Potraga za boljim internetom 2024.
Kristina Slišurić i Valentina Blašković
Uvod
Potraga za boljim internetom 2024. za učenike pripremljena je kao izazov od 20 pitanja i zadataka. Cilj osmišljavanja i provođenja ovog izazova je osvješćivanje djece i mladih o važnosti prevencije elektroničkog nasilja, dostupnosti mnogih kvalitetnih internetskih sadržaja primjerenih svakoj dobi, važnosti stvaranja sigurnog i poticajnog online okruženja te promicanje odgovornog i sigurnog korištenja interneta općenito. Potraga za učenike bila je otvorena od 29. siječnja do 12. veljače. Za sudjelovanje u potrazi bilo je potrebno računalo ili neki drugi digitalni uređaj s mrežnim preglednikom, pristupom internetu i vrijeme, a za uspješno traženje bile su potrebne kompetencije pretraživanja interneta, kritičkog promišljanja, čitanja s razumijevanjem, uočavanja bitnog, donošenja zaključka na temelju informacija, točnost i promišljanje prije nego se odabere neki od odgovara.
Ključne riječi: Potraga za boljim internetom, učenici, internet, digitalna tehnologija, prevencija nasilja, kvalitetni internetski sadržaji, sigurnost.
Potraga je bila organizirana u obliku kviza s 20 pitanja i zadataka. Rješavanjem zadataka moguće je ostvariti maksimalno 20 bodova, a raspon postignutih bodova je od 2 do maksimalnih 20.
Slika 1. Grafički prikaz bodova
U prvom dijelu potrage učenici su birali i pisali svoj nadimak, naziv i mjesto škole, te su osmislili svoj slogan za Dan sigurnijeg interneta i upisali ga u Flingu. Ove godine od učenika smo tražili da više pažnje posvete osmišljavanju slogana te smo stoga dali i detaljnije upute te naglasili da će i slogan imati utjecaj kod biranja najboljih tragača. Uputili smo učenike da kod pisanja slogana obrate pažnju da bude jasan i jednostavan te lako razumljiv, lako pamtljiv te da potakne ljude na razmišljanje o vlastitom online ponašanju. Savjet je bio i da slogan bude u pozitivnom tonu jer pozitivne poruke često imaju veći utjecaj od negativnih. Kreativnost, metafore, igre riječi i privlačne fraze izdvojit će bolje slogane od onih manje dobrih.
U potrazi je sudjelovalo 2520 učenika.
Slika 2. Izbor slogana zapisanih na Flingi
Analiza zadataka
Radi poticanja zdravih navika korištenja interneta i digitalnih uređaja pripremili smo dva pitanja: Plan korištenja medija i Sam svoj zaštitnik.
Zdrave navike korištenja medija i digitalnih uređaja od velike su važnosti za sveukupno zdravlje ljudi, a posebno djece. Plan korištenja medija tema je i naziv prvog pitanja. Prva mrežna stranica na hrvatskom jeziku koja omogućuje izradu individualnog i obiteljskog plana korištenja medija i digitalnih uređaja za svoj zaštitni znak ima psića koji predstavlja čuvara i zaštitnika djece od loših utjecaja digitalnog svijeta. Ideja ovog zadatka bila je da učenici potraže navedenu stranicu i otkriju kako izraditi individualni i obiteljski plan. Pitanje na koje je trebalo odgovoriti je kako se zove psić, zaštitni znak ove mrežne stranice, čije je ime izvedeno iz: Obiteljski i individualni plan korištenja medija. Također, odgovor je trebalo upisati velikim slovima. Ovakve zahtjeve stavljamo pred učenike radi poticanja na čitanje s razumijevanjem i pažljivo praćenje dobivenih uputa.
Izradu stranice podržala je Agencija za elektroničke medije te su učenici u potragu za odgovorom na ovo pitanje krenuli s navedene stranice. Više o samoj mrežnoj stranici i izradi individualnog i obiteljskog plana korištenja medija i digitalnih uređaja možete pročitati u članku na stranicama Medijske pismenosti.
Oko 58 % učenika točno je odgovorilo na pit
anje, iako je bilo i točnih odgovora napisanih malim slovima ili punom rečenicom što govori o tome da oko 42 % učenika ne čita upute ili ih ne čita s razumijevanjem.
Slika 3. Prikaz nekih upisanih odgovora (točan odgovor: OLLIE)
U najnovijoj brošuri HAKOM-a, Vodič za siguran Internet i nepromišljene surfere, pronašli smo mnogo dobrih savjeta o zaštiti u svijetu interneta i mobilnih uređaja. U brošuri se posebno ističe važnost roditeljske podrške i komunikacije jer bez obzira na godine, roditelji su uvijek tu da podrže svoju djecu i odgovore na njihova pitanja. Ponekad nadzor nad dječjim online aktivnostima može narušiti njihovu privatnost, a ako usto dijete smatra da je dovoljno odgovorno, može predložiti i pokazati roditeljima kako može biti umjeren i odgovoran. U brošuri smo pronašli opis aplikacije koja omogućava da djeca sama odrede koliko vremena ne žele koristiti mobitel, a za vrijeme njihovog odsustva u aplikaciji će rasti drvo. Ako se prebrzo vrate u online svijet, drvo će venuti, a ne rasti. U pitanju Sam svoj zaštitnik od tragača smo tražili da u navedenoj brošuri pronađu opis ove aplikacije i upišu njeno ime (Forest), a po želji je i isprobaju. U ovom pitanju nije bilo zadano kakvim slovima se mora napisati naziv aplikacije, ali smo tražili da se upiše samo njeno ime jednom riječju. Točnost rješavanja ovog pitanja još je manja od prethodnog – točan odgovor je upisalo tek 48 % učenika. Zaključujemo da se učenici teže u većoj količini teksta.
Pitanja i zadaci koji su se bavili sigurnošću i zaštitom naših uređaja i naših podataka dok smo online su Sigurnost školskog računala i Backup.
U izdanju CERT-a nastala je brošura Cybersecurity Ninja usmjerena na sigurnost mladih na internetu. U brošuri na jednostavan i jasan način djeca i mladi mogu saznati više o vrstama zlonamjernog sadržaja na internetu, socijalnom inženjeringu, prijetnjama na društvenim mrežama, pravilima kibernetičke sigurnosti, savjete za dobru lozinku te informacije o digitalnom tragu. Učenici također mogu pronaći savjete za sigurnost školskog računala dok roditelji mogu pronaći kratki vodič o sigurnosti njihove djece na internetu. Učenicima smo postavili pitanje o sigurnosti školskog računala jer kada u školi koristimo školsko računalo važno je da se njime koristimo na siguran način, jednako kao i kad koristimo naše računalo kod kuće. Učenici su među ponuđenim savjetima iz brošure trebali pronaći uljeza. 56 % tragača uspješno je pronašlo uljeza, dok su mnogi uz točnog uljeza odabrali još pokoji odgovor koji nije bio uljez.
Slika 4. Grafički prikaz točnosti odgovora (grafikon je preuzet iz najbrojnije Potrage od ukupno 3 otvorene)
Kako bi učenike podsjetili na važnost osiguravanja digitalnih podataka odabrali smo pitanje vezano uz strategiju 3 – 2 – 1 koja nam govori na koji način izraditi sigurnosne kopije podataka ili BACKUP. To je važno jer uređaji koje koristimo za stvaranje digitalnih sadržaja i njihovu pohranu postaju sve dostupniji i jeftiniji i relativno je jednostavno zamijeniti ih ako se pokvare. No, vratiti izgubljeni sadržaj pohranjen na njima često je nemoguće. O sigurnosnim kopijama i pravilima za izradu iste savjetujemo čitanje brošure Sigurna knjižica CARNET-ovog Odjela za Nacionalni CERT. Učenici su trebali odabrati ispravno značenje strategije 3 – 2 – 1. 51 % tragača znalo je da strategija 3 – 2 – 1 zapravo znači da se preporuča izraditi najmanje tri kopije podataka od kojih su dvije na istoj lokaciji, ali na različitim uređajima, a jedna na udaljenoj/drugoj lokaciji.
Važnost promišljanja o tome što ćemo podijeliti na mreži i s kime spominje se u nekoliko zadataka: Pažljiva planina, To su vaši podaci, Kalkulator privatnosti i Online nasilje prema ženama.
U zadatku Pažljiva planina pozvali smo tragače da odigraju igru Interland – Pažljiva planina i kroz igru vježbaju s kime podijeliti kakve objave. Nakon toga učenici su trebali ispravno odlučiti da će zadanu objavu snimljenog smiješnog videa u kojem je prijatelj koji ne zna da je snimljen poslati u smeće. To je učinilo 75 % tragača, dok bi 19 % njih objavu podijelilo s prijateljima i obitelji, a 6 % njih objavu bi podijelilo sa svima jer je smiješna.
U pitanju Online nasilje prema ženama željeli smo skrenuti pažnju na činjenicu da je objavljivanje tuđeg intimnog sadržaja bez pristanka te osobe kazneno djelo. Udruga B.a.B.e. i Agencija za elektroničke medije (AEM) provodile su nacionalnu kampanju osvještavanja javnosti o rodno uvjetovanom online nasilju prema ženama. Središnji dio kampanje činili su mediji kojima se željelo upozoriti na „posljedicu“ objavljivanja intimnih snimki bez pristanka, koja je za počinitelje i do tri godine kazne zatvora.
Na mrežnoj stranici Agencije tragači su morali pronaći spomenutu kampanju te otkriti naziv platforme koja nudi pristup besplatnom pravnom i psihološkom savjetovanju. Ovo je pitanje ujedno bio i prvi stoper koji traži unos točnog odgovora da bi se potraga mogla nastaviti. Važno je bilo i čitati uputu te rješenje napisati velikim slovima. Preko 98 % učenika točno je odgovorilo na ovo pitanje. Učenici koji nisu uspjeli odgovoriti na ovo pitanje nisu mogli nastaviti potragu te je stoga nisu ni završili.
Pitanje naslova Kalkulator privatnosti osmislile smo kako bi upoznale učenike s istoimenom aplikacijom koju je osmislio HAKOM kako bi pomogao korisnicima bolje razumjeti na koji način zaštititi svoju privatnost. Aplikacija se ponaša kao specijalni agent za osobne podatke. Kalkulator procjenjuje koliko je sigurno ili rizično neke osobne informacije odavati dok si online. Također pomaže naučiti na koji način bolje zaštititi 
svoje tajne podatke. U zadatku smo tražili da tragači pomoću ove aplikacije provjere koliki je rizik za privatnost ako se odaju osobni podatci: ime i prezime, lozinka te podaci kreditne kartice. 62 % tragača unijelo je podatke u kalkulator i dobilo točan odgovor, a ostali su nagađali rješenje.
Slika 5. Prikaz Kalkulatora privatnosti
Zahvaljujući razvoju modernog društva i njegovim suvremenim potrebama svjedoci smo porasta korištenja naših osobnih podataka od strane velikog broja pravnih i fizičkih subjekata na različitim razinama, a posebice u digitalnom obliku. U pitanju To su vaši podaci uputili smo tragače na mrežnu stranicu Agencije za zaštitu osobnih podataka koja je izdala brošuru namijenjenu djeci i mladima kao vodič o tome kako se ponašati i zaštititi svoju privatnost i osobne podatke u svijetu modernih tehnologija. Učenici su trebali u brošuri pronaći savjete o ostavljanju podataka na internetu i društvenim mrežama te označiti one kojih se trebamo pridržavati.
Ovo se pitanje pokazalo kao najteže pitanje u potrazi. Samo je 10 % tragača odabralo sve točne odgovore. Kao moguće razloge ovakvog rezultata pretpostavljamo vrstu pitanja jer je trebalo odabrati sve točne odgovore, a pritom ne označiti niti jedan netočan, kao i činjenicu da nismo navele direktnu poveznicu na brošuru već ju je trebalo pronaći na navedenoj stranici. Također, brošura nije kratka pa su neki tragači možda odustali.
Rano upoznavanje učenika s opasnostima i prijetnjama u online okruženju važno je radi prevencije opasnosti i nasilja na internetu i poznavanja načina na koji se možemo zaštititi te kome se obratiti za pomoć. Navedene teme provlače se kroz pitanja: Društvena igra, Bojanka, Savjeti za igranje videoigara, Potraži pomoć ako se osjećaš usamljeno.
Za najmanje smo u Udruzi Suradnici u učenju izradili društvenu igru o kojoj govori pitanje Društvena igra. Društvena igra „Budi Internet genijalac – u potrazi za boljim internetom“ osmišljena je kako bi kroz igru djeca upoznala primjerene postupke za sigurno i odgovorno korištenje interneta i digitalnih tehnologija. Kroz igru nas vode Dabrica Darka, Medo i Sova. U kompletu se nalaze dvije igre: Potraga za boljim internetom i Zajedno stvaramo bolji internet. Obje igre imaju slična, ali ipak različita pravila. Za obje igre koriste se isti kompleti karata, smješkići, štapići i figurice. Igra se može besplatno preuzeti u verziji za ispis na stranicama udruge Suradnici u učenju. Kroz igre odgovaramo na pitanja, vježbamo i dobivamo dobre savjete. Pitanje koje smo postavili našim tragačima bilo je: Tko nas pita, a tko savjetuje te s kime vježbamo? Odgovor na ovo pitanje vidljivo je iz naslovne slike članka o igri objavljenog na stranicama Udruge. 72 % tragača točno je odgovorilo da u igri Dabrica postavlja pitanja, Sova dijeli savjete, a s Medom vježbamo.
Slika 6. Likovi iz društvene igre
Još jedan način upoznavanja osnovnih pravila sigurnosti u online okruženju za naše najmlađe je bojanje pripremljene Bojanke o kojoj pišemo u pitanju Bojanka. Na mrežnoj stranici Udruge Suradnici u učenju potrebno je pronaći bojanku Budi Internet genijalac, preuzeti je i pronaći savjete iz teme Cool je biti dobar te u predloženim odgovorima izbaciti one savjete koji nisu iz zadane teme. 18 % tragača uspješno je izbacilo savjete koji ne pripadaju temi.
Sa sve većom popularizacijom igranja videoigara, ali i neprestanom pojavom novih videoigara, obraćamo posebnu pozornost na moguće neprimjerene sadržaje i negativne utjecaje koje videoigre mogu imati na same igrače, ali i na moguće opasnosti. Na mrežnoj stranici Centra za sigurniji Internet među edukativnim materijalima za djecu postoji letak koji sadrži savjete za poticanje pozitivnih i eliminiranje negativnih učinaka videoigara. U pitanju Savjeti za igranje videoigara ponudili smo učenicima neke savjete od kojih su neki dobri, a neki ne. Potrebno je proučiti brošuru i odabrati samo dobre savjete.
53 % tragača ispravno je odabralo savjete.
Slika 7. Točni savjeti za igranje videoigara
Pitanje koje je ujedno i drugi stoper, Potraži pomoć ako se osjećaš usamljeno, ima za cilj upoznati jedno od mogućih mjesta na koja se djeca i mladi mogu anonimno obratiti ako zatrebaju pomoć u online svijetu ili se jednostavno ne osjećaju dobro. U pitanju navodimo podatke o Savjetodavnoj liniji za djecu Hrabrog telefona (broj telefona 116 111) kao sigurnom i povjerljivom mjestu na kojem se djeca i mladi mogu obratiti kako bi porazgovarali sa stručnom osobom i potražili savjet kako postupiti ili se postaviti u određenoj situaciji. Ponudili smo gledanje kratkog videozapisa Hrabrog telefona https://www.youtube.com/watch?v=x8piO576swA tijekom kojeg je istaknuta adresa elektroničke pošte na koju se djeca i mladi mogu obratiti zbog problema o kojem žele razgovarati, kada trebaju podršku i pomoć, kada ih bilo koja osoba iz njihove okoline na bilo koji način ugrožava ili ako se boje za svoju sigurnost i/ili za svoj život. Kako je ovo pitanje ujedno i stoper, i to tipa odabira, svi su tragači uspješno odgovorili na ovo pitanje, što je bilo i za očekivati.
Kako bi upoznali naše tragače sa edukativnim podcastima koje su snimili učenici škola uključenih u projekt Budi Internet genijalac osmislile smo dva pitanja: Digitalni tragovi i sigurne lozinke te Oblici pecanja. Nazivi pitanja ujedno su nazivi snimljenih podcasta.
Učenici 4. razreda Osnovne škole Novska u svom podcastu Digitalni tragovi i sigurne lozinke pričaju o tome što su digitalni tragovi i na koje ih sve načine ostavljamo na internetu, govore o lozinkama, zaporkama ili šiframa te kakve bi one trebale biti. Za odgovoriti na pitanje bilo je potrebno poslušati podcast na poveznici i odgovoriti na pitanje kome se obratiti ako nam netko ukrade naše osobne podatke. 45 % tragača uspješno je odgovorilo na pitanje i odabralo sve točne odgovore.
Kako bi upoznali učenike s različitim načinima krađe osobnih podataka, učenice Tehničke škole Ruđera Boškovića iz Vinkovaca snimile su zanimljiv podcast Pazi se prevaranata o svojim iskustvima. Nakon slušanja podcasta učenici su mogli odgovoriti na pitanje Oblici pecanja o posebnoj vrsti phishinga – spear phishingu. 43 % učenika odabralo je ispravnu definiciju spear phishinga, a to je napad koji cilja određenog korisnika pojedinca uz pažljivo osmišljen tekst e-poruke. Ovi napadi imaju veći rizik jer napadači prvo dobro istražuju sve dostupne informacije o korisniku (putem društvenih mreža, organizacijskih podataka, web stranica).
Slika 8. Grafički prikaz točnosti odgovora ((grafikon je preuzet iz najbrojnije Potrage od ukupno 3 otvorene)
Mnogo djece i mladih u online svijet ulaze gledanjem videa na YouTube kanalima često nesvjesni da se i pomoću YouTubea mogu širiti zlonamjerni programi. Nedavno je otkriveno je da zlonamjerna grupa aktera koristi YouTube za širenje Lumma Stealer malvera. Lumma stealer je vrsta zlonamjernog softvera koji može ukrasti osjetljive podatke s računala. U pitanju bilo je potrebno na mrežnoj stranici CERT-a pronaći detalje o navedenom zlonamjernom softveru. 37 % učenika došlo je do točnog odgovora i saznalo da Lumma Stealer krade povijest pretraživanja i podatke o dodacima u pregledniku.
O pojmu dezinformacija i načinima njihova širenja govori pitanje Dezinformacije. One su postojale i prije društvenih mreža, ali nisu imale potencijal tako brze i široke distribucije kakvu su omogućile mrežne platforme. I dok su društvene mreže omogućile jednostavno dijeljenje i brzo širenje dezinformacija, tradicionalni mediji i dalje su ti koji značajno pridonose problemu ako ne rade svoj posao. Ovim pitanjem željeli smo potaknuti razumijevanje načina širenja dezinformacija kroz slikoviti prikaz trube gdje se vidi kako manipulacije uglavnom kreću od manjih marginalnih skupina koje ih najprije dijele u svojim zatvorenim grupama ili u zajednicama pobornika teorija zavjere. Izvor za ovo pitanje bio je članak na mrežnoj stranici Medijske pismenosti: Gdje se dezinformacije najčešće i najučinkovitije dijele i plasiraju?. 65 % tragača pronašlo je traženu sliku u članku i otkrilo da je tražena riječ: mediji (MEDIJI, Mediji). U ovom pitanju dana je direktna poveznica na rješenje i opisane su upute koja se slika treba pronaći. Možemo zaključiti da nešto malo više od 20 % učenika ne čita upute s razumijevanjem.
U zadatku Europska strategija za bolji internet za djecu cilj nam je bio da djeca i mladi, naši tragači, pogledaju navedenu strategiju i vide čime se ona bavi. Europska komisija pomaže u stvaranju pravila i zakona Europske unije, a nedavno je pokrenula i novu Strategiju za bolji internet za djecu pod skraćenim nazivom BIK+. Jedan od glavnih ciljeva Strategije je omogućiti sigurnost dječjeg digitalnog svijeta i da na njemu ne vidimo stvari zbog kojih se osjećamo uplašeno, nelagodno ili tužno. Ova je Strategija od velike važnosti za djecu i mlade na internetu jer su djeca i mladi na internetu sve povezaniji i na internetu provode sve više vremena. Tehnologiji se počinje pristupati u vrlo ranoj dobi putem različitih uređaja, a nažalost, nije sve na internetu pozitivno. Mnoga djeca i mladi imaju manjak samopouzdanja kada provode vrijeme na internetu ili nemaju pristup potrebnom znanju, alatima i internetskim vezama. Brojne aplikacije i usluge kojima se služe djeca nisu prilagođene djeci pa su ona izložena neprimjerenom sadržaju i kontaktima ili drugim rizicima. Ova strategija želi uključiti djecu u donošenje odluka koje utječu na njihov život na internetu. Osim tog c
ilja, postoje još druga dva, a nazivamo ih stupovima. Što se želi postići drugim stupom Strategije tražili smo da otkriju naši tragači. Točnost ovog odgovora bilo je oko 51 %, što nam govori da se učenici teže snalaze u većoj količini teksta koji treba analizirati. Strategiju možete pogledati na poveznici.
Slika 9. Naslovnica Europske strategije za bolji Internet za djecu
Materijali Budi Internet genijalac poslužili su nam kao izvori za pitanja Bojanka, Društvena igra i Budi Internet genijalac. U ovim zadacima naglasak je bio na praćenju uputa zadatka, pretraživanje informacija i odvajanje bitnog od nebitnog. O prva dva pitanja već smo pisali, a u trećem je bilo potrebno na mrežnoj stranici Udruge Suradnici u učenju pronaći kurikulum Budi Internet genijalac iz 2022. godine. To je dokument koji je dio programa Budi internet genijalac osmišljen kako bi djecu poučio vještinama potrebnim za sigurno i pametno istraživanje interneta.
U kurikulumu je bilo potrebno pronaći temu Pazi se prevaranata, a zatim na radnom listu 4. aktivnosti Uočavanje lažnih vijesti na internetu provjeriti jesu li prvih 6 navedenih mrežnih adresa istinite ili lažne. Od dobivenih informacija bilo je potrebno stvoriti šifru. 16 % učenika došlo je do točnog odgovora zbog čega zaključujemo kako se učenici teže snalaze u zadacima koji zahtijevaju prvo analizu, a nakon toga sintezu. Također, u ovom zadatku nije ponuđena direktna poveznica na dokument u kojem se nalazio rješenje već je dokument trebalo prvo pronaći na stranici. Nakon toga u dokumentu je bilo potrebno pronaći zadani listić i odraditi zadanu vježbu te tek nakon toga napisati konačno rješenje.
Ured pravobranitelja za djecu uz podršku UNICEF-a proveo je 2023. godine istraživanje mišljenja i stavova djece i mladih pod nazivom: Što misle i kako se osjećaju djeca i mladi? Prvo takvo istraživanje provedeno je 2009., a 2023. je ponovljeno istraživanje radi usporedbe rezultata. Rezultati istraživanja predstavljeni su kratkim videom koji nam je poslužio kao izvor za pitanje pod nazivom Dječja prava. Video je dostupan na poveznici. Iz njega možemo saznati mnoge zanimljive činjenice: djeca i mladi danas u odnosu na 2009. više znaju za svoja prava te smatraju da se njihova prava poštuju više nego prije, ali isto tako se više osjećaju neprihvaćeno. Iz videa također saznajemo da najviše mladih danas koristi Internet 3 do 5 sati dnevno, a čak 20 % mladih smatra ovisnost o internetu problemom broj 1. Čak 94 % mladih koriste društvene mreže nekoliko puta dnevno. Na pitanje koliko mladih od ukupno 100 ne koristi društvene mreže, a odgovor je 1, točno je odgovorilo 30 % tragača. Prosječni postotak točnosti ovog odgovora govori kako se učenici teško snalaze u grafičkim prikazima brojčanih podataka te ih često ne čitaju s razumijevanjem.
Slika 10. Slikovni prikaz iz videa u kojem se vidi odgovor na pitanje Dječja prava
U pitanju pod nazivom AI spominjemo umjetnu inteligenciju kao novu tehnologiju koja nam danas donosi mnoštvo aplikacija za pomoć u povećanju produktivnosti rada, skraćivanju vremena rješavanja nekog problema ili nam mogu biti pomoć u učenju. Danas uobičajene primjene UI vidimo u pametnim asistentima i personaliziranim preporukama. Sustavi generativne umjetne inteligencije u stanju su „razumjeti“ tekstualni zadatak i na temelju njega napisati odgovor – mogu napisati esej, pjesmu, a mogu i razgovarati. Razvijeni su i alati koji na temelju teksta ili govora mogu generirati slike i video datoteke. Važno je pritom paziti na moguće narušavanje privatnosti i zlouporabu ovako stvorenog sadržaja.
Od tragača smo tražili da na CERT-ovom portalu prouče brošuru sa smjernicama za sigurno i odgovorno korištenje AI modela i to ChatGPT modela te odaberu one savjete kojih bi se trebali pridržavati. 31 % tragača uspješno je označilo sve potrebne savjete. Ako je i jedan savjet bio odabran krivo rješenje nije bilo ispravno. To je ujedno i jedan od razloga zašto je ovo pitanje lošije riješeno.
Teža i lakša pitanja
Ako pogledamo statistiku Potrage, vidimo da su neka pitanja bila lakša, a druga teža.
Kao najteže pitanje pokazalo se pitanje TO SU VAŠI PODACI u kojem je trebalo pronaći traženu brošuru na ponuđenoj stranici, proučiti je i odabrati sve točne odgovore među više ponuđenih. Samo 10 % tragača ponudilo je sve točne odgovore.
Najlakše pitanje (ako izuzmemo stoper s ponuđenim odgovorima) bilo je pitanje Pažljiva planina u kojem je 75 % tragača ispravno odlučilo da će zadanu objavu snimljenog smiješnog videa u kojem je prijatelj koji ne zna da je snimljen poslati u smeće.
Stoperi
Potraga ima i dva pitanja koja ne dozvoljavaju prijelaz na iduće sve dok odgovor ne bude točan. Odabrale smo dvije različite vrste pitanja za tu ulogu.
Prvi stoper bilo je pitanje Online nasilje nad ženama, vrsta pitanja je upis odgovora. Svoj odgovor učenici su morali upisati velikim tiskanim slovima jer jedino takav daje mogućnost prelaska na iduće pitanje. Cilj je bio podučiti učenike samoj temi, ali i važnosti pažljivog čitanja uputa te čitanja s razumijevanjem.
Drugi stoper bilo je pitanje Potraži pomoć ako se osjećaš usamljeno, a ovoga puta izabrale smo tip pitanja višestruki odgovor. Odabrale smo ovo pitanje kao stoper iz razloga što smo željele da svi tragači nauče na koju se adresu mogu obratiti ako im online ili offline zatreba bilo kakva pomoć.
Nagrade
Diplomu za sve sudionike Potrage možete preuzeti ovdje.
Nakon što je Potraga završila, za autorice Potrage krenula je nova Potraga – potraga za najboljim učenicima tragačima koji će dobiti nagrade.
U tablici se nalazi popis nadimaka najboljih učenika i njihovih škola koji će nakon što pronađu svoj nadimak, javiti se učiteljima u svojoj školi te potvrditi svoj identitet.
Molimo učitelje iz najboljih škola da nama potvrde informacije i da nam jave na e-mail: info@ucitelji.hr nadimak i slogan iz Potrage te naziv i adresu škole kako bismo vam nagrade mogli poslati na škole.
Popis nadimaka po školama možete vidjeti ovdje.
Članovi udruge Suradnici u učenju osmislili su Potragu za boljim internetom namijenjenu odraslima kojom su obuhvaćeni učitelji, nastavnici, profesori, ali i roditelji te svi ostali zainteresirani za aktivnosti vezane uz sigurnost na internetu. Sanja Janeš i Gordana Sokol donose detaljnu analizu zadataka. Više…
Također Potraga za boljim internetom osmišljena je za one najmlađe, učenike, čiji je cilj bio osvješćivanje djece i mladih o važnosti prevencije elektroničkog nasilja, dostupnosti mnogih kvalitetnih internetskih sadržaja primjerenih svakoj dobi, važnosti stvaranja sigurnog i poticajnog online okruženja te promicanje odgovornog i sigurnog korištenja interneta općenito. Kristina Slišurić i Valentina Blašković upoznale su nas s pitanjima, kao i o tome tko je dobio nagrade. Više…
U okviru projekta „Budi Internet genijalac“ učitelji, budući ambasadori, napisali su članke o održanim radionicama za sigurniji i bolji internet:
Vjerujem da ćete pronaći nešto korisno i inspirativno među trideset jednim primjerom dobre prakse. Želim vam ugodno čitanje!
Pogled kroz prozor 
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.