igre, kod igranja bile su važne spretnost i strategija.

Međusobni odnosi

Tijekom podučavanja veliku pozornost posvećujem međusobnim odnosima u razredu. Želim da učenici dolaze u školu zadovoljni, da se dobro osjećaju među svojim vršnjacima i da doista uživaju u nastavi. Crvena nit je strpljenje, empatija i poštovanje.

Slika 9. Ruke prijateljstva

U okviru likovne kulture učenici 1. razreda izrađivali su ruke prijateljstva. Dlan su položili na kolaž papir, ocrtali ga i izrezali. Zatim su izradili raznobojna srca koja predstavljaju ljubav.

Slika 10. Mozaik prijateljstva

Važno je biti da smo svjesni međusobnog poštovanja unatoč tome što smo svi međusobno različiti. Na tu temu izrađivali smo slagalicu prijateljstva. Svaki dio slagalice tvori cjelinu našeg razreda. Učenici drugog razreda su na dio slagalice nacrtali omiljene aktivnosti sa svojim prijateljima.

Zaključak

Učenjem putem kreativnosti učenici dobivaju sva potrebna znanja i vještine navedene u nastavnom planu. Također, zadovoljavaju svoje potrebe za kreativnošću, pritom se zabavljaju i osjećaju slobodno. Učenici uživaju u radu i učenju novih stvari. Zadatak učitelja je da učenicima tijekom samog procesa učenja prenese odgovarajuće znanje te da ih vodi, usmjerava i pomaže. Učenje može biti zabavno i za učenike i za učitelje.

Reciklirana odjeća i modni dodaci

Andreja Kocjan

Sažetak

U članku opisujem kako smo s učenicima sedmih razreda naše škole tijekom nastave obaveznog izbornog predmeta Likovni dizajn, maštovito ostvarili četiri školska sata na temu Dizajna odjeće i modnih dodataka, i uz naš doprinos obogatili projekt Pogum (Hrabrost), kojeg je u školskoj godini 2018./19. raspisao Zavod RS za školstvo. Vodeći principi našega stvaranja bili su prije svega održivi razvoj, kritičko razmišljanje, sudjelovanje i kreativnost.

Psiholog i otac humanističke psihologije Abraham Maslow je postavio koncept »hijerarhije čovjekovih potreba« u kojem je jasno odredio čovjekove potrebe. Među »potrebama biti« je na vrhu hijerarhijske ljestvice definirao čovjekovu potrebu za samoostvarenjem, samopotvrđivanjem i kreativnosti. Taj njegov koncept na neki način također potvrđuje antičko poimanje riječi kreativnost, koja izvire iz latinske riječi creatio, a isprva su je koristili samo za djela Boga/Stvaratelja. Tek u doba renesanse su je povezivali također i s ljudskim dostignućima. Stoga možemo zaključiti da je kreativnost nešto što je čovjeku potrebno za samoostvarenje i samorazvoj te je više nego samo pusto zadovoljenje fizičkih, socijalnih i emocionalnih potreba. Kreativnost čovjeku donosi samopouzdanje, radost, ispunjenost i ostvarenje sebe (sažeto iz knjige Kogoj N.: Vožnja u slobodu).

Ključni pojmovi: likovna umjetnost, otpadni materijal, održivi razvoj, modni dizajn, sudjelovanje, kreativnost.

Uvod

U školskoj godini 2019./20. se naša škola, Osnovna škola Solkan, priključila projektu Pogum (Hrabrost), koji je raspisan od strane Zavoda RS za školstvo. Ključni ciljevi projekta POGUM su jačanje kompetencija poduzetništva i poticanje fleksibilnog prijelaza između obrazovanja i okoliša u osnovnim školama (POduzetništvo, Građenje povjerenja (zaUpanja) Mladih).

Budući da su među glavnim ciljevima projekta, a po mom mišljenju i najbitnijim, bili istaknuti i kritičko razmišljanje, kreativnost i održivi razvoj, s učenicima smo se s veseljem odazvali suradnji.

Odlučila sam da će osnova našeg likovnog izaziva biti problematika onečišćenja okoliša, koja je po mom mišljenju jedan od ključnih problema modernog društva. Zato je potrebno našu djecu i učenike svakodnevno upozoravati na katastrofalne učinke nepromišljenog onečišćenja okoliša, koji ostavljaju trajne posljedice na životinje, biljke, zrak, vodu i tla. Konstantno osvješćivanje djece o toj problematici je po mom mišljenju temelj odgoja i obrazovanja u budućnosti. Odrasli naravno moraju pružati pozitivan primjer djeci.

Središnji dio

U nastavni plan predmeta Likovna umjetnost i Likovni dizajn za 7.razred osnovne škole, je također uključeno područje modnog dizajna i modnih dodataka. Prvo smo se s učenicima usredotočili na različite modne kreacije te spomenuli i upoznali njihove autore – modne dizajnere. Razgovarali smo o korištenju različitih materijala i vrsta robe. Kroz slikovne materijale su analizirali različite likovne elemente kao što su linija, boja, oblik, prostor, svijetlo/tamno. Učenici su kroz teoriju, a kasnije i praktično iskustvo prepoznavali važnost dizajniranja odjeće, obuće i modnih dodataka. Objašnjavali su važnost usklađenosti boja i oblika te materijala u modnom dizajnu.

Općenito su upoznavali rad modnog dizajnera. Saznali su da to igra veliku, a moguće i ključnu ulogu u tome kakav će stil odijevanja biti moderan. Učenici su kroz razgovor i raspravu spoznali da modni dizajn ima veliki utjecaj na moderno društvo i širi prostor. Osvijestili su činjenicu, da primarna namjena odjeće da nas štiti od hladnoće, topline i ostalih nepoželjnih utjecaja okoliša, već dugo nije osnovna nit vodilja modnih dizajnera. Na modnim pistama, a također i na našim ulicama, iako sigurno rjeđe, vidimo kreacije koje izgledaju neudobno i nepraktično. Promatrali smo razvoj odjeće kroz povijest. Odjeća je bila dizajnirana prema potrebama, namjeni i mogućnosti korištenja materijala. Kroz slikovni materijal smo proučili sve od skromne odjeće napravljene od životinjske kože, koja je u davna vremena štitila naše pretke od hladnoće i kiše, pa do moderne znanstveno-fantastične odjeće napravljene od umjetnih materijala, koja najprije ima za cilj privlačenje pozornosti.

U teoretskom dijelu sata su učenici otkrivali razlike i sličnosti u oblačenju među različitim društvenim kulturama svijeta. Pokraj namjene, oblika i boje odjeće, također smo se usredotočili na korištene materijale. Učenici su prepoznali, da su širom svijeta drevne civilizacije za izradu odjeće upotrebljavale isključivo materijal koji im je bio na dohvat. Upotrebljavali su prirodni materijal, koji je najprimjereniji kako za pojedinca tako i za šire društvo, prirodu i okoliš. U moderno doba se to nažalost mijenja. Pri izradi odjeće koristi se previše umjetnih materijala, kemikalija i izbjeljivača. Općenito se u toj industriji koristi prevelika količina vode zbog velike potražnje i prekomjerne potrošnje pojedinca.

Aktualni likovni izazov smo proveli kroz razgovor o problematici onečišćenja okoliša, kojoj u velikoj mjeri doprinosi prije svega modna industrija. Po statističkim podacima modna industrija proizvede više ugljika nego li svi međunarodni letovi i teretni brodovi na svijetu, što je otprilike 10 posto svih emisija. U zadnjih 20 godina se proizvodnja odjeće udvostručila, jer ljudi ne samo da kupuju više nego i ranije bacaju kupljene komade odjeće. Sasvim zastrašujuće je podatak, da na kraju više od 85 posto svog tekstila završi na odlagalištima (sažeto iz članka iz časopisa Svijet kapitala, listopad 2016).

Učenici su o problematici onečišćenja prirode i okoliša razmišljali posve kritično, i predložili mnogo konstruktivnih rješenja. Sama mislim, da je zadaća učitelja, odgojitelja i roditelja potaknuti u mladoj osobi odgovoran odnos prema sebi i prirodi, te osvijestiti međuovisnost i jednog i drugog kako bi u budućnosti tražio i dolazio do novih spoznaja i rješenja.

Nakon temeljitog teorijskog rada su uslijedile pripreme i upute za praktični dio. Učenici su se najprije rasporedili u više manjih skupina. Rad u skupinama zahtijeva od pojedinca mnogo prilagođavanja, usklađivanja i stvaranja kompromisa. Također od pojedinaca zahtijeva i mnogo međusobne suradnje, interakcije, uključivanja i poštivanja želja ostalih članova skupine. U pojedinoj skupini su učenici prvo dodijelili uloge (vođa, crtač, djelatnik odnosno izvođač, model,…). Već prilikom crtanja modne skice su morali voditi računa o materijalu koji će im trebati za izradu svoje kreacije odnosno i modnog dodatka. Za izradu su imali na raspolaganju različiti otpadni materijal. Prije svega su se služili papirom iz časopisa, žicama, kartonskim ambalažama i ostalim otpadnim materijalom.

Slike 1., 2., 3. i 4. Timski rad tijekom praktičnog rada

Tijekom samo izrade njihovih kreacija je mnogo puta došlo do nepredviđenih situacija, koje su od učenika zahtijevale brzu reakciju i traženje novih rješenja. Kao mentorica i vođa tog likovnog izazova moram napisati da su pri radu svi sudionici iskazali veliku mjeru snalažljivosti i ustrajnosti. Rad u skupinama se pokazao izrazito učinkovitim i zbog činjenice da su učenici postali samopouzdaniji i odlučniji.

Slike 5., 6., 7., 8. i 9. Modna revija s završenim recikliranim modnim kreacijama

Za zaključak našeg izazova smo u likovnoj učionici dodatno pripremili pravu modnu reviju s temeljitom opisom modnih kreacija, a uz to i spikera i odabranu glazbu.

Zaključak

Svjesna sam da smo s našim doprinosom ne samo obogatili projekt Pogum (Hrabrost), nego smo postigli i mnogo više. S učenicima smo realizirali još jednu uspješnu likovnu priču i osvijestili mnogo važnih čimbenika te ostvarili postavljene ciljeve. Postigla sam to da ih se ta problematika zaista dotaknula i da su je čim jasnije doživjeli, jer jedino će tako rezultat biti trajan i učinkovit. S aktualnim i zanimljivo sastavljenim likovnim izazovom, htjela sam kod učenika probuditi zanimanje i osviještenost o tako bitnoj problematici kao što je u današnjem vremenu otpad.

Željela sam da učenici shvate kako je moguće na maštovit način ponovo upotrijebiti otpadnu ambalažu u ostale svrhe. Radi kreativnog i praktičnog rada su shvatili da se mogu opustiti, družiti, međusobno surađivati, stvarati, dobiti korisna iskustva, razviti različite vještine, a i utvrditi nastavno gradivo na zanimljiv način. Prije svega su osvijestili misao i želju da su i oni bitni članovi društva koji mogu pridonijeti boljoj budućnosti svih nas, na način da recikliraju otpadni materijal u kreativne svrhe te tako slijede principe održivog razvoja.

Literatura

1. Časopis Svijet kapitala URL:https://svetkapitala.delo.si/trendi/modna-industrija-najhujsa-onesnazevalka-okolja/ (listopad 2016)
2. Kogoj N.: Vožnja u slobodu
3. Projekt Pogum, Zavod RS za školstvo. URL: https://www.zrss.si/projekti/projekt-pogum/
4. Tacol T., Frelih Č., Muhovič J.: Udžbenik likovno izražavanje za 7. razred, 2015
5. Mrežna stranica: https://sl.wikipedia.org/wiki/Obleka

Kada proizvod ponovno oživi

Irena Herlah

Sažetak

Kreativnost je nedvojbeno jedan od najvažnijih procesa, a ujedno i mješavina vještina te sposobnosti koje mogu pomoći mladima da uspiju u današnjem svijetu. Potiče djetetov razvoj i pomaže mu da nauči rješavati probleme. Divna je spoznaja da si osim kreativnosti i usmjeren na održivost i nije ti svejedno za našu budućnost i naš planet.

Ključne riječi: recikliranje, stvaralaštvo, kreativnost, zabava.

1. Uvod

Riječ kreativnost dolazi iz latinske riječi „creatio“ i isprava se koristila samo za opisivanje postupaka bogova. Kasnije, tijekom renesanse, ta ista riječ počinje opisivati postignuća ljudi. Kreativnost ili stvaralaštvo je otkrivanje novih ideja i koncepata. To je sposobnost stvaranja nečeg novog i neponovljivog.

Kao profesorica praktične nastave šivanja mogu s našim učenicima na satu stvarati i kreirati najrazličitije proizvode od već korištenih materijala (robe, vuna, čarapa, kartona, stakla…), koji ponovno oživljavaju i dobivaju novu uporabnu vrijednost.

Učenici pritom razvijaju potrebne radne navike i tehničku kulturu (stvaralaštvo, urednost, preciznost, spretnost) te ekološku svijest.

2. Primjer dobre prakse u praktičnoj nastavi oblikovanja tekstila

Prednost praktične nastave u odnosu na teorijsku je u tome što se u praktičnoj nastavi učenici dijele u dvije grupe. Rad u malim grupama omogućuje individualniji pristup, što olakšava prepoznavanje jakih i slabih područja pojedinaca.

Učenici usvajaju osnove ručnog i strojnog šivanja. Svoje znanje nadograđuju izradom raznih proizvoda. Za različite prigode kao što su Valentinovo, Uskrs, Fašnik, Božić…, izrađujemo najrazličitije proizvode kojima uljepšavamo naše školske kutke te pokazujemo koliko smo kreativni.

Veliki broj proizvoda napravljen je od recikliranog trapera. Iznošene proizvode od trapera donose učenici i zaposlenici škole tako da ih nikada ne ponestane. Učenici vole stvarati s tim materijalom i imaju poseban odnos prema njemu. Također se dobro kombinira s drugim materijalima.

Slika 1. Prizor rada na nastavi    Slika 2. Asortiman različitih proizvoda

Slika 3 i 4. Proizvodi od recikliranog trapera (osobna arhiva)

Slika 5. i 6. Kutak za poklone (osobna arhiva)

3. Zaključak

Kreativnost je prirodna osobina čovjeka, a čovjek je stvorenje koje se igra. Igra nam donosi opuštenost i rasterećenost. Nastojim za vrijeme nastave stvoriti opuštenu i ugodnu atmosferu kako bi učenici mogli izraziti svoju kreativnost.

Stvaranjem prekrasnih proizvoda učenici razvijaju inovativnost i kreativnost. Također stječu radne navike i osjećaj za estetiku.

Budući da su proizvodi izrađeni od recikliranih materijala, potičem učenike na preuzimanje odgovornosti za okoliš jer je Zemlja odgovornost svakog od nas i zato nijedna aktivnost ne može trajati i ne može biti učinkovita ako svatko ne doprinese svojim radom.

„Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu“
Mahatma Gandhi

4. Literatura

1. Danas za sutra – Fakultet za menadžment, https://www.fm-kp.si/zalozba/ISBN/978-961-266-061-1.pdf
2. Održivi razvoj – jedina globalna strategija opstanka, https://www.umanotera.org/wp-content/uploads/2014/10/zbornik-plan-b-2.0.pdf

Osnovnoškolci – kreativci, inovatori,

poduzetnici

Marina Stokić

Sažetak

Digitalni učenički inkubator projekt je namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola s ciljem poticanja kreativnosti i razvoja inovativnih ideja. Projekt je nastao kao inicijativa Instituta za inovacije, Školske knjige i Znanstvenog centra izvrsnosti za školsku efikasnost i menadžment (Digitalni inkubator, 2022). U ovom članku predstavit će se primjer iz prakse u kojem su sudjelovali učenici sedmih razreda Osnovne škole Ljudevita Gaja iz Nove Gradiške. Predstavljene su njihove ideje te rad na razvoju ideja koje potencijalno rješavaju probleme društva. Uz to su istaknute i dobrobiti ovakvog načina učenja te pozitivne strane Digitalnog učeničkog inkubatora.

Ključne riječi: inovacije, poduzetništvo, mindset, kreativnost, digitalizacija, tehnologija

Digitalni učenički inkubator prvi se put pojavio 2021. godine kako bi se na pozitivan način iskoristile prednosti pojačanog korištenja digitalne tehnologije u obrazovanju tijekom pandemije. Online projekt omogućio je jednake uvjete za učenje svima koji imaju pristup internetu i računalu ili pametnom telefonu (Školski portal, 2022). Prijavi na projekt prethodi formiranje tima od najmanje dvije osobe s mentorom. Mentor može biti roditelj, skrbnik ili učitelj. Projekt se fokusira na učenje o inovacijama, poduzetništvu i razvoju pobjedničkog mindseta, a učenike se potiče na razvoj kreativne, inovativne ideje te učenje načina kako od ideje napraviti konačan proizvod ili uslugu i predstaviti ju zajednici. Učenici su na projektu učili o tome kako detektirati probleme zajednice, pronaći rješenje problema, razviti proizvod koji rješava problem te uz pomoć tehnologije svojim kreativnim idejama izgraditi bolju budućnost.

Uključivanje u ovaj projekt osvještava učenike o novim prilikama i mogućnostima u poslovnom svijetu, uči ih o aktualnim temama i nekima od najbrže rastućih industrija, upoznaje s pojmovima modernog doba te na vrijeme saznaju o mogućnostima zapošljavanja u online svijetu. U edukativnom dijelu projekta uče o mindsetu stvaranja vrijednosti, o kreativnosti, o tome kako razumjeti suštinu i širinu problema, kako se razvija vlastita tvrtka, što je digitalni proizvod, a što održivi razvoj, što znači biti poduzetnik, te sve faze koje prethode dobrom marketingu – detektiranje i opis problema, rješenja problema, opis potencijalnih kupaca i komunikaciju prema njima, važne stvari o prodaji te o asertivnosti i prezentacijskim vještinama.

U periodu od tri mjeseca učenici su slušali edukativna predavanja te razvijali svoje inovativne ideje i pronalazili načine kako da njihova ideja uistinu „ugleda svjetlo dana“. Učenici su učili da im ništa ne bi trebalo biti nedostižno i nemoguće, te da njihove ideje ne trebaju ostati u njihovoj mašti nego ih mogu pokušati pretvoriti u proizvod ili uslugu koja će služiti na korist društvu.

Učenici su samostalno inicirali sudjelovanje na projektu, pa su krenuli u potragu za mentorom za što im se učiteljica informatike učinila kao dobar izbor.

Nije sve išlo glatko, kreativno razmišljanje je nešto što treba trenirati. Naš mozak potrebno je ubaciti u trening za razmišljanje pa je prvih nekoliko sastanaka upravo tako i izgledalo (prikazano Slikom 1) – bilo je puno brainstorminga, puno priče, a malo djelovanja, koje je u početku izazivalo i paniku, ali to je bilo upravo ono što je trebalo prethoditi dolaženju do ideje i razvoja projekta.

Slika 1. Učenice analiziraju ideje

Učenici su u jednom trenutku počeli dolaziti s mnoštvom ideja pa su na kraju izglasali dvije, te su se podijelili u dva tima. Jedan tim počeo je razvijati ideju Smarty-ja, robota namijenjenog za pomoć u učenju koji se do kraja projekta transformirao u mobilnu aplikaciju, dok je drugi tim razvijao solarni punjač koji puni nekoliko mobitela istovremeno direktnom energijom sunca. U početku su razvijali skice, te osmišljavali logotipe koji su naposljetku izrađeni u Canvi (prikazano Slikama 2-5)

Slika 2. Prva skica Smartyja       Slika 3. Skica Smartyja dok je još bio robot
Slika 4. Logo za Smarty aplikaciju    Slika 5. Logo solaris solarnog punjača

Što su više istraživali i učili, dolazili su do različitih ideja kako mijenjati i poboljšati svoj proizvod. Isto tako, naučili su da neke ideje moraju i odbaciti jer su u realnosti ipak teško izvedive, preskupe ili jednostavno nemaju smisla.

Zanimljivo je to što su se stavili u područja o kojima nikad nisu učili, a s druge strane nisu razmišljali da će im to stvarati problem. Takve probleme rješavali smo traženjem volontera, studenata robotike koji su bili voljni volontirati, sami čitali i učili o povezanim temama i odlučivali što mogu iskoristiti za potencijalne proizvode koje razvijaju.

Neke od dobrih strana sudjelovanja na ovom projektu su suradnja među učenicima različitih razrednih odjela, učenje o raspodjeli uloga i zadataka unutar tima, poticanje kritičkog razmišljanja i izražavanje neslaganja uz pozitivno argumentiranje i savjete, povećanje motivacije, želja za razmjenom ideja i misli te mnoge druge.

Učenici su za predstavljanje svojih ideja koristili različite alate poput Swaya, Google Sitesa, društvenih mreža, PowerPointa, Worda, uređivača videozapisa, … Sastavljali su scenarije te glumili u potencijalnim reklamama za društvene mreže, ali i počeli razmišljati o društvenim mrežama ne samo kao načinu zabave nego i mjestu na kojem cvjeta digitalni marketing. Okušali su se i u izradi prodajnih objava za Facebook (Slika 6) i Instagram (Slika 7).

Slika 6. Prodajna objava na Facebooku      Slika 7. Prodajna objava na Instagramu

Digitalni učenički inkubator koncipiran je po fazama koje imaju zadane rokove i zadatke koje treba ispuniti, a nakon svake faze slijedi odluka administratora iz koje se iščitava prolazi li projekt u sljedeću fazu i sugestije za eventualne popravke kako bi projekt bio bolje prezentiran u svakoj sljedećoj fazi, ali i finalnoj verziji. Zadatci i rokovi prate se na platformi Stellarplatform, gdje je moguće vidjeti koliko je projekata i pod kojim nazivom prijavljeno na natječaj.

Što su radili učenici OŠ Ljudevita Gaja Nova Gradiška?

Tim Smarty

Tim Smarty predstavio je aplikaciju za pomoć u učenju uz moto – Ne uči puno, uči pametno! Njihova misija je stvaranje proizvoda koji će pomoći učenicima, roditeljima, skrbnicima i svima koji su dio obrazovnog sustava na način da učenje bude zanimljivije i produktivnije.
Učenici su s mentoricom kreirali skicu aplikacije u alatu Canva (Slika 8):

Slika 8. Skica mobilne aplikacije Smarty

Svoju ideju predstavili su administratorima pomoću Swaya u ulozi mrežne stranice i PowerPoint prezentacije.

Predstavili su aplikaciju (Slika 9) „kojom ćete riješiti sve svoje probleme vezane uz manjak motivacije i koncentracije za učenje. Smarty će s učenicima ponavljati gradivo, podsjećat će na zadaće, testove i druge zadatke, odredit će vrijeme učenja i vrijeme pauze. Pomoći će kad se osjećaju potišteno ili usamljeno. Smarty nikad nije sam,unutar aplikacije nalazi se još mnoštvo učenika koji će pomoći sa zadacima ili jednostavno pružiti podršku.“

Tim Solaris

Tim Solaris je razvijao ideju solarnog punjača koji je zamišljen kao mala, lako prijenosna kutijica od eco-friendly materijala koja stane u torbu svakog avanturista, a može puniti čak tri mobilna uređaja istovremeno. Osim toga, poseban je po tome što ima opciju punjenja uređaja direktno energijom sunca, ali ima i opciju konverzije sunčeve energije u električnu za slučajeve kad vremenska prognoza ne ide u korist korisnicima punjača.

Svoj projekt predstavili su pomoću PowerPoint prezentacije i mrežne stranice napravljene pomoću Google Sitesa (Slika 10).

Tim Smarty i tim Solaris međusobno su surađivali za vrijeme projekta (Slika 11).

Sudjelovanjem u projektu učenici samostalno pronalaze i vrednuju informacije, upotrebljavaju različite multimedijske programe za predstavljanje ideja u suradničkome okruženju, izrađuju i objavljuju digitalne sadržaje, koriste različite alate i programe, analiziraju suradnju među članovima virtualne zajednice, prepoznaju i proučavaju poslove koji su poboljšani razvojem tehnologije i još mnogo toga.

Sudjelovanje u projektu učenike potiče na aktivno i odgovorno sudjelovanje u izvannastavnoj aktivnosti, povećava interes za školu i učenje, potiče kreativnost i kritičko razmišljanje, te potiče propitivanje, istraživanje i učenje novog i nepoznatog. Osim što učenici razmjenjuju informacije i iskustva, u nepoznatim situacijama na zanimljiv način uče kako učiti.

Literatura

1. Digitalni učenički inkubator. (2022). Online inkubator za razvoj kreativnog potencijala učenika i stvaranje nove vrijednosti. Preuzeto 14.6.2022. s https://digitalniinkubator.eu/ucenicki/
2. Školski portal. (2022). U Digitalnom učeničkom inkubatoru stvaramo nove generacije kreativaca i inovatora budućnosti. Preuzeto 14.6.2022. s https://www.skolskiportal.hr/aktualno/u-digitalnom-ucenickom-inkubatoru-stvaramo-nove-generacije-kreativaca-i-inovatora-buducnosti/

Sa stripom do lakšega opismenjivanja

Špela Ivančič

Sažetak

S učenicima drugog razreda osnovne škole upoznavali smo strip. Pomoću stripova mnogi učenici su dobili volju za čitanjem i oblikovanjem stripa. Nekad je strip bio zaboravljen, a sada je sazrio te na njega gledamo drukčije. Učenici su u parovima izradili vlastiti strip. Na kraju su stripove predstavili svojim kolegama i priredili izložbu stripova u razredu.

Ključne riječi: likovna umjetnost, slovenski jezik, strip, kreativnost, likovni rad.

1. Uvod

S učenicima smo obrađivali strip: kako je sastavljen i što je sve važno prilikom pisanja stripa. Upoznali smo nekolicinu stripova i njihove junake. Svrha zadatka je da učenici upoznaju nešto novo te da im se probudi želja za crtanjem stripa. Strip je negdje između slikovnice koju gledaju najmlađi i knjige koju čitaju malo starija djeca. Neke učenike je strip očarao već u prvom razredu, a sada u drugom razredu to je baš popularno štivo kojeg učenici uzimaju iz knjižnice i vole čitati.

2. Strip

Stripovi privlače djecu te ih motiviraju za čitanje. Pri tome se vrlo uspješno navikavaju na čitanje, stječu potrebne vještine i znanja za kasnije čitanje opširnijih tekstova. Mnogi učenici brže otklanjaju poteškoće s razumijevanjem jezika. Pomoću stripa brže savladavaju nove riječi i obogaćuju rječnik.

Slika 1. Crtanje niza (sekvence) sličica (kadrova) s olovkom (fotografija Špela Ivančič)

2.1. Ustroj stripa

Strip je pripovijedanje priče s nizom sličica kojima je obično dodan kratki tekst. Preduvjet za nastanak stripa je slika odnosno crtež, značenje teksta je drugorazredno. Strip se može stvoriti bez teksta, ali ne i bez crteža. Tekst nije dodatak stripu nego samostalni sastavni dio koji zajedno s crtežem čini cjelinu. Tekst stripa čini grafičku komponentu kod koje se uzima u obzir oblik slova i oblačića za tekst te prostor u kojeg je tekst uključen.

Likovi moraju biti nacrtani jednostavno da čitatelj može prepoznati njihovu priču. Crtač likove prikazuje tako da su uvijek jednako odjeveni i imaju svoje karakteristike kao što su brkovi, šešir, brada, naočale … Tekst možemo nadomjestiti različitim znakovima ili simbolima.

2.1.1. Zvučni efekti

Stripovi uključuju i zvučne efekte. Što su slova veća i riječi duže, to je glasniji i duži zvuk. Nekim grafičkim simbolima predstavimo izgovoren i neizgovoren tekst (npr. simbol za hrkanje ZZZZZ, nešto se dogodi … Bang!, Booom, Auuuuuuč). Ovisno o priči, mijenjaju se i oblici (veličina, širina, visina, međusobna prepletenost ….) sličica.

Slika 2: Crtanje stripa u parovima (fotografija Špela Ivančič)

2.1.2. Oblici oblačića

Najčešće vidimo uobičajene oblike oblačića s “repićem” koji ilustriraju što lik govori. Oblačići koji su s likom povezani s manjim oblačićima ilustriraju njegove misli. Nazubljeni oblik oblačića je rezerviran za glasne krikove, viku, lupanje … Popratni tekst koji dodatno opisuje prizor zapisan je iznad ili ispod oblačića u pravokutnom okviru.

3. Izrada stripa

Učenici su strip najprije u cijelosti nacrtali olovkom. Iscrtali su okviriće i niz sličica (kadrova). Ovaj raspored je važan za zoran tijek priče. Sami su odredili grafički oblik stripa, veličinu sličica, oblik oblačića, vrstu fonta i izgled pojedinih sličica. Glavne junake odnosno osobe u priči iscrtali su u različitim položajima, karakternim situacijama, … Pritom su odabirali između totala odnosno općeg plana (osobe su malene, beznačajne) i krupnog plana (osobe su predstavljene izbliza, još uvijek vidljive u cijelosti). Kad su željeli povećati emocionalnu napetost izabrali su krupni plan. Potom su počeli zapisivati sastavljen strip, bojati i dodavati detalje, koji nisu bili zapisani olovkom.

Slika 3. Bojanje stripa po nizu sličica (fotografija Špela Ivančič)

3.1. Sličice

Učenici su sličice razvrstali u redove. Sličice se čitaju slijeva udesno, a zatim odozgo prema dolje. U većini primjera su sličice jednake veličine. S većim sličicama željeli su naglasiti značajnije događaje. U stripu se može prikazati i brzina kretanja. Tako u stripu dobijemo ritam događanja, kako priča raste ili se smiruje. Strip nas podsjeća na filmsku traku. Sličice mogu imati različite oblike: pogled kroz bravu ili dvogled, nazubljene rubove kod akcijskih prizora, oblik srca kod romantičnih prizora, valovite rubove kod scena fantastike. Ako lik skoči iz sličice i više se ne vidi, to dodatno naglašava radnju. Sličice mogu biti i bez ruba što ilustrira beskonačnost.

4. Evaluacija

Crtanje stripa je za učenike predstavljalo veliki izazov. Za vrijeme crtanja su upoznali mnogo novih stvari i pritom osjetili veliko zadovoljstvo što su uspjeli napraviti strip. Učenici su upoznali značajke stripa. Opažamo kako su istovremeno crtali i drugačije i slično. Njihovi su glavni junaci imali svoje priče koje su na kraju pročitali kolegama iz razreda.

Slika 4. Pričanje stripova kolegama iz razreda (fotografija Špela Ivančič)

5. Zaključak

Strip je prvo čitalačko iskustvo učenika s kojim obogaćuju riječnik i utažuju želju za maštanjem. Strip je jedan od dobrih načina poticanja kreativnog stvaralaštva na nastavi. Pomoću stripa možemo uspješno postići pismenost učenika u osnovnoj školi, što sam željela pokazati ovim člankom. Svi učenici su bili predani crtanju stripova i veseli konačnim uratkom.

Slika 5. Izložba stripova u razredu (fotografija Špela Ivančič)

Literatura

1. Štandeker, Š.(2010). »Slogovna in vsebinska raznolikost stripovskega izraza« Tomaž Lavrič STRIPI/COMICS. Moderna galerija, Ljubljana, str. 5 – 10.
2. McCloud S. (2011). Kako razumeti strip: o nevidni umetnosti. Ljubljana: Cankarjeva založba.
3. https://sl.wikipedia.org/wiki/Strip,(15.15), 15.3.2019.

Umjetnost i ekologija u likovnoj kulturi

Nataša Bezić

Sažetak

Cilj ovog projekta je da se kroz nastavu likovne kulture potaknu učenici na razmišljanje o otpadu i načinu postupanja otpadom. Nastojim podići svijest mladih o važnosti reciklaže u vremenu klimatskih promjena u našoj životnoj sredini. Predstavit ću primjere dobre prakse nastave likovne kulture u kojem učenici istražuju i spoznaju odnose između ekologije i umjetničkog područja, uče se gledati i misliti interdisciplinarno te stvaraju vlastite kreacije od recikliranih ili prirodnih materijala. Škola, kao odgojna i obrazovna ustanova, u likovnoj kulturi potiče vizualno istraživanje i likovno izražavanje, razvija se kritičko razmišljanje, svijest i osjetljivost mladih na ekološki problem koji je obuhvaćen i međupredmetnom temom „Održivi razvoj“.

Ključne riječi: reciklaža, kreativnost, plastično oblikovanje, instalacija.

Uvod

U umjetničkoj interpretaciji, još od šezdesetih godina, ekologija podrazumijeva reciklažu proizvodnog viška. Čitav niz umjetnika stvara na temu reciklaže ambalaže. Odbačeno postaje uporabno, dobiva novi smisao, stavlja se u novi kontekst, koji otvara put novoj estetici. Potreba da se reagira na masovnu proizvodnju i gomilajući otpad otvorila je prostor kreativnom istraživanju i stvaranju.

Ovim likovnim projektom obuhvatila sam učenike sedmih i osmih razreda smatrajući da su motorički dovoljno spretni rezati, piliti, vezivati tvrđe materijale, kao što su plastika, daske, žica i slično. Osnovni otpadni materijal, koji smo koristili, su plastične boce, drvene daščice i kartonske kutije, međutim, odlučili smo koristiti i neke materijale koje se mogu naći i u prirodi, a to su grane, školjke, šišarke i sl. Na taj su način povezali staru ambalažu i prirodan materijal, stvorili nove predmete koji odlično mogu funkcionirati i kao objekti i instalacije u zatvorenom, a poneki i na otvorenom prostoru.

Središnji dio

Problem otpada i održivog razvoja provlači se kroz kurikulume različitih predmeta, pa tako i likovne kulture. U uvodnom dijelu projekta, učenici su se kroz kraću prezentaciju upoznali s pojmom reciklaže te zašto je ona važna. Navela sam i podatke o vremenu dekomponiranja različitih materijala u prirodi. Uz fotografije koje prikazuju zagađen okoliš, učenici su osvještavali osjetila i emocije vezane za fotografije. Na kraju uvodnog dijela mogli su riješiti kratki kviz o razvrstavanju otpada. https://wordwall.net/hr/resource/1543143/priroda-i-dru%c5%a1tvo/razvrstaj-otpad

Nakon kraćeg uvodnog dijela, predstavila sam radove nekoliko umjetnika ((Veronika Richterova, Pablo Picasso, Caroline Lathan Stiefel, Robert Rauschenberg…). Dobili su vizualne informacije o načinu rada umjetnika te uvidjeli da se pomoću otpada može stvoriti nešto novo, jedan novi rad. Mogli su uočiti različitost razmišljanja poimanja reciklaže, ready-madea ili assemblagea. Pojam reciklaže se svakodnevno koristi, međutim, važno ga je osvijestiti i u umjetničkom kontekstu. Učenicima sam zatim zadala da istraže na internetu grupu Cracking.art, trebali su odabrati djelo i istražiti koji materijal koriste umjetnici te umjetničke skupine.

Potaknuti vizualnim inputom otvarale su se nove ideje i razmišljanja. Različit je bio pristup zadatku, ovisno o materijalu s kojim su radili, jednima je cilj bio prenamjena otpada, drugima kreiranje maštovitih formi i predmeta s novim estetskim vrijednostima.

U praktičnom dijelu radilo se u grupama, ovisno o zadatku. Učenici su prethodno skupljali materijal koji su nalazili u vlastitom domu ili u okolini. To su bile plastične boce, plastični otpad iz svakodnevne uporabe ili prirodni materijal koji su nalazili u šumi, plaži i sl. (grane, daščice, slama, školjke, šišarke). Kreacije ovise o raspoloživom materijalu, a mašta može svašta. Pozitivan je način rada u grupi jer učenici sami dijele uloge ovisno o sposobnostima, netko se dobro snalazi u rezanju tvrđih materijala, spajanju, lijepljenju, a netko u maštovitom osmišljavanju oblika, estetskom i vizualnom izgledu likovnog rada.

Učenici sedmog razreda koristili su prirodan materijal, zadatak je bio oblikovati u visokom reljefu maštovitu kućicu. Radili su po dvoje učenika u grupi. U ovom je zadatku trebalo kombinirati skupljene materijale naglasivši pritom kontrast različitih tekstura. Pri lijepljenju i spajanju dijelova može se koristiti drvofix koji se izvrsno stapa s prirodnim materijalima, naročito drvom. U završnoj fazi rada, kućice su oslikane bijelom, akrilnom bojom, kako bi tekstura i detalji bili vidljiviji.

Slika 1. Likovni radovi učenika OŠ Mate Balote Buje, 7.razred

Učenici osmog razreda radili su više zadataka. Prvi zadatak bio je oblikovanje stolne lampe ili lustera (Oblik i funkcija, dizajn predmeta). Radili su individualno. Prethodno su crtali idejne skice, a u praktičnom dijelu koristili su plastični otpad kojeg su rezali, bušili, topili peglom, plastične dijelove su spajali toplim ljepilom ili tankom žicom. Plastične boce znaju biti tvrde, ali učenici su se izvrsno snašli, koristili su kvalitetne škare i skalpel, rupe u plastici su bušili spravom za bušenje papira. U školi imam više starih pegli pa smo njih koristili za obradu oštrih rubova izrezane plastike. Evo nekoliko primjera:

Slika 2. Likovni radovi učenika OŠ Mate Balote Buje, 8.razred

U drugom su se zadatku učenici posebno zabavili. Svaki je razred oblikovao svoju skulpturu koja može funkcionirati kao prostorni objekt ili instalacija i u vanjskom prostoru. Motiv je bio konstrukcija neobične nastambe, a materijal prirodan (grančice, daščice, šišarke). Sve su povezivali tankom špagom. Postolje i glavne nosive grane je školski majstor pripremio od jedne manje daske i 4 deblje grane. Na toj su osnovi učenici gradili svoju maštovitu nastambu. Zanimljivo je kako motorika ruku ovdje dolazi do izražaja, ali i sposobnost pronalaska rješenja na koji način slagati elemente kako bi na kraju dobili čvrstu i stabilnu konstrukciju. Neki su učenici prvi put spajali grančice špagom, a ne ljepilom. Spontano su podijelili uloge u razredu, jedna je skupina izrađivala manje ukrase, a druga konstrukciju. Razmjenjivali su mišljenja i ideje, zaista ih je bilo lijepo promatrati kako predano rade. I ove smo prostorne objekte oslikali bijelom akrilnom bojom, kako bi naglasili sve detalje, ali i same konstruktivne elemente.

Slika 3. Likovni radovi učenika OŠ Mate Balote Buje, 8.razred

U trećem zadatku motiv je bio glazbeni instrument (gitara). Inspiraciju su dobili promatrajući Picassovu Gitaru (1914.) Opet su radili u manjim skupinama, a u oblikovanju skulpture koristili su se svim materijalima koje su skupili: karton, role wc papira, kutije, žica, špaga, papir i sl.

Slika 4. Likovni radovi učenika OŠ Mate Balote Buje, 8.razred

Sve smo radove, na kraju, izložili u gradskoj galeriji s pripadajućim katalogom, pritom smo javnosti predstavili sve pojedinosti ovog malog projekta. Učenici, a i roditelji, su bili izrazito ponosni na svoje kreacije. Tijek rada i fotografije ostalih radova mogu se pogledati na ovoj poveznici.

Zaključak

U nastavi likovne kulture zadaci predstavljaju učenicima kreativnu igru u kojoj oni aktivno sudjeluju od idejnih skica, pronalaska rješenja, praktičnog dijela u kojem razvijaju motoričke vještine, te na kraju, analize i kritičkog promišljanja. Učenicima je daleko zanimljivije stvarati od nečeg neuobičajenog, materijala kojeg nikad nisu koristili prije ili nisu ni razmišljali o tome da bi ga mogli ponovo iskoristiti. Svaki će učenik pronaći u čemu se najbolje može izraziti, kreativno razmišljanje se dovodi na višu dimenziju, a istodobno razvijaju svijest o važnosti reciklaže. Istaknula bih da se današnja generacija učenika slabije snalazi u preciznim motoričkim aktivnostima ili aktivnostima koje ne predstavljaju samo puko rezanje papira ili kartona i lijepljenje istog.

U razdoblju digitalizacije, on line nastave, učenici većinu svog slobodnog vremena provode pred računalom ili mobitelom. Kreacije od recikliranih materijala razvijaju moždane vijuge, potiču ih na inovativno razmišljanje da od obične plastične boce ili kutije izrade neki ukrasni predmet ili predmet za ponovnu uporabu. Vjerujem da ćemo ih potaknuti da i u slobodno vrijeme krenu stvarati svoje kreacije.

Online nastava u likovnom

Rad s učenicima s posebnim potrebama

Ela Leskovšek

Sažetak

Umjetničko izražavanje može imati i terapeutski učinak tijekom rada od kuće i nedostatka društva, jer učenici mogu izraziti svoje osjećaje kroz kreativni proces. Takvo stvaranje također djeluje opuštajuće, jer se razlikuje od učenja drugih predmeta. Uz to, roditelji dobivaju uvid u djetetov rad i mogućnost veće povezanosti s njim. Učenici s posebnim potrebama imaju više motoričkih problema, pa je roditeljska pomoć bila dobrodošla. To im je predstavljalo teret, pa je bilo potrebno predati zadatke koji su bili dovoljno jednostavni da su ih čak i učenici s većim poteškoćama mogli ispuniti.

Problemom opadanja motivacije tijekom rada od kuće bavili smo se na razne načine, tijekom praznika dolazili smo izrađivati ​​ukrase i predmete za dom i uz redovite pozitivne povratne informacije.

Posao je rađen s malim setom materijala i pribora, pa smo potaknuli upotrebu svakodnevnih predmeta iz kuće ili prirode. Promijenili smo slijed skupova učenja. U mjesecima prije zatvaranja škola koristili smo složenije tehnike ili materijale koji se ne mogu koristiti kod kuće i trebaju puno čišćenja nakon posla. Za kućne satove ostale su jednostavnije tehnike. Prijenos gradiva i zadatak morali su biti još detaljniji i postupniji nego u učionici.

Ključne riječi: učenje, kreativnost, motivacija, opuštanje, improvizacija.

Uvod

Učenje na daljinu, posebno u osnovnoj školi s nižim obrazovnim standardom, jedinstveni je izazov za učitelje i učenike. Zapravo smo očekivali dolazak drugog vala epidemije, pa su početkom godine razrednici e-mailom otvorili školske račune Arnes za sve učenike. Svi su vježbali otvaranje primljenih e-mailova, sastavljanje novih i otvaranje privitaka. Teži je zadatak bio priložiti fotografije radi povratne informacije učiteljima. Studenti su također ukratko upoznati s upotrebom alata Zoom i Viber. Kako sam svoj predmet prilagodila novim uvjetima, donosim u nastavku, kada ću podržati i rezultate aktivnosti učenika od 6. do 9. razreda.

Preuređivanje slijeda skupova učenja

Zbog svega navedenog, također sam morala promijeniti godišnji plan rada i pripremiti sebe i svoje učenike za njega u tehničkom (provedbenom) smislu. Godišnji plan sadrži nekoliko umjetničkih grana. Ovaj put započeli smo školsku godinu sa zahtjevnijim setovima, kako u smislu interpretacije nastavnog materijala, tako i u pogledu provedbe i složenosti materijala i pomagala. I na kraju, ali ne najmanje važno, prvo smo razgovarali o tehnikama koje su manje zahtjevne za rad kod kuće, u kućnim kuhinjama i dječjim sobama zbog zahtjevnijeg čišćenja radnog područja nakon posla.

Kreativnost

Crtanje, slikanje i modeliranje mogu se svjesno koristiti kao mostovi između ljudskog unutarnjeg i vanjskog svijeta (Mees-Christsteller, 1992. u Kustecu, 2017.). Učenici svoj vizualni jezik razvijaju prema svojoj osobnoj i unutarnjoj viziji. Taj razvoj može kočiti obilje motiva i određeni načini izražavanja kojima su učenici izloženi od najranije dobi. Sjetimo se samo utjecaja crtića, bojanki itd. Vrlo rašireni i popularni motivi mogu studentima pružiti (relativni) uspjeh proizvoda, ali od njih zahtijevaju manje mentalne energije, što smanjuje njihovu kreativnost i inhibira razvoj vlastitog umjetničkog izraza.

Već tijekom ljetnih praznika pripremala sam PowerPoint i Word prezentacije za područje crtanja, pisanja i kiparstva. Građu sam uglavnom crpio iz udžbenika većinskih škola i iz kurikuluma za likovnu umjetnost, ali koristila sam ih samo kao osnovu ili orijentaciju. Ovi su programi preteški za naše učenike, ali ni oni za prvu trijadu nisu im prikladni jer su prilagođeni maloj djeci. Morao sam dati materijal kojim sam raspolagao na takav način da je nastava likovne umjetnosti bila prikladna za učenike s prilagođenim programom. U tome sam si pomogao svojim nastavničkim iskustvom u ovoj školi. Znam da upute za lekciju, kao i sam materijal, moraju biti napisane jednostavno i logično, u malom opsegu, nadogradnja osnova postupna je, već raspravljeni sadržaj potrebno je ponoviti nekoliko puta. Ispravno je upotrebljavati tiskana slova i što manje posebnih izraza prilikom pisanja, također može biti korisno za neke riječi upotrijebiti sinonim, poznatiju riječ iz svakodnevnog života.

U razumijevanju zadatka učenici se oslanjaju na nekoliko komunikacijskih kanala odjednom (vid, sluh, riječ, pokret), pa im je uskraćena kombinacija svih ovih metoda na satu od kuće. Stoga su proizvode učinili zanimljivima “na svoj način”, jer nisu mogli kopirati ideje i rješenja od svojih kolega iz razreda. Ako sam studentima dao gotovo potpunu slobodu, neki su se “izgubili”, pa mora postojati neki okvir, ograničenje, smjer. U tom kontekstu studenti zatim izražavaju svoje ideje.

Likovna umjetnost kao terapija

Umjetničko izražavanje može imati i terapeutski učinak tijekom rada od kuće i nedostatka društva, jer učenici mogu izraziti svoje osjećaje kroz kreativni proces. Takvo stvaranje također djeluje opuštajuće, jer se razlikuje od učenja ostalih školskih predmeta.

Čini mi se važnim naglasiti da cilj stvaranja nije savršena umjetnička kreacija, već proces stvaranja koji je usmjeren na osobni rast i samoostvarenje pojedinca. Za dijete je stvaranje igra, a ne zadatak. To znači da dijete opušteno stvara raznim umjetničkim sredstvima, a važnije od konačnog proizvoda su djetetova aktivnost i iskustvo oko nje (Geršak, 2010).

Mislim da nije važan samo rezultat, već i proces rada (izražavanja), pa nisam tražio od učenika da odmah započnu sa zadacima, već da za to odvoje malo vremena. A možda prije odrade i druge, posebno teške zadatke (matematika, slovenski jezik). Kad ovo ostane iza njih, moći će se opuštenije posvetiti umjetničkom stvaranju. Vikendi su također dobrodošli u tom pogledu kada će roditelji (skrbnici, pratitelji, itd.) Imati više vremena za njih. Uz pomoć umjetničkog izraza mogu se između njih dogoditi i različite komunikacije, ili kako kaže Valdes (u Krkoč Lasič, 2014): „umjetnička komunikacija otkriva mnogo više“). Verbalna komunikacija stoga nije jedina i ne nužno najuspješnija.

Materijali i likovna umjetnost

Likovna umjetnost je kreativan rad s umjetničkim materijalima: olovkom i papirom, tintom, bojama, kredom, ugljenom, kolaž-papirom, drvom, metalom, glinom itd. – sa svime što se može koristiti za plastično ili plastično izražavanje (Vogelnik, 2003. u Kustecu, 2017.).

Prije zatvaranja škola izrađivali smo kipove od gline, laminirali ih, slikali, miješali boje i tiskali. Međutim, u učenju na daljinu morali smo se ograničiti na olovke, bojice i možda čak i flomastere, jer je to bilo jedino što su učenici imali kod kuće. Za ljepilo sam im dao recept kako napraviti, kuhati, škrobiti uz pomoć roditelja. Najviše smo se fokusirali na crtanje u kombinaciji s pisanjem i grafičkim dizajnom. Također smo razgovarali o mobilnoj skulpturi – dizajnu mobitela i papira. Učenici su prvo tražili izgovore da ne mogu ići u trgovinu, da nemaju ništa kod kuće, ali nakon poticaja tražili su samo materijal i predmete koje su koristili kod kuće ili u prirodi.

Unutarnja i vanjska motivacija

Motivacija je želja da se nešto učini. Vanjska motivacija može biti opipljiva (procjena, prepoznavanje) ili psihološka (pohvala ili važan položaj u grupi). Unutarnja motivacija dolazi iz unutarnjeg zadovoljstva, iako može donijeti i “nagrade” (Motivacija, b. D.).

Učenici kojima je teško okupiti se u školi, na moje zadovoljstvo, postigli su bolje rezultate na poslu od kuće. Snimio sam aktivnosti učenika. Otkrio sam da su najaktivniji učenici bili učenici šestih razreda, prva dva tjedna čak 100%. Kasnije su se polako počeli udaljavati od školskog rada, što također primjećuju kolege, na kraju je aktivnost bila ukupno 72%. U prosjeku su svi učenici svih razreda izvršili 57% zadataka. Najlošije je prošao razred 9: 23%. Svi studenti koji su se u međuvremenu razboljeli kasnije su radili domaću zadaću. Zbog vanjske motivacije, aktivnost nekih učenika povećala se ili se čak pojavila u posljednjih tjedan dana prije dolaska u školu.

U razdoblju prije i tijekom božićnih i novogodišnjih praznika primijetila sam porast aktivnosti učenika, jer su se umjetnički zadaci uglavnom odnosili na ukrase. Očito je da su se prepustili svečanom ozračju (unutarnja motivacija). Primjer: Učenik koji se nikada nije prijavio od kuće izvršio je samo jedan zadatak u kojem je iz kuhinje koristio „zlatne kuglice“ koje mi nemamo u školi i želio ih je upotrijebiti barem jednom.

Potvrda, povratne informacije

Učnici trebaju povratnu informaciju, kao i potvrdu. Potonje nismo prenijeli u brojčanom obliku, već riječima ili “emotikonima”. Svi su bili pozitivni, ohrabrujući. Cijelo smo vrijeme težili opuštenoj atmosferi, jer ona potiče kreativnost. Pozitivne povratne informacije jačaju samopouzdanje, a to pomaže učenicima da nastave raditi.

Zaključak

Učenje na daljinu izazov je koji učiteljima i učenicima predstavlja niz problema koji su svi rješivi. Uz pomoć odgovarajućih uputa i uz sudjelovanje voljenih kod kuće. Ovo potonje također je izvrsna prilika za roditelje (ili druge umjesto njih) da se bolje upoznaju s procesom učenja, s učiteljima i, prije svega, sa svojom djecom. Za neke to nije ništa novo, ali za mnoge je prilika koju bi trebali iskoristiti. U isto vrijeme, naravno, svi smo sretni što je školovanje ponovno započelo na gotovo normalnim stazama.

Literatura

1. Geršak, V. (2010). Art terapija za najmlajše. Preuzeto s https://www.ringaraja.net/clanek/umetnostna-terapija-za-najmlajse_1579.html
2. Krkoč Lasič, S. (2014). Ko notranji svet postane viden. Preuzeto s https://www.dnevnik.si/1042619345
3. Kustec, K. (2017). Uporaba izrazno-ustvarjalnih medijev v socialnem delu in sorodnih poklicih pomoči. Socialno delo, 56 (2), 81-98.
4. Motivacija. (B.d.). Preuzeto s https://www.brstpsihologija.si/motivacija/

Prirodna znanost u nastavi

u prvom trijadu

Julija Grm

Sažetak

Igra je jedan od najučinkovitijih načina učenja i zato dijete stječe prirodoslovno iskustvo, vještine i znanje u znanstveno-didaktičkim igrama. Ove igre potiču dijete da koristi različita osjetila i tako produbljuje djetetovo iskustvo prirode i čini to iskustvo jačim i trajnijim. Djeca također razvijaju prirodoslovne vještine dok pažljivo promatraju, uspoređuju i opisuju te se susreću s nepoznatim predmetima i materijalima tijekom igre, pa ih se potiče da prihvate nove informacije jer žele znati više. Dakle, učenje se temelji na stvarnom iskustvu koje proizlazi iz djetetove inicijative, a ovo je učinkovit put do trajnog i korisnog znanja.

Ključne riječi: igra, znanost, kreativnost.

Uvod

Djeca razvijaju svoju kreativnost u znanosti i didaktičkim igrama. Ovdje su najprikladnije igre bez unaprijed oblikovanih ciljeva i metoda, ali čak i djelomično strukturirane igre omogućuju izražavanje djetetove kreativnosti. Likovi iz bajkovitog svijeta mogu nam pomoći, ali moramo ih pažljivo i promišljeno uključiti u igru. Djeca brzo preuzimaju priče i bajke koje odgajatelj može koristiti za učenje, istovremeno vodeći računa da konačni učinak donosi istinu znanosti (Kos i Jerman, 2012).

Središnji dio

Djeca napreduju u drugim područjima znanosti i didaktičkim igrama. Razvijaju komunikacijske vještine i jezik dok potiču djecu na razmjenu ideja, razmjenu mišljenja, pronalaženje zajedničkih rješenja i pregovaranje. Dijete također razvija motoričke vještine, jer igra uključuje kretanje po neravnom, raznolikom terenu, prelazak grana i cjepanica, preskakanje potoka, savijanje ispod debelih grana, svladavanje skliskih ili strmih površina … (Kos, 2013).

U prirodnim znanostima djeca stječu osnovna znanja o prirodi, i to:

• stječe osnovna znanja za održivi razvoj;
• nudi okoliš kao istraživačko, kreativno i kritičko učenje;
• okoliš kao obrazovni prostor;
• život u skladu s prirodnim zakonima (Katalinič, 2013).

Prirodna znanost može se definirati kao istraživanje živih i neživih svjetova. Tijekom povijesnog razvoja čovjek je oblikovao i izoštrio svoj osjećaj promatranja prirode, što je zauzvrat omogućilo pojavu prirodne znanosti. Prirodna znanost u predškolskom razdoblju predstavlja za dijete prvo iskustvo u prirodi, gdje prvi put doživljava kontakt s prirodom i u velikoj mjeri određuje i uvjetuje njegov stav prema njoj. Prvo iskustvo postaje vodič za daljnje iskustvo u prirodi. Interes djeteta za divljinu je velik i vrlo je važno kakvu dobiva objašnjenje, jer ne smije biti neslaganja između stvarnog (prirodnog) i djetetovog duhovnog (reprezentacijskog) svijeta (Katalinič, 2010).

Najbolji način za postizanje ciljeva iz znanstvenih sadržaja je pomoći djeci da se zaljube u prirodu. Ako su s njom u stalnom pozitivnom kontaktu i ako je mogu aktivno istraživati ​​i upoznavati, naučit će je poštivati ​​i voljeti. Tamo gdje djeca imaju tu priliku, razvijaju odnos s poštovanjem prema prirodi i žele je održavati i brinuti se o njoj. Inače, istraživanje i upoznavanje prirode nije moguće, jer djeci nije dopušten stalni pozitivan kontakt s prirodom. Dakle, oni ne poznaju prirodu, ne zaljubljuju se, čak mogu razviti strahove u vezi s ovim područjem. To zauzvrat dovodi do toga da se na prirodu gleda kao na izvor sirovina, ali teoretski je znanje dovoljno i ne pomaže djetetu da stekne stvarnu brigu o prirodi i njezinoj dobrobiti. Istraživanjem se postižu važni obrazovni ciljevi, razvijaju se intelektualne sposobnosti, znanstveno razmišljanje i potiče domišljatost u problematičnim situacijama. Takav pristup povezuje se sa stvarnim okruženjem i iskustvima djece i time ih motivira za učenje. Dijete stječe nova znanja koja mora steći samostalno otkrivajući ono što prije istraživanja nije znalo. Nova iskustva, međutim, daju djetetu radost, zadovoljstvo i ohrabrenje za daljnji rad. Istodobno, uči svladavati prepreke koje mu na putu do cilja. To mu pomaže u kasnijem životu, jer će uvijek tražiti one putove koji će biti pravi za ulaganje dodatnih napora (Cencič, 2002).

Zaključak

Za dijete je važno istraživati, jer je istraživanje u središtu svega što radimo u životu. Sve je u životu povezano s pozitivnim promjenama i te promjene mogu doći samo s novim iskustvima. Sama definicija istraživanja je da dijete putuje kroz nepoznato da bi naučilo ili otkrilo nešto novo. Djeca neprestano istražuju sve što je nepoznato i tako je njihova znatiželja još veća. Dakle, on neprestano uči i raste. Važno je da dijete nikada ne prestane biti znatiželjno, ne prestaje postavljati pitanja i ne prestaje istraživati. Kad to postignemo, djeca su otvorena uma i nikad se ne boje nepoznatog, ali moramo im usaditi ideju da hrabro krenu istraživati. Didaktičkim igrama djeca formiraju stav prema prirodnom okruženju, jer se često mogu vratiti do ugla šume., tamo se osjećaju dobro, vežu se za njega i uspostavljaju poseban odnos. Za njih to može biti mjesto na kojem se osjećaju sigurno i kod kuće, a istovremeno im nudi novi izazov. Pozitivno iskustvo u prirodnom okruženju zasigurno ostavlja traga u djetetovom formiranju odnosa prema prirodi.

Literatura

1. Cencič, M. in Cencič, M. (2002). Priročnik za spoznavno usmerjen pouk. Ljubljana: Mladinska knjiga.
2. Katalinič, D. (2013). Pomembnost okloljskih vsebin v predšolskem obdobju v kontekstu temeljnega vzgojno-okoljskega izobraževanja. Okoljsko izobraževanje za 21. stoletje –znanstvena monografija. Maribor: Pedagoška fakulteta.
3. Kos, M. (2013). Začetno naravoslovje ob didaktičnih igrah v naravnem okolju. V Duh (Ur.), Okoljsko izobraževanje za 21. stoletje –znanstvena monografija. Maribor: Pedagoška fakulteta.
4. Kos, M., Jerman, J. (2012). Izkušnje z živim v zgodnjem otroštvu-pot do znanja in pozitivnega odnosa do narave. V Duh, M. (Ur), Ekološka in etična zavest skozi edukacijski odnos do narave in družbe –znanstvena monografija. Maribor: Pedagoška fakulteta.
5. Skribe -Dimec, D. (2007). Naravoslovne škatle. Modrijan: Ljubljana

Dobra plesna motivacija

kod najmlađe djece

Karmen Esih

Sažetak

Ples je igra za dijete u kojoj kroz život uči o životnim vrijednostima koje mu donose samozadovoljstvo, opuštenost i radost, prijateljstvo, povjerenje, sposobnost komunikacije. Djeca su kreativna i znatiželjna. U vrtiću se ples sve više uključuje u sva područja aktivnosti. To nije samo jedan od sadržaja sportske i glazbene umjetnosti. Živimo u vremenu kada djeca veći dio dana provode u vrtiću, pa moramo slijediti sve njihove razvojne potrebe, uključujući potrebu za kretanjem i igrom. Ples ima brojne pozitivne osobine kao što su tjelesna aktivnost, kreativnost, socijalizacija, opuštanje, podešavanje vlastitog tijela, emocionalnost i još mnogo toga. Dijete se izražava plesom, zabavlja se i komunicira lakše nego riječima. Ples je poput govora tijela, kroz koji dijete može stvarati, opustiti se, pokazati kako se osjeća i što proživljava.

Ključne riječi: pokret, ples, kreativnost.

Uvod

Jednostavno kretanje otkriva se kod bebe, kasnije dijete uči skakati, trčati, penjati se i također plesati. Od velikog je značaja u razvoju djeteta ples. Mnoga istraživanja pokazuju da se razvoj odvija na takav način da djeca prvo kontroliraju pokrete glave, zatim trupa i na kraju donjih ekstremiteta. Budući da se djeca vole puno igrati, kretati i stvarati, vrlo su znatiželjna i otkrivaju svijet oko sebe kroz iskustvo stečeno pokretima. Posebno se žele uspoređivati ​​s drugima i mjeriti svoje sposobnosti.

Središnji dio

Za dijete je ples igra u kojoj kroz život uči o životnim vrijednostima koje mu donose samozadovoljstvo, opuštenost i radost, prijateljstvo, povjerenje, sposobnost komunikacije (Zagorc, Vihtelič, Kralj, Jeram, 2013). Djeca pokušavaju spontano izraziti glazbu pokretom. Takve igre također ubrzavaju i jačaju samoinicijativu, opuštanje i prilagodbu, a istovremeno se dijete navikava gledati druge i slijediti pravila međuljudskih odnosa u grupi. Ples se tiče pokreta, radosti, opuštanja, komunikacije, estetskog iskustva itd. Istovremeno.

Potreba djeteta za kretanjem urođena je, a izraz tijela prirodan je za djecu. Pokret i izražavanje tijelom opuštaju, zadovoljavaju i čine ih sretnima. Djeca se slobodno kreću, igraju se svojim tijelom i spontano su kreativni (Zagorc, Vihtelič, Kralj, Jeram, 2013).

Dječje tijelo djeluje kao primatelj, posrednik i izvođač dok prima i reagira na kinestetičke, ritmičke i socijalne podražaje. Dijete počinje biti svjesno svog tijela i raznolikosti svojih pokreta, vremena i prostora, a prije svega različitih mogućnosti korištenja svoje energije. Razvojem motoričkih sposobnosti razvija se cjelokupna sposobnost upravljanja tijelom, što uvelike ovisi o kontroli kretanja i uvjetuje kognitivni, emocionalno-socijalni i psihomotorni razvoj (Zagorc, Vihtelič, Kralj, Jeram, 2013).

Ples je dio ljudske kulture tisućama godina i poznat je svim poznatim kulturama u svijetu.

Ples je neverbalni jezik koji komunicira misli, percepcije, osjećaje, osjećaje, iskustva, sklonosti, čežnje i razumijevanja kroz brojne geste i pokrete, držanja i pokrete, pokrete, izraze lica i izraze očiju. U sebi nosi kulturnu misiju, priliku za kontakt s umjetnošću i zabavom. To je dio općeg obrazovanja ljudi.

Manifestacije plesa:

• skakanje i navijanje za djecu,
• ples velike gužve,
• vrhunski umjetnički ples (balet) i sportski ples.

Možemo uživati ​​u tome izvodeći ples sami ili se diviti promatrajući estetsko savršenstvo pokreta. Čak i mala djeca uživaju u ritmičnim pokretima tijela, rotaciji i milovanju. Pritom spontano izražavaju svoje osjećaje. Njihova je ustrajnost duža u plesu nego u drugim, statičnim aktivnostima. Uz ples i pjevanje, djeca razvijaju i ritmičku ili metričko slušanje i naučiti o strukturnim i dizajnerskim značajkama glazbe.

Dakle, ples nije samo funkcija mišića, već koordinacija pokreta, percepcija ritma glazbe i koordinacija između pokreta, fleksibilnosti tijela, emocija, razmišljanja, ritma i zvuka.

U prošlosti su se ljudi više družili, a njihova okupljanja na raznim zadacima i praznicima vrlo su često bila praćena narodnom pjesmom i plesom. Često su plesali dok su pjevali, ponekad uz instrumentalnu pratnju glazbenika, ponekad bez pjevanja i sviranja glazbenika.

Ples i plesna tradicija kulturna su baština koju moramo upoznati i djecu. Putem plesa možemo djeci približiti narodnu tradiciju. U vrtiću se ples može uključiti u aktivnosti kojima izvodimo rajal i igre prstima narodnog podrijetla.

Proces učenja plesa vrlo je važan kod djece.

Učitelj, odgojitelj predstavlja ples. Može plesati sam ili koristiti video.

Demonstrira i opisuje kraće završene plesne faze i broji ih prilikom izvođenja. Nakon toga slijedi oponašanje učenika tijekom brojanja, koje se može zamijeniti pjevanjem pjesme na sljedećem ponavljanju.

Ako ples ima nekoliko slika ili plesnih faza, prvo djecu učimo prvu, zatim drugu, zatim kombiniramo to dvoje i tako postupno gradimo ples.

Da bi odgajatelji mogli djecu učiti plesnoj kreativnosti, moraju i sami biti tjelesno aktivni, imati izoštreni osjećaj za ritam i biti glazbeno obrazovani. Odgajatelji moraju biti primjer prirodnog i lakog ponašanja. Ako se znamo kretati slobodno i bez napora, takvu ćemo povratnu informaciju dobiti i od djece. Međutim, ako se ne volimo kretati i nismo opušteni, djeca se neće poznavati i neće se moći opustiti. Bit plesne aktivnosti je prije svega odgajatelj vježbe osmišljava što samostalnije i maštovitije i ne ponavlja uvijek već dane primjere. Uz sve to, posebnu pozornost treba posvetiti nervoznoj i nemirnoj djeci. (Paulin, 1971.).

Zaključak: Plesna edukacija omogućuje pojedincu da se sam osmisli i sudjeluje u grupi na nekoliko načina: da se uključi u jedan grupni pokret (npr. U igri raja), da preuzme određenu dužnost u grupi (npr. Ulogu u dramskoj dramatizaciji) , za aktivno sudjelovanje u malim pokretima.

Ples nam omogućava da istražimo vlastite motoričke sposobnosti i načine na koje se izražavamo. Njime stječemo nova znanja o sebi, o svojim kolegama plesačima, o grupi; istodobno raste osjećaj samopouzdanja i samopotvrđivanja. Prema V. Geršak (2007), ples u određenoj fazi djetetovog razvoja jedan je od najpopularnijih oblika zabave, zabave i humora, a cilj mu je opuštanje.

Literatura:

1. Kroflič, B., Gobec, D. (1995). Igra – gib –ustvarjanje – učenje. Novo mesto: Pedagoška obzorja.
2. Marjanovič Umek, L., Zupančič, M. (ur.) (2004). Razvojna psihologija. Ljubljana: Znanstveni inštitut Filozofske fakultete.
3. Paulin, M. (1971). Gibalno ritmična vzgoja predšolskih in mlajših šolskih otrok. Ljubljana: Zavod za šolstvo SR Slovenije.
4. Rupnik, V. in Rupnik, U. (2014).Plesna umetnost. Ljubljana: Tehniška založba Slovenije,d. d.
5. Schmidt, G., Kos M., (2010). Plesno izražanje in naravoslovje. Ljubljana: samozaložba.
6. Zagorc, M., Vihtelič, A., Kralj, N., Jeram, N. (2013). Ples v vrtcu. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.

Poticanje kreativnog razmišljanja

Petra Sedmak Strle

Sažetak

Svaki stručnjak proučava područje kreativnog razmišljanja iz vlastitog stajališta, no svi se slažu u tome, da je kreativnost nešto što je oduvijek bilo dio čovjeka. Međutim, kako točno se taj dio čovjeka razvija i posljedično oblikuje njegove potencijale, to još nije baš izvjesno. Mislim da imamo stručni radnici koji radimo s djecom prilično velik utjecaj na to u ranoj dobi školovanja. Razvoju dječjih potencijala doprinosimo također potičući i razvijajući njihovo kreativno razmišljanje. Predstavit ću vam jedan od pristupa koji možemo upotrijebiti za poticanje kreativnosti, a to su takozvani Ključevi za razmišljanje. Riječ je o stvaranju neobičnih veza i posljedično učinkovito razvijanje kreativnog razmišljanja.

Ključne riječi: kreativnost, mašta, ključevi za razmišljanje.

Uvod

Ne postoji općeprihvaćena definicija kreativnosti, međutim stručnjaci se slažu da je kreativnost čovjekova generička suština, koja predstavlja uvjet za njegov opstanak. Svaki čovjek ima u sebi nešto kreativnosti, iako možda često to nije razvidljivo (Gabrijelčič 2015: 167). Različite definicije usredotočene su na potencijal ličnosti ili na proces odnosno produkt, no sve to povezuje jedan čimbenik, a to jest »novost«. Kreativnost dakle nije nešto što imate ili nemate, već se kreativno razmišljanje razvija i postaje važan konačni rezultat procesa učenja, kako za učitelja tako i za učenika.

Kreativnost

Ako kreativnost definiramo kao stvaranje novih ideja koje su korisne u određenim situacijama, onda imamo na umu vještinu koja je ključna za učenike 21. vijeka. U ovoj ekonomiji temeljenoj na informacijama karakteristike uspjeha učenja su sljedeće: sposobnost prepoznavanja problema i osmišljavanje mogućih rješenja, procjena učinkovitosti ovih strategija i konačno komunikacija s drugima o vrijednosti tih rješenja. Karakteristike kreativnog razmišljanja su tzv. tečnost, kad pojedinac ima veliki broj ideja za neko rješenje, fleksibilnost, pri čemu je riječ o sposobnosti promjene smjera razmišljanja i sposobnost predstavljanja neobične situacije te konačno originalnost kao sposobnost produciranja neobičnih ili korisnih rješenja (Gabrijelčič 2015: 168). Kreativni pristupi povećavaju predanost učenika i konkretnu upotrebu znanja u svakodnevnom životu. Ovo su pristupi koji potiču entuzijazam i radost tijekom procesa učenja u nastavi (Lucariello i sur. 2016: 19). Smatram da je potrebno obratiti pažnju na poticanje kreativnog razmišljanja na početku pohađanja škole, jer će samo tako učenici moći stvarno napredovati u budućnosti. Potreban je pravi pristup, inače će učinci poticaja biti zanemarivi. Potrebno je dopustiti različite načine rješavanja problema, jer strategije koje se mogu naučiti nisu nužno jedini pravi odgovor. Naglasak je na vrijednosti i poželjnosti različitih mišljenja, što su dobra polazišta za raspravu. Moramo biti svjesni činjenice da učenici koji posjeduju visoku razinu kreativnosti nisu smetnja, ako ih samo znamo usmjeriti u rješavanje problema. Budući da se kreativnost ne razvija spontano, potrebno je pripremiti aktivnosti koje uključuju stvaranje, izume, predviđanja i otkrića. Također možemo koristiti metode postavljanja pitanja i stvaranja neobičnih veza. Međutim, moramo pružiti učenicima mogućnost da rješavaju probleme u skupinama i zatim predstave svoje ideje široj publici. Sposobnost nastavnika da zna i može dijeliti svoju kreativnost s učenicima je izuzetno važna. (Lucariello i sur., 2016: 20).

Tehnike i metode poticanja kreativnog razmišljanja

Suština kreativnog razmišljanja je u tome da tražimo problem i pronalazimo rješenje tamo gdje to ne možemo na klasičan način. No, to ne možemo postići preko noći. Zato je vrlo važna činjenica da se kreativnost može poticati na tehnički način. Riječ je o tzv. poticanju uspavanog mozga da počne raditi u novom ritmu. Pri odabiru tehnike možemo se usredotočiti na različite čimbenike, a to su broj učenika, priroda problema, stupanj teškoće, trajanje provedbe, ovladavanje tehnikom i tako dalje. Pri tome učitelji obično biraju među imitacijom (identificiraju nedostatke tuđih rješenja), personifikacijom (igranje uloga), kvizovima, zagonetkama, zapisivanju ideja, brainstorminga, razvijanja scenarija… Bez obzira na odabir tehnike, učitelj mora paziti da ne kritizira, ne ocjenjuje, već potiče razvijanje što više ideja (Gabrijelčič 2015: 173).

“Ključevi za razmišljanje”

Iako su sve gore navedene tehnike učinkovite na svoj način, tražila sam nešto što će biti blisko djeci koja su tek dobro zakoračila u školu i koja su tek nedavno prešla fazu djece iz vrtića do prvoškolaca. Dok sam tražila prikladan način za sustavno poticanje kreativnog razmišljanja, naišla sam na takozvane Thinker’s keys for kids, što u prijevodu znači ključevi za razmišljanje ili doslovno ključevi mislioca za djecu. To nije neka nova metoda, budući da sam pronašla tri desetljeća stare zapise o njoj i odlučila sve isprobati u praksi. U eksperimentu sam se oslanjala na objašnjenje savjetnika za posebne potrebe nadarene djece iz Australije, Tonyja Ryana (1990.), koji je ključeve povezao s tematskim pristupom podučavanju. Njegov cilj je bio stvaranje pozitivnog stava prema učenju i povećanje učinkovitosti pamćenja. Ryan je u svom radu iznio prijedloge na teme transporta, hrane i okoliša, međutim metoda se može primijeniti za bilo koju temu koja je dio nastavnog plana i programa. U praksi sve to izgleda tako da odaberemo temu iz kurikuluma (izabrala sam temu iz učenja o okolišu, naime, povrtnjak), pripremimo predpitanja i formuliramo pitanja, dileme ili izjave (vidi tablicu), pri čemu se također moramo prepustiti našoj maštu. Kako bi učenicima sve to bilo što više opipljivo, pripremila sam im ključeve u fizičkom obliku (plastificirane aplikate u obliku ključeva – slika 1), tako da su onda mogli primiti svoje zadatke.

Zaključak

Kreativno razmišljanje u školi ima važnu vrijednost, jer je kao oblik kompleksnog razmišljanja usko povezano sa samom kvalitetom učenja. Činjenica je dakle da se kreativnost u školi može sustavno razvijati, no kako ćemo se nositi s njom ovisi o svakom pojedincu (Juriševič). Bez obzira na to što smo svi stručno osposobljeni, svi imamo svoja jaka područja, interese, prioritete, a o tome ovise i naši pristupi i metode rada kojima učinkovito doprinosimo kreativnosti učenika. Metoda koju sam predstavila pogodna je za najmlađe učenike jer je njihova mašta još uvijek neograničena pa je takav način rada zaista učinkovit poticaj za razvoj kreativnog razmišljanja.

Literatura

1. Juriševič, M. Ustvarjalnost v območju bližnjega motivacijskega razvoja. Dostopno na spletni povezavi: http://www.pef.uni-lj.si/ceps/knjiznica/doc/mojca/JurisevicMprispevek.pdf (20.07.2020)
2. Kukanja-Gabrijelčič, M. (2015). Nadarjeni in talentirani učenci : med poslanstvom in odgovornostjo. Koper : Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče, Univerzitetna založba Annales.
3. Lucariello, Joan M.(2016). Dvajset najpomembnejših psiholoških načel za poučevanje in učenje od vrtca do srednje šole. Ljubljana : Pedagoška fakulteta, Center za raziskovanje in spodbujanje nadarjenosti (CRSN).
4. Ryan, T. (1990). Thinker’s keys. Dostupno na: https://www.scribd.com/document/203089327/Thinkers-Keys-Version1