Pogled u promjenjivom travnju

Broj 112, travanj 2019.
ISSN 1848-2171

Pet brojeva unaprijed. Ne sjećam se da li se ikad prije to dogodilo, ali svakodnevno ili u uredništvo, ili na moju mail adresu pristižu novi članci. Presretna što smo čitani i što pokazujete iznimno velik interes da svoje ideje i iskustva podijelite sa svima nama. Hvala svima!

Da ne duljim dalje…

Anja Kancler je provela projekt u kojem su učenici osjetili mnogo prekrasnih mirisa, finih okusa i korisnih savjeta za bolji život. Cilj je bio saznati što više o ljekovitim biljkama te o njihovoj ljekovit moći i upotrebljivosti. Važno je da se znanje naših predaka ne izgubi i time se izgubi važan kontakt sa starim običajima, oblicima liječenja, upotrebljivosti i važnosti ljekovitog bilja. Više…

U članku Eva Jazbec Leber je predstavila utjecaj inkluzije na učenike s oštećenjem vida. Prikazala je kako se u inkluzivnom okruženju može prilagoditi metode podučavanja i pomagala kako bi se pomoglo slijepim i slabovidnim učenicima na svim razinama obrazovanja, čak i u aktivnom stjecanju novih znanja. Više…

Učenici Osnovne škole -Scuola elementare „Gelsi“ iz Rijeke podrobnije su se upoznali sa zaštićenom vrstom, dupinom, koji obitava u Jadranskome moru. Provedbom integralnog dana učenici su produbili svoje znanje o ugroženim i zaštićenim vrstama. Kako su tekle aktivnosti, ispričala nam je Snežana Kranjec. Više…

Davor Šijanović i suradnički tim Gimnazije Vukovar prijavili su se na donacijski natječaj Hrvatskog Telekoma Generacija Next i odnijeli pobjedu . Ideju su implementirali kroz nastavu informatike i izvannastavnu aktivnost, a sam projekt su nazvali „Pametni grad: Vukovar – Our view of smart living“ u koji su integrirali nekoliko područja u kojima je svaki član tima dobio zaduženja i preuzeo odgovornost za svoj dio projektnog zadatka. Više…

Tijekom tehničkog dana pod vodstvom Igora Pangrčiča učenici su kombinirali uporabu tehnologije, matematike i računalne tehnologije. Njihov je posao bio organizirati i opremiti svoju novu sobu. Morali su imati na umu da je soba prazna te da ima samo uređen pod i žbuku. Više…

Industrijska strojarska škola iz Zagreba je sudjelovala na projektu COVET „Competitive VET for learners and teachers“ u Irskoj. Cilj projekta je stjecanje iskustva međunarodne prakse i osnaživanje stručnih i osobnih kompetencija učenika i nastavnika. Katarina Knežević, Meri Ružević i Mate Sabol su nam prenijeli svoje Erasmus+ iskustvo. Više…

Projekt „Naša rimska priča“ Lidija Šešerko je provela sa svojim učenicima u redovnoj nastavi iz povijesti i s učenicima koji su pohađali izborni predmet Turistički odgoj kako bi na zabavan i praktičan način upoznali život Rimljana u antičko doba. Više…

Lucija Ademoski govori o značenju ilustracija pomoću kojih djeca uspostavljaju prvi dodir s knjigom te su prikazani su kriteriji utvrđivanja kvalitete ilustracije kao i niz slikovnica za djecu s posebnim potrebama, primjerice taktilne slikovnice. Više…
Također, u drugom svom članku prikazala je trud koji škola ulaže u uključivanje djece doseljenika u novo školsko okruženje. Prikazala je aktivnosti u koja su uključena djeca, a čija je svrha razvijanje tolerancije i prihvaćanje različitosti, kao i održavanje dodatnih satova pomoći učenicima doseljenicima u učenju slovenskoga jezika. Više…

Po prvi put se Tadeja Bogdan našla u ulozi mentorice. Kako se snašla kao mentor učiteljici razredne nastave, pročitajte ovdje. Više…

U Osnovnoj školi Ig trude se odgojiti učenike sa zdravim prehrambenim navikama, piše Vilma Trošt Stenovec. Zbog toga su uveli projekt tradicionalni slovenski doručak (TSZ) kako bi podigli svijest o važnosti tog obroka. Više…

Gordana Lohajner

Projektni rad: ljekovito bilje

Anja Kancler

Sažetak

Poneki ljudi još uvijek poznaju ljekovito bilje i njihove ljekovite učinke i njima poboljšavaju kvalitetu svog života. S nekim biljkama ukrašavaju dom, poboljšavaju osjećaje i raspoloženje, a ponekad njime prizivaju i lijepe uspomene iz djetinjstva. Često se događa, da se poznavanje prirode, koje se nakupilo u našim precima, zaboravlja.

Kako bismo sačuvali ta znanja, te kako bismo učenike što više povezali sa prirodom, postavili smo cilj u našem razredu, da upoznamo što više ljekovitih biljaka i njihovu ljekovitu moć i upotrebljivost.

Da bismo povećali učinkovitost učenja u postizanju ciljeva projekta, odabrali smo aktivnosti u kojima možemo iskoristiti što više naših osjetila. Projekt sastoji od aktivnosti kojima su učenici usvojili određene vještine, sposobnosti i znanja.

Ključne riječi: ljekovito bilje, projektni rad, priroda

1. Uvod

Ljudi su oduvijek koristili ljekovito bilje. Ponekad kao dio obroka, kod različitih bolesti ili su ih upotrebljavali radi prevencije. U prošlosti je travarstvo bilo jedno od najčešće korištenih oblika liječenja u Sloveniji.

Čak i danas, čovjek je sve više svjestan dara i moći prirode i sve više se uzgaja ljekovite biljke u kućnom vrtu ili se nakupljaju u nezagađenim prirodnim sredinama. Nekada su znali, da se čak ni u kuhinji bez začina ne može, i tako su mnoge skromne namirnice obogatili. U vrtovima su uzgajali sve što im je trebalo. Uz čaj su uklonili mnoge zdravstvene poremećaje i ojačali tijelo.

Glavni cilj projekta bio je, da učenici upoznaju što više ljekovitih biljka i njihove korisnosti, te da si njima mogu olakšavati i ublažavati zdravstvene probleme.

Prirodno okruženje je najbolje iskustvo za dijete u učenju i razvijanju osjetilnih percepcija. Nije dovoljno samo čuti i vidjeti, mora je i osjetiti sa svim svojim osjetilima. Ljekovito bilje su promatrali, dotaknuli, okusili i mirisali. Tako su dobili iskustvo koje je trajnije nego bilo koji drugi način učenja.

2. Priprema i planiranje projektnog rada

Cilj: poboljšati kvalitetu života poznavanjem ljekovitih biljaka.
Sudionici: učenici 3. razreda i vanjski suradnici
Mjesto: učionica, livada, šuma, vrt, školska kuhinja
Trajanje: tijekom cijele godine

Dodaci: literatura (Ljekovito bilje u Sloveniji, Pomoć domaće ljekarne, Bilje male vještice; Polonca Kovač, Petelinček; Vesna Radovanovič), svježe i sušeno ljekovito bilje, začini, čajevi, pribor za pripremu čajeva i namaza, pribor za sadnju…

Slika 1. Skiciranje i planiranje projekta

Nakon upoznavanja učenika s projektom pripremili smo nacrt. Uklopili smo i interese učenika, koji su svojim idejama dopunili planiranje. Dogovorili smo koje ćemo materijale i pribor trebati.

3. Provedba projektnog rada

Kako bismo ostvarili ciljeve, upoznali smo ljekovito bilje kroz različite aktivnosti:

• upoznavanje najčešćih ljekovitih biljaka,
• učenje o njihovoj upotrebi i korisnosti,
• sijemo i sadimo ljekovito bilje,
• istraživanje biljnog svijeta na terenu,
• skupljanje ljekovitog biljaka, učenje o vještinama skupljanja, sušenja i pravilnog skladištenja,
• upoznavanje i korištenje ljekovitih biljka u prošlosti i danas,
• izrada proizvoda: bojanje lončanica, šivanje jastuka …,
• korištenje biljka i začina u pripremi hrane i čaja.

Tijekom cijelog procesa koristili smo interdisciplinarni pristup. Kod Slovenskog jezika radili smo sa raznim tekstovima na temu ljekovite biljke, poticali učenike, da postavljaju vlastita pitanja o tekstu, razvijaju aktivne stavove i tako povećavaju razumijevanje čitanog.

Među aktivnostima smo također uključili umjetnička djela. Petelinčeva bajka potaknula nas je, da u razredu pripremimo piće iz kadulje, naučimo o njegovoj upotrebi i korisnosti. Tijekom cijelog projekta pratila nas je knjiga Polonce Kovač, Bilje male vještice.

Prirodni dan smo posvetili pripremi biljnog namaza iz medvjeđeg luka. Ujedno su učenici upoznali biljku, njezine korisne sastojke, upozorenja i uporabu, te upotrebu raznih začina. Iako su učenici vrlo selektivni u hrani, namazi su ih uvjerili uz svoje ukuse.

Slika 2. Medvjeđi luk           Slika 3. Priprema namaza

Učenici su proučavali i pretraživali ljude koji se bave ljekovitim biljem i otkrili mnoge zanimljivosti. Bili smo vrlo zadovoljni jednostavnim i korisnim receptima. Djed travar nas je obdario ljekovitim čajevima sreće i damo nam mnogo zanimljivih savjeta.

Slika 4. Prikaz djeda travara

Učenici su proučavali koje biljke imaju kod kuće, što koriste, ili beru bilje drugdje.

Posjetili smo Dominkovu farmu, gdje su u prošlosti dobro znali kako koristiti ljekovite biljke, a i njihova upotreba bila je vrlo korisna.

Slika 5. Ljekovito bilje kod kuće

Uređivali smo glinene posude, sadili različite ljekovite biljke, brinuli se o njima i promatrali njihovu rast.

Slika 6, 7, 8: Rast naših ljekovitih biljka

U razredu smo pripremali različite čajeve i shvatili, da vruća domaća pića mogu biti vrlo korisna kod raznih bolesti.

Za opuštanje i finu motoriku isprobali smo i šivanje. Napravili smo jednostavne džepove, koje smo napunili raznim suhim začinima, koji također mogu blagotvorno djelovati na naše zdravlje.

Učenici su izrađivali plakate, promatrali bilje i začine i tražili informacije o njima.

Slika 9, 10: Plakati

Naučili smo koristi nekoliko različitih vrsta biljka, koje možemo uzgajati kod kuće, na vrtu ili u loncima. Saznali smo, da neke biljke imaju prekrasno cvijeće koje se može uživati svježe ili sušeno. Okus svježeg bilja u hrani i piću jači je od sušenog. Mnoge se koriste za ugodan miris i okus. Naučili smo sušiti bilje i kada se koje biljke skuplja.

Slika11, 12: Sušenje biljka

4. Zaključak

Projektom smo uspjeli u razredu i među učenicima uvesti mnogo prekrasnih mirisa, finih okusa i korisnih savjeta za bolji život. Važno je, da se znanje naših predaka ne izgubi, jer bi se time izgubio i važan kontakt sa starim običajima, oblika liječenja, upotrebljivosti i važnosti ljekovitog bilja.

Bilo je veliko zadovoljstvo otkriti, da dio znanja o ljekovitim biljkama i njihovoj upotrebi učenici još uvijek imaju. Pogotovo oni koji imaju domaći vrt s ljekovitim biljem, kojeg koriste u slučaju bolesti i imaju stare roditelje koji nose znanje naprijed. U vrijeme brzog napretka, a time i sve većeg trovanja Zemlje, želja za zdravim i prirodnim načinom života postaje sve jača.

Bilo nam je drago što su biljke i začini preuzeli učenice. Među njima je uočena velika radost. Sada učenici bolje razumiju važnost prirodnog bogatstva i zašto ga je potrebno očuvati za sljedeće generacije.

Projekt će nam dati lijepa sjećanja na učenje, gdje je bilo važno i nešto drugo, nego samo bilježnica i olovka. Zbog drugačijeg oblika nastave, omogućena je diferencijacija, mogućnost aktivnog istraživanja i poticanje učenika na međusobnu suradnju, a i atmosfera u razredu bila je opuštenija. Svi smo se složili, da je uloženo puno truda, jer smo radili s velikom entuzijazmom. Kod takvog oblika rada mogu se izrazili i učenici s manjim uspjehom u učenju jer su pokazali veliko zanimanje za rad, a istodobno su imali mnogo više prilika, da izlože svoja jaka područja. Postigli smo sve postavljene ciljeve. Od planiranja projekta do pozitivnih krajnjih rezultata, dobili smo mnogo novih ideja za nove projekte.

5. Literatura

1. Kraner, N. (2012) Spoznavanje zdravilnih rastlin preko projektnega dela (Diplomsko delo, Pedagoška fakulteta Maribor) Pridobljeno s https://dk.um.si/IzpisGradiva.php?id=22291&lang=slv&prip=rul:1730703:d2
2. Kovač, P. (2012) Zelišča male čarovnice. Ljubljana: Mladinska knjiga
3. http://kompetence.uni-mb.si/FerkSavec_ProjektnoUcnoDelo_koncnaVerzija.pdf

Utjecaj inkluzije na učenike s oštećenjem vida

Eva Jazbec Leber

U članku ćemo predstaviti utjecaj inkluzije na učenike s oštećenjem vida. Slijepi i slabovidni učenici dokazano mogu pratiti svoje vršnjake. Uz pomoć članka ćemo prikazati kako se u inkluzivnom okruženju može prilagoditi metode podučavanja i pomagala kako bi se pomoglo slijepim i slabovidnim učenicima na svim razinama obrazovanja, čak i u aktivnom stjecanju novih znanja. U ovom članku ćete imati mogućnost pročitati usporedbu studija o teorijskom znanju slijepih i slabovidnih učenika, a kasnije ćete upoznati način izrade jedinstvenih pomagala. Dovoljno osposobljeni učitelji mogli bi, uz pomoć stručnog osoblja, prilagoditi metode podučavanja i pomagala kako bi pomogli svim učenicima koji su dio inkluzije na svim razinama školovanja da aktivno usvoje nova znanja.

Ključne riječi: utjecaj inkluzije, slijepi i slabovidni učenici, inkluzivno okruženje.

Provedeno istraživanje pokazuje da je uključivanje slijepih i slabovidnih učenika u redovnu nastavu smisleno i izvodljivo. Dovoljno osposobljeni učitelji mogli bi, uz pomoć tiflopedagoga, prilagoditi metode podučavanja i pomagala učenju kako bi pomogli svim učenicima koji su dio inkluzije na svim razinama školovanja da aktivno usvoje nova znanja. Prema Stirn Kranjc i dr. (2015) su slijepa, slabovidna djeca i djeca s oštećenjem funkcije vida oni koji imaju smanjenu oštrinu vida, suženo vidno polje ili oštećenu vizualnu funkciju. Kermauner (2014) navodi da je važno biti svjestan da oko prima čak 83% svih informacija koje dobivamo od svijeta. Zato možemo reći da su ljudi bića oči. Ono što znamo o svijetu uglavnom je određeno našim vidom. Također sa vidom lakše prepoznajemo objekt nego s tipom ili sluhom.

Slijepi i slabovidi učenici dokazano mogu pratiti svoje vršnjake (Plazar, 2015). Stirn Kranjc i dr. (2015) za razliku spominju da slijepe i slabovidne osobe često zaostaju za svojim vršnjacima. Navode da učitelji za slijepe rijetko izvode aktivno učenje i omogućuju im izlete van školskih zidova. U redovitim razredima, nastavnik mora osigurati da slijepi učenici imaju slična iskustva aktivnog učenja koje pružamo njihovim vršnjacima. Aktivne metode dijela ključ su do uspješnog uključivanja. Kobal Grum (2011) pokazuje da je uz sustavnu i odgovarajuću stručnu podršku može razvijati znanje slijepe i slabovidne djece te osigurati dovoljne uvjete za ulazak u redovnu nastavu.

Uspoređujući već provedena istraživanja saznajemo da učenici s posebnim potrebama također mogu biti vrlo uspješni, stoga to nije nemoguće. Uz pomoć različitih strategija koje usmjeravaju obrazovni proces, takvi učenici mogu biti jednaki svojim vršnjacima i samopouzdani kao i oni. Trebalo bi nam više dodatnog obrazovanja nastavnika u srednjoškolskim programima kako bi i u tom razdoblju nastavnici bili dobro upoznati s različitim oblicima i smjernicama za učenike s posebnim potrebama. Ravnatelji trebali bi osigurati da svi oni koji su uključeni u obrazovni proces budu prikladno osposobljeni za rad učenika s kojima su u kontaktu. Oni bi se također trebali obrazovati u području kako osigurati takvom učeniku odgovarajuće prilagodbe u područjima u kojima postoje nedostaci. Ustanove srednjeg obrazovanja također ne pružaju odgovarajućih pomagala za olakšavanje takvog pedagoškog procesa.

Izrada pomagala za slijepe i slabovidne učenike

Nakon pažljivog razmatranja odlučili smo za slijepe i slabovidne napraviti igru ​​’školice’ i kocku. Odlučili smo se za ovu igru ​​jer su slijepe i slabovidne osobe često isključene od pokretnih igara. Predstavljamo postupak koji opisuje izradu pomagala. Mogu ga koristiti svi učenici, a istodobno može stvoriti okruženje s intenzivnim uključivanjem i poticati igru ​​starih didaktičkih igara te kretanje.

Slika 1. Materijal, koji smo koristili za izradu ‘školica’

Prvo smo proveli neko vrijeme u planiranju i koordiniranju raznih ideja, a zatim smo kupili podlogu i robu u obližnjoj trgovini. Kad smo kupovali podlogu, obratili smo pozornost na prianjanje na pod. Tako se podloga ne pomiče kad dijete skače. Podlogu smo zalijepili ljepljivom trakom. Kad smo završili s podlogom, započeli smo sa izradom točkica za kocku i podlogu, na kojoj će se stvoriti ‘školice’. Za njihovu izradu odabrali smo tkaninu, koja je deblja i ugodna na dodir. Rezane točkice pričvrstili smo za podlogu i tako stvorili prilagođenu didaktičku igru.

Slika 2. Prilagođene ‘školice’

Za izradu kocke ​​odlučili smo koristiti nešto robusniju i izdržljiviju kutiju. Imali smo na umu da se kartonska kutija može brže uništiti. U nju smo dodali malo riže, da se čuje tijekom bacanja i da je dijete lakše nalazi kad je baca na tlo tijekom igre. Prije nego što smo fiksirali točkice na kocku, omotali smo je zelenom ljepljivom trakom. Odlučili smo se za ljepljivu traku, jer je glatka. Djeca će tako lakše prepoznati i izbrojiti točkice, jer će brže razdvojiti između glatke i grube površine. Kocku mogu djeca koristiti u razne svrhe: kao pomagalo za podučavanje (matematika) ili kao predmet za igru.

Slika 3. Materijal, koji smo koristili za izradu kocke

Slika 4. Prilagođena kocka

Učenici s posebnim potrebama često su suočeni s nedostatkom usmjeravanja, pomagala i odgovarajućeg obrazovanja. Slijepe ili gluhe osobe ne trebamo podučavati na isti način kao i one koji nemaju nedostataka u bitnim područjima. Slično tome, ne možemo na isti način podučavati nekoga s poremećajem pažnje. Istodobno bi trebali obrazovati vršnjake takvog učenika, ali to je već previše, kad i učitelji nisu dovoljno obrazovani. Položaj integrirane osobe s posebnim potrebama također bi se poboljšao ako bi se osnovna škola, kada učenik prođe u srednju školu, obvezala provesti postupak reklasifikacije.

Literatura

1. Kermauner, A. (2014). Avdio-haptično-virtualna Mona Lisa: slepi in slikarstvo. Časopis za kritiko znanosti domišljijo in novo antropologijo. 42(255), 173-181.
2. Kobal Grum, D. (2011). Znanje slepih in slabovidnih otrok ob vstopu v redne oddelke osnovne šole. Sodobna pedagogika, 62(128), 178-199.
3. Plazar, J. (2015). Učenje naravoslovja za slepe in slabovidne učence. Revija za elementarno izobraževanje, 8(4), 159–175.
4. Stirn Kranjc, B., Raič, V., Lah, U., Murn, T., Žunič, D., Pinterič, A. (2015). Poglavje Slepi in slabovidni otroci oz. otroci z okvaro vidne funkcije. V Kriteriji za opredelitev vrste in stopnje primanjkljajev, ovir oz. motenj otrok s posebnimi potrebami. Ljubljana: Zavod republike Slovenije za šolstvo.

Istražujemo dobrog dupina

Snežana Kranjec, dipl.učit.

Sažetak

Članak govori o provedbi integriranog dana na temu „Dobri dupin“ s učenicima III.b razreda Osnovne škole-Scuola elementare „Gelsi“, Rijeka. Cilj ovog oblika rada bio je podrobnije upoznati jednu zakonom zaštićenu životinjsku vrstu koja obitava u Jadranskom moru i osvijestiti važnost zaštite ugroženih vrsta. Time su učenici produbili svoje znanje o ugroženim i zaštićenim vrstama Primorsko-goranske županije. Učenici su istražili dobrog dupina radom na znanstvenom i umjetničkom tekstu te izvođenjem pokusa, gledanjem dokumentarnog filma, izvođenjem kretnji i glasanjem poput dupina, a utvrdili svoje znanje sastavljanjem opisa i osmišljavanjem križaljki te rješavanjem računskih priča.

Ukratko su prikazane aktivnosti učenika i učiteljica kroz više nastavnih predmeta (Priroda i društvo, Hrvatski jezik, Matematika, Likovna kultura, Glazbena kultura i Tjelesna i zdravstvena kultura).

Učenici pohađaju nastavu COOR-a (cjelodnevni odgojno-obrazovni rad) pa se aktivnost provela tijekom njihovog jednodnevnog boravka u školi od 8,00 sati do 16,00 sati što je omogućeno priključenjem radu kolegice Davorke Grdić, dipl. učit.

Ključne riječi: integrirani nastavni dan, pokusi, suradničko učenje

Uvod

Rad u COOR-u ima mnoge prednosti.

• Učenici provode osam sati u školi čime se stvara ozračje velike povezanosti i prijateljstva između učenika, ali i učiteljica što dovodi do bolje suradnje i još boljih rezultata.
• Učenici nemaju zadaće, a knjige nose kući tek u petak.
• Tijekom organiziranog slobodnog vremena uče, istražuju i uvježbavaju gradivo pa s odlaskom kući imaju više slobodnog vremena za vanškolske aktivnosti, igru i odmor.
• Ovaj oblik organizacije rada zadovoljava suvremene kurikulumske zahtjeve.
• Obitelj je najčešće zajednica u kojoj oba roditelja najveći dio dana rade što im onemogućava cjelodnevnu skrb nad djecom. Škola, kao organizirana društvena ustanova, preuzima ulogu odgajanja i socijalne zaštite djece, organizacije slobodnog vremena i praćenja djece u vremenu dok roditelj obavlja profesionalne obveze.
• Omogućava razvoj djeteta kao socijalnog bića – tijekom cjelodnevnog boravka u školi, tj. razrednom odjelu, stalno je prisutna socijalna interakcija što omogućuje razvoj i unapređenje socijalnih vještina djeteta (suradnja s ostalima članovima razredne i školske zajednice)

Učenici su kroz cjelodnevne aktivnosti na temu dobrog dupina ponovili naučeno o važnosti zaštite voda (mora), izgled i posebnosti zavičajne regije, istražili nove podatke i obavijesti o zavičajnoj regiji i upoznali se s jednom posebnošću kraja u kojem žive tj. upoznali jednu zakonom zaštićenu životinju.

Obrazovna postignuća:

• Upoznati posebnosti primorske zavičajne regije
• Prikupljati, istraživati i usustavljivati nove podatke i obavijesti o primorskoj regiji
• Razlikovati pojmove: obala, otok, poluotok
• Razlikovati more od ostalih voda prema izgledu, okusu, veličini
• Razlikovati more od ostalih voda prema izgledu, okusu, veličini i različitom biljnom i životinjskom svijetu koji ga obogaćuje
• Razlikovati čistu od pitke vode
• Objasniti važnost vode za život ljudi, biljaka i životinja
• Uočiti utjecaj i djelovanje čovjeka na onečišćenje vode i život živog svijeta u njoj
• Upoznati jednu zakonom zaštićenu životinju
• Osvijestiti važnost zaštite ugroženih vrsta

Zadaće:

Materijalni:

• prepoznati i imenovati posebnosti biljnog i životinjskog svijeta primorskog zavičaja
• opisati i razlikovati obalu Jadranskog mora
• imenovati i na zemljovidu Hrvatske pokazati najveće otoke u Primorsko-goranskoj županiji prema površini i broju stanovnika
• razlikovati otok i poluotok
• imenovati, pokazati i opisati životinjski svijet mora
• razlikovati prikladnu vodu za život biljaka i životinja od onečišćene vode
• objasniti značenje očuvanja kvalitete vode

Funkcionalni:

• razvijati sposobnost uočavanja i logičnog mišljenja
• razvijati sposobnost opisivanja i uspoređivanja
• primjenjivati ranije stečena znanja o primorskom zavičaju i vodama
• razvijati sposobnost opisivanja i zaključivanja
• osposobljavati učenike za pravilno usmeno i pismeno izražavanje

Odgojni:

• razvijati interes za primorski zavičaj
• razvijati interes i ljubav prema primorskom zavičaju
• izgrađivati svijest o potrebi čuvanja i zaštite prirode
• razvijati interes za biljni i životinjski svijet mora
• razvijati pozitivan odnos prema radu
• stvarati ugodno radno ozračje
• poticati ekološku svijest kod učenika
• izgrađivati pravilan stav prema okolišu, a posebice vodama
• upućivati učenike za potrebu čuvanja voda od onečišćenja

Izvori znanja i nastavna pomagala:

• neposredno okruženje,
• nastavne slike,
• videozapisi,
• zemljopisna karta županije,
• internet,
• razredno računalo i projektor,
• razni materijal za izvođenje pokusa,
• kartončići u obliku dupina,
• flomasteri i drvene bojice,
• publikacija „Dupini“, Plavi svijet, Institut za istraživanje i zaštitu mora, Veli Lošinj, 2009.

Oblici rada: frontalni, individualni, skupni, u parovima

Nastavne metode: usmeno izlaganje, razgovor, demonstracija, čitanje i rad s tekstom, pisanje, praktični radovi, suradničko učenje

Motivacija

Današnji dan posvetit ćemo istraživanju i učenju o jednoj zaštićenoj i ugroženoj životinjskoj vrsti koja obitava u Jadranskom moru.

a) Možete li pogoditi o kojoj se životinji radi ako kažemo da je povezana s otokom Lošinjem.

b) Možda vam pomogne ova zagonetka:

Nit sam riba,
nit sam ptica.
Brz sam i brzo idem,
uvijek svugdje stignem.
Morem plovim
Ribe lovim
Mreže se ribara bojim.

c) Ako ni sa zagonetkom ne dođu do rješenja, igramo igru pogađanja: što se skriva iza puzzli (fotografiju dupina prekrijemo manjim dijelovima s brojevima; učenici biraju broj i pogađaju što se skriva na fotografiji iza kartončića).

Kad djeca dođu do rješenja, na pano stavljamo kartončić s naslovom DOBRI DUPIN i fotografiju dupina.

Kreće rad, istraživanje dobrog dupina.

Prva aktivnost

Dijelimo učenike u 8 grupa. Svakoj grupi daje se list sa tekstom o nekoj zanimljivosti dupina:

a) Dobri dupini su sisavci (prilog 1.)
b) Tijelo dupina (prilog 2.)
c) Životni ciklus-Razmnožavanje (prilog 3.)
d) Kako dolaze na svijet (prilog 4.)
e) Kako se snalaze i love (prilog 5.)
f) Kako se dupini hrane (prilog 6.)
g) Kako dupini spavaju (prilog 7.)
h) Što ih ugrožava (prilog 8.)

Učenici u grupi čitaju dobiveni tekst, izvlače najbitnije, zapisuju na poseban papir i biraju glasnogovornika koji će ostatku razreda izložiti naučeno.

Papire stavljamo na pano ispod naslova.

Druga aktivnost

Sada je na redu dio rada uz pokuse i igru. Dijelimo učenike u 7 grupa. Svakoj grupi daje se list papira na kojem je objašnjeno što treba činiti. One grupe koje moraju provesti pokuse imaju na raspolaganju i potrebni materijal.

a) Tko će više pojesti?

Ova skupina učenika ima zadatak izvesti pokus kojim će utvrditi i usporediti hoće li više pojesti kit zuban ili kit usan.

Slika 1. Tko će više pojesti

b) Čemu služi masno tkivo?

Ova skupina ima zadatak provesti pokus kojim će shvatiti važnost masnog tkiva za dupine.

Slika 2. Čemu služi masno tkivo

c) Dupinovo mlijeko

Ova skupina učenika izvodi pokus kojim će shvatiti zašto je dupinovo mlijeko gušće od mlijeka kopnenih sisavaca.

Slika 3. Dupinovo mlijeko

d) Pomozi dupinu da pronađe put do hrane

Ova skupina ima zadatak pronaći točan put od dupina do ribe i shvatiti čime se dupin hrani.

Slika 4. Pomozi dupinu da pronađe put do hrane

e) Spoji točkice

Ova skupina ima zadatak spojiti točkice prateći brojeve i zaključiti da su dupini sisavci koji hrane svoju mladunčad.

Slika 5. Spoji točkice

f) Potraži i zaokruži ono što predstavlja prijetnju za dupina

Ova skupina ima zadatak na dobivenom crtežu uočiti i zaokružiti ono što predstavlja prijetnju za dupina te objasniti na koji način je pojedina prijetnja opasnost za život i opstanak dupina.

Slika 6. Prijetnje za dupina

g) Mali i veliki

Ova grupa ima zadatak izmjeriti i izrezati dobiveni konop na zadane, prosječne dužine pojedinih kitova i dupina te zapisati nazive dupina/kita na kartončić. Drugi dio njihovog rada bit će ujedno i treća aktivnost za sve učenike.

Po završetku rada, svaka grupa (osim grupe koja je radila pokus „Mali i veliki“) prezentira što je radila i do kojeg je zaključka došla. Papire sa zaključcima također stavljamo na pano.

Slika 7. Mali i veliki

Učenici imaju odmor za jutarnju marendu uz malo slobodne igre na dvorištu.

Treća aktivnost

Na dvorištu, nakon doručka, grupa učenika koji su mjerili i rezali konop, imaju zadatak nit konopa dugačku poput plavetnog kita rastegnuti po dvorištu. Kredom će označiti početak i kraj konopa, odnosno duljine plavetnog kita i staviti pored natpis PLAVETNI KIT.

Ponovit će postupak za velikog kita, orku, dobrog dupina i običnog dupina.

Ostali učenici promatraju rad svojih prijatelja. Po završetku rada grupe slijede pitanja kojima učenici dolaze do raznih zaključaka.

Koji je kit/dupin najveći?
Koji je kit/dupin najmanji?
Koliko bi plavetnih kitova stalo na naše igralište? (okvirno)
Koliko bi velikih kitova stalo na naše igralište? (okvirno)
Koliko bi orka kitova stalo na naše igralište? (okvirno)
Koliko bi običnih dupina stalo na naše igralište? (okvirno)
Koliko bi dobrih dupina stalo na naše igralište? (okvirno)
Kolika je vaša težina? Koliko je dobri dupin teži od vas?

Učenici zaključuju da plavetni kit ne stane na naše školsko igralište i zornim prikazom njegove duljine uspiju pojmiti njegovu veličinu. Po povratku u učionicu i ova će grupa zapisati svoj zaključak te ga staviti na pano.

Četvrta aktivnost

Učenici su i dalje na školskom igralištu. Imaju zadatak kretanjem svoga tijela prikazati kako se u moru kreću dupini, a kako ribe i uočiti razliku koja proizlazi iz oblika repne peraje.

Peta aktivnost

Vraćamo se u učionicu. Učiteljica pokazuje učenicima na koji način mogu proizvesti zvuk koji ispušta dupin kad se glasa

Slika 8. Kako se dupin glasa

Šesta aktivnost

Slijedi natjecanje iz matematike. Učenike dijelimo u 4 grupe. Svakoj grupi daje se list sa računskom pričom koju učenici trebaju riješiti.

Zadani zadaci su:

1. Ako jedan obični dupin teži 86 kg, koliko kg teži 6 običnih dupina?
2. Ako dobri dupin teži 300 kg, koliko teže 3 dobra dupina?
3. Ako se dobri dupin kreće brzinom od 35 kilometara na sat, koliko kilometara prijeđe za 7 sati plivanja?
4. Ako dobri dupin dnevno pojede 4 kg ribe na dan, koliko kg ribe pojede u tjedan dana, a koliko tijekom mjeseca travnja?

Po završetku rada zajednički pregledavamo točnost i zapisujemo koja je grupa pobjednik (uzima se u obzir točnost i brzina rješavanja).

Učenici su upravo iz nastave matematike naučili pisano množiti pa su zadaci prilagođeni njihovoj razini znanja.

Nakon ove aktivnosti učenici idu na ručak. Nakon ručka imaju slobodno vrijeme za igru i odmor. Nakon ovog dužeg odmora vraćamo se u učionicu i nastavlja se s popodnevnim dijelom predviđenog rada koji će s učenicima provesti kolegica D. Grdić.

Sedma aktivnost

Učenici gledaju kraći dokumentarni film o dobrom dupinu koji će ih dodatno motivirati za nastavak rada.

Osma aktivnost

Učenici sada znaju mnogo toga o dobrom dupinu i slijedi sistematizacija usvojenog znanja. Učenike se dijeli u 4 grupe. Dvije grupe imaju zadatak sastaviti križaljku koja kao završni pojam ima rješenje „dobri dupin“. Ostale dvije grupe pišu pismeni sastav kojim opisuju dobrog dupina.

Dobivene križaljke i pismene sastave stavljamo također na pano.

Nakon osme aktivnosti učenici imaju kraći odmor za užinu.

Deveta aktivnost

Učenici imaju zadatak nacrtati dobrog dupina flomasterima ili drvenim bojicama ali na papiru malog formata. Tko je htio, mogao je nacrtati dupina iz mašte. Budući su učenici bili pod velikim dojmom naučenog o dupinu, svi su se odlučili za realan prikaz dupina. Tijekom likovnog izražavanja, učenici su slušali skladbu Café Del Mar, Estonia Rue Du Soleil, Pjesma dupina.

Slikanjem je završio taj nastavni dan i učenici su otišli kućama.

Idući dan je također dijelom posvećen dobrom dupinu jer smo dobivene materijale dotjerali, ispravili pogreške i izradili dva plakata koja smo izvjesili na hodnik da bi njihovim čitanjem i ostali učenici u školi mogli štogod naučiti o dupinima i kitovima.

Slika 9. Plakat prvi                         Slika 10. Plakat drugi

Da bi naučeno i odrađeno podijelili i s roditeljima učenika, kraći prikaz rada, završni plakati i fotografije djece tijekom rada objavljeni su na mrežnoj razrednoj stranici koju je kreirala učiteljica Snežana Kranjec putem svog Google accounta.

Prikaz rada na mrežnoj stranici razreda
Fotografije rada tijekom jutra
Fotografije rada tijekom poslijepodneva

Pobjednički projekt: Vukovar –„ Our view of smart living“

Davor Šijanović

Vukovarski gimnazijalci odnjeli pobjedu na ovogodišnjem kreativnom natječaju u sklopu donacijskog programa Generacija Next!

Nova kalendarska godina započela je uvođenjem IoT (The internet of things) u nastavu kroz projekt Generacija Next.

Budući da i sam Kurikulum nastavnoga predmeta informatika za osnovne i srednje škole nalaže da se težište obrazovnog procesa u predmetu Informatika treba bazirati na rješavanju problema i programiranju kojim bi se poticalo razvijanje računalnog načina razmišljanja koje omogućuje razumijevanje, analizu i rješavanje problema odabirom odgovarajućih strategija, algoritama i programskih rješenja, koje će se u konačnici prenositi u svakodnevni život, odluka o pisanju i prijavljivanju projekta na donacijski natječaj Hrvatskog Telekoma Generacija Next, nametnula se sama po sebi.

Na natječaj su se mogle, osim udruga, prijaviti i obrazovne institucije, te smo dogovorili suradnički tim Gimnazije Vukovar kojeg čine učenici 3.C razreda prirodoslovno-matematičkog programa: Ivan Kolar, Matija Hardi, Matko Gašparić i Marko Macura sa svojim profesorima, ujedno i mentorima u projektu: Davor Šijanović i Sanja Pavlović Šijanović, prof. informatike. Razradili smo ideju koju smo implementirali kroz nastavu informatike i izvannastavnu aktivnost. Projekt smo nazvali „Pametni grad: Vukovar – Our view of smart living“ i u njega smo integrirali nekoliko područja u kojima je svaki član tima dobio zaduženja i preuzeo odgovornost za svoj dio projektnog zadatka.

U kategoriji Digitalne inovacije uz IoT, uvjete natječaja je zadovoljilo 40 projekta, među kojima je i naš projekt. Projektom smo osigurali 6 edukacijskih Arduino IoT kompleta, mobilni bežični router za spajanje projekata na Internet SIM karticom i 3.000, 00 kn za potrebe projekta.

Kroz realizaciju praktičnog projekata iz STEM područja, naši učenici usvojili su nova znanja koja im zasigurno mogu pomoći u pripremi za poslove budućnosti jer IoT je najbrže rastuća internet tehnologija današnjice putem koje učenici mogu razvijati nova inovativna i kreativna rješenja za budućnost.

Uvodne aktivnosti obuhvatile su osnovnu i naprednu edukaciju u organizaciji Instituta za razvoj i inovativnost mladih, kojeg su održali edukatori Paolo Zenzerović i Biljana Trifunović, a putem kojih smo dobili sve potrebne informacije za izradu praktičnog rješenja vezanog za realizaciju našeg idejnog projekta. Nakon edukacije i radionica prihvatili smo se posla i krenuli u provedbu prvog projektnog zadataka, a to je izrada makete pametnog grada koristeći Arduino komponente. Izradili smo maketu pametnoga grada pod nazivom: „Vukovar – Our view of smart living“ u kojoj prezentiramo stvarni izgled Vukovara s novom šetnicom uz rijeku Dunav. Glavni dio makete je Županijska ulica u Vukovaru koja vodi prema Osijeku. Taj dio sadrži većinu komponenti koje smo dobili u projektu, neke smo dodatno kupili, dok smo neke iskoristili od igračaka koje imamo kod kuće. Tako smo prema idejnom zajedničkom projektu izradili:

PAMETNU RASVJETU koja koristeći foto otpornik i infracrvene senzore pojačava intenzitet svjetlosti prolaskom pored svakog rasvjetnog tijela ili smanjuje udaljavajući se od njega, jer u današnjem modernom dobu električna energija je postala jedan od važnih resursa za čovječanstvo. Do gubitka električne energije može doći zbog prirodnih katastrofa, planiranih gašenja i gubitka uzrokovanih preopterećenjem ili uništenjem opreme. Naša pametna rasvjeta nudi rješenje velike uštede električne energije pri čemu smanjuje preopterećenost same infrastrukture. Za pametnu javnu rasvjetu koristili smo Arduino UNO pločicu.

PAMETNI PARKING koristeći infracrveni senzor utvrđuje ima li slobodnih parkirnih mjesta. Približavanjem vozila senzor pokazuje broj slobodnih mjesta na parkingu, otvara rampu i omogućuje ulazak vozila na parking, te isto tako u odlasku vozila s parkinga. Ovakav pristup smanjuje gužve prilikom potrage za parkirnim mjestom što istovremeno smanjuje emisije ispušnih plinova u cestovnom prometu.

PAMETNE SEMAFORE koji su prilagodljivi trenutnom prometu. Koristeći infracrvene senzore detektiraju pokret i s obzirom na nadolazeći auto reguliraju promet. Primjenom pametnih semafora izbjegli smo situacije u kojima su ljudi u vozilima morali čekati zeleno svjetlo na potpuno praznim raskrižjima, gdje ih nitko ne ometa u nastavku kretanja prema odredištu. Osim toga, pametnim načinom upravljanja semaforima rješavamo problem gužvi.

SOLARNI TRAGAČ koji uz pomoć foto otpornika i servo motora prati izvor svjetlosti, prikuplja Sunčevu energiju, pohranjuje u „power bank“, a koja dalje napon distribuira prema rasvjetnom tijelu postavljenom uz glavnu prometnicu. Za solar panel Sun tracker koristili smo Arduino MKR 1000.

Izrada makete pametnoga grada Vukovara vođena je idejom: „OUR SOLUTION TO LESS POLLUTION“.

Sve je veća potreba za stručnjacima iz područja znanosti, tehnologije, matematike i inženjerstva, a s vremenom će se ona samo povećavati. Sa sve većom automatizacijom poslova, javljaju se novi izazovi koji stvaraju nove prilike, a one sve više dolaze iz STEM područja. Tržište rada potražuje osobe koje posjeduju tehničke vještine, razmišljaju kritički, provjeravaju hipoteze i na osnovu razrađenih algoritama, samostalno i odgovorno donose zaključke – a sve te vještine razvijaju se kroz STEM edukaciju. Poticanje djece na određene aktivnosti ima velik utjecaj na daljnji razvoj njihovih vještina i interesa. Školski sustav je ključan faktor u poticanju dječjih interesa. Našim projektom omogućili smo učenicima upoznavanje sa svijetom Internet of Things te sa sigurnošću možemo ustvrditi, potaknuli razvoj kreativnosti, kolaboracije, inovativnosti, stjecanje korisnih iskustava tijekom učenja, a sve to sa ciljem unapređivanja vještina i stjecanja potrebnih znanja kako bi se pripremili za tržište rada u kojem nedostaje stručnjaka u području programiranja. Naši učenici su radom na ovom projektu, stekli iskustava učenja kroz aktivno sudjelovanje u timskom i suradničkom okruženju što im je dodatno osnažilo motivaciju za učenje jer će zasigurno stečena znanja i iskustva s lakoćom moći integrirati u svakodnevnicu ali i u budući profesionalni život.

Programsku dokumentaciju koja je obuhvatila video uradak, tehničku specifikaciju, programske kodove i fotografije, predali smo na ovogodišnji kreativni natječaj u sklopu donacijskog programa Generacija Next. U samom natječaju sudjelovalo je 38 ustanova/udruga sa čak 51 projektnom idejom na temu Pametni grad. Sigurni smo da je ocjenjivačko povjerenstvo (Dora Medved i Sanja Carević iz Hrvatskog Telekoma te Paolo Zenzerović i Vlado Lendvaj iz IRIM-a) imalo vrlo težak zadatak u odabiru najboljih radova u kategoriji osnovnih i srednjih škola, koji su se istaknuli po kreativnosti i prezentaciji rješenja.

Projektni tim Gimnazije Vukovar odnio je pobjedu u srednjoškolskoj kategoriji! Pogledajte kako izgleda naše rješenje pametnoga grada.

Naše viđenje pametnoga grada Vukovara (Our view of smart living) namijenjeno je svim stanovnicima grada Vukovara, ali i puno šire.

Moja nova soba – matematičko modeliranje

Igor Pangrčič

Tradicionalno, matematičko modeliranje u prvoj i drugoj trećini osnovnog obrazovanja usredotočeno je na aritmetičke riječi (priče) koje su predstavljene konkretnim izrazima, a zatim modelirane pomoću apstraktnih operativnih pravila. Rješavanje tih problema izraženih riječima označava preslikavanje strukture problemske situacije i strukture simboličkog matematičkog izraza. Uzmimo za primjer sljedeći problem: „Suzana je uštedjela 12 eura. Lidija je uštedjela tri puta više. Koliko novca ima Lidija?“ Takav zadatak izražen riječima moguće je modelirati izrazom 12 ∙ 3 = 36.

Mnogi primjeri iz života, znanosti, tehnologije i drugih srodnih područja mogu se riješiti matematičkim procesima. Problem iz stvarnoga života „prevodimo“ u matematički problem koji se potom rješava matematičkim uputama, izračunima i raspravama. Rješenja, možda i nekoliko njih, nazivaju se matematičkim modelima. Matematički model potrebno je interpretirati i provjeriti njegovu varijabilnost u danoj stvarnoj situaciji. Matematičko modeliranje kompleksan je proces koji počinje od realnog problema sve do nastanka matematičkog modela i natrag. Budući da podrazumijeva poznavanje modeliranja pojava (npr. fizikalnih zakona), matematičkih postupaka, tehnika modeliranja i kritičnosti, takvo je modeliranje krajnje zahtjevno. Početak je razumijevanje samog procesa. U toj fazi formuliramo pretpostavke, oblikujemo matematičku formulaciju, pronalazimo rješenje, interpretiramo kako smo došli do pojedinačnih rezultata i provjeravamo matematički model. Otkrijemo li da model nije prikladan ili bi se mogao poboljšati, vratit ćemo se na pretpostavku i, ako je potrebno, (ciklički) ponoviti proces. Osim toga modeliranje završava objašnjenjem modela, izradom izvješća i korištenjem modela.

Matematičko se modeliranje često smatra vezom ili mostom između matematike kao načina razumijevanja našeg fizičkog i društvenog svijeta, i matematike kao grupe apstraktnih, formalnih struktura. Modeliranje aparata i pojava važno je za inženjerstvo i znanost te zbog toga postoje vrlo praktični razlozi za odabir matematičkog modeliranja. Kako bismo promovirali matematičko modeliranje koje je djeci potrebno u današnjem svijetu, moramo stvoriti aktivnosti koje pokazuju sljedeće karakteristike:

• autentične problemske situacije,
• mogućnosti istraživanja i korištenja modela,
• više interpretacija i pristupa,
• mogućnosti za društveni razvoj,
• višeslojni gotovi proizvodi i
• mogućnosti za optimalan matematički razvoj.

Tijekom tehničkog dana, učenici su u svakodnevnom životu kombinirali uporabu tehnologije, matematike i računalne tehnologije. Njihov je posao bio organizirati i opremiti svoju novu sobu. Morali su imati na umu da je soba prazna te da ima samo uređen pod i žbuku. U Word dokument prvo su upisali svoje želje o izgledu nove sobe.

Jedan je učenik napisao: moderna oprema, tapete na zidovima, puno svjetla, moderni detalji, zanimljiv namještaj…

Nakon ispisivanja želja, počeli su razmišljati o tome kako izraditi skicu sobe i nacrtati barem dva prijedloga u mjerilu 1: 100.

Slika 1. Idejni nacrt sobe 1                Slika 2. Idejni nacrt sobe 2

Pomoć su tražili na internetu gdje su našli informacije koje su dodali u unaprijed pripremljen Word dokument. Tražili su cijenu, sliku i mjesto gdje mogu kupiti komad koji je sastavni dio obavezne opreme. Ako bi im slučajno ostalo nešto od predviđenog iznosa, počeli bi istraživati o neobaveznoj opremi. Dostupan iznos bio je 1.500 €. Planirana potrošnja bila je oko 1.300 €, budući da je uvijek potrebno ostaviti oko 200 € nepredviđenih troškova. Za svaki dio obavezne i neobavezne opreme valjalo je napraviti mjere.

Slika 3. Obavezna oprema

Slika 4. Obavezna i neobavezna oprema

Zaključak

Učenici su bili vrlo zadovoljni provedbom tehničkog dana. Rad na računalu ih je obradovao, a neki su rekli da će predložiti svoje ideje i pomoći roditeljima u renoviranju ili preuređenju sobe. Tehnički dan u takvom obliku provodi se nekoliko godina zaredom, a reakcije i odgovori učenika vrlo su pozitivni. Na kraju tehničkog dana učenici su predstavili svoje proizvode svojim kolegama, razmjenjujući ideje i kritički ocjenjujući. Proizvode smo izložili nakon nastave, a mogli su ih vidjeti i drugi učenici i zaposlenici škole.

Literatura

1. http://pefprints.pef.uni-lj.si/2005/1/Matematika.pdf
2. http://eucbeniki.sio.si/vega3/415/index1.html
3. https://people.maths.bris.ac.uk/~madjl/course_text.pdf
4. https://www.sfu.ca/~vdabbagh/Chap1-modeling.pdf
5. https://core.ac.uk/download/pdf/10873796.pdf

Erasmus+ iskustvo: Učenici Industrijske strojarske škole

u Irskoj

Katarina Knežević, Meri Ružević i Mate Sabol

Agencija za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU) odobrila je Industrijskoj strojarskoj školi (ISŠ) iz Zagreba projekt COVET „Competitive VET for learners and teachers“ s ciljem stjecanja iskustava međunarodne prakse i osnaživanja stručnih i osobnih kompetencija učenika i nastavnika. Osiguravanjem mogućnosti za mobilnost i međunarodnu suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja mladih, AMPEU pridonosi da učenici učenjem na radnome mjestu stječu specifično znanje i vještine potrebne za samostalan, siguran i odgovoran rad te rješavanje stvarnih problema radnoga procesa određenog zanimanja. Stječu se i razvijaju socijalne kompetencije kao što su: poštovanje radne discipline, komunikacija na radnome mjestu, suradnički odnosi i prihvaćanje različitosti. Učenje na radnome mjestu pridonosi razvijanju poduzetničkoga duha, poštovanju standarda u struci i propisanih pravila u okviru određenog radnog mjesta.

Učenici ISŠ-a u zanimanju automehaničar zajedno s učenicima u zanimanju tehnički crtač, u pratnji nastavnika strojarske skupine nastavnih predmeta Mate Sabola, boravili su u Irskoj od 3. do 18. veljače 2019. godine. Učenici i nastavnik u pratnji bili su smješteni u obiteljskim kućama u gradu Brayu, nedaleko od Dublina. Većina učenika svakodnevno je radnim danom putovala na stručnu praksu u Dublin pa su tako učenici u zanimanju tehnički crtač Anamarija Rahelić i Ivan Horvat radili u tvrtki Punch Engineers koja se bavi izradom nacrta za konstrukcije, tj. kosture zgrada koristeći geodetske nacrte. Daniel Pikula radio je u arhitektonskom studiju Keenan Lynch Architects koji je specijaliziran za izradu nacrta za kuće i manje zgrade te uređenje interijera. Maro Mujanović radno vrijeme provodio je u arhitektonskom studiju Paul Keogh Architect koji izrađuje projektnu dokumentaciju za cijele kvartove i to koristeći program Vektor Works. Bruno Šikac stručnu praksu obavljao je u tvrtki Department of Housing koja se bavi odobravanjem nacrta za izgradnju objekata, predlaže promjene i brine o sigurnosti objekata. Lovro Matić, učenik u zanimanju automehaničar radio je u BMW Blackrock servisu koji se bavi isključivo održavanjem vozila tvrtke BMW. U servisu Dunne Motors radio je učenik Matija Črnko zajedno s još 10-ak djelatnika koji najčešće servisiraju vozila tipa Mercedes-Benz i BMW. U servisu Wilkinson Motors koji održava sve tipove vozila i to u gradu Brayu radni dio dana provodio je Mario Mužic dok su Ilija Mišković i Tomislav Topalović radili u servisu naziva A Plus Service, također u Brayu.

Učenici su vikendom šetali Dublinom pa su stekli dojam o arhitekturi i znamenitostima glavnog i najvećeg grada Irske. Učenici su obišli dvorac Dublin, Kristovu crkvu, katedralu sv. Patrika i jednu od novijih znamenitosti – Dublinsku iglu, a vidjeli su i veliku pivovaru u Guinnessovu vlasništvu. Temple bar dublinska je četvrt u kojoj se nalaze razne kulturne institucije, ali i mnogo tradicionalnih irskih pubova. Divljenje i strahopoštovanje učenika ISŠ-a pobudili su klifovi Mohera na zapadnoj obali Irske koji spadaju među najljepše i najimpresivnije prirodne znamenitosti Irske. Učenici su uživali i u živopisnom gradiću Galwayu.

Evidentno je da program Erasmus+ omogućuje mladima da uvide različitost i bogatstvo kulture Europe, a učenjem na radnom mjestu razvijaju svoje generičke kompetencije jer učenici razvijaju samopouzdanje i motivaciju, aktivno sudjeluju u procesu vrednovanja i samovrednovanja ostvarenih ishoda učenja, preuzimaju odgovornost za vlastito učenje i za razvijanje kompetencija upravljanja karijerom, stječu novo radno iskustvo kako bi se što jednostavnije uključili u svijet rada ili donijeli odluku o nastavku obrazovanja. Sve to, uz razvoj profesionalnih vještina, uspjeli su ostvariti učenici ISŠ-a boraveći u Irskoj. Nastavnik Mate Sabol prenio je pohvale stručnih mentora iz tvrtki, arhitektonskih studija i servisa, kao i pohvale obitelji u kojima su učenici bili smješteni, ravnatelju ISŠ-a prof. Nenadu Pavliniću i cijelom Nastavničkom vijeću. U svijetu koji se brzo mijenja potrebna je sposobnost fleksibilnog prilagođavanja novim situacijama što su učenici ISŠ-a intenzivno vježbali svakodnevno. Dobro organizirana europska mobilnost i suradnja doživljava se i kao jak poticaj cjeloživotnom učenju.

Naša rimska priča

Lidija Šešerko

Sažetak

U današnje vrijeme je projektna nastava nezamjenjiv način rada u našim školama kojeg je nemoguće zamisliti bez uspješne suradnje s drugim učiteljima i predmetima, to jest, međupredmetne suradnje.

Projekt “Naša rimska priča” počeli smo provoditi s učenicima na redovnoj nastavi iz povijesti i s učenicima koji su pohađali izborni predmet Turistički odgoj. Međupredmetno smo se povezali s izbornim predmetima Likovno stvaralaštvo i Informatika.

Istraživačku temu učenici su odabrali s obzirom na njihove interese. Proučavali smo život Rimljana u antičkom dobu. Prilikom rada surađivali smo i s Grand Hotelom Primus iz Ptuja koji nam je posudio odjeću koju su učenici predstavili na završnoj prezentaciji našeg projekta.

Takav način rada kod učenika je vrlo dobro prihvaćen. Učenici su iznimno aktivni i mogu sudjelovati ne samo kod izvođenja projekta nego i kod planiranja i vrednovanja.

Ključne riječi: projektna nastava, međupredmetna suradnja, istraživanje, život Rimljana

Uvod

Na redovnoj nastavi iz povijesti u svim razredima služim se projektnom nastavom pod uvjetom da su ispunjeni određeni kriteriji. Prvi važan čimbenik je vremensko ograničenje. Budući da projektnu nastavu nije moguće izvesti u 45 minuta, vrlo je poželjno da se nastava izvodi fleksibilno. Posebno značajno je i međupredmetno povezivanje s ostalim nastavnim predmetima te dobra suradnja s ostalim učiteljima. U ovom projektu ostvareno je međupredmetno povezivanje sa likovnom umjetnošću, tehnikom i tehnologijom te informatikom.

Svake godine na nastavi iz povijesti s učenicima sedmih razreda izvedemo projektni rad, naslovljen Naša rimska priča te nastavljamo rad i kroz izborni predmet Turistički odgoj.

Istraživačka tema je svake godine drugačija i u skladu je s nastavnim planom iz povijesti u sedmom razredu.

Glavni cilj koji želimo postići je učenje temeljeno na iskustvu i poticanje učenika na aktivno učenje.

Cijevi iz nastavnog plana:

SADRŽAJ IZBORA: SVAKODNEVNI ŽIVOT U ANTICI

• na primjerima objasniti značajke grčke i rimske obitelji;
• objasniti glavne značajke grčkih i rimskih prebivališta i naselja;
• opisati sličnosti i razlike u položaju žene kod starih Grka i Rimljana te navesti primjere;
• opisati značajke grčkog i rimskog ropstva;
• opisati značajke grčkog i rimskog odgoja i obrazovanja.

Takvim načinom rada uvažavamo suvremene trendove poučavanja i rada s učenicima i tako razvijamo sljedeće kompetencije:

• povećanje aktivne i samostalne uloge učenika na nastavi;
• razvoj kompleksnog razmišljanja,
• međupredmetno povezivanje na redovnoj nastavi;
• razvoj ključnih kompetencija učenika (učenje za učenje, socijalne vještine, ručne spretnosti, informacijsko komunikacijske kompetencije, traženje rješenja….),
• zalaganje za napredak učenika u timskom radu, međusobnoj suradnji, kod uporabe IKT (IKT=informacijsko komunikacijska tehnologija)

Učenicima sam dala vrlo detaljne upute za rad te prezentirala temu. Učenici su se podijelili u grupe s obzirom na njihove interese i želje. U svakoj su grupi odabrali vođu. Na nastavi iz informatike učenici su tražili podatke o svojoj temi.

U projekt je bila uključena i učiteljica likovne umjetnosti te su na tom predmetu učenici detaljnije upoznavali umjetnost starih Rimljana. Rad se odvijao u 4 grupe.

Prva grupa učenika bavila se tako istraživanjem odjevnih predmeta i modom u antici. Istraživali su kako su bili odjeveni muškarci, žene i djeca te kakva je bila razlika kod odijevanja između siromašnijih i bogatijih rimskih građana. U školi su izradili takvu odjeću, napravili frizure, dodali nakit i pripremili manju modnu reviju te su na taj način svoje spoznaje predstavili ostalim učenicima naše škole.

Slike 1 i 2: Rimski buržoaz i senator (vlastiti izvor, 2017.)

Slike 3 i 4: Vestalka i rob (izvor: vlastiti, 2017)

Budući da projekt prikazujemo i na priredbi, povezali smo se s gradom Ptujem koji ima jaku rimsku tradiciju i Grand Hotelom Primus, gdje su nam izašli u susret posudivši nam prave rimske odjevne predmete.

Slika 5. Rimsko društvo (izvor: vlastito, 2017)

Druga grupa bavila se umjetnošću. Veći značaj pridodali su izradi mozaika, stoga je u toj radionici nastalo nekoliko krasnih proizvoda.

Slike 6 i 7: Mozaici (izvor: vlastiti, 2017.)

U trećoj su grupi učenici istraživali način stanovanja. Njihova tema bila je rimska kuća i njezina oprema. Istraživali su oblik rimske kuće, koje je prostorije sadržavala i kako je bila namještena, od kojeg je materijala bila sagrađena i kako su stari Rimljani svoja prebivališta ukrasili i uređivali. U radionicama su izrađivali glinene uljanice koje su stari Rimljani koristili za osvjetljivanje prostora.

Slika 8. Rimska umjetnost (izvor: vlastito, 2017)

Slike 9 i 10: Uljne lampe (izvor: vlastito, 2017.)

Na satovima tehnike i tehnologije od kartona su izradili maketu rimske kuće koju još uvijek koristimo na nastavi iz povijesti.

Četvrta je grupa radila s glinom. Njihovi proizvodi bili su privjesci od gline s antičkim motivima.

Slike 11 i 12: Privjesci od gline (izvor: vlastiti, 2017)

Naši su se učenici svojim proizvodima koji su nastali tijekom radionica i kraćim programom predstavili na priredbi koju organizira Turističko društvo Ptuj u Ptuju.

Slike 13 i 14: Naša rimska priča (izvor: vlastita, 2017)

Opisani način rada s učenicima ima poseban značaj budući da na zabavan i praktičan način upoznaju kulturno naslijeđe, pri čemu se uzimaju u obzir njihovi interesi i želje. Tako stečeno znanje je dugotrajnije i svrhovito.

Literatura

1. http://www.zrss.si/pdf/240611114513_gla__priporocila_in_opozorila.pdf, pristupljeno 10.1.2019.
2. http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_zgodovina.pdf,  pristupljeno 10.1.2019.
3. Fotografije, vlastiti izvor

Dijete i ilustrirana knjiga

Lucija Ademoski

Sažetak

U članku se govori o značenju ilustracija pomoću kojih djeca uspostavljaju prvi dodir s knjigom. Ilustracije su prvi likovni rad s kojim se djeca susreću već u ranom djetinjstvu. Dobre ilustracije pomažu im u intenzivnom doživljavanju teksta, njegovom boljem razumijevanju i razvijanju mašte te ih potiču na čitanje. Prikazani su kriteriji utvrđivanja kvalitete ilustracije kao i niz slikovnica za djecu s posebnim potrebama, primjerice taktilne slikovnice.

Ključne riječi: ilustracije, ilustratori, slikovnice, kvaliteta ilustracija, taktilne slikovnice

Uvod

„Ilustracija je vrsta likovne umjetnosti kod koje su, kao i kod ostalih oblika slikarstva, važni likovni elementi: linija, boja, svjetlo i sjene, oblici, struktura i kompozicija. /…/ Ilustracija obogaćuje literarno djelo i igra vrlo važnu ulogu u predškolskom razdoblju djeteta te kasnije tijekom školovanja, kako u njegovom otkrivanju likovnog izlaganja različitih pripovijetki tako i u dubljem doživljavanju i razumijevanju teksta. Potiče čitanje i istovremeno i dječje zanimanje za vlastito likovno stvaralaštvo.” (Avguštin, 2003: 103)

Djeca se s ilustracijom susreću već u najranijem pred-čitalačkom razdoblju, kad posežu za leporellima – jednostavnim 3D slikovnicama u kojima se preko cijele stranice nalaze slike životinja, biljaka i različitih predmeta koji ih okružuju. U dobi od dvije do tri godine upoznat će kartonske slikovnice – knjige s vrlo izdržljivim stranicama od kartona koje djecu uvode u pisani svijet slikovnica te prve knjige s tankim listovima kojima ostaju vjerni i u nižim razredima osnovne škole.

Uloga ilustracija

U hijerarhiji naših osjetila vid zauzima prvo mjesto. Djeca čitaju priče u slikama mnogo ranije nego ih čitaju napisane riječima. Na taj način otkrivaju i upoznavaju izmišljene likove koje je za njih stvorio netko drugi. U ilustracijama se elementi svakodnevnog života isprepleću s elementima mašte, zato imaju važnu ulogu u razvoju pojmova kod djece. Pozornost koju djeca pridaju ilustracijama ovisi o vanjskim i unutarnjim čimbenicima. Vanjske čimbenike čine podražaji kao što su intenzivnost, veličina, gibanje, kontrast pozadine i likova, dok se unutarnji čimbenici odnose na naše vrijednosti, potrebe, motive, osjećaje i očekivanja. Pozornost djece brzo prelazi s jednog podražaja na drugi, stoga ih moramo znati potaknuti na gledanje slikovnica. Djeca predškolske dobi imaju skromna iskustva o svijetu pa im zato ilustracije obogaćuju njihovo zamišljanje predmeta, osjećaja i događanja te su izvrsna motivacija za kasnije čitanje knjiga.

Autorske slikovnice bez teksta djecu potiču na samostalnu interpretaciju događaja i sastavljanje priče na temelju ilustracija, čime se razvijaju mašta i jezične sposobnosti. Precizno promatranje ilustracija omogućuje im snažan doživljaj jer im nudi sve što je potrebno za razumijevanje priče.

Slika 1. Ilustracija Damijana Stepančiča u knjizi „Zgodba o sidru”

Ilustracije djeci stvaraju poseban ugođaj. Čitanje uz njihovu pomoć traje kratko, a djeca bez posebne prisile usvajaju različite tehnike likovnog jezika. Ilustracije kod njih izazivaju kako pozitivne tako i negativne osjećaje. Općenito vrijedi: što je u slikovnicama više slika to ih djeca radije čitaju. Gledanje slika nudi im odmor od čitanja, a likovni govor ilustracija prenosi i mnoštvo drugih informacija koje čitanjem djeca mogu provjeriti i pridodati svojim očekivanjima. Važnu ulogu imaju i živopisne boje koje potiču njihovo zanimanje za cijelu priču.

„Dijete promatra ilustracije, međusobno ih uspoređuje; ako ne zna sadržaj na temelju redoslijeda slika pokušava zaključiti o čemu se radi; primjećuje da se na nekim ilustracijama pojavljuju isti likovi te da se ponegdje pojavljuje isti ili vrlo sličan okoliš, da se određeni elementi mijenjaju, razvijaju /…/ Dijete detaljno proučava ilustracije, tone u njih i otkriva skrivene, jedva primjetne sitnice. Pritom uživa i uči.” (Zupančič, 2012: 6)

Ilustracije, koje prate zahtjeve teksta, govore same po sebi – s njima literarni tekst dobiva novu snagu. Vezane su uz sadržaj i raspoloženje iskazano u tekstu, a ponekad kazuju više i od samog teksta. Prikazuju motive kojih nema u tekstu pa se djeca lakše povezuju s cijelom pričom. Na licima junaka mogu razabrati njihovo raspoloženje, iako ono u tekstu nije posebno opisano. A ono što je već dovoljno naglašeno i opisano u tekstu nije potrebno isticati i na ilustraciji.

Slika 2. Ilustracija Kestutisa Kasparavičiusa u knjizi „Trapaste zgodbe”

Kvaliteta ilustracija

„Kvalitetna ilustracije može biti vrlo jednostavna ili komplicirana, crtež ili slika, realistična ili apstraktno obojena. Ne djeluje šablonski, već živo i uvjerljivo.” (Avguštin, 2003: 103)

„Značaj dobre, kvalitetne ilustracije za razvoj djeteta može se usporediti s važnošću kvalitetnog literarnog ili glazbenog djela. /…/ Dijete nema razvijen osjećaj za likovno /…/ dobro, vrijedno i kvalitetno. Nažalost, upravo je obratno. Djecu mami sladunjavost, prezasićenost boja, vanjski sjaj, pretjerano ukrašavanje, nepotrebni dodaci, svjetleći elementi, ukratko sve čime se isticanjem vanjskog izgleda prikriva siromaštvo sadržaja. /…/ Dobru ilustraciju prije svega odlikuje visoka likovna kvalitetu. /…/ Govor linija, oblika, boja i njihovih odnosa, svijetlog i tamnog, teksture i njihovog suodnosa mora biti usklađen i uravnotežen. /…/ Dobra ilustracija je likovno pročišćena, što znači da ne sadrži nepotrebne likovne elemente. /…/ Na kvalitetnoj ilustraciji prikazani prostor djeluje realno, moguće. /…/ Tople i intenzivne boje optički približavaju, dok hladne daju osjećaj udaljenosti. /…/ Kvalitetna ilustracija sadrži zanimljive kutove gledanja, primjerice naglašenu žablju perspektivu odnosno pogled od dolje ili ptičju perspektivu odnosno pogled od gore. /…/ Svi predmeti i osobe na ilustraciji moraju se ponašati u skladu s istom logikom prostora. Tako dijete razvija sposobnost percepcije zakonitosti prostora u kojem živi i u kojem se radnje, o kojima mu govore ilustracije, odvijaju. /…/ Kvalitetni ilustratori uspijevaju prikazati raspoloženje teksta koji ilustriraju. U tome važnu ulogu igra odabir odgovarajuće likovne tehnike, materijala i načina izražavanja, kao i osobni dodir ilustratora ili ilustratorice odnosno njegov ili njezin stil.” (Zupančič, 2012: 6-11)

Taktilne slikovnice

Slijepa i slabovidna djeca u svom okruženju dobivaju manje poticaja za razvoj od ostale djece zato slikovnice moraju biti prilagođene njihovom opažanju. Za njih su primjerene taktilne slikovnice koje, nažalost, ne mogu u potpunosti nadomjestiti slikovni sadržaj. Namijenjene su slijepoj i slabovidnoj djeci, ali i djeci koja vide. Tekst je u njima otisnut uvećanim slovima i posebnim, Brailleovim pismom (brajicom). Njihova zastupljenost u knjižnicama koje posjećuju djeca sa razvijenim svim osjetilima, potiče empatiju prema vršnjacima s posebnim potrebama.

Slika 3. Ilustracija Zvonka Čoha u taktilnoj slikovnici „Žiga špaget gre v širni svet”

Zaključak

Djeca svijet doživljavaju najprije gledanjem, a tek se kasnije sporazumijevaju riječima. Ilustracije u knjigama njihov su prvi doticaj s likovnom umjetnošću, zato neka one budu kvalitetne i raznovrsne. Pomoću ilustracija djeca razvijaju kreativnost i stvarni svijet ujedinjuju sa svijetom mašte i snova. Likovni govor možemo otkriti pozornim promatranjem likovnih djela, a za njihov potpuni doživljaj djeca, jednako kao i odrasli, trebaju odvojiti više vremena.

Literatura

1. Avguštin, M. (2003). Slovenska knjižna ilustracija. V Beremo skupaj: priročnik za spodbujanje branja (103-109). Ljubljana: Mladinska knjiga.
2. Kermauner, A. (2009). Tipne slikanice za slepe, Otrok in knjiga, 36(74) 85-91.
3. Majhen, Z. (2004). Zaznavanje slikovnih in drugih znakov pri predšolskem otroku. Otrok in knjiga, 31(59), 51-55.
4. Rot Gabrovec, V. (2003). Branje podob. V Beremo skupaj: priročnik za spodbujanje branja (99-102). Ljubljana: Mladinska knjiga.
5. Zupančič, T. (2012). Kakovostna književna ilustracija za otroke. Otrok in knjiga, 39(85), 5-16. Preuzeto s https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-LATXVY24/4d773199-5dcc-45ca-96f8-d5add097cae2/PDF

Fotografije: osobni arhiv Lucije Ademoski i https://www.google.si

Djeca doseljenici u novom školskom okruženju

Lucija Ademoski

Sažetak

Članak prikazuje trud koji škola ulaže u uključivanje djece doseljenika, koji imaju status učenika stranca, u novo školsko okruženje. Prikazane su aktivnosti u koje su uključeni svi učenici, a čija je svrha razvijanje tolerancije i prihvaćanje različitosti, kao i održavanje dodatnih satova pomoći učenicima doseljenicima u učenju slovenskoga jezika. Značajnu pomoć boljem razumijevanju stranih kultura pruža školska knjižnica, koja odgovarajućim izborom gradiva učenicima omogućuje upoznavanje i razumijevanje drugih kultura, religija i običaja.

Ključne riječi: učenici doseljenici, međukulturalnost, novo nastavno okruženje, različitost, prihvaćanje

Uvod

Ljudi se već stoljećima sele u različite krajeve svijeta. To ni za Sloveniju nije ništa novo, jer i ovamo doseljavaju ljudi iz različitih država. Svaki doseljenik ima svoj razlog napuštanja domovine i preseljenja u novo okruženje, a djeca obično ne mogu utjecati na konačne odluke svojih roditelja. Suočeni smo sa suživotom različitih kultura i religija te, shodno tome, potrebom međusobne suradnje u društvu koje je drugačije od onog na koje smo bili godinama naviknuti. Autohtono stanovništvo živi u skladu sa svojim starim običajima, a doseljenici se pitaju kako uopće živjeti u novom okruženju drugačije kulture, običaja, jezika i kako što uspješnije postati dio društva. S ovim se izazovom susreću i djeca obvezne školske dobi koja, zbog nerazumijevanja jezika, mogu osjećati veliki pritisak. U njihovom uključivanju u odgojno-obrazovni sustav moramo im pomoći svi zajedno, kako stručni djelatnici tako i sami učenici.

Različitost kultura

Osnovnu školu France Bevka pohađa nekoliko učenika drugih nacionalnosti. Ti učenici imaju jednako pravo na obvezno osnovnoškolsko obrazovanje kao i slovenska djeca; mi im pomažemo da se što uspješnije uključe u naš odgojno-obrazovni sustav osiguravajući im motivirajuće okruženje za njihov napredak u učenju te na društvenom i osobnom planu. Svjesni smo činjenice da svoj djeci treba osigurati jednake mogućnosti uključivanja u rad i život škole. Sa željom da se ne bi osjećali manje vrijednima, posebnu pozornost posvećujemo razvoju tolerancije različitosti i prihvaćanju drugačijeg. Djeca uče poštovati različite kulture, religije i jezike, a na to potičemo i njihove roditelje.

Našu školu pohađaju ili su pohađala djeca iz različitih država, primjerice Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije, Rusije, Ukrajine, Poljske, Dominikanska Republike, Kine, Turske, Demokratske Republike Kongo i SAD-a. Već na ulasku u školu posjetitelji mogu osjetiti motivirajuće međukulturalno okruženje i doživjeti ga kao nešto pozitivno. S tom smo namjerom učenike doseljenike i pozvali na izradu plakata na kojima su oni predstavili svoje države, a na karti svijeta zastavicom smo označili njihov položaj. U predvorju je izvješena i „Deklaracija o vrijednostima, nastojanjima i postupanju Bevkovaca s različitim narodnostima u našoj školi”. Nju su sastavili predstavnici razrednih odjela koji s ponosom sudjeluju u radu školskog parlamenta. Natpisi na stubištima istaknuti na različitim jezicima ukazuju na kulturnu raznolikost naše škole.

Slika 1. Pod Bevkovim krovom           Slika 2. Kulturna raznolikost

Satovi razrednika

Drugačije i različito nas obogaćuju, no toga smo nažalost svjesni tek kad dovoljno upoznamo stranu kulturu. U suprotnom, sve što je tuđe radije odbacujemo ili se nad time čak i zgražamo. Kako bi izbjegli predrasude, učitelji na satovima razrednika, a povremeno i u redovnoj nastavi, pozornost posvećuju podučavanju o pravima čovjeka i upoznavanju drugih kultura. Traženjem sličnosti među različitim ljudima učenici mogu najbolje i najlakše razumjeti pojam raznolikosti. Na suradnju pozivamo i učenike doseljenike koji na svoj način predstavljaju države iz kojih dolaze, njihove običaje, životne navike, praznike, jezike, religiju, izgled i odjeću stanovnika, pismo itd. Ti su satovi ujedno i najuspješniji, jer se najviše dojme njihovih školskih prijatelja koji ih prihvaćaju s odobravanjem, a učenici doseljenici u razredu vrlo često nakon toga dobivaju i potpuno novi status.

Obrazovanje i suradnja

Ulaskom u novo školsko okruženje mnogi učenici doseljenici ne govore slovenski jezik, dok drugi svojim skromnim vokabularom i razumijevanjem samo osnovnih izraza i uputa mogu samo djelomično pratiti nastavu. Susreću se s različitim teškoćama koje, uz kulturne razlike proistječu prije svega iz nepoznavanja slovenskoga jezika. Za njih, koliko god je to moguće, organiziramo različite individualne satove pomoći i ostavljamo im dovoljno vremena da se u takvom novom okruženju oslobode straha, da se opuste i steknu povjerenje. Mlađi učenici lakše prihvaćaju preseljenje i lakše se uključuju u društvo vršnjaka, dok kod starijih učenika moguće probleme postupno uklanjamo osiguravanjem odgovarajuće stručne pomoći. Intenzivno surađujemo s roditeljima koje istovremeno upoznajemo s napretkom njihove djece u učenju i socijalizaciji.

Učenici sa statusom učenika stranca imaju na raspolaganju najviše dvije godine za prilagodbu te za provjeru i ocjenjivanje stečenih znanja. Na početku školske godine stručni timovi izrađuju individualne programe aktivnosti za djecu i utvrđuju njihovo predznanje. Škola Ministarstvu predaje zahtjev za odobravanje dodatno potrebnih satova pomoći u učenju slovenskoga jezika, koji se organiziraju individualno ili u skupini, a održavaju ih učitelji razredne nastave ili nastavnici slovenskoga jezika.

Učenike čeka mnogo posla u području širenja vokabulara, a zajedničkim zalaganjem možemo postići mnogo. U slučajevima kad ne postoji jezik povezivanja služimo se i online prevoditeljskim alatima. Stupanj i opseg učenja prilagođeni su potrebama učenika. Na početku se najviše pozornosti posvećuje učenju osnovnih riječi, imenovanju predmeta, prostora i osoba koje učenici najčešće susreću u školi; na primjer stolac, stol, ormar, vrata, ploča, učionica, učitelj, školski prijatelji itd. Nastavlja se s učenjem pozdrava i osobnog predstavljanja, primjerice: tko sam, odakle dolazim, što me raduje, koji jezik govorim itd. Svoje razumijevanje učenici nadograđuju u društvenim igrama, čitanjem knjiga pisanih jednostavnim jezikom, druženjem sa školskim prijateljima …

Naš je glavni cilj da se svi učenici osjećaju ugodno i prihvaćeno. Djecu se potiče na pomaganje njihovim školskim prijateljima doseljenicima uključenima u različite školske i izvanškolske aktivnosti. Tako je bilo i u vrijeme praznika. U prosincu, na dan održavanja „Bevkovog bazara”, roditelji učenika stranih narodnosti ugodno su nas iznenadili bogatom ponudom kulinarskih delicija država iz kojih dolaze, a na kulturnom događanju za roditelje, glazbom, pjesmom i plesom slovenski i učenici doseljenici s oduševljenjem i izvrsnom suradnjom predstavili su kulturnu raznolikost naše škole.

U školskoj knjižnici

Kao knjižničarka susrećem se s mladim čitateljima kao pojedincima različitih čitateljskih ukusa. Djeci doseljenicima knjižnica se može približiti odgovarajućim izborom knjiga i na njihovom materinjem jeziku. Odgovarajućom ponudom tekstova knjižnica može postići da se u njoj učenici ugodno osjećaju i potaknuti ih na čitanje i istraživanje. U našoj knjižnici uspješno je zastupljena i literatura koja slovenskim učenicima omogućuje uspoređivanje svoje i strane kulture, tj. međukulturalno čitanje, i u njoj mogu dobiti odgovore na brojna pitanja koja se zbog predrasuda javljaju kad se druže s novim školskim prijateljima. Grupnim čitanjem dječje literature o različitosti već i one najmanje učenike potičem na toleranciju, sa željom da bolje razumiju navike drugih kulturnih okruženja. Čitanje literature kroz koju učimo o i stereotipima, dobar je temelj međukulturalnog odgoja, jer nam pomaže upoznati različitosti svjetova i životnih navika.

Slika 3. Knjige za najmlađe o različitostima  Slika 4. Upoznavanje stranih kultura kroz priče

Zaključak

Djeca sa statusom učenika stranca dolaze u školu s veoma različitim predznanjem. Suočavaju se s drugačijim okolišem i nastavom. Rad s njima predstavlja izazov, naročito ako ne postoji jezik povezivanja koji bi nam olakšao međusobno sporazumijevanje. Zato kao ono najvažnije ostaje naša empatija, prihvaćanje njihovih kultura, redovita suradnja s roditeljima i razumijevanje, čime stječemo potrebno povjerenje. U cijelom tom poslu ne smijemo zaboraviti na slovensku djecu koju također trebamo slušati, pomagati im i voditi ih prema što boljem suživotu s djecom doseljenicima. To je najljepša nagrada za naš trud.

Literatura

1. Ajdišek, B. (2017). Pouk z učenci priseljenci. Razredni pouk, 19(2), 42-46.
2. Angelov, I., Jevšnik, A. in Arh, L. (2018). Medkulturni projekt. Razredni pouk, 20(1), 39-
3. Peterlin, K. (2016). Otrok tujec v prvem razredu. Pedagoška revija za predšolsko vzgojo in prvi triletji. 25(5/6), 84-89.
4. Zver, N. (2011). Poučevanje migrantskega dečka v četrtem razredu. Razredni pouk, 13(2-3), 120-123.

Fotografije: osobni arhiv Lucije Ademoski

Prvi puta u ulozi mentora

Tadeja Bogdan

Na početku ove školske godine na poticaj školske pedagoginje, preuzela sam mentorstvo za pripravništvo, učiteljici razredne nastave. Kao mentorica pomogla sam joj u pripremama i izvođenju 5 obaveznih nastupa koje mora izvesti prije usmene obrane, odnosno prije nego postane prava učiteljica. U ovoj ulozi našla sam se prvi put, a nadam se da nije zadnji put, pošto smo svi zajedno puno naučili iz ove situacije. Na kratko ću predstaviti kako se u Sloveniji provodi stručni ispit za učitelje.

Ključne riječi: mentor, mentorstvo, učenje, stručni ispit, igra nekoć

1. Uvod

Za početak istražila sam riječ mentor. U Rječniku slovenskog književnog jezika za riječ mentor zapisano je: mentor je onaj tko savjetima i pojašnjenjima usmjerava, vodi mladog čovjeka bez iskustva. Na Wikipediji sam našla zapis koji govori o izvoru te riječi. Riječ mentor proizlazi iz grčke legende o starom iskusnom čovjeku Mentoru. Mentor je bio Odisejev prijatelj, kojemu je Odisej prije odlaska u Trojanski rat povjerio skrb za dom i odgoj sina Telemaha. Odiseju je Mentor bio vođa i odgajatelj. Riječ mentor predstavlja vođu, učitelja, odgajatelja, savjetnika mladom čovjeku koji ima manje životnog iskustva.  

2. Stručni ispit

Učitelj razredne nastave može se prijaviti za polaganje stručnog ispita nakon odrađenih 840 sati u odgojno-.obrazovnom radu u školi te sa 5 uspješno izvedenih praktičnih nastupa u skladu sa pravilnikom koji uređuje stručne ispite.

Prijava na stručni ispit uključuje:

• prijavu na stručni ispit
• dokaz o završenoj naobrazbi
• pisni izvještaj mentora o kandidatovoj osposobljenosti za samostalno odrađivanje odgojno-obrazovnog rada
• dokaz o odgovarajućem trajanju odgojno-obrazovnog rada
• ocijene praktičnih nastupa i pisne pripreme za pet uspješno odrađenih praktičnih nastupa.

Učitelj mora poslati svoju prijavu na adresu Ministarstva znanosti i obrazovanja (Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport), a ministarstvo mu poštom pošalje datum ispita.

Stručni ispit polaže se kao usmeni ispit, a sastavljen je od tri dijela po sljedećem rasporedu:

1. Ustavno uređenje Republike Slovenije, uređenje institucija Europske unije i njenog pravnog sustava s propisima koji uređuju ljudska i dječja prava te temeljne slobode
2. propisi koji uređuju područje odgoja i obrazovanja
3. slovenski književni jezik.

Učitelj s položenim stručnim ispitom može samostalno poučavati u Sloveniji.

3. Mentor

Za učitelja mentora postoje posebni uvjeti (naziv savjetnik odnosno najmanje 3 godine naziv mentor). Poslije uspješno odrađenih praktičnih nastupa, mentor mora dati pisni izvještaj o osposobljenosti drugog stručnog suradnika za samostalni rad.

4. Pripravnica u razredu

Opisat ću primjer sata kod predmeta Priroda i društvo, koji je meni, a i mojim učenicima najviše ostao u sjećanju.  Na samom početku, pripravnica je učenike motivirala slagalicama o predmetima iz prošlosti. U skupinama po četiri uspješno su sastavljali slagalice (nekoć igre). Uslijedio je razgovor o igrama nekoć i danas. Učenike je obavijestila kako će jednu od igara izvesti unutar nastave. Igrica koju će napraviti zove se Mlin, odnosno Špana. Učenici su bili oduševljeni. Na tvrđem bijelom papiru nacrtali su predmet iz prošlosti, zatim su od pripremljenih šablona napravili tri pravokutnika.  Na samom kraju nacrtali su i zaključne crte te točke na uglovima. Učenici su se veoma trudili i lijepo nacrtali predmet, kao i završne crte i točke. Kada su svi završili s crtanjem, uslijedio je najljepši dio – isprobali su svoju novu igru. Sa sobom su imali 9 kamenčića, 8 gumbića i 9 grahova jednake boje. Pripravnica je predstavila tijek igre, a učenici su odmah pohvatali pravila. Još i sada se igraju tijekom odmora i u okviru produženog boravka u školi. Veoma sam sretna što je igra iz prošlosti postala omiljena i među  našim slovenskim učenicima.

Na slikama možete vidjeti primjere igara Mlina učenika 2. razreda.

5. Zaključak

Mislim kako mentorstvo nije nepotrebno breme ili gubljenje vremena. Učiteljica, pripravnica, kao i ja mnogo smo naučile iz ovog iskustva. Poslije odrađenog mentorstva osjećala sam se odlično. Pripravnica je bila motivirana za rad, uvažavala je moje savjete koji su joj pomogli u boljoj organizaciji i izvedbi nastave. Pripravnica je odradila pet nastupa u mom razredu. Na nastupima smo prisustvovale školska pedagoginja i ja. Imala je nastupe u okviru slovenskog jezika (2 sata), matematike (1 sat) i prirode i društva (2 sata).

Iako imam bogatije iskustvo na području rada, puno sam toga naučila. Puno novih informacija koje je pripravnica donijela sa fakulteta bile su mi korisne i meni, koja učim već više godina, i njoj, koja tek započinje s radom. Kao mentor, potrudila sam biti osoba od povjerenja te sam savjetovala i dijelila svoje znanje. Stavila sam se na raspolaganje i odgovarala na pitanja o nastavnom sadržaju, metodama i načinima rada te o svim ostalim stvarima koje su zanimale pripravnicu. Sama sam čovjek koji voli učiti i nadopunjavati svoje znanje. Sa pripravnicom imale smo odnos pun poštovanja i povjerenja. Više puta sam je pohvalila, pošto i sama znam koliko nam pohvala može značiti.

Literatura

1. Allue, J. (2004). Velika knjiga iger. Radovljica: Didakta.
2. Cvetko, I. (2017). Otroške igre na Slovenskem. Ljubljana: Mohorjeva družba.
3. Strokovni izpit. Preuzeto sa interneta 28. 2. 2019:
4. http://www.mizs.gov.si/si/storitve/izobrazevanje/strokovni_izpit/
5. Slovar slovenskega knjižnega jezika. Preuzeto sa interneta 28. 2. 2019:
6. https://sskj.si/

Važnost doručka za osnovnoškolca

Vilma Trošt Stenovec

Sažetak

Doručak kao prvi jutarnji obrok u danu ima veoma važnu ulogu za osnovnoškolsko dijete. To je zdrava prehrambena navika koja se oblikuje još u djetinjstvu i predstavlja uvjet za očuvanje zdravlja, bolje osjećanje i kvalitetniji život. Propuštanje doručka kao prvog obroka u danu predstavlja čimbenik rizika za zaštitu zdravlja.

U našoj školi se već više godina zaredom trudimo kako bismo učenike odgojili sa zdravim prehrambenim navikama. Zato učenicima svake godine u trećem tjednu u studenom nudimo tradicionalni slovenski doručak. Ovim projektom, koji svake godine cjelovito postavljamo, želimo mlade podučiti o redovnom svakodnevnom doručkovanju i pravilnom odnosu te odnosu poštovanja prema domaćoj hrani. U nastavku teksta predstavljen je projekt tradicionalni slovenski doručak i odgojni učinci ovog projekta kroz vrijeme u osnovnoj školi Ig.

Ključne riječi: doručak, učenik, tradicionalni slovenski doručak

Uvod

Čovjek se zdravo prehranjuje kada jede raznovrsnu, kvalitetnu i raznoliku hranu. Zato je potrebno: u tijelo unijeti dovoljno povrća i voća, što osigurava dovoljno visok unos prehrambenih vlakana, ograničiti unošenje energijski guste i prehrambeno siromašne hrane, u koju spadaju slatkiši i slatka pića i redovno jesti od tri do pet obroka hrane.

Redovno doručkovanje

Doručak tijelo opskrbljuje potrebnom energijom i hranjivim tvarima nakon duljeg razdoblja gladovanja ponoći. Jutarnji obrok u tijelu napuni glikogenske rezerve u jetrima, koje su se smanjile za vrijeme spavanja, povisuje se razina glukoze u krvi, što organizmu osigurava energiju, pozitivno utječe na funkcije pamćenja i akceptiranja te tako poboljšava jutarnje raspoloženje, a posljedično povoljno utječe na rad cijelog tijela. Punovrijedni žitni proizvod u kombinaciji s proteinskom hranom tijelo opremaju potrebnom energijom i hranjivim tvarima te se pobrinu za povoljno (sporo) podizanje šećera u krvi, a time i dulji osjećaj sitosti. Uzimanjem doručka pokrivamo četvrtinu dnevnih potreba za energijom i hranjivim tvarima, kao što su kalcij, željezo, magnezij, folna kiselina i vitamini skupine B, a smanjuje se i rizik od razvoja pretilosti. Propuštanjem doručka se neredovno prehranjujemo i posljedično koncentriramo obroke u popodnevno i večernje vrijeme i s time povećavamo rizik od razvoja pretilosti. Propuštanje doručka ili neodgovarajući doručak bitno doprinosi slabijoj učinkovitosti u školi, posljedično učenik ima loš uspjeh zbog slabijih funkcija pamćenja. Redovno uzimanje doručka kod školske djece znatno poboljšava njihove kognitivne funkcije.

Tradicionalni slovenski doručak – TSZ

Ovo je projekt koji već nekoliko godina u Sloveniji vodi i usklađuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i prehrane. Osim škola u provođenje projekta uključuju se i ostali javni i privatni zavodi. Država Slovenija s promocijom uzimanja zdravog doručka već niz godina utječe na poboljšanje odnosa prema hrani, njezinoj proizvodnji, zaštiti okoline i zdravlja populacije. Spomenutim projektom država školama s financijskom potporom omogućuje kupovinu hrane za besplatan doručak učenicima za dan slovenske hrane. Škola kupuje hranu i od nje priprema jela u skladu s normativima. Učenicima nudi jela na početku radnog dana. Paralelno s uzimanjem doručka u školi škola za učenike provodi odgojno-obrazovne djelatnosti.

U našoj školi se u provođenje ovih djelatnosti osim učitelja uključuju i drugi strukovni radnici škole: knjižničarka, informatičar, sekretarica, računovotkinja, administratorka, kuharsko osoblje, tehničko osoblje (čistačice, domar), roditelji i lokalna zajednica (Pčelarsko društvo Ig, Društvo žena i djevojaka na selu Ig, gradonačelnik).

Predstavljanje odgojno-obrazovnih sadržaja

Učitelji učenicima predstavljamo pojedine teme na način da im je na razvojnom stupnju prijatno iskustvo. Pritom uzimamo u obzir kulturne specifike. Koristimo različite oblike rada, individualni, timski rad na određenom zadatku i grupni gdje je ključno sudjelovanje učenika. Metode rada su različite, prevladava praktični rad (priprema jela i degustacija, izrada plakata i praktičnih proizvoda) na temu slovenski doručak. Istovremeno učenike s razgovorom i objašnjenjem potičemo te navikavamo na redovno uzimanje kvalitetnog doručka, kako bi upotrijebili znanje o mudrom odlučivanju o vlastitoj prehrani i u smislu osiguravanja zdravlja.

U sklopu projekta koji se na našoj školi odvija od 2011. godine, u trećem tjednu u studenom, događaj obilježavamo na različite načine s različitim aktivnostima:

• Na radijskom satu učenici s mentoricama pripremaju kulturni program, za osvješćivanje o važnosti doručkovanja i promociji kulturnog prehranjivanja. Kod te djelatnosti učenici razgovaraju s gostima, pjevaju i sviraju na instrumente, recitiraju pjesme, pripovijedaju priče.
• Na nastavi domaćinstva u 5. i 6. razredu i izbornom predmetu Suvremena priprema hrane upoznajemo sadržaje koji su povezani sa zdravom prehranom, razgovaramo o važnosti doručka i korištenju lokalno proizvedene hrane.
• Na temu zdrav doručak učenici riječima i likovno stvaraju na slovenskom jeziku, likovnoj umjetnosti u produženom boravku.
• Na razrednom satu upoznajemo zdrave navike doručkovanja, učenici izrađuju plakate.
• Svake godine učenici 4., 5. i 6. razreda s mentoricama pripremaju izložbu o zdravom doručku na izložbenom panou pred zbornicom i u predvorju škole.
• Na nastavi domaćinstva i izbornom predmetu Suvremena priprema hrane učenici kuhaju izabrana jela za doručak i za vrijeme nastave i na odmorima nude ih na degustaciju i ostalim učenicima.
• Za učenike od 1. do 4. razreda organiziramo prirodoslovni dan, gdje lokalni pčelari s predavanjem i degustacijom različitih vrsta meda predstavljaju pčelarstvo i važnost pčela.
• Lokalni dobavljači hrane (Žito, Ljubljanske mlekarne, mlekarna Krepko) učenicima predstavljaju svoje proizvode.
• Ponuda besplatnog doručka za sve (učenike i zaposlene OŠ Ig) za dan slovenske hrane.
• Posjet gradonačelnika na dan izvođenja doručka, upoznavanje lokalne zajednice o pripremama i tijeku projekta.
• Pisanje članaka o aktivnostima povezanih s TSZ u lokalni časopis Mostiščar.
• Posjet farme, upoznavanje s proizvodnjom hrane, posjet voćnjaka, branje jabuka, prešanje jabučnog soka.
• Posjet sajma Priroda zdravlje i degustacija ekoloških proizvoda.
• Degustacija domaćeg kruha i dobrota društva seoskih žena i djevojaka. Prezentacija njihovog rada na zajedničkoj priredbi
• Prezentacija lokalne farme Strle na priredbi i višegodišnja donacija mlijeka školi za dan slovenske hrane.

Sve spomenute aktivnosti svake godine provodimo s namjenom osvješćivanja djece o važnosti redovnog doručkovanja.

Zaključak

Učinci našeg višegodišnjeg rada za poboljšanje navika doručkovanja učenika u Osnovnoj školi Ig su vidljivi.

Grafički prikaz: Frekvencija doručkovanja učenika OŠ Ig kroz vrijeme

U školskoj godini 2011/2012, kada smo započeli s projektom TSZ, s anketom o školskoj prehrani učenike smo ispitivali o frekvenciji doručkovanja. 24,3 % učenika nije doručkovalo, 28,9 % učenika je povremeno doručkovalo i 46,8 % učenika je pred dolaskom u školu kod kuće doručkovalo.

Anketu smo ponovili nakon četiri godine s namjerom provjeravanja kako su organizirane aktivnosti u vezi s poticanjem navika doručkovanja utjecale na učenike.

Utvrdili smo da se smanjio udio učenika koji su u školu došli bez doručka na 22,2 % učenika, 27,4 % je povremeno doručkovalo i narastao je udio učenika na 50,4 %, koji su kod kuće doručkovali.

Na zadnjem istraživanju 2019. smo utvrdili da je u školu došlo samo 9,5 % učenika bez doručka, povremeno je doručkovalo 34,4 %, povećao se udio učenika na 56,1%, koji redovno svaki dan kod kuće doručkuju.

Kao odgojno-obrazovna institucija i dalje ćemo inzistirati na projektu Tradicionalni slovenski doručak, pošto su naši višegodišnji napori urodili plodom.

I dalje ćemo s novim promocijskim sadržajima poticati i osvješćivati o važnosti zdravog doručka među našim školarcima i s time utjecati i na one učenike koji pred odlaskom u školu ne doručkuju. Svi dobro znamo da škola nije samo ustanova koja obrazuje, već i odgaja za život. Odgoj o zdravim prehrambenim navikama je bitan dio zdravog načina života pojedinca.

Literatura

1. Gabrijelčič Blenkuš, M., Gregorič, M., Fajdiga Turk, V. Prehrambene navike i prehrambeni status. V: Jeriček, H., Lavtar, D., Pokrajac, T., Sa zdravljem povezano ponašanje u školskom razdoblju. Ljubljana: Institut za zaštitu zdravlja Republike Slovenije, 2007., 31–52.

2. Jeriček, H., Lavtar, D., Pokrajc, T. (2007). HBSC Slovenija sa zdravljem povezano ponašanje u školskom razdoblju. Ljubljana. Institut za zaštitu zdravlja Republike Slovenije[MM1] .
3. Tradicionalni slovenski doručak. Dostupno na naslovu: http://tradicionalni-zajtrk.si/

---

[MM1]Prvi in drugi vir sta različno navedena