Kako do bolje koncentracije učenika?

anja_zima

Anja Zima

Sažetak

Zašto sve više djece ima poteškoće s poremećajem nedostatka pažnje? To je poteškoća koja se sve češće pojavljuje. Uzroke možemo tražiti u suvremenom načinu života, premorenosti roditelja i učitelja. Žurba, bijeg od autentičnosti i primarnosti, tehnologija je prisutna na svakom koraku i djecu udaljava od realnosti. Njihov životni kompas je sve slabiji. Stoga mi, kao učitelji moramo tražiti metode s kojima pomažemo djeci da lakše uče.

Ključne riječi: pažnja, koncentracija, vježbe disanja, brain gym, bal-a-vis-x.

Uvod

Pri radu s djecom primjećujem sve više poteškoća s koncentracijom i čak poremećaj nedostatka pažnje. Nije riječ samo o djeci s ozbiljnim poteškoćama. Riječ je i o djeci kod koje koncentracija nije takva kakva se očekuje za određenu dob.

Da bi naučilo, dijete mora biti prisutno ovdje i sada, za dobar rad mozga tijekom jutra potrebno je mnogo energije. Dijete mora biti čvrsto na zemlji da bi moglo razmišljati, pratiti nastavu, biti pažljivo, razumijeti što je čulo. Učeniku koji ima nedostatak zemaljske energije, svaki će sat, čitanje svakog zadatka, biti zahtjevno i vrlo iscrpljujuće. Tada dolazi do toga što je svim učiteljima jako poznato. Učenici odlutaju u svoj svijet, gledaju kroz prozor, odsutni su, a kasnije dođe do ometanja nastave i čavrljanja. Djeca bolje djeluju kada rade individualno, tada je uz njih prisutna odrasla osoba, a oni se priklone energiji odraslog (Beznik, 2020). Mi roditelji i učitelji smo nakon takvog rada često izmoždeni. Osobno sam nekoliko godina promatrala samu sebe. Kada sam bila energijski prisutna, s dobrom podrškom, učenici su bolje učili, a rad u razredu je prolazio bolje, učenici su bili spremniji za rad, dok je s druge strane u razdoblju iscrpljenosti bilo više lutanja, gledanja kroz prozor i ometanja nastave.

Glavni dio

Do poteškoća pri učenju često dolazi zbog nejednako razvijene lijeve i desne strane moždane hemisfere kod djece. Danas većina djece ima bolje razvijenu desnu hemisferu, dok školski sustav i način učenja u prvim godinama školovanja traži više lijevu hemisferu. A djeca nisu sazrijela za to. Djeca koja su energetski iscrpljena također imaju nejednakomjerno razvijenu moždane hemsifere.

U svom radu u razredu primjenjujem različite pristupe kako bih učenicima što više olakšala rad, učenje, pamćenje i koncentraciju. Nisam fokusirana samo na učenje. Sve počinje već prije učenja. Svako jutro započinjemo s disanjem i smirivanjem. Danas ne znamo više pravilno i kvalitetno disati. Pravilno disanje je vrlo bitno jer učvršćuje naše fizičko, psihofizičko i mentalno tijelo. Yesudian, S. in Haich, E. (2004). 

Nastavljamo s tibetanskim vježbama za djecu, tibetancima. Jednostavne vježbe omogućavaju protok energije, povezuju cijelo tijelo, kretanje, um i duh. Tijelo se smiri, kroz tijelo prolazi energija, a djeca se prizemlje. Schmidt (2008).

Tijekom dana više puta napravimo brain gym vježbe. Mozak može uspješno djelovati ukoliko su usklađene lijeva i desna strana mozga. Jednostavne brain gym vježbe možemo izvesti brzo, prije nastave, s njima rasterećujemo učenike i povezujemo obe strane mozga, emocije te mišljenje. Za dobro djelovanje jedne i druge strane mozga prije svega je potrebna osnovna energija. Vrlo su bitne učinkovite veze svih neuronskih puteva. Ukoliko previše koristimo samo jednu polovicu mozga, to dovodi do stresa. Gledanje televizije, igranje video igrica su najčešće aktivnosti u kojima djeca razvijaju samo jednu stranu mozga. Za učinkovito djelovanje mozga važne su sve tri dimenzije, književna (bitna za čitanje, pisanje, komunikaciju, …), centralna (emocije, organizacija, opuštanje, pamćenje, podsjećanje, koordinacija, …) i fokusna (razumijevanje, sposobnost reagiranja u situacijama).  Brain gym aktivnosti omogućavaju koordiniranu komunikaciju između svih dijelova mozga, kako bi učenje išlo svojim  prirodnom putem. Eržen (2000)

U svoj rad uvodim i  metodu Bal-a-vis-x. Niz precizno oblikovanih ritmičkih vježbi zahtjeva koordinaciju cijelog tijela, vizualno praćenje, usmjerenu pažnju te samokontrolu ponašanja. Bal-a-vis-x sastoji se od široke palete vježba, protokol počinje s jednoručnim prenošenjem vrećice, zatim loptice, slijede vježbe s dvjema vrećicama i lopticama. Vježbe radimo jedan na jedan, zatim u paru te na kraju u grupi. Vježbe uz koncentraciju i koordinaciju potiču i sudjelovanje, propitivanje sebe, a podržavaju i međuvršnjačko učenje. Vježbe zahtjevaju strpljivost, poštovanje i odgovornost, a sve to učenicima donosi samopoštovanje te motivaciju. Kod izvođenja metode preporučuju se daske za ravnotežu. Ravnoteža je jedna od najvažnijih osjetila, no na žalost je zaboravljena. Za dobru ravnotežu važno je vizualno praćenje. Većina djece s poteškoćama u učenju, ADHD-om ima loše vizualno praćenje. Metoda se na početku koristila za djecu s posebnim potrebama, ali se pokazalo kako odlično djeluje na sve, odrasle i starije. Kao vrlo uspješna pokazala se u radu s osobama sa specifičnim poteškoćama učenja, s ADD, ADHD, s cerebralnom paralizom, osobama iz autističnog spektra, anksioznošću, depresijom. Učenici koji nemaju poteškoća koristeći tu metodu poboljšavaju svoja postignuća. Eržen (2020).

Zaključak

Učitelj nije samo učitelj koji predaje gradivo. Djecu moramo naučiti i vještine za što lakše usvajanje novih znanja, metoda za smanjenje stresa i napora. Moramo im osigurati što bolje uvjete za rad, koncentraciju i usvajanje novih znanja. Učenike tijekom učenja nastojimo što više prizemljiti i očuvati kontakt sa sobom. Najučinkovitije učenje je kroz kretanje, stoga pokušavam što češće unositi kretanje u sve sate nastave. Kada učenici odlutaju s mislima mogu popiti gutljaj vode te se brzo vratiti. Moji učenici imaju bocu s vodom cijelo vrijeme na stolu. Kada primijetim da je netko nekoncentriran, opomenem ga, voda ga razbistri, a rad lakše krene dalje. Nažalost, spomenute metode ne donose rezultate preko noći, potrebna je ustrajnost i preciznost.

Učenicima nije naporno samo dopodne u školi već cijeli trend u kojem živimo. Neprestana žurba, užurbavanje djece, često previše tražimo od njih. U njima se gomilaju stres, nemir, strahovi. Stoga je važno i opuštanje. Djeca vole i vizualizaciju koja se dosta koristi u praksi.

Literatura

  1. Beznik, L.  (2020). Izčrpani starši, izčrpani otroci. Radovljica: Platea
  2. Eržen, M. (2020). Brain gym. Dostupno prosinac 12, 2020, na: https://avevita.si/brain-gym/
  3. Eržen, M. (2020). Bal-a-vis-x. Dostupno prosinac 17, 2020, na: https://avevita.si/bal-a-vis-x/
  4. Schmidt, G. (2008). Tibetančki za otroke. Dostupno prosinac 17, 2020, na: http://www2.arnes.si/~gschmi/
  5. Yesudian, S. in Haich, E. (2004). Joga za zdravje. Ljubljana: Aurora.

Metoda nastave „Brain Gym”

Amadeja Turnšek, profesorica glazbe, učiteljica harmonike

Sažetak

Potreba za uključivanjem novih metoda u nastavu danas je nužna. Pretjerana opterećenost učenika sve je veća te se na nastavi oni teže mogu sabrati i koncentrirati na gradivo.

U članku je predstavljena tehnika nazvana „Brain Gym” (tjelovježba za mozak). Detaljno su opisane četiri vježbe i njihov pozitivan utjecaj na organizam. Učinkovitost tih vježbi vrlo se brzo pokazala na učenicima. Učenici su smireniji i pribraniji, što rezultira lakšim razumijevanjem gradiva i praćenjem nastavnog sata.

Ključne riječi: Brain Gym, preopterećenje, učinkovitost, pribranost.

1. Uvod

Djeca su iz godine u godinu sve više opterećena. Uz redovnu nastavu pohađaju i razne izvanškolske aktivnosti (nogomet, karate, glazbena škola, plesna škola,…). Bez obzira na to što ih dodatne aktivnosti vesele i opuštaju, ponekad je tih sadržaja previše. Zbog toga se na nastavi teže koncentriraju. Nakon pohađanja seminara „Brain Gym”, novo je znanje bilo potrebno prenijeti u nastavu. Te vježbe pomažu učenicima da se lakše saberu i koncentriraju na rad. Uz vježbe se zabavljaju i rezultat toga je veća opuštenost i prijemčivost za nova znanja.

2. Što je „Brain Gym”?

„Brain Gym” je program koji su utemeljili dr. Paul E. Dennison i njegova supruga Gail E. Dennison. Kod ove metode riječ je o redoslijedu jednostavnih i laganih pokreta koje izvode učenici za poboljšanje učenja. Metoda omogućava povezivanje i aktiviranje svih područja u mozgu koja su potrebna za poboljšanje učenja. Temelji se na pretpostavci da je tjelesno i motoričko učenje temelj svega učenja, budući da je kretanje čovjeka vrlo povezano s osjećajnim i mentalnim događanjima u mozgu. „Brain Gym” metoda stimulira rad mozga za učinkovito učenje i tako otkriva učenicima njihove skrivene mentalne potencijale. Odabranim aktivnostima potiču se pamćenje, razmišljanje i misli.

Utvrđeno je da se time poboljšava:

  • koordinirano gibanje čitavog tijela,
  • koncentracija i pamćenje,
  • savladavanje hiperaktivnosti ili suvišna sanjarenja,
  • čitanje i pisanje,
  • jezične i matematičke vještine,
  • komunikacija,
  • organizacijske vještine,
  • razumijevanje,
  • emocionalna ravnoteža,
  • savladavanje stresa i postizanje ciljeva,
  • motivacija i osobni rast,
  • samopouzdanje i samopoštovanje.

3. Vježbe „Brain Gym”

U „Brain Gym” metodi postoji 26 vježbi pokreta. Najviše se koriste 4 vježbe koje su nazvane PACE. PACE je skraćenica sastavljena od početnih slova vježbi koje u prijevodu s engleskog znače pozitivno, aktivno, jasno i energetičko (positive, active, clear, energetic). To su četiri stanja potrebna za uspješno učenje kompletnim mozgom. Tim redoslijedom točno su određene vježbe „Brain Gym” koje pomažu postizanju prirodnog ritma, odnosno unutarnje ravnoteže pojedinca. Pritom je također od velikog značenja konzumacija dovoljne količine vode. Važno je da popijemo 1,5 do 2 litre vode dnevno. To je već prva vježba.

Pijenje vode na organizam ima mnoge pozitivne učinke:

  • potiče učinkovito električno i kemijsko povezivanje između mozga i živčanog sustava,
  • odstranjuje otpadne tvari iz organizma,
  • poboljšava pamćenje,
  • poboljšava koncentraciju,
  • poboljšava mentalnu i tjelesnu kondiciju,
  • otpušta stres,
  • potiče djelovanje mozga.

Slijedeća vježba naziva se moždani gumbići. Jednom rukom masiramo mekano tkivo ispod ključne kosti desno i lijevo od prsne kosti, a drugu ruku položimo na pupak. Masiramo 20 do 30 sekundi, odnosno dok napetost ne popusti.

Pozitivni učinci:

  • brže putovanje poruka iz lijeve moždane polutke u desnu,
  • mozak apsorbira više kisika i bolje je prokrvljen,
  • povećava se količina energije,
  • poboljšava se opuštenost mišića vrata i ramena,
  • uklanjaju se poteškoće kod čitanja.

Slijedeća vježba je ukriženo gibanje. Kod ove vježbe naizmjenično podižemo jednu ruku i suprotnu nogu. Pritom podignutom rukom dodirujemo koljeno podignute noge.

Pozitivni učinci:

  • poboljšana koordinacija lijeve i desne strane tijela,
  • povećana izdržljivost,
  • poboljšana percepcija,
  • poboljšani vid i sluh.

Vrlo je učinkovita i vježba za povezivanje i umirivanje. U prvom dijelu vježbe sjednemo i prekrižimo gležanj lijeve noge preko desnog. Ruke ispružimo ispred sebe, položimo lijevo zapešće preko desnog, isprepletemo prste i položimo ruke na prsa. Potom zatvorimo oči i neko vrijeme duboko dišemo. U drugom dijelu vježbe prekrižene noge razdvojimo. Spojimo vrške prstiju obje ruke i duboko dišemo.

Pozitivni učinci:

  • lakše ostajemo koncentrirani,
  • povećana pozornost,
  • poboljšana ravnoteža i usklađenost pokreta,
  • poboljšan osjećaj za okolinu, poboljšano slušanje i razumijevanje govora,
  • produbljeno disanje.

4. Izvođenje „Brain Gym” vježbi

Slika 1Vježbe „Brain Gym” vrlo su učinkovite kada učenici na nastavu dolaze nemirni. Najprije im ponudimo čašu vode. (Slika 1.)

Potom učenik sjedne ili na stojeći nježno masira mekano tkivo ispod Slika 2ključne kosti, a drugu položi na pupak. Ta dva moždana gumbića predstavljaju centar ravnoteže. Tijekom masaže tih dviju točaka pomiče očima lijevo i desno. (Slika 2.)

Slijedeća vježba je ukriženo gibanje. Pri toj vježbi učenik stoji i najprije podigne desnu nogu savijenu u koljenu. Laktom lijeve ruke dodirne koljeno. Nakon toga se ruka i noga zamijene. Ovu vježbu izvede 6 puta. Na kraju se umiri. (Slika 3 i 4.)

Slika 3Slika 4

Slika 5Slijedi zadnja vježba u ovom nizu. U prvom dijelu vježbe učenik položi gležanj lijeve noge preko desnog. Obje ruke isteSlika 6gne pred sebe, prekriži lijevo zapešće preko desnog, ispreplete prste i položi ruke na prsa. Tako stoji nekoliko sekundi. (Slika 5.)

Drugi dio vježbe za smirivanje izvede se na način da učenik stoji i spoji prste ruku ispred sebe. (Slika 6.)

5. Zaključak

„Brain Gym” vježbe pokazale su se kao vrlo učinkovita metoda rada s učenicima koji na nastavi imaju problema s koncentracijom i fokusiranjem. Potrebno je samo malo vremena i spremnosti učitelja da posegne za novim metodama rada. Zašto ne iskoristiti različite mogućnosti koje su nam na raspolaganju i time koristiti ne samo učenicima, već i sebi? Učenici na taj način povećavaju svoju pribranost i rad s njima je lakši. Darja Škraba Krmelj (2015) napisala je da mozak voli učiti. Stoga aktivno i uporno vježbajte svaki dan. Rezultate ne možemo očekivati preko noći, ali voljom i upornošću puno toga možemo postići.

6. Literatura

  1. Brain Gym Slovenija® (2008). Kaj je Brain Gym.
  2. Dennison, P. E. in Dennison, G. E. (1994). Telovadba za možgane. Ljubljana: Naklada Rokus Klett.
  3. Razinger, U. (2014). Opis pozitivnih učinkov vaj.
  4. Škraba Krmelj, D. (2015). Kaj so Brain gym vaje?

Fotografije: vlastiti izvor