Uspješno provedeni eTwinning projekti

u sklopu nastave Informatike

tamaraR_jasminkaB

Tamara Ređep i Jasminka Belščak

Sažetak

Učenici I. osnovne škole Varaždin i Osnovne škole Petrijanec tijekom školske godine 2021./2022. u sklopu nastave Informatike sudjelovali su u eTwinning projektima “Rastimo zajedno 2 / Let’s grow together 2”, “Financial literacy / Financijska pismenost” i „Safer Internet Day 2022”. Radom u online okruženju upoznali su novi način učenja kroz suradnju u virtualnim zajednicama.

Ključne riječi: eTwinning, zanimanja budućnosti, financijska pismenost, sigurnost na internetu.

1. Uvod

Tijekom školske godine 2021./2022. učenici od I. osnovne škole Varaždin i Osnovne škole Petrijanec u sklopu nastave Informatike sudjelovali su u tri eTwinning projekta. Projekte su u svojim školama vodile učiteljice informatike mr.sc. Tamara Ređep i Jasminka Belščak, a za svoj osobni angažman na projektima nagrađene su Nacionalnim oznakama kvalitete (Quality Label) koje dodjeljuje Agencija za mobilnost i programe EU. Nagrade su također dodijeljene i učenicima.

Svi projekti bili su planirani i integrirani u godišnji izvedbeni kurikulum za nastavni predmet Informatika, a kroz provođenje različitih projektnih aktivnosti ostvarili su se pojedini odgojno obrazovni ishodi za određeni razred.

2. eTwinning projekti

Na početku samog rada uz objašnjene eTwinning platforme odnosno TwinSpacea projekata učenicima je predstavljen eTwinning kodeks ponašanja. Također objašnjeno im je intelektualno vlasništvo, pravilno navođenje izvora prilikom preuzimanja sadržaja s interneta te objavljivanje privatnih podataka.

Sve glavne projektne aktivnosti bile su unaprijed zadane i dogovorene od strane projektnih partnera. Rad u svim projektima uključivao je timski i istraživački rad učenika kako bi došli do potrebnih informacija koje su kasnije primijenili prilikom sudjelovanja u raspravama ili pak izrade digitalnih sadržaja na zadanu temu. Po završetku projektnih aktivnosti učenicu su sudjelovali u analizi radova te su tako iznošenjem svojih komentara razvijali kritičko mišljenje.

Tijekom cijelog trajanja projekata učiteljice informatike učenike su poticale i usmjeravale na pravilnu upotrebu digitalnih alata, kao i da svoju kreativnost izraze prilikom izrade digitalnih sadržaja. Također, poticale su njihovu aktivnu ulogu u procesu učenja uvažavajući njihove ideje i mišljenja.

2.1. eTwinning projekt “Rastimo zajedno 2 / Let’s grow together 2

U ovom projektu cilj je bio potaknuti učenike na promišljanje o odabiru budućeg zanimanja ističući potrebne vještine i kompetencije za 21. stoljeće te im pomoći u usmjeravanju prema prikladnom zanimanju.

U sklopu projekta učenici su crtali svoj stroj iz snova, pa su tako nastali crteži raznovrsnih robota: robot koji izrađuje domaće zadaće, robot koji tugu pretvara u sreću, robot koji otpad pretvara u novu odjeću, itd. Učenici su svoje radove poslali na natječaj koji je organizirala organizacija MyMachine Global. Rad No War Machine odabran je za DreamsDrop kampanju 2022 te su prema toj ideji studenti s Campus Querétaro of Monterrey Tech iz Meksika napravili prototip. Više o tome pročitajte na mrežnoj stranici MyMachine.

U slijedećoj aktivnosti učenici su izradili strip na temelju prethodno napisanog intervjua sa samim sobom u kojem zamišljaju da su odrasle osobe i da već obavljaju svoje željeno zanimanje, a neka od budućih željenih zanimanja bila su: programeri, znanstvenici, arhitekti, glumci, ali i vodiči kroz Svemir. Ovu aktivnost učenici su istaknuli kao najzanimljiviju. U trećoj aktivnosti učenici su se prisjetili prethodno izrađenih Slika 1. Oblak riječi o vještinama i kompetencijama potrebnim za buduće poslovestripova i svojih željenih zanimanja te su na temelju toga na Forumu sudjelovali u raspravi pod nazivom “Vještine za 21. stoljeće”. Nakon iznošenja svojih argumenata, u programu Mentimeter stvorili su oblak riječi o tome koje će to vještine i kompetencije biti potrebne za buduće poslove (Slika 1. ). Najčešće spominjane bile su: informatička pismenost, programiranje, logičko razmišljanje, snalažljivost, komunikacija, razumijevanje,…

2.2. eTwinning projekt “Financial literacy / Financijska pismenost

Ovaj projekt govori o financijskoj pismenosti kao sposobnosti razumijevanja i učinkovitog korištenja različitih financijskih vještina, uključujući osobno financijsko upravljanje, izradu proračuna i ulaganja.

Slika 2. Plakat o financijskoj pismenostiU sklopu ovog projekta učenici 7. i 8. razreda učili su o financijskoj pismenosti, a u sklopu projektnih aktivnosti razvijali su svoj odnos prema novcu. Početna aktivnost uključivala je istraživanja osnovnih pojmova vezanih uz financijsku pismenost, na temelju kojih su izrađivali digitalne plakate (Slika 2). Nakon toga uslijedila je glavna aktivnost u kojoj je svaki učenik u tablici programa MS Excel prikazao iznose pojedinih stavki svojih osobnih troškova na temelju kojih je kasnije izradio godišnji izračun pojedinačnih i ukupnih troškova. Nakon svih dobivenih izračuna učenici su predlagali moguće mjere i načine uštede te su potom izradili plan štednje. Također, učenici su istraživali i što su kriptovalute te su kritički promišljali i argumentirali budućnost plaćanja tom virtualnom valutom. Po završetku projekta učenici su se izjasnili kako su naučili puno o financijskoj pismenosti, a sve aktivnosti su im bile zanimljive i korisne.

2.3. eTwinning projekt „Safer Internet Day 2022

Projektom “Safer Internet Day 2022” željela se podići svijest o sigurnom korištenju Interneta. Također, pokušalo se odgovoriti na pitanje kako maksimalno iskoristiti mogućnosti koje nam donosi digitalno okruženje, istodobno ublažavajući bilo koju njegovu potencijalnu negativnu nuspojavu. Glavna tema projekta bile su dezinformacija, lažne vijesti, lažne fotografije i videozapisi, pa se tako željelo osposobiti učenike da pronalaze i vrednuju informacije, formuliraju pretragu na internetu na način da izbjegnu neželjene sadržaje, prepoznaju i razlikuju dezinformacije i lažne vijesti, lažne fotografije i videozapise od pravih te opasnosti na internetu. Zatim da opišu postupke za zaštitu računala, programa i sadržaja na Internetu, zaštitite svoje i tuđe osobne podatke na Internetu, prepoznaju vrste elektroničkog nasilja, opišu i poduzimaju mjere sprječavanja elektroničkog nasilja, nabroje i primijene pravila lijepog ponašanja na internetu (netiquette) te surađuju u online okruženju.

Slika 3. SID identifikacijska karticaU sklopu projekta projektni partneri izradili su identifikacijske kartice (Slika 3.), a kreirali su i pitanja za Kahoot kviz koji su učenici igrali 8. veljače kada se obilježava Dan sigurnog Interneta. Po završetku kviza troje najuspješnijih primilo je priznanja. Također učenici su sudjelovali na Forumu u raspravi o dezinformacijama, a na temelju njih su kasnije stvorili oblak riječi. Učenike je najviše razveselila izrada kreativnih radova o dezinformacijama, lažnim vijestima, lažnim fotografijama i videozapisima.

3. Zaključak

Sudjelovanjem u projektnim aktivnostima učenici su prije svega stekli kompetencije za timski rad i suradnju te komunikacijske i prezentacijske vještine na materinskom, ali i stranom jeziku. Interaktivnim korištenjem obrazovnih aplikacija i izradom digitalnih obrazovnih sadržaja te primjenom eTwinning platforme ujedno su razvili vještine informatičke pismenosti i digitalne kompetencije.

Učenici su bili oduševljeni projektnim aktivnostima, pokazali su veliki interes za sudjelovanje, aktivno su izvršavali sve zadane projektne zadatke, dobro su se zabavili, ali i naučili nešto novo. Također, aktivnije su se uključili u nastavni proces i pokazali veći interes za nastavne sadržaje, stoga možemo reći da su glavni ciljevi svih projekata uspješno ostvareni.

Komunikacija i sigurnost na internetu

monika_RB

Monika Ravnikar Bobnar

Sažetak

Tijekom rada na daljinu, učitelji i učenici morali su koristiti internet. Učenici koji prethodno nisu često sjedili za računalom, morali su se prilagoditi i nastavu pratiti na računalu. Bez obzira na činjenicu da se nastava odvijala preko programa MS Teams, internet je jako privlačan. Učenici su brzo otkrili da uz gledanje sadržaja na internetu i dopisivanje s kolegama u sobi za čavrljanje, brzo može doći do neprimjerene komunikacije. Tijekom nastave na daljinu i u svakodnevnom životu, nužno je bilo predstaviti kako se na primjeren način komunicira među vršnjacima i predstaviti zamke interneta. Nekoliko razrednih sati namijenila sam temi komunikacije među vršnjacima i sigurnosti na internetu. Nužno je da djecu što prije počnemo pratiti tijekom upotrebe medija i ponuditi im pomoć, kako bi ih što bolje pripremili na izazove koje digitalni mediji neizbježno donose sa sobom. Zato mi učitelji, već u nižim razredima, djecu moramo upoznati s osnovama sigurne i odgovorne upotrebe digitalnih uređaja.

Ključne riječi: sigurnost na internetu, rad na daljinu, komunikacija, zamke interneta.

Uvod

Veliki broj djece već jako rano počinje koristiti tablete, pametne telefone i različite digitalne uređaje. Primjećujemo da čak i mala djeca znaju da samo moraju prijeći prstom preko pametnog telefona ili tableta, kako bi pokrenuli omiljenu igru ili video snimku. Djeca stalno promatraju svoje roditelje, stariju braću i sestre kako pregledavaju sadržaje na internetu ili ih promatraju u igranju igrica. Zato su kod velikog broja djece svakodnevno prisutni digitalni uređaji. Važno je da djecu što prije počnemo pratiti tijekom upotrebe digitalnih medija i ponuditi im potporu, kako bi ih što bolje pripremili na izazove koje digitalni mediji neizbježno donose sa sobom. Već u nižim razredima učitelje moramo upoznavati s osnovama sigurne i odgovorne upotrebe digitalnih uređaja (mobilnih telefona, tableta i računala) i o primjerenoj komunikaciji s vršnjacima. Buchegger, B., Summereder, F. (2020).

Komunikacija na internetu

Također, kao i u stvarnom svijetu, na internetu može doći do nasilja. Drugi mogu biti nasilni prema nama ali i mi prema drugima. Tijekom rada na daljinu susretali smo se ne samo sa zamkama interneta, nego i s verbalnim nasiljem među vršnjacima kao što su: vrijeđanje, ismijavanje, zastrašivanje, korištenje vulgarnih (ružnih) riječi. Zbog neprimjerene komunikacije među vršnjacima preko interneta i tijekom rada na daljinu, dosta sam vremena namijenila njihovoj komunikaciji i sigurnosti na internetu.
Učenike sam pričanjem priče željela naučiti kako riječi i djela utječi na nas. Pročitala sam im poučnu priču: Ožiljci u duši.
Dječačić, koji se često loše ponašao jednoga se dana jako naljutio. Njegov otac koji je bio jako pametan čovjek dao mu je kutiju punu čavala i rekao mu je da svaki put kada se naljuti i kada se ne bude mogao savladati, zabije po jedan čavao u drvenu ogradu u vrtu.
Već prvoga dana dječak je u ogradu zabio čak dvadeset i tri čavla. U sljedećih nekoliko tjedana naučio je kontrolirati svoje ponašanje i broj zabijenih čavala u ogradu polako se i ustrajno počeo smanjivati. Dječak je uskoro otkrio da je lakše kontrolirati svoje ponašanje nego zabijati čavle u ogradu. Konačno je došao i taj dan kada više nije bio ljut i kada nije više zabijao čavle u ogradu. Povjerio se ocu i on mu je rekao da neka svakoga dana, kada ne bude ljut, izvuče po jedan čavao iz ograde.
Dani su prolazili i došao je dan kada je dječak rekao ocu da u ogradi više nema čavala. Otac je primio sina za ruku i odveo ga do ograde. Tamo mu je rekao: “Sine moj! Dobro si obavio svoj rad ali pogledaj sve rupe u ogradi. Ograda više nikada neće biti takva kakva je bila na početku. Nikada više neće biti glatka. Ako nekoj osobi kažeš neke stvari u ljutnji, riječi ostavljaju ožiljke kao što su i ove rupe u ogradi. Čovjeka možeš raniti riječima, kretnjama, nožem i, bez obzira ako se kasnije i ispričaš, rana ostaje. Ožiljak ostaje. Kao i druge rane, a rane zbog grubih riječi bole.« Kos, A. (2017).
Učenike sam upitala da li su ikada razbili tanjur ili čašu. Naravno, svatko od njih ga je jednom razbio. Pitala sam hoće li se tanjur ili čaša vratiti u prvobitno stanje ako mu se ispričamo. Koliko je točno da razbijen tanjur ili čaša više nikada neće biti cijeli. Čak i ako ga zalijepimo, tanjur/čaša nikada neće biti cijeli. Moguće je da ga možemo zalijepiti i popraviti tako da će pukotine skoro biti nevidljive ali ga ipak nećemo moći koristiti za juhu.
Svaka radnja ili izgovorene riječi ne mogu se obrisati. Čak i grube riječi ostavljaju trajne posljedice, sposobni smo oprostiti mnoge stvari, ali ponekad postoje trajne ogrebotine, tragovi, a često i rane.
Nužno je koristiti riječ „oprosti“, ali ona mora biti izrečena od srca, a ne onako usput. Onaj tko napravi nešto loše najbolje će pokazati da mu nije svejedno ako promijeni svoj život i ako odnose pokuša što bolje popraviti.
Važna je uljudna i dostojanstvena komunikacija na internetu. Iz priče smo se naučili da svako djelo ima svoje posljedice. Bole i riječi, uvrede, ismijavanje, ruganje, maltretiranje. Upotreba vulgarnih riječi koje izgovaramo ili pišemo u internetskoj sobi za čavrljanje, zauvijek nam mogu ostati u sjećanju.

Sigurnost na internetu

Internet nije samo izvor informacija i ne donosi samo zabavu nego i opasnosti.
Najčešće opasnosti kojima su izložena djeca koja koriste internet su uznemiravanje, neistinite informacije objavljene na internetu, zloupotreba fotografija i video snimki koje djeca objavljuju, često na nečiji nagovor, razgovori s nepoznatim osobama koje imaju kriminalne namjere (pedofili, provalnici, lopovi, itd.)., objave neprimjerenih sadržaja (npr. uvredljive slike, golišave ili gole fotografije) i slično. Kemperle, T (2016).

Na razrednoj razini učenici najbolje pamte stvari ako su u obliku filma ili crtanog filma. Na web stranici safe.si nalazi se puno poučnih filmova, odnosno crtanih filmova koji djecu mogu informirati o ispravnoj upotrebi interneta. Zajedno s učenicima pogledali smo nekoliko crtanih filmova i razgovarali o njima. Prvi obrazovni crtani film koji smo gledali bio je o uznemiravanju. Uči nas o neprimjerenim kontaktima i sadržajima na internetu.

S učenicima smo razgovarali da, u slučaju uznemiravanja ili pisanja o neugodnim i nepristojnim stvarima, sve kažu roditeljima, napuste stranicu i blokiraju pošiljatelja. Uvijek imaju mogućnost odabrati što će gledati i što ne, s kime će se dopisivati i o čemu.
Sljedeći crtani film kojega smo pogledali bio je o pastiru kojemu je neprimjerena web stranica bila toliko zbunjujuća da je radio gluposti: Bele ovce – YouTube Na internetu piše svašta. Sve informacije koje dobivamo na internetu nisu uvijek istinite. Prije nego što reagiramo moramo se uvjeriti o istinitosti informacija u knjigama ili na bilo kojoj drugoj web stranici.
Različite fotografije koje nastaju tijekom druženja s prijateljima, školskim kolegama i obitelji nisu primjerene za objavu na internetu. Najbolje je da se ne slikamo ili snimamo u situacijama koje bi bilo tko mogao zloupotrijebiti na internetu. O tome jako dobro govori i slikovnica: NE PLEŠI Z VOLKOM: zlouporaba fotografija i video snimaka | safe.si
Slikovnica BREZ KOŽUŠČKA: objava golih slika na internetu | safe.si govori o neprimjerenim fotografijama koje se mogu brzo širiti po internetu. Nikome ne šaljite svoje golišave fotografije jer bi neki drugi ljudi mogli dobiti vaše gole fotografije i objaviti ih na internetu. Ako su jednom na internetu, nije ih moguće obrisati.

Zaključak

Internet je sastavni dio naših života. Mladi su ga u potpunosti prihvatili i neki ne znaju zamisliti život bez njega. Važno je da komunikaciji preko interneta pristupamo s oprezom, uljudno i da smo upoznati s različitim zamkama interneta. Pritom mi odrasli igramo ključnu ulogu jer djecu o opasnostima interneta moramo rano poučiti i, ako nam to uspije, djeca mogu biti sigurna na internetu.

Literatura

  1. Buchegger, B., Summereder, F.(2020). O varni rabi interneta brez interneta. Založba FDV; Ljubljana. Dostupno na: https://safe.si/novice/nov-prirocnik-o-varni-rabi-interneta-za-vzgojitelje-in-ucitelje
  2. Kemperle, T (2016). Skrite pasti in prežeče nevarnosti interneta. BOGASTVO ZDRAVJA. Dostupno na: https://www.bogastvozdravja.si/odnosi-in-druzina/otroci/1316-skrite-pasti-in-prezece-nevarnosti-interneta
  3. Kos, A. (2017). Zgodba o žebljih v ograji in indigo. Dostupno na: https://publishwall.si/solzemlje/post/296033/zgodba-o-zebljih-v-ograji-in-indigo
  4. https://youtu.be/QDWwMSIvr-E
  5. Bele ovce – YouTube
  6. NE PLEŠI Z VOLKOM: zloraba fotografij in videov | safe.si
  7. BREZ KOŽUŠČKA: objava golih slik na spletu | safe.si

Ja i moja lozinka

ivana_vezjak

Ivana Vezjak

Sažetak

Učenici 8. razreda osnovne škole August Šenoa u Osijeku obilježili su Dan sigurnijeg interneta kroz različite aktivnosti vezane uz sigurnost lozinke. Razgovarali su o slabim i jakim lozinkama, provjeravali svoje lozinke, stvarali aplikacije za provjeru lozinke u programskom jeziku Python i izrađivali plakate s pravilima kako stvoriti jaku lozinku. Cilj ovog projektnog zadatka bio je osnažiti razumijevanje i kompetencije digitalne sigurnosti u području koje svakodnevno koristimo.

Ključne riječi: slaba i jaka lozinka, sigurnost na internetu, Python.

Učenici 8. razreda osnovne škole August Šenoa u Osijeku oblilježili su Dan sigurnijeg interneta kroz različite aktivnosti vezane uz sigurnost lozinke. Razgovarali su o slabim i jakim lozinkama, provjeravali svoje lozinke, stvarali aplikacije za provjeru lozinke u programskom jeziku Python i izrađivali plakate s pravslika1ilima kako stvoriti jaku lozinku.

Prva aktivnost uključuje razgovor o lozinkama koje imamo i koristimo. Učenici često nisu svjesni kakve lozinke stvaraju i koriste, gdje ih sve ostavljaju i s kime ih sve dijele.

Slika 1. Grafikon

Iz ankete koju smo proveli saznali smo da skoro polovina učenika u svojim lozinkama koristi osobne podatke poput imena ili datuma/godine rođenja. Učenici kao najčešći razlog za to navode lakoću pamćenja takve lozinke. Također je čest primjer gdje učenici istu lozinku koriste za različite račune. Učenici su na servisima poput Security.org i PasswordMonster provjerili koliko su njihove lozinke zapravo sigurne te zaključili da uglavnom imaju vrlo slabe i nesigurne lozinke koje treba mijenjati.

Nakon toga u paru/grupi su stvorili dvije aplikacije koristeći programski jezik Python: aplikaciju koja je generirala sve moguće lozinke za određen broj znakova i aplikaciju koja je provjeravala je li upisana lozinka sigurna ili ne. Prvi zadatak bio je izraditi jednostavnu aplikaciju koja koristeći liste generira sve mogućnosti za određene znakove i uspoređuje ih s upisanom lozinkom korisnika. Učenici su također postavili brojač vremena kako bi dobili uvid u to koliko je računalu potrebno da “pronađe” neku lozinku. Učenici su u svojimSlika2 programima koristili samo 4-5 znakova za generiranje lozinki no to je bilo sasvim dovoljno da shvate i razumiju koliko računalo brzo može pronaći slabu lozinku.

Slika 2. Program koji pronalazi lozinku na temelju Slika3zadanog unosa

Učenici su kroz ovaj zadatak zaključili kako su lozinke koje sadrže samo jednu riječ pa čak i nekoliko nepovezanih znakova vrlo nesigurne te je potrebno kombinirati više znakova, slova i brojeve te različite druge posebne znakove kako bi lozinka bila što sigurnija.

Slika 3. Nekoliko primjera upisanih lozinki i vremena pronalaska

Nakon te aktivnosti učenici su izradili još jedan program ovaj put koristeći modul Tkinter u Pythonu koji omogućava izradu grafičkog korisničkog sučelja te su izradili malu aplikaciju koja provjerava jačinu upisane lozinke. Učenici su sami odredili pravila jake lozinke te ih primijenili u izradi programa.

Slika4Slika5
Slika 4. Provjera lozinke                  Slika 5. Provjera lozinke

Posljednja praktična aktivnost za učenike bila je izrada plakata/postera s pravilima jake Slika6lozinke. Učenici su ranije stečena znanja i razumijevanja imali prilike prikazati kroz kreativan način.

Slika 6. Poster s pravilima jake lozinke

Kroz ovaj projektni zadatak učenici su osvijestili i ojačali svoje razumijevanje o važnosti jakih i sigurnih lozinki koje svakodnevno koristimo na internetu te ih pohranjujemo na različitim servisima. Izrada aplikacija pomogla je učenicima da zorno shvate na koji način netko može pronaći njihovu lozinku kao i da ne budu samo pasivni korisnici tehnologije koja ih okružuje nego da samostalno stvore i podijele svoj rad i svoje razumijevanje o širenju sigurnosti na internetu.

Literatura

  1. Google Support https://support.google.com/accounts/answer/32040?hl=en (10.2.2022.)
  2. Google Password Security For Users https://cloud.google.com/solutions/modern-password-security-for-users.pdf (10.2.2022.)
  3. Python.org https://www.python.org/ (10.2.2022.)
  4. Sketchpad https://sketch.io/sketchpad (10.2.2022.)

Astronaut Jan postaje Internaut

mateja_paradzik

Mateja Paradžik

Sažetak

Čuvši za termin „internaut“, znala sam da će on biti misao vodilja i glavna tema nastave informatike narednih nekoliko mjeseci. Svemir, planeti i astronauti u internetskom svijetu odmah su zazvučali kao glavni motivator u radu s učenicima i poučavanju. Internaut ili internetski astronaut je tako postao tema istoimenog školskog projekta. Naš školski projekt ima naglasak na tri domene: e-bonton (ponašanje na internetu), pretraživanje interneta i sigurnost na internetu. Upravo u sklopu domene sigurnosti na internetu uvrštena je aktivnost vezana uz obilježavanje Dana sigurnijeg interneta.

Primarna aktivnost je bila online izazov „Kako je astronaut Jan postao Internaut“. Izazov je kreiran kao interaktivna web stranica koju je svaki učenik mogao savladavati samostalno ili u paru kroz jedan školski sat. Izazov se sastoji od osam razina, a učenici su učenjem i rješavanjem zadataka pozvani pokazati svoja znanja i pomoći astronautu da dođe na Mjesec. Dolazak astronauta na Mjesec je simbol dostizanja cilja i prolaska izazova te pronalaska sigurnijeg interneta.

Ključne riječi: internaut, internet, sigurnost na internetu, informatika, izazov.

Uvod

Nastava informatike relativno je novo područje obrazovanja u našem školskom sustavu. Informatika se u osnovnim školama sada izvodi kroz sve razrede osnovnoškolskog obrazovanja. To je sjajan prostor za informiranje i savjetovanje učenika za digitalni svijet. Škola je institucija u kojoj djeca i mladi svakodnevno provode puno vremena, čak više nego u svojoj obitelji. Ako uzmemo u obzir da svoje slobodno vrijeme uglavnom provode pred ekranima, to pred učitelje stavlja određenu razinu odgovornosti. Svjesna toga i nakon godinu dana iskustva u nastavi informatike u razrednoj nastavi, nastojala sam poduprijeti postojeći program s različitim projektnim aktivnostima. Na temelju iskustva u radu s učenicima jasno mi je da oni, iako digitalni urođenici, nemaju dovoljno preduvjeta za siguran boravak na internetu i da potencijal informacijsko-komunikacijske tehnologije ne koriste u cijelosti.

Kao dodatak nastavnim sadržajima, osmislila sam školski projekt „Internaut–internetski astronaut“. Projekt je primarno zamišljen kao internetski izazov za učenike 3., 4., i 5. razreda osnovne škole. Izazov se bavi područjima ponašanja na internetu, pretraživanje interneta i sigurnosti na internetu. Cilj projekta je jačanje digitalne, medijske, informatičke i informacijske pismenosti koje su kao preduvjet sigurnog boravka i snalaženja u digitalnom svijetu.

Središnji dio

„Astronaut Jan želi postati Internaut“ (URL: bit.ly/internaut_izazov) je interaktivni izazov kroz koji učenik prolazi čitajući upute i odrađujući zadatke koji su postavljeni na stranici. Dizajn izazova je kreiran u digitalnom alatu za grafički dizajn, Canvi. Prezentacija sadržaja u izazovu je omogućena uz pomoć Google sites, strukturiranog alata za izradu web stranica. Izazov je grafički prilagođen uzrastu osnovnoškolaca. Slikovito je prikazana tema svemira i astronauta koji njime putuje. Kroz dizajn i priču o astronautu koji putuje svemirom se nastojalo učenike potaknuti na rješavanje izazova i učenje. Učenicima je na početku predstavljen lik astronauta Jana i njegova uloga. Astronaut poziva učenika da s njim usvaja prihvatljive oblike ponašanja kako bi internet učinio boljim mjestom, što i je ideja Dana sigurnijeg interneta.

Slika1Slika2
Slika 1. Naslovnica izazova        Slika 2. Upute za rješavanje izazova

Poveznica na izazov i poziv na suradnju podijeljen je u Facebook grupama vezanim uz nastavu informatike. Kolege iz cijele Hrvatske su komentirali i prihvatili poziv. To se kasnije vidjelo i kroz rješenja pojedinih zadataka.

Prva i druga razina izazova se oslanja na temu računalnih virusa. Učenici igraju igru u intuitivnom i poznatom alatu Wordwall. Učenici trebaju smjestiti zadane riječi na odgovarajuća mjesta u rečenici i na taj način simbolično pomažu zaraženom računalu. Teme koje se obrađuju su: računalni virusi, trojanski konj i antivirusi. Igre u Wordwallu Slika3su učenicima inače jednostavne za korištenje, oni samostalno istima pristupaju i onda su fokusirani na sadržaj zadatka. Tema računalnih virusa im je poznata sa sata informatike. Zadatak su odrađivali uspješno, najčešće u paru. Nakon prve razine učenici slažu slagalicu u alatu Puzzel.org.

Slika 3. Slagalica na 2. razini izazova

Završna slika ih upućuje na to da je računalo zdravo i računalni sustav normalno funkcionira. Tada učenici prelaze na sljedeću razinu izazova. Učenici su nakon složene slagalice osjećali veliki ponos jer nisu htjeli ostaviti računalo zaraženo. Složena slika im je označavala osjećaj pobjede što je dobra motivacija za nastavak putovanja kroz svemir.

Treća razina je tematski vezana uz zaporke. Ta razina sadrži videozapis u kojem učenici uče o zaporkama, a nakon toga praktično koriste svoja znanja. Učenici imaju priliku generirati „jake“ zaporke, provjeriti koliko su njihove zaporke sigurne i odigrati simboličnu igru o sigurnim (jakim) zaporkama u Wordwallu. Ovu aktivnost inače pSlika4rovidimo i za Svjetski dan zaporki. Učenicima je iznimno zabavno generirati i provjeravati sigurnost svojih zaporki. Oni su najviše vremena provodili na ovoj razini izazova. Provjera sigurnosti zaporki ih je poticala na suradnju i na razmjenu iskustava. Također, postavljali su dodatna pitanja što je obogatilo ovu temu.

Slika 4. Zaporke na 3. razini izazova

Na sljedećoj razini učenici putem kviza u alatu Genially pokazuju koliko su oprezni prilikom boravka u digitalnom svijetu. Kroz kviz rješavaju pitanja o digitalnim tragovima, zaštiti osobnih podataka, pravilima digitalne komunikacije, groomingu, cyberbullingu, red buttonu i ograničenjima na društvenim mrežama. Odigravši kviz, učenik treba razmisliti i napisati prijedlog svojih pravila za ponašanje na internetu. Predlaganje pravila je zamišljeno kao pisanje pravila i razmjena istih. Dakle, koristeći Mentimeter učenici pišu pravila i nakon toga imaju priliku vidjeti sva pravila na jednom mjestu. Na takav način razina motivacija i kreativnosti izrazito je rasla jer su vidjeli koliko je drugih učenika u online okruženju sudjelovalo u predlaganju pravila. Problem se stvorio zbog izostajanja nadzora pri upisivanjem pravila pa su neki učenici upisivali neprihvatljive izjave. Prilikom izrade izazova računala sam na mogućnosti i taj negativan efekt te sam često provjeravala rezultate. Nakon uočenih nepravilnosti, odmah sam generirala novi predložak u kojem su učenici nastavljali pisati prijedloge. Kroz ovaj zadatak smo mogli pretpostaviti koliko je učenika sudjelovalo, uzevši u obzir da su neki mogli više puta predlagati pravila. Pretpostavka je da je sudjelovalo otprilike 600 učenika.

Šesta razina je također izrađena u Genially alatu, a učenicima su predstavljeni osobni podaci i upozoreni su na zaštitu istih u digitalnom svijetu. Osobne podatke im je predstavio astronaut Jurij koji je simbolično nadogradio priču o putovanju svemirom. Nakon pogledanog videozapisa uslijedio je kreativan zadatak u kojem su učenici imali priliku pokazati što su naučili o zaštiti osobnog identiteta na internetu. Prvi korak je bila izrada vlastitog avatara uz pomoć Free Avatar Makera. Učenici su se morali samostalno upustiti u istraživanje alata i u njemu kreirati avatar. Drugi korak je bila mogućnost kreiranja osobne iskaznice, a predložen je alat za grafički dizajn, Canva.

Posljednja razina izazova je bilo predstavljanje kreativnih digitalnih radova na ploči u alatu Padlet. Učenicima je prikazan način korištenja pa su onda svoje uratke dijelili s ostalima. Na ploču su najčešće stavljali kreirane avatare, neki su pisali savjete, a tek par učenika je postavilo kreirane osobne iskaznice. Učenici su bili upozoreni na čuvanje osobnih podataka. U ovom izazovu nisu svi postavili svoje radove, pretpostavljam da je to ovisilo o vremenu koje su učenici imali za odrađivanje cijelog izazova. I na ovoj razini se pojavio problem s nadzorom u objavljivanju na ploči pa sam neke uratke morala brisati jer su bili neprihvatljivi.

Na krSlika5aju izazova je grafički prikazan astronaut Jan na Mjesecu što je značilo da je postao Internaut i da je pronašao sigurniji internet.

Slika 5. Astronaut na Mjesecu – Internaut

Zaključak

Cilj ove aktivnosti je bio obilježiti Dan sigurnijeg interneta te povezati u suradnji učitelje i učenike u cijeloj Hrvatskoj. Cilj je bio učiti kroz igru i učiniti Internet boljim mjestom. Na kraju možemo zaključiti da je priča s internetskim astronautom zabavila učenike i motivirala ih na učenje i stvaranje prihvatljivog oblika ponašanja u digitalnom svijetu. Iako digitalni urođenici, ipak postoji puno prostora za učenje kako bi bili oprezniji u digitalnom okruženju. Reakcije učenika su bile izrazito pozitivne, a reakcije kolega su također pokazale nužnost ovakve generacije. Kroz broj i reakciju učenika, zaključili smo da su svi ciljevi ostvareni. Prostor za napredak vidimo, a to ćemo napraviti kroz sljedeće aktivnosti. Ideja za sljedeći Dan sigurnijeg interneta je, uz izazov, provedba istraživanja o sigurnosti osnovnoškolaca na internetu. Do tada, imamo još jednu cijelu godinu da internet činimo boljim mjestom.

Literatura

  1. Astronaut Jan želi postati Internaut – Svemirski izazov u potrazi za sigurnijim internetom URL: bit.ly/internaut_izazov (2. veljače 2022.)
  2. Krelja Kurelović, Elena; Bodiš, Sanela; Vasiljević, Biljana. Odgojna komponenta u nastavi informatike. URL: https://hrcak.srce.hr/file/156462 (18. veljače 2022.)

Sigurno koračajmo internetom

renata_papec

Renata Papec

Sažetak

Već duži niz godina učenici u OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog produbljuju svoja znanja iz segmenta sigurnost na internetu. Redovito se obilježava Dan sigurnijeg interneta u veljači, te Europski mjesec kibernetičke sigurnosti u listopadu. Potiče se da djeca razmišljaju o opasnostima koje vrebaju na internetu, te da uvijek budu oprezni, slično kako što moraju kod prelaska ceste pogledati prvo lijevo, pa desno, pa tek onda zakoračiti na cestu. „Koračanje“ internetom može biti sigurno samo ako budno motrimo opasnosti.

Ključne riječi: sigurnost na internetu, kibernetička sigurnost, pravilna online komunikacija, internetski bonton.

Uvod

Osvještavanje učenika, učitelja i šire zajednice o važnosti pravilne online
komunikacije. Ukazivanje na rizična i neprihvatljiva ponašanja u virtualnom okruženju kao i činjenica da u stvaranju boljeg(sigurnijeg) interneta moramo svi sudjelovati bili su u fokusu radionica ovogodišnjeg obilježavanja Dana sigurnijeg interneta. Pravilno ponašanje na internetu jedan je od ključnih doprinosa koje možemo napraviti da imamo „bolji“ i sigurniji Internet.

Sama činjenica da jedan mjesec nije dovoljan za „rješavanje“ ovog problema učiteljica Informatike Renata Papec i socijalna pedagoginja Iva Kelemen iz OŠ Ivanec provode cjelogodišnji projekt Sigurno koračajmo internetom.

Projektom se učenici cijele godine potiču na razmišljanje o važnosti ponašanja na internetu, te važnosti kibernetičke sigurnosti. Potiče se i promjena njihovog stava prema zaštiti, kako bi lakše prepoznali prijetnje te na ispravan način reagirali, te se u konačnici i zaštitili.

Koračajmo sigurno

Kao i prošlih godina i ove godine Dan sigurnijeg  interneta obilježili smo raznim edukativnim sadržajima. U sklopu toga učenici su zajedno sa učiteljicom informatike Renatom P. i socijalnom pedagoginjom Ivom K. proveli niz aktivnosti na satovima informatike. Učenici osim predavanja primjerenih njihovom uzrastu, imali su i različite zadatke da pokažu svoj doprinos stvaranju sigurnijeg interneta.

Tako su učenici petih i šestih razreda proučavajući digitalne tragove i njihove pozitivne i negativne strane izrezali stopala od papira na kojima su napisali svoje poruke o pravilnom ponašanju na internetu.

Slika 1Slika 2Slika 3
Slika 1. i 2. 3. Pano sa porukama

Razvrstavali pojmove o primjerenom i neprimjerenom ponašanju na internetu.

Šestašisu izradili i ankete u Formsima kojima su prikupili stavove svojih vršnjaka. Slika 4Učenici sedmih i osmih razreda imali su zadatak istražiti Internet te pronaći novi web 2.0 alat u kojem su izradili rad na temu sigurnosti na internetu koji su predstavili svojim kolegama u razredu, a samim tim pokazali i dobre strane interneta

Slika 4. Razvrstavanje pojmova o primjerenom i neprimjerenom ponašanju na internetu.

Ostali učenicima ( osim predavanja primjerenih njihovom uzrastu izražavali su svoje stavove o ponašanju na internetu izradom plakata, Escape Room-ova, kvizova, prezentacija, umnih mapa te stripova. Posebno je izazovno bilo rješavanje online kviza.

Odgovornom korištenju suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija

Kao što smo već spomenuli osim odgovornog korištenja internetom potrebna je i odgovornost u korištenju tehnologije, što je bila tema kroz cijeli listopad.

Proveli smo niz aktivnosti s učenicima i učiteljima od 5. – 8. razreda kako bi osvijestile učenike i kolege o potrebi zaštite, pravilnoj komunikaciji i odgovornom korištenju suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Provedena je anketa među učiteljima i učenicima preko koje smo ispitali koliko su upoznati sa pojmovima poput kibernetičke higijene, internetskog bontona (Netiquette), prve pomoći za žrtve računalno-sigurnosnog incidenta, sigurnog rada i učenja od kuće. Učenici su izrađivali plakate i Escape room-ove na tu temu. U predvorju škole postavljen je pano sa njihovim radovima i pravilima ponašanja. Socijalna pedagoginja održala je predavanje učenicima 8. razreda i pokazala im  Europolov video materijal o kibernetičkim prijetnjama i kako im se oduprijeti.

Učiteljica informatike Renata P. održala je za Udrugu udomitelja i obiteljskih domova Nada online predavanje. Tema edukacije bila je Kibernetička sigurnost (kako se zaštiti u svijetu Interneta i mobilnih telefona).

Zaključak

Kako je informatička pismenost, a s njome i upotreba interneta, posebno u ova pandemijska vremena, iznimno važna za napredak djece, smatramo da edukacijom djece možemo smanjiti moguće štetne posljedice susretanja s opasnostima na internetu. Nadamo se da će ove aktivnosti doprinijeti  da se učenici sigurno i kvalitetno koriste internetom.

Virtualno predavanje za sigurniji internet

tamaraR_jasminkaB

Tamara Ređep i Jasminka Belščak

Sažetak

Povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta održan je virtualni skup u sklopu kojeg su u vidu predavanja prikazani rezultati istraživanja o sigurnom korištenju društvenih mreža kod učenika viših razreda osnovne škole, zatim je prezentirano kako možemo prepoznati i spriječiti ovisnost o videoigrama i internetu te koji su to opasni izazovi na koje možemo naići na društvenim mrežama. Također je predstavljen eTwinning kao sigurno okruženje za učenike, primjeri uspješno provedenih eTwinnig projekata kao i projektne aktivnosti eTwinning projekta o klikolovkama koji se trenutno provodi.

Ključne riječi: sigurnost na internetu, društvene mreže, opasnosti, klikolovke, eTwinning.

1. Uvod

Povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta učiteljica Jasminka Belščak u suradnji sa sustručnjacima iz područja edukacije nastavnog predmetSlika 1. Predavači virtualnog skupaa Informatike, pripremila je i organizirala virtualno predavanje “Sigurnost na internetu – Zajedno za bolji internet”. Predavanje je održano u utorak 8. veljače na Zoom platformi.

Slika 1. Predavači virtualnog skupa

2. Predavanja

Organizatorica ovog virtualnog skupa je nakon uvodne prezentacije o tome što je to Dan sigurnijeg interneSlika 2. Predavači virtualnog skupata te općenito o važnosti njegovog obilježavanja  najavila predavanja koja su slijedila, a opisana su u nastavku.

Slika 2. Prezentacija o Danu sigurnijeg interneta

2.1. Rezultati istraživanja o sigurnom korištenju društvenih mreža kod učenika viših razreda osnovne škole – mr. sc. Tamara Ređep, učitelj savjetnik, I. OŠ Varaždin


Istraživanje o sigurnom korištenju društvenih mreža kod učeniSlika 3. Rezultati odabira društvene mrežeka viših razreda I. osnovne škole Varaždin provedeno je 2018. godine, a zatim ponovno 2022. godine s ciljem usporedbe prethodno dobivenih rezultata. Za potrebe oba istraživanja kreirani su online anketni upitnici, a svi odgovori ispitanika bili su anonimni. Rezultati pokazuju da su ranije učenici kao najviše korištenu društvenu mrežu odabrali Instangram, dok je trenutni odabir najvećeg broja učenika Snapchat.

Slika 3. Rezultati odabira društvene mreže

Zabrinjavajući su podaci koji pokazuju da učenici sve ranije počinju koristiti društvene mreže te da na njima provode sve više vremena. Također je vrlo zabrinjavajući porast odgovora učenika koji su potvrdili da su upoznali prijatelja preko društvene mreže, onih koji se dopisuju s nepoznatim osobama kao i učenika koji su se izjasnili da su doživjeli neugodnost na nekoj društvenoj mreži. Pozitivno je što i dalje kod velike većine učenika postoji povjerenje između njih i roditelja, ali i da se pridržavaju pravila kulturnog ponašanja na društvenoj mreži. Cjelokupno istraživanje dostupno je na mrežnim stranicama I. OŠ Varaždin.

2.2. Ovisnost o videoigrama i internetu – Valentina Hosnjak, mag. prim. educ., OŠ Petrijanec

Potpunu kontrolu nad svojim ponašanjem i vremenom koje posvećujemo virtualnom svijetu imamo ako korištenje interneta ima jasan cilj i svrhu i ako ga možemo napustiti u svakom trenutku. Ako osoba većinu svog vremena provodi na internetu stalno provjeravajući društvene mreže i online sadržaje i nerijetko, umjesto izlaska vani, odabire ostanak kod kuće živeći život putem socijalnih Slika 4. Ovisnost o videoigramamreža, razvija se ovisnost. Ovisnost o internetu i ovisnost o videoigrama (koja je odnedavno na popisu bolesti Svjetske zdravstvene organizacije) globalno je raširena, a broj ovisnika svakodnevno raste

Slika 4. Ovisnost o video igrama

Ponekad roditeljima može biti teže razlikovati pozitivnu upotrebu interneta od one negativne, koja vodi u ovisnost. Neki znakovi koju upućuju na postojanje problema kod djece i mladih su opadanje ocjena u školi i zanemarivanje školskih obaveza, smanjivanje interesa za druženje s prijateljima i za ostale društvene aktivnosti, tajnovitost i laganje o vremenu provedenom na internetu, veća odstupanja u navikama spavanja (korištenje interneta noću, a spavanje danju). Roditelji mogu pomoći djeci tako da uvedu jasno pravilo o maksimalnom vremenu boravka djeteta na internetu, pratiti kako dijete koristi internet, biti primjer svom djetetu te poticati zdrave navike i stilove života.

2.3. Opasni izazovi na društvenim mrežama Mislava Jonjić, mag. prim. educ., OŠ Petrijanec

Društvene mreže u virtualnom svijetu postale su sastavni dio života gotovo svakog pojedinca. Pri time trebamo osvijestiti da uz dobre strane, društvene mreže donose i one loše poput opasnih izazova. Nekritičko prihvaćanje sudjelovanja u takvim izazovima može dovesti do negativnih posljedica. Primjeri opasnih izazova su bacanje različitih predmeta na glavu, prouzrokovanje kratkog spoja punjačem mobitela, pretrčavanje ispred jurećeg vlaka, gutanje kapsule za pranje rublja ili dovođenje sebe u stanje nesvijesti te objava snimke tog čina. Adolescenti su rizična skupina jer ne mogu predvidjeti posljedice svojih akcija, a istovremeno traže podršku svojih vršnjaka kroz ispunjavanje izazova. Jedno od rješenja aktualnog probleSlika 5. Savjeti za roditeljema je nadzor djetetove aktivnosti na društvenim mrežama što se može postići instalacijom aplikacija za nadzor uređaja. Međutim, najvažnije je voditi otvoren razgovor s djetetom kako bi naučilo razlikovati dobre od loših objava na društvenim mrežama.

Slika 5. Savjeti za roditelje

Razvoj kritičkog pristupa informacijama nužan je za boravak u virtualnom svijetu čime se dijete priprema za kasnije samostalno korištenje, a takav pristup treba njegovati od malena.

2.4. eTwinning – sigurno okruženje za učenike – Jasminka Belščak, mag. inf., učitelj savjetnik, OŠ Petrijanec

U današnje vrijeme djeci i mladima je na raspolaganju mnoštvo društvenih mreža i zajednica na internetu od kojih većina ne pruža adekvatnu zaštitu i sigurnost. Kao sigurno okruženje ističe se eTwinning platforma koja okuplja odgojno-obrazovne institucije iz 44 zemlje, a učenicima omogućuje uključivanje i sudjelovanje u raznim projektima. Najvažnije prednosti korištenja platforme su fleksibilnost, jednostavnost i sigurnost, a projekti se provode s zajedničkim ciljem: promicanje važnosti sigurnosti na internetu kroz suradnju, pretraživanje interneta i kritičko razmišljanje. Učenici OŠ Petrijanec kroz nastavu Informatike ove školske godine sudjeluju u nekoliko projekata: Financial literacy, Let’s grow together, OffLine OnLife Day, Safer Internet Day i Click smart with dart. Nedavno su dva završena projekta bila nagrSlika 6. Primjeri eTwinning projekataađena Europskom oznakom kvalitete: 100. dan u školi i Može li Ozobot utjecati na razvoj kreativnosti učenika? dok je ovaj drugi projekt nominiran za eTwinning nagradu. Navedeni projekti predstavljeni su tijekom virtualnog predavanja.

Slika 6. Primjeri eTwinning projekata

2.5. Projekt o klikolovkama, Martina Kos-Grabar, mag. prim. educ., OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića Varaždinske Toplice

Klikolovka (eng. Clickbait) je vrsta dezinformacije – lažna poveznica, što znači da naslov, slika i tekst nisu međusobno povezani. Učenici se kroz eTwinning projekt Clikck smart with dart  upoznSlika 7. Logo projekta Click smart with dartaju s pojmom clickbait-a, koriste razne digitalne alate ali i sklapaju nova prijateljstva s učenicima drugih škola. Također je cilj da usvoje primjereno ponašanje na društvenim mrežama, da mogu filtrirati dobar sadržaj od lošeg, da bolje razumiju problem dezinformacija, prepoznaju ga i pravilno reagiraju.

Slika 7. Logo projekta

Za vrijeme trajanja projekta učenici izrađuju i razmjenjuju mamce za klikove te analiziraju mamce za klikove drugih učenika. Razvijeni materijali i aktivnosti koristit će se za daljnje učenje te će biti objavljeni na mrežnim stranicama škola i TwinSpaceu projekta.

3. Zaključak

Ovim virtualnim predavanjima o aktualnim temama iz područja sigurnijeg interneta, željeli smo potaknuti sve korisnike interneta a posebno učenike i njihove roditelje, na promišljanje o važnosti pravilne uporabe interneta te učinkovite i odgovorne komunikacije u digitalnome okruženju. Obzirom na neophodnost provođenja kontinuirane edukacije iz područja sigurnosti i interneta, cilj nam je nastaviti s organiziranjem ovakvih skupova i u nadolazećim godinama te tako i dalje doprinositi boljem internetu.

Sigurniji internet uz Minecraft

tea_horvatic

Tea Horvatić

Sažetak

U članku se daje pregled nastavne jedinice o sigurnosti na internetu uz uporabu Minecraft lekcije CyberSafe: Home Sweet Hmm. Učenici osmih razreda sudjelovali su u ovoj lekciji i potom kreirali vlastite smjernice za sigurnost na internetu. Nudi se prilagodba sadržaja uz uporabu Immersive Reader alata te smjernice gdje naći Minecraft lekcije.

Ključne riječi: sigurnost na internetu, Minecraft Education Edition, lekcija

Uvod

Povodom Dana sigurnog interneta, učenici 8. razreda Osnovne škole Strahoninec imali su sat engleskoga u Minecraft Education Edition igri u svijetu lekcije „Cyber Safe: Home Sweet Hmm“ kojoj je cilj poučiti učenike sigurnosti na internetu i da se upoznaju s opasnostima koje postoje te načinima na koje mogu rješavati probleme u stvarnom svijetu.

Kako je Minecraft Education Edition obrazovna verzija istoimene igre, učenici mogu u sigurnom okruženju stjecati potrebne kompetencije, mogu isprobavati različite scenarije koje inače ne bi mogli u stvarnom svijetu. Osim toga, uz 500 trenutno dostupnih lekcija na Minecraftu, učiteljima se nudi mogućnost da uvedu promjenu od razredne rutine i svojim učenicima ponude zabavan sat o nastavnim sadržajima koje inače rade u svom predmetu.

Minecraft u nastavi

Lekciju o Internet sigurnosti donose Mojang i Microsoft, a sam izraz „hmm“ u nazivu lekcije potiče na razmišljanje da svi moramo ponekad stati i razmisliti prije nego što kliknemo na neki link, odgovorimo na neku poruku ili pak preuzimamo sadržaj na internetu. U ovoj igri, Boddy (2022.) navodi da igrači stječu alate kako zaštititi osobne informacije, kako prepoznati pokušaje phishinga ili prijevare i lakše se nositi s tim problemima te da shvate važnost razgovora s odraslim osobama od povjerenja kako bi u online aktivnostima bili sigurni dok se zabavljaju.

Ciljevi ove lekcije su:

  • Shvatiti važnost i prednosti Interneta u svakodnevnom životu.
  • Prepoznati i izbjegavati uobičajene rizike za kibernetičku sigurnost prisjećajući se: “ZAUSTAVI SE i RAZMISLI prije nego što klikneš”.
  • Osvijestiti kako osigurati privatnost osobnih podataka.
  • Potražiti pomoć odraslih osoba od povjerenja ako niste sigurni ili vam je neugodno.
  • Osvijestiti obitelji o njihovoj ulozi u stvaranju sigurnijeg interneta.

U lekciji je prikazano 5 zadataka i tema, a za učitelje je i dostupna prezentacija na engleskom jeziku kako bi se učenici lakše pripremili za samu igru. Teme u igri su:

  • Sastanak s odraslom osobom od povjerenja – ova osoba tijekom igre dijeli savjete i upute
  • Igra s prijateljima online – kako prepoznati nadimak prijatelja u moru duplikata i kao provjeriti nečiji identitet
  • Dijeljenje informacija prijave – igraču se nudi da brže prođe labirint ukoliko podijeli svoje podatke za prijavu
  • Dijeljenje osobnih informacija – tijekom online kupnje došlo je do pogreške i traže se osobne informacije
  • Istraživanje i prikupljanje informacija – uči se o važnosti provjere kvalitete informacija online temeljem čitanja recenzija, preporuka i sl.

Lekcija u osmom razredu

Učenici osmog razreda s lakoćom su rješavali ove zadatke na engleskom jeziku i uspješno su dovršili sve izazove. Kako je sama lekcija bila zamišljena za učenike u dobi od 7 do 12 godina, osmaši su dobili novi zadatak, a to je izraditi što su naučili na jedan Slika1od ponuđenih načina: izraditi svoj Minecraft svijet i u njemu prezentirati savjete za sigurnost na internetu ili izraditi digitalni poster u alatu Canva s istim savjetima. Učenici su surađivali u parovima i manjim skupinama. Oba alata su bila jednako zastupljena, a svoje radove učenici su podijelili s učiteljicom te smo ih vršnjački vrednovali. Radovi učenika dostupni su u ovoj Wakelet kolekciji: https://wke.lt/w/s/lel1kl

Slika 1. Minecraft lekcija o sigurnosti na internetu

Prilagodba čitanja

Učenicima je lekcija bila zanimljiva, a kada se u nastavu unosi Minecraft, razredna atmosfera uvijek je podignuta. Prednost uporabe alata Minecraft u nastavi je što je lako integrirati u rad učenike svih razina znanja. Naime, uz korištenje Immersive Reader – čitača koji pretvara tekst u govor, učenici s teškoćama u čitanju i razumijevanju sadržaja na engleskom jeziku mogu prilagoditi tekst svojim potrebama. U čitaču je moguće mijenjati pozadinu teksta, boju i veličinu slova, razmak između redaka ili pak fokus tijekom čitanja da bude na jednom Slika2retku, dva ili više. Uz integrirani rječnik, ovaj čitač moćan je alat za učenje jezika i razumijevanje pročitanoga kako za starije, tako i za mlađe učenike jer nudi i slikovni rječnik.

Slika 2. Immersive Reader – integrirani čitač

Zaključak

Minecraft Education Edition dostupan je učiteljima i učenicima besplatno uz Office 365, odn. skole.hr identitet. Može se preuzeti na web stranici: https://education.minecraft.net/en-us/get-started/download Ova igra može se koristiti u svim nastavnim predmetima i za različite uzraste, a primjeri mnogih gotovih lekcija slični ovoj su dostupni na web stranicama Minecraft Education Edition. Osim što igra potiče kreativnost, Lynch (2017.) navodi da poboljšava čitanje i razumijevanje pročitanoga, potiče na suradnju i timski rad, promovira programiranje, pisanje i lakše vrednovanje nastavnih ishoda. Gotove lekcije učitelji mogu lako preuzeti i prilagoditi sadržaje potrebama svojih učenika. Za one naprednije, moguće je stvaranje vlastitih nastavnih sadržaja u novim svjetovima prema vlastitim idejama. Zbog toga Minecraft postaje sve popularniji alat u nastavi.

Literatura

  1. Boddy, Z. (7.02.2022.) Minecraft’s ‘CyberSafe: Home Sweet Hmm’ adventure teaches children about internet safety. Windows Central. Dostupno na: https://www.windowscentral.com/minecraft-education-edition-cybersafe-home-sweet-hmm (zadnji pristup 22.02.2022.)
  2. Lynch (29.10.2017.) 10 Classroom Uses for Minecraft. Tech Advocate. Dostupno na: https://www.thetechedvocate.org/10-classroom-uses-minecraft/ (zadnji pristup 22.02.2022.)
  3. Minecraft Education (6.02.2022.) Cybersafe: Home Sweet Hmm. Dostupno na: https://education.minecraft.net/en-us/lessons/cybersafe-home-sweet-hmm (zadnji pristup 22.02.2022.

Budi internet genijalac

– obrazovni sadržaji

udruga_suradnici_u_ucenju

Autori: Valentina Blašković, Arjana Blažic, Darija Dasović, Sanja Janeš, Lidija Kralj, Gordana Lohajner, Kristina Slišurić, Gordana Sokol. Darko Rakić, Helena Valečić

Budi internet genijalac je Googleov program kojim se poučava djecu osnovama digitalnog građanstva i sigurnosti kako bi mogli pouzdano istraživati internetski svijet. U Hrvatskoj ga provodi udruga “Suradnici u učenju” koja radi na prevođenju, lokalizaciji i prilagodbi materijala te organizira radionice za učenike, učitelje, roditelje i lokalnu zajednicu.

Za učitelje smo pripremili prezentacije koje mogu upotrijebiti prilikom poučavanja primjerenog, odgovornog i sigurnog korištenja interneta . Teme prezentacija su: pazi se prevaranata i cool je biti dobar, a obuhvaćaju šest različitih aktivnosti. Prezentacije se imagenadovezuju na lekcije opisane u kurikulumu Budi internet genijalac, a možete ih pogledati klikom na pripadnu sliku.

Za roditelje smo pripremili priručnik Obiteljski vodič za digitalnu dobrobit koji je  osmišljen kako bi vas potaknuo na promišljanje o uporabi tehnologije i usvajanje zdravih navika za cijelu obitelj. Pročitajte priručnik i primijenite ga zajedno s cijelom obitelji.

Za učenike su pripremljene prezentacije i radni materijali koji se mogu koristiti za samostalno učenje ili kao dio nastavnog procesa, a lekcije prate kurikulum Budi internet genijalac. Teme prezentacija su pazi se prevaranata, čuvaj svoje tajne, dijeli pažljivo, cool je biti dobar i tko pita ne skita. Svakako iskušajte svoje vještine i znanje o sigurnijem internetu i u igri Interland.

image

Lekcija 1. Dijeli pažljivo
Aktivnost 3. Nisam to mislio/la!

Lekcija 1. Dijeli pažljivo
Aktivnost 5. Čiji je ovo uopće profil?

Lekcija 2. Pazi se prevaranata
Aktivnost 2. Tko si ti zapravo?

Lekcija 2. Pazi se prevaranata
Aktivnost 5. Kako pretraživati internet

Lekcija 3. Čuvaj svoje tajne
Aktivnost 3. Zadrži informaciju za sebe

Lekcija 3. Čuvaj svoje tajne
Aktivnost 4. Interland – toranj s blagom

Lekcija 4. Cool je biti dobar
Aktivnost 4. Pazi na svoj ton

Lekcija 4. Cool je biti dobar
Aktivnost 5. Kako riječi mogu promijeniti sliku

Lekcija 5. Tko pita ne skita
Aktivnost 4. Kako postupiti ako naiđem na uznemirujući sadržaj?

Lekcija 5. Tko pita ne skita
Aktivnost 7. I na internetu prijavi problem

Pogledajte i ostale sadržaje programa Budi internet genijalac.

Social media and critical thinking

marija_klancar

Marija Klančar

Summary

Students are exposed to online content every day and the article focuses on developing strategies and school policy which will promote online safety and critical thinking.

The article is about steps that our school took when we started approaching the topic of social media and online safety. First we found out what the situation was among our students, next we planned technical days whose purpose was to educate students and help them develop a critical attitude towards social media. After the evaluation we decided to change one event into a long term strategy for entire school.

For a strategy to work, there are some basic steps that should be taken: recognising the problem, planning the activities, evaluation and long-term planning.

Key words: social media, critical thinking, school policy, online safety

1. Introduction

Children today are born into this world where modern technology prevails in all aspects of our lives. The age of being introduced to internet content is dropping. The question is whether they are able to tell the difference between real and unreal information. Who will teach them critically weighing on the information the internet provides them with? This is a very important skill which I will be focusing on in this article.

When talking to students’ parents, I see that they are very often helpless when it comes to handling the situation. Nowadays students search for information on the internet which is set up by either experts or complete amateurs. The fact is that most of the online content is created by ordinary people whose expertise is not always possible to confirm. This is where educators are very important because they can teach students to be more critical and treat online content with some level of doubt. This, however, is a very demanding task and it should not be taken lightly. It is an enormous responsibility and it requires a strategic approach.

2. Example

So, how did I start? I attended several courses about online safety and afterwards I decided that something should be done at my school as well. I carried out a survey which showed that an average student at my school was using several social media on daily basis. The average amount of time spent online exceeded 10 hours per week and 30% of the students were already exposed to some form of hate speech. As a teacher of English I first started implementing the topics of online safety into English lessons. I prepared lessons where the obvious plan was to teach them English skills but the activities were strongly connected to my desire to teach them thinking critically. Students mostly worked in groups and they debated about what photos are appropriate or inappropriate to be posted online, which online challenges are safe and which are not, etc. They were asked to form new passwords which would be safe or they had to create an online challenge that would be safe for all the participants. Students responded to such activities so strongly that I was surprised how much they needed to talk to someone about it. I realised that students themselves were aware of the problem but weren’t able to help themselves.

After debating with other teachers, we decided to form a group of teachers which would improve the school policy regarding the matter. This group was in charge of forming the guidelines and planning the strategies on the level of the whole school. What we have started doing annually was to organise a technical day which would entirely be related to developing various IT skills. Every year we organise different workshops whose aim is better understanding of the problem and students being empowered with knowledge which enables them to observe online content with a higher degree of objectivity.

Some of the matters that we have addressed are:

a) Digital literacy – teaching them how to send e-mails, attach documents, change a document from one format to another.
b) Hate speech – teaching them what hate speech and cyberbullying is, how to fight it and what should be done that everyone feels safe online.
c) Critical thinking – watching videos and debating about fake news, deepfakes, dangers of online challenges, how every news should be double checked.
d) Online safety – creating and changing passwords, changing privacy settings to maximum, what sort of information should/should not be shared online.
e) Digital footprint – making students aware of the consequences that follow their behaviour online.

When we planned activities, we made sure that we used a lot of visual materials and we heavily relied on various guidebooks and manuals.

After finishing the workshops it was time for evaluation. Students responded very well and they showed a lot of interest in the workshops. They were amazed by certain facts and a lot of them decided to change certain things about their behaviour online (changing passwords, etc.). What we have realised was that students are willing to critically weigh in on the information but they need the help of educated adults to assist them.

3. Guidelines for teachers

It is important that you are aware that there are three key players in this process: teachers, parents and students. They all should be involved in your plans. Teachers should be educated about social media. Join online courses related to the topic. Explore social media and get acquainted with how they work.

Involve the parents and educate them so they become equipped with the right range of skills to help their children. If the level of trust is high, students will get the support they need. The best way of reaching out to parents is organising meetings or workshops. You can even invite guest speakers that are experts on the matter.

Reach out to your students. Make sure that younger students are involved too. Too often we underestimate the problem and we think that we should start teaching students only after they are introduced to social media. Start soon and teach them about basic netiquette, so once they start using the internet, they will already know how to behave online and how to provide a safe environment for others.

Based on my experience and the work that has been done at my school so far, I suggest the following steps that you as a teacher or a school can take:

1st step – Identify the problems by talking to students or, even better, carry out an anonymous questionnaire among the students. You can also enable students to ask questions or give suggestions – put up a mailbox where students can leave their ideas without exposing themselves.

2nd step – Analyse the results and decide where your focus as a school should be. Focus on two or three issues and make a plan. Set specific goals and ask yourselves what activities will help you achieve your goals.

3rd step – Carry out the planned activities. You don’t have to create your own material if the task seems too demanding for you. There are a lot of initiatives in all European countries, for example Council of Europe constantly provides teachers with useful ready-to-use materials and manuals with prepared activities for your students. Browse the internet and you will be amazed how many good videos are available for you to use in class. Study the materials and make sure that they are appropriate for your students. Be aware that some of the issues are demanding and provocative which might upset some students. That is why it is crucial that you know your students’ needs.

4th step – Evaluate the activities. Have they really helped you achieve what you set out to do? In this case it is difficult to measure the outcomes because the effects are going to be long-term but you can at least evaluate if the students feel empowered and better educated.

5th step – Make a plan how you want to continue with activities which will support students. A very important link in the chain are teachers and they should be educated about modern technology as well.

4. Conclusion

I am aware that tackling such a difficult and controversial topic is a daunting work but you should be aware that only this way we can start changing things and help the younger generations to grow into adults who will be able to approach matters critically. You have to realise that this way it may influence the creators of online content and perhaps even policy makers. In a way the internet works the same as the world of trading does – demands dictate the offer.

Based on my experience, you have to realise that you won’t be changing the world over night, but I am certain that with your help and guidance students will be safer online and they will enable others to feel safe too.

5. Resources

  1. https://www.coe.int/en/web/youth/manuals-and-handbooks
  2. https://www.teacheracademy.eu/blog/how-to-deal-with-bullying-in-classroom/
  3. https://academy.schooleducationgateway.eu/web/bullying-not-in-my-class-creating-safe-learning-environments-for-students
  4. https://www.saferinternetday.org/resources

DSI na nastavi Engleskoga jezika

alenka_miljevic

Alenka Miljević

Sažetak

Razvijanje digitalnih vještina kod učenika nije rezervirano samo za nastavu informatike i podrazumijeva puno više od samog baratanja digitalnim alatima. Kako se pristojno ponašati, zaštiti sebe, ali i druge neke su od tema kojima smo se bavili na nastavi Engleskoga jezika i obilježili Dan sigurnijeg interneta u OŠ braće Radića, Bračević

Ključne riječi: engleski jezik, sigurnost na internetu.

Kada sam prije 8 godina otkrila eTwinning bilo je jasno da će se bez digitalnih vještina, kako mojih vlastitih tako i mojih učenika, propustiti izvanredna prilika za povezivanjem s kolegicama i kolegama diljem Europe kao i za pokretanjem međunarodnih projekata. No uz primjenu i učenje digitalnih vještina, važno je njegovati i svijest o tomu da se i to znanje, uostalom kao i svako drugo, može zloupotrijebiti te redovito s učenicima provodim razne aktivnosti o sigurnosti na internetu.

Slika 1Slika 1. Naslovna fotografija lekcije (Created with images by Pixelkult – “media social media apps”)

Ove godine kreirala sam za dvosat engleskoga jezika lekciju koristeći Adobe Spark Page alat te ju s učenicima podijelila u našoj virtualnoj učionici u alatu Google Classroom. Iako nastava više nije bila na daljinu, virtualnu učionicu i dalje koristim kako bih s učenicima podijelila digitalne materijale koje na ovaj način imaju na jednom mjestu pa im mogu na jednostavan način pristupiti i kada nisu u razredu.

U našu malu mrežnu stranicu za učenje o sigurnosti na internetu prvo sam ugradila kviz koji sam pronašla na ovoj stranici.

Razlog odabira upravo ovoga kviza su izvrsna pitanja koja ne govore samo o opasnostima i situacijama koje treba izbjegavati, nego nude i savjete komu se obratiti za pomoć i kako reagirati. Iako je nemoguće dati pravi recept za sve situacije u kojima bi se mogli naći, kviz potiče na razmišljanje kako bi učenici u zamišljenim opasnim situacijama znali što poduzeti.

Nakon što su učenici riješili kviz, zaključili smo da su pogrešni odgovori ponekad uzrok nerazumijevanja engleskoga jezika, a ponekad i nedovoljnog znanja o sigurnosti pa pojedine opasne situacije nisu identificirali kao takve.

Sva pitanja iz kviza smo još jednom zajedno pročitali te su na njih trebali samostalno odgovoriti. Osim odgovora, svako pitanje smo i posebno raspravili. Učenici su bili iznimno zainteresirani za temu te su vrlo ozbiljno odgovarali na pitanja, ali i slušali priču kako i onaj koji samo promatra nasilje u njemu sudjeluje. Smatram da je jako važno kod učenika poticati empatiju i svijest o tomu da je i nečinjenje vrlo opasno kao i loše postupanje.

Sada kada su učenici kroz pitanja i razgovor bili upoznati s rizičnim situacijama i ponašanjima te kako ih spriječiti i kako reagirati kada se dogode ili kada ih uočimo da se događaju nekom drugom, postavila sam im pitanje o vlastitim iskustvima. Podijelili su sa mnom da su dobivali zahtjeve za prijateljstvo od osoba koje ne poznaju ili od osoba za koje je bilo očigledno da nemaju pravo ime, a jedan učenik ispričao je kako je za vrijeme igranja online igrice dobio ponudu s besplatnim sadržajima i mogućnostima pod uvjetom da otvori poveznicu i spremi datoteku na svoje računalo. Ponosno je naglasio kako to nije učinio.

Diskusija i odgovaranje na pitanja učinili su atmosferu u razredu prilično ozbiljnom pa je kod takvih aktivnosti dobro završiti sat s malo opuštenijim sadržajima. Ostali smo pri Slika 2temi, a uslijedio je zadatak u kojem su učenici na ponuđenoj fotografiji trebali prepoznati simbole koje susreću na internetu ili koristeći nove tehnologije.

Slika 2. Simboli na društvenim mrežama (geralt – “woman face social media”)

Kada su iscrpili ideje, uslijedilo je uvodno pitanje za posljednju aktivnost: „Što koristimo za bežično povezivanje uređaja?“. Odgovor je: Bluetooth. Jedan učenik je znao da naziv ima veze s nekim kraljem, ali nije znao detalje. Posljednji zadatak je bio istražiti odakle potječe naziv Bluetooth te u virtualnoj učionici napisati svoj odgovor kao i gdje su odgovor pronašli jer dio odgovornog ponašanja na internetu je i poštivanje autorskih prava.

Baš kao i u stvarnom životu i u onom virtualnom treba znati svoja prava, ali ih i odgovorno prakticirati.

Na kraju lekcije učenici su trebali odgovoriti na pitanje: Koje tri stvari su najvažnije za sigurnost na internetu? Naveli su različite odgovore, a jedan je glasio i da je sve što smo učili jako važno i da je teško odlučiti se za samo tri.

Cijelu lekciju možete vidjeti na ovoj poveznici: https://spark.adobe.com/page/CgMVd9EFktVlB/
https://spark.adobe.com/page-embed.js

Lekcija je također objavljena i na Edutoriju: https://edutorij.e-skole.hr/share/page/home-page

Suradnjom do sigurnijeg interneta

mateaP_anitaB

Matea Paljuca i Anita Boroz

Sažetak

Tehnologija se zavukla u sve pore ljudskog života, te postala neizostavan dio svakodnevice kod mlađih i starijih generacija. Nisu svi dovoljno educirani kako bi djeci dali prave smjernice, stoga je važno da im u školi pokažemo kako biti siguran u online okruženju i kako se pravilno ponašati na internetu. Zbog toga je i ove školske godine u Osnovnoj školi Đuro Pilar u Slavonskom Brodu obilježen Dan sigurnijeg interneta. Zajedničkom suradnjom učenika i učiteljica, učenike se nastojalo osvijestiti o potencijalnim opasnostima s kojima se mogu susreti koristeći Internet.

Ključne riječi: opasnost na internetu, digitalne tehnologije, obrazovne igre, online komunikacija, odgovorno ponašanje, sigurnost na internetu

Iako je bio zamišljen kao Dan sigurnijeg interneta, u našoj školi ove školske godine obilježili smo TJEDAN SIGURNIJEG INTERNETA. U obilježavanju Tjedna sigurnijeg interneta sudjelovali su učenici područne i matične Osnovne škole Đuro Pilar, učenici 1., 2., 3., 4., 6. i 8, razreda pod vodstvom svojih učiteljica informatike Matee Paljuce i Anite Boroz.

Učenici prvih razreda, na satu informatike, prisjetili su se kako pravilno i lijepo komunicirati u digitalnom okružju kroz radionicu Cool je biti dobar, reci to na lijep način!. Cilj radionice je bio izražavati osjećaje i mišljenja na pozitivan i učinkovit način te reagirati na negativno ponašanje na konstruktivan i uljudan način. Učenici su dobili razne situacije ponašanja s kojima se mogu susresti na internetu te su ih morali u grupama riješiti. Na kraju sata učenici su svoje znanje provjerili kroz igru Interland, odigravši igru Kraljevstvo dobrote koja ih se posebno dojmila.

Učenici drugih razreda su na prethodnom satu informatike naučili što su to osobni podaci. Stoga su u ovom tjednu naučili kako zaštiti osobne podatke, te su u programu Bojanje 3D izradili svog zamišljenog super junaka koji štiti njihove osobne podatke na internetu, ali i internet kao najveću svjetsku mrežu od „zločestih“ ljudi. Na kraju sata zajednički su zaključili kako je Internet koristan za učenje i igru, ali i da se osobni podaci ne smiju dijeliti.

Učenici trećih razreda na početku sata upoznali su se s lažnim vijestima na internetu. Nakon toga su igrali igru Interland, Rijeka Java. Ova vrlo poučna igra učenike je stavljala u razne situacije s kojima se susreću na internetu te su morali ispravno odlučivati. Nakon igre učenici su pitanjima bili potaknuti na daljnju raspravo o naučenom u igri.

U nastavku možete pogledati video zapis radova učenika od 1. do 3. razreda:

https://spark.adobe.com/video/Xl0YrFU4DH13W

Učenici četvrtih i osmih razreda izrađivali su digitalne plakate u digitalnom alatu Canva. Nakon izrade plakata učenici su svoje teme prezentirali pred cijelim razredom. Učenici četvrtih razreda tako su izrađivali plakate na temelju prethodno naučenoga o temi Oprezno na internetu, dok su učenici osmih razreda samostalno istraživali ponuđene teme na internetu (Pet za sigurniji net, Cyberbulling, Grooming, Društvene mreže (Instagram, Facebook, Snapchat, Tik tok), Red button) te ih na posljetku izlagali.

U nastavku možete pogledati video zapis radova učenika od 4. i 8. razreda:

https://spark.adobe.com/video/Wql7L1Xpfo7BQ

Učenici šestih razreda na nastavi informatike aktivnosti su provodili tijekom tri tjedna pod vodstvom učiteljice Anite Boroz.

Prvi tjedan učenici su se upoznali s pojmom e-učenje, različitim mrežnim zajednicama učenja te s dostupnim mrežnim digitalnim obrazovnim sadržajima. Poseban naglasak je bio na zaštiti privatnosti, poštivanju autorskih prava, sigurnosti na internetu i pronalaženju informacija online i procjeni njihove pouzdanosti.

Drugi tjedan učenici su učili o digitalnim tragovima, elektroničkom nasilju i pravilima ponašanja na internetu. Gledali smo kratke videozapise o kojima smo zatim razgovarali. Učenici su analizirali i komentirali različite oblike ponašanja kod djece, kritički procjenjivali i argumentirano iznosili svoje mišljenje. Naučili su što je digitalni ugled te kako ostavljati pozitivne digitalne tragove i tako stvarati pozitivan ugled. Uočili su razliku između klasičnog vršnjačkog nasilja i elektroničkog nasilja. Naučili su kako prepoznati elektroničko nasilje, kako reagirati na nasilje ukoliko su svjedoci nasilja ili žrtve nasilja, što poduzeti i kome se obratiti u takvim situacijama. Također, razgovarali smo o odgovornom vlastitom ponašanju i postupcima kojima možemo pokušati izbjeći (spriječiti) događanje nasilja. Učenici su naučili više i o pravilima ponašanja na internetu (netiquette). Rješavali smo kvizove i online križaljku te se tako i zabavili ponavljajući pritom sve korisno što smo naučili. Na kraju sata razgovarali smo o Danu sigurnijeg interneta i dogovarali smo se o aktivnostima koje tada provoditi pa su učenici dobili zadatak pripremiti se za taj dan.

Treći tjedan, na Dan sigurnijeg interneta 9. veljače 2021. učenici 6.c i 6.d razreda izrađivali su digitalne postere u programu Canva ili Poster My Wall. Učenici 6.a i 6.b će ovu aktivnost raditi u petak 12. veljače 2021. kada prema rasporedu imaju nastavu Informatike. Svaki učenik dobio je na prethodnom satu jednu od šest tema za svoj digitalni poster: Internet – prednosti i nedostatci, Zlonamjerni programi na internetu, Sigurnije na internetu, Internetski bonton – netiquette, Digitalni tragovi, Elektroničko nasilje – cyberbullying. U uvodnome dijelu sata, učenici su učiteljici pokazali svoj plan digitalnog postera s najvažnijim informacijama koje su pronašli istraživanjem i koje su izdvojili vezano za svoju temu te su dobili detaljne upute za izradu postera kao i rubriku za vrednovanje radova. U glavnome dijelu sata učenici su izrađivali svoje digitalne postere u jednom od online programa, Canva ili Poster My Wall. Kada su završili s radom, poveznicu rada ili datoteku su predali u zadatak na Teamsu, ali i na Padlet ploči čiju su poveznicu dobili od učiteljice. U završnome dijelu sata, zadatak je bilo vršnjačko vrednovanje radova korištenjem rubrike za vrednovanje. Učenici su vrednovali radove u svoje bilježnice i to prema temama. Dakle, vrednovali su samo radove s temom koju su i sami obrađivali. Naravno, i učiteljica je vrednovala učeničke radove i usporedila s vrednovanjem učenika te smo radove i ocijenili.

U nastavku možete pogledati Padlet ploče s učeničkim posterima:

Padlet ploča 6.c razreda:
https://osnovnaskoladjuropilar.padlet.org/anita183/pwhe2zejn9q6ajgr

Padlet ploča 6.d razreda:
https://osnovnaskoladjuropilar.padlet.org/anita183/ce7w78imlyf5i29b

Video s fotografijama:
https://spark.adobe.com/video/v0wNLVd4eZP6I

Osim što su na ovaj način učenici uspješno ostvarili ishode učenja iz nastavnog predmeta Informatika, navedenim provedenim aktivnostima dobili su priliku i aktivno sudjelovati u kreiranju „boljeg“ interneta. Postali su još svjesniji važnosti odgovornog i sigurnog korištenja interneta, ali i puno sigurniji u sebe zbog stečenih znanja i vještina koja će moći primijeniti u svakodnevnome životu. Uvijek imajmo na umu da bolji internet počinje sa svakime od nas!

Literatura

  1. Budi Internet genijalac (https://ucitelji.hr/budi-internet-genijalac/, veljača 2021.)
  2. Centar za sigurniji Internet (https://csi.hr/, veljača 2021.)
  3. Digitalni alati (https://www.canva.com/hr_hr/, veljača 2021.)
  4. (https://www.postermywall.com/, veljača 2021.)
  5. Edutorij (https://edutorij.e-skole.hr/share/page/home-page, veljača 2021.)
  6. Google(2020.). Budi Internet genijalac kurikulum. https://ucitelji.hr/wp-content/uploads/2020/05/Budi-internet-genijalac-kurikulum.pdf
  7. Hrvatska akademska istraživačka mreža (2018.). Sigurnije na Internetu. https://www.cert.hr/wp-content/uploads/2018/02/Sigurnije_na_internetu.pdf
  8. Medijska pismenost (https://www.medijskapismenost.hr/, veljača 2021.)

Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta

mirelaP_tanjaG

Mirela Petković i Tanja Gregur

Sažetak

U okviru projekta Ostavljam, (ne) zaboravljam učenici i nastavnici Srednje škole Prelog obilježili su ovogodišnji Dan sigurnijeg interneta. Voditeljice projekta, Tanja Gregur i Mirela Petković, provele su s učenicima niz različitih aktivnosti kojima je bio cilj ukazati učenicima na problem sigurnosti na internetu. Učenici su pokazali veliki interes za provedene aktivnosti i na taj način postali svjesniji prijetnji internetskog okruženja.

Ključne riječi: sigurnost na internetu, digitalni otisak, Dan sigurnijeg interneta.

Uvod

Tijekom protekle i tekuće školske godine u Srednjoj školi Prelog provodi se projekt Ostavljam, (ne) zaboravljam, kojemu je cilj osvijestiti učenike o problemu nepromišljanja o svom digitalnom otisku na različitim društvenim mrežama te ukazati učenicima, roditeljima te široj društvenoj zajednici na taj problem i potaknuti ih na razmišljanje o negativnim posljedicama takvih aktivnosti.

Jedna od aktivnosti koju provodimo u sklopu Projekta je i obilježavanje Dana sigurnijeg interneta.

Provedene aktivnosti u Srednjoj školi Prelog

Ovogodišnji Dan sigurnijeg interneta obilježili smo u našoj školi uključujući učenike i nastavnike u niz aktivnosti. Neodgovorno i nepromišljeno ponašanje na internetu je danas veliki problem među mladima pa smo obilježavanju Dana sigurnijeg interneta posvetili veliku pažnju te smo nastojali uključiti što više učenika u aktivnosti koje smo organizirali. Sve aktivnosti provedene su uz pridržavanje epidemioloških mjera.

Radionice

NSlika1a Satu razrednog odjela te na satovima predmeta Politika i gospodarstvo i Poslovne komunikacije s učenicima su održane radionice u okviru kojih su se učenicima prikazivali edukativni videouratci na temu sigurnosti na internetu.

Slika 1. Radionica na Satu razrednika


Nakon odgledanih videouradaka, nastavnici i učenici razgovarali su o pravilima ponašanjaSlika2 na internetu, o opasnostima koje prijete na internetu, o digitalnom otisku koji učenici ostavljaju na internetu te o vlastitim iskustvima. Svaki učenik izradio je i vlastiti označivač stranica od starih knjiga pa smo na taj način obilježavanju Dana sigurnijeg interneta dodali i ekološku dimenziju. Izrađeni označivači za knjige podsjećat će učSlika3enike na važnost sigurnog i odgovornog ponašanja na internetu.

Slika 2. Izrada označivača stranica s prigodnim porukama

Slika 3. Označivači stranica

Za domaću zadaću učenici su dobili zadatak snimiti vlastiti videouradak na temu sigurnosti na internetu.

Informativni kutciSlika4

Na hodnicima škole su učenici grupe Mladi građani organizirali informativne kutke na kojima su učenici mogli pročitati savjete o sigurnosti na internetu te uzeti označivač stranica s prigodnim porukama koje su izradili polaznici grupe Mladi građani.

Slika 4. Informativni kutak

Sudjelovanje na webinarima i kvizu

Također smo sudjelovali u svim aktivnostima koje je za učenike i nastavnike organizirao Centar za nestalu i zlostavljanu djecu sa svojim partnerima. Maturanti naše škole sudjelovali su na webinaru za djecu i mlade „Gdje si ti u digitalnoj džungli“ na kojem su sudjelovali poznati Youtuberi, koji su govorili o svojim iskustvima na internetu. (Slika 5. Webinar „ Gdje si ti u digitalnoj džungli“) Brojni naši učenici okušali su se u online kvizu o sigurnosti na internetu. Neki od nastavnika sudjelovali su na webinaru za stručnjake pod nazivom „Jačanje kapaciteta stručnjaka za rad u digitalnom okruženju“ te na nekima od predavanja u okviru konferencije „Potraga za boljim internetom“ u organizaciji udruge Suradnici u učenju.

Zaključak

Za sve navedene aktivnosti učenici su pokazali značajan interes i aktivno su sudjelovali u svim aktivnostima. Najveći interes učenici su pokazali za konkretne akcije kao što su bile npr. izrada označivača stranica te organiziranje informativnih kutaka na hodnicima škole. Učenici su pažljivo pratili prikazivanje kratkih videouradaka koji su zaokupili njihovu pažnju te su aktivno sudjelovali u raspravi. Rado su se odazvali pozivu na sudjelovanje na kvizu o sigurnosti na internetu. Nešto manji interes pokazali su za webinar za učenike koji je trajao nešto duže i samim time nije uspio zaokupiti pažnju učenika do samog kraja.

Poučene iskustvima u obilježavanju ovogodišnjeg Dana sigurnijeg interneta, iduće godine organizirat ćemo više aktivnosti u koje se učenici mogu aktivno uključiti, što bismo savjetovale i svojim kolegama.

Mislimo da su učenici koji su sudjelovali u navedenim aktivnostima postali svjesniji prijetnji internetskog okruženja te da će se ubuduće na internetu ponašati odgovornije. Učenici su razvijali i svoju kreativnost, svoje komunikacijske vještine te su pokazali svoju brigu o okolišu.

Korišteni obrazovni sadržaji:

  1. CERT. (23. 10. 2020.). Digitalni trag – otisak u kibernetičkom prostoru. https://www.cert.hr/DIGTrag-InfoG
  2. Centar za sigurniji Internet. (29. 9. 2015.), Lažno predstavljanje (video). YouTube: https://www.youtube.com/watch?v=uOhjBmF94i0
  3. Centar za sigurniji Internet. (29. 9. 2015.), Prihvaćanje i traženje prijateljstva sa nepoznatom osobom (video). YouTube: https://www.youtube.com/watch?v=IYvkyg_J5J4
  4. Centar za sigurniji internet. (29. 9. 2015.). Susret s nepoznatom osobom (video). YouTube: https://www.youtube.com/watch?v=0JeSnRb5ELg
  5. Centar za sigurniji Internet. (8. 2. 2016.), Lijepa riječ, sad nam treba #lijepariječ (video). YouTube: https://www.youtube.com/watch?v=hUvX3YiFqWg
  6. Centar za sigurniji Internet. (30. 3. 2018.), Isprepletena priča – Hotline prijava (video). YouTube: https://www.youtube.com/watch?v=Tw1L_fghorY
  7. Medijska pismenost. (3. 4. 2020.). Pravila lijepog ponašanja i komuniciranja na internetu (video). YouTube: https://www.medijskapismenost.hr/video-lekcija-pravila-lijepog-ponasanja-i-komuniciranja-na-internetu/