„Naše online vrijeme“

Anita Tufekčić

Sažetak

Ove godine u duhu slogana „Potraga za boljim Internetom“ učenici 2. a i 3. a razreda OŠ „Antun i Stjepan Radić“ obilježili su Dan Sigurnijeg Interneta s radionicom na temu „Naše online vrijeme“. Radionicu je vodila školska knjižničarka dr. sc. Anita Tufekčić u suradnji s kolegicom iz informatike Mašom Budimski Voloder.

Ova tema odnosila se na poduku učenika kako zaštiti osobne podatke tijekom igranja i komuniciranja u igricama i na društvenim mrežama. Ciljevi radionice bili su: ispitati koje igrice i društvene mreže, na koji način i u kojoj mjeri koriste djeca i mladi te širenje znanje o sigurnosti na internetu u školskoj zajednici. Potrebni materijali za provedbu bili su: bijeli hamer papiri, bojice ili flomasteri i škare.

Ključne riječi: Dan sigurnijeg interneta, igrice, kupovina, sigurnost na internetu.

Scenarij radionice

Uvodna aktivnost:
MOTIVACIJA – Učenicima se postavlja nekoliko pitanja za promišljanje i zajedničku diskusiju. Na primjer: Koju online igricu najčešće igrate? Online igrice najčešće igram putem… (mobitela, tableta, laptopa, igraće konzole) itd. Trajanje 10 min.

Glavna aktivnost: grupni rad. Svaki tim ima zadatak na hamer papiru osmisliti plakat gdje će prikazati internetskog junaka i njegovih pet pravila kako mogu povećati svoju sigurnost na Internetu tijekom igranja igrica i komuniciranja s drugima tijekom igranja ili korištenja društvenih mreža. Trajanje 20 minuta.

Završna aktivnost: Prezentacija i diskusija o plakatima u trajanju od 10 minuta.

Evaluacija radionice: u trajanju od 5 minuta.

Zaliha: slaganje puzzle čije je rješenje naslovnica za obilježavanje današnjeg dana.

Razrada radionice:

Uvodna aktivnost u trajanju od deset minuta započela je postavljanjem pitanja, koja su poslužila za zajedničku diskusiju.

Pitanja su sljedeća:

1. Koju online igricu najčešće igrate?
2. Online igrice najčešće igram putem… (mobitela, tableta, laptopa, igraće konzole)
3. Koliko vremena provodite igrajući online igrice?
4. Koliko prijatelja imate koji igraju online igrice s vama?
5. Kupujete li online igrice i nadogradnje za igrice? Što i kako možete kupiti online?
6. Koristite li ikakve društvene mreže gdje komunicirate o igricama koje igrate?

Nakon svakog pitanja raspravljalo se sa učenicima o njihovim odgovorima.

Nakon diskusije, učenici su bili podijeljeni u 4 grupe, a svaka grupa imala je zadatak na hamer papiru osmisliti plakat gdje će prikazati internetskog junaka i njegovih pet pravila kako mogu povećati svoju sigurnost na Internetu tijekom igranja igrica i komuniciranja s drugima tijekom igranja ili korištenja društvenih mreža.

U završnoj aktivnosti, po završetku rada u grupi, svaka grupa je predstavila svoja pravila a većina ih se i kreativno izrazila na svom plakatu (kroz crtež super junaka). Nakon toga, analizirajući njihove plakate knjižničarka je plakate uokvirila i izložila ih na panele u hodniku kako bi ih svi učenici mogli vidjeti.

Učenici su svom internetskom junaku dali i posebna imena (Bananamen, Super Leeonardo, Superbebač, Danica Anica Bananica, Kisi Misi, Super Androido itd.).

Neka od pravila koja su napisali:

1. Ne smijemo odavati svoju lozinku!
2. Ne smijemo dogovarati sastanak s nepoznatom osobom!
3. Ne smijemo koristiti svoje pravo ime i prezime tj. svoje osobne podatke!
4. Ne smijemo govoriti i pisati ružne riječi i širiti mržnju!
5. Što više raditi u sigurnom okruženju!

Za sam kraj, učenici su ispunjavali evaluaciju[1] gdje su ocijenili radionicu i napisali što su naučili. Svi učenici su zaokružili sretnog smajlića i izdvojili kako su uživali u timskom radu.

Ukoliko ostane vremena zaliha je slaganje puzzle čije je rješenje bila naslovnica za obilježavanje današnjeg dana.

Poveznica na slagalicu:  https://www.jigsawplanet.com/?rc=play&pid=2b55c56e30ea[2]

Literatura

1. Besplatni edukativni materijali Centra za sigurniji internet. Izvor: http://bit.ly/3wrVeAT (pristup 12.2.2023.)
2. Jigsawplanet. Izvor: https://www.jigsawplanet.com/?rc=play&pid=2b55c56e30ea (pristup:12.2.2022.)

---

[1] Besplatni edukativni materijali. Izvor: http://bit.ly/3wrVeAT (pristup 12.2.2023.)

[2] Jigsawplanet. Izvor: https://www.jigsawplanet.com/?rc=play&pid=2b55c56e30ea (pristup:12.2.2022.)

Internet genijalac može biti svatko

Davorka Lovrić Vlašić

Sažetak

Osnovna škola Ivan Goran Kovačić Gora jedna je od deset partnerskih škola koje sudjeluju u projektu Budi internet genijalac. Projekt provodi udruga Suradnici u učenju uz podršku Google.org. Cilj projekta je poučiti djecu i mlade sigurnom korištenju i pretraživanju interneta te razvijanje digitalnih kompetencija. Iako je škola stradala u potresu 29.12.2020. godine te učenici ne pohađaju nastavu u svojoj školskoj zgradi, to nije spriječilo učenike i učitelje u marljivom provođenju raznih aktivnosti.

Ključne riječi: Budi internet genijalac, sigurnost na internetu, opasnosti na internetu, aktivnosti.

Uvod

Projekt Budi Internet genijalac provodi se u nekoliko faza. U prvoj fazi su članovi udruge Suradnici u učenju održali edukaciju za sve školske koordinatore gdje su se koordinatori upoznali s kurikulumom, radnim materijalima i mogućnostima provedbe projekta. U drugoj fazi su članovi Udruge održali edukativne radionice za učenike, roditelje i djelatnike škole. Nakon stečenih znanja, učitelji su na nastavnim satovima provodili aktivnosti iz predviđenog Kurikuluma, a primjenu usvojenih znanja učenici su prikazali kroz izradu raznih obrazovnih materijala.

Središnji dio

Za provođenje radionica za učenike i roditelje učitelji su koristili obrazovne materijale iz kurikuluma Budi Internet genijalac. Nastavni sadržaji provodili su se kako bi se učenike poučilo sigurnom i pametnom pretraživanju interneta kroz pet nastavnih tema: Dijeli pažljivo, Pazi se prevaranata, Čuvaj svoje tajne, Cool je biti dobar, Tko pita ne skita.

Aktivnosti su se provodile s učenicima razredne i predmetne nastave te roditeljima.

1. razred

Tko pita ne skita: Što znači biti hrabar

Da Internet genijalci mogu biti i prvašići pokazali su učenici prvog razreda Osnovne škole Ivan Goran Kovačić i učenici prvog i drugog kombiniranog razrednog odjela Područne škole Nebojan. Učenici su na radionici učili o različitim načinima pokazivanja hrabrosti u svakodnevnim situacijama te da je traženje pomoći kada nisu sigurni što učiniti hrabro i pametno.

3. razred

Cool je biti dobar: Kako riječi mogu promijeniti sliku

Učenici 3. razreda kroz aktivnost su naučili da je osim gledanja slike u medijima potrebno vidjeti što iza te slike stoji, jer različite riječi uz sliku utječu na poruku koju slika šalje, a time i osjećaje koje može izazvati gledanje slike.

4. razred

Cool je biti dobar: …ali reci to na lijep način

Učenici 4. razreda znaju da komunikacija na Internetu treba biti uljudna i pristojna bez ružnih riječi i uvreda, a svoje znanje još su proširili kroz radionicu. Učenici su naučili kako biti ljubazan, kako reagirati na negativno ponašanje te kako neki negativni komentar reći na lijep način.

6. razred

Dijeli pažljivo: Nisam to mislio/mislila

Radionicom se učenike 6. razreda željelo potaknuti na promišljanje kako drugi mogu protumačiti poruke, slike i druge sadržaje koje objavljuju na internetu. Bitno je spoznati da svaki put kada šaljemo poruku, ostavljamo komentar ili dijelimo sliku u virtualnom svijetu, stvaramo medijski sadržaj kojim prezentiramo sebe.

7. razred

Čuvaj svoje tajne: Kako smisliti odličnu lozinku?

Učenici 7. razreda naučili su važnost potrebe sigurne lozinke kako bi zaštitili svoje podatke. Učenicima su pokazani dobri i loši primjeri sigurne lozinke te su samostalno smišljali svoje sigurne lozinke.

7. razred

Dijeli pažljivo: Čiji je ovo uopće profil

Učenici 7. razreda naučili su kako izgleda digitalni trag. Potaknuti su na razumijevanje kako na temelju nečijih objava, komentara fotografija donosimo pretpostavke koje nisu uvijek točne i da podaci u našem digitalnom tragu mogu otkriti drugim ljudima više o nama nego što to želimo.

8. razred

Pazi se prevaranata: Tko si ti zapravo?

Učenici 8. razreda znaju da sve što se nalazi na internetu ne znači da je i istinito. Na radionici su uvježbali strategiju kako izbjeći pokušaje krađe identiteta te moguće reakcije na sumnjive tekstove, poruke, objave i zahtjeve za prijateljstvom na internetu.

Radionica za roditelje

Digitalni tragovi

Roditelje učenika 6. i 7. razreda razrednice su upoznale s pojmom digitalni trag te su ih informirale o utjecaju aktivnih i pasivnih digitalnih tragova.

Učenici su sudjelovali i u dodatnim aktivnostima kroz koje su proširili svoje znanje.

Dan sigurnijeg interneta

Učenici i učitelji sudjelovali su u online izazovu „Potraga za boljim internetom“ koju je povodom Dana sigurnijeg interneta organizirala udruga Suradnici u učenju.

Izrada stripa s internautima Budi Internet genijalac

Učenici su sudjelovali nagradnom natječaju Izrada stripa s internautima, a radovi dviju učenica (4. i 7. razred) su nagrađeni prigodnim poklonima.

Kazališna predstava „Internet genijalci“

Učenici 3., 4., 5. i 6. razreda uživali su gledajući kazališnu predstavu kroz koju su ih troje mladih internauta na zabavan i neobičan način, uz igru i pjesmu, poučili kako odgovorno koristiti internet i pomoći svojim vršnjacima.

Primjena naučenog – samostalni radovi učenika

Učenici predmetne nastave izradili su samostalne radove vezane uz sigurnost na internetu, e-nasilju te posljedicama i mogućnostima zaštite. Izradili su edukativne postere, umne mape, digitalne kvizove sa savjetima za sigurno korištenje interneta.

Zaključak

Unutar projekta provedene su brojne edukacije učenika, učitelja i roditelja s ciljem povećanja svijesti o važnosti sigurnog korištenja i pretraživanja interneta. Iako su učenici već učili o sigurnom pretraživanju interneta, s veseljem su sudjelovali u edukativnim radionicama. Za svoj trud dobili su i diplome da su postali internet genijalci.

Učenici su zaključili, a drugima poručuju da uz trud i dobru volju internet genijalac može biti svatko.

Literatura

1. https://ucitelji.hr/budi-internet-genijalac/ (pristupano: 19.2.2023.)

Virusna i antivirusna zaštita

Gordana Popović i Ivan Tušek

Sažetak

Povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta održan je nastavni sat u sklopu kojega su u vidu predavanja, koristeći prezentaciju, učenici smjera web dizajner Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića iz Osijeka upoznali sa virusnom i antivirusnom zaštitom. Učenici su i samostalno istraživali sve vrste napada i prijetnji putem virusa i kako se mogu osigurati da bi se ti napadi događali u manjoj mjeri. U završnom dijelu sata su rješavali kviz uz pomoć besplatnog web alata Socrative.

Ključne riječi: sigurnost na internetu, virusi i antivirusi, Socrative.

Uvod

Kroz usvajanje interdisciplinarnih znanja, učenici se obrazuju u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka za četverogodišnje zanimanje web dizajner. Program uključuje primjenu informatičkih znanja, tehnologija i aplikacija ključnih za komuniciranje u cyber prostoru te stoga kontinuirano sudjeluju u oblikovanju audiovizualnih, vizualnih i tekstualnih sadržaja na digitalnim platformama.

Korištenje interneta u stalnom je porastu među mladima srednjoškolske dobi kojima interakcija s vršnjacima putem interneta, društvenih mreža i drugih online alata predstavlja i vrlo važan oblik komunikacije i ostvarivanja socijalnih kontakata. Iako se o sigurnosti na internetu poučava tijekom cijele školske godine, povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta, koji je planiran na početku nastavne godine Školskim kurikulumom i Godišnjem planom i programom, uključili smo učenike web dizajnere treće godine u edukaciju kako bismo ih osnažili u izazovima koji nastaju sa ubrzanim razvojem moderne tehnologije. Korištenje interneta uvodi i revolucionarne promjene tradicionalnih načina komunikacije te je važno staviti naglasak na to područje.

Središnji dio

Kako bismo učenike motivirali i uveli u temu postavljana su im pitanja što sve mladi i na koji način koriste Internet, koliko često se koriste njime, koje su pozitivne a koje negativne strane interneta, kako možemo rješavati eventualna negativna događanja u virtualnom svijetu te koliko im je on važan u životu?

Slika 1. Timski rad predavača

Učenički odgovori su išli u smjeru kako je većina mladih 24 sata dnevno na internetu, da im je on važan radi bolje komunikacije s vršnjacima i radu na zadatcima vezano za školu te da ima više pozitivnih nego negativnih strana korištenja.

Nakon toga im je prikazan animirani videomaterijal o sigurnom korištenju interneta

Učenici su se nasmijali jer je video namijenjen mlađoj učeničkoj populaciji, no neki su komentirali kako imaju mlađu braću i sestre koje mogu savjetovati kako se zaštiti na Internetu.

Nakon videa, učenicima je prikazana prezentacija Virusna i antivirusna zaštita koja im je pomogla upoznati se što su to ustvari virusi, tko su autori virusa, najčešći načini zaraze virusima, podjelom, načinima zaštite i antivirusnim programima.

Za ponavljanje na kraju sata korišten je kviz Socrative koji je besplatan web alat namijenjen za provođenje kvizova poput alata Kahoot. Učenici su bili uspješni u rješavanju.

Poveznice na:

1. Prezentaciju
2. Primjer ankete
3. Odgovori
4. Refleksija

Slika 2. Pozornost učenika

Zaključak

Učenici su nakon aktivnosti kojima smo obilježili Dan sigurnijeg interneta na satu osvijestili potrebu kako svi trebamo pridonijeti sigurnijem korištenju digitalnih izvora i zaštiti se dok posjećujemo mrežne stranice ili neki druge sadržaje na Internetu. Također, učenici su aktivno sudjelovali u razgovoru i usvojili neke temelje i smjernice prema putu odgovornosti u digitalnom okruženju.

Prenosimo dojam učenika:

„Ovo je bio sat na kome se otvorila tema o kojoj mislimo da sve znamo i sigurni smo te zaštićeni „putujući“ digitalnim platformama. Zapravo to nije tako. Sigurnost na internetu je važna jer ono što jednom objavimo tamo zauvijek i ostaje.“

Na mnogo načina nastavnici i stručni suradnici predstavljaju „model“ koji učenici poštuju i žele oponašati. Pokažimo im moralne vrijednosti i svojim ponašanjem budimo model za te vrijednosti kako bi izrasli u odgovorne i samostalne, zadovoljne i pozitivne osobe.

Literatura

1. Društvene mreže i mladi – https://youtu.be/-G0rqbLFIjg
2. Ovisnost o internetu – https://youtu.be/AEr0cU2VWeM
3. Sadržaji s Loomena Dan sigurnijeg interneta 2020.
4. CARNET, Kralj, L. (2017) Priručnik „Sigurnost na internetu. Dostupno na https://pilot.e-skole.hr/wp-content/uploads/2016/12/Prirucnik_Sigurnost-na-internetu.pdf, 8.2.2020.
5.  https://csi.hr/dan-sigurnijeg-interneta/
6. https://www.medijskapismenost.hr/
7. https://docs.google.com/document/d/19rGOK3EjB_Jvu7kt5iyxMlnNMMLLwjVd/edit

Igranje online igara

Marija Domitrović

Sažetak

Ovogodišnji Dan sigurnijeg interneta učenici prvih razreda u produženom boravku Osnovne škole Ivane Brlić-Mažuranić Ogulin obilježili su 7. veljače 2023. zajedno sa svojom učiteljicom Marijom Domitrović. U razgovoru smo saznali koje igrice, na koji način i u kojoj mjeri koriste djeca. Cilj je bio podučiti učenike kako zaštititi osobne podatke tijekom igranja i komuniciranja u igricama. Zajednički smo širili znanje o sigurnosti na internetu u školskoj zajednici. Ovogodišnje aktivnosti za Dan sigurnijeg interneta potaknule su kreativno i suradničko učenje kod učenika te potaknule njihove komunikacijske i digitalne kompetencije.

Ključni pojmovi: igrice, roditeljska dozvola, kupovina, sigurnost na internetu.

Uvod

Na Dan sigurnijeg interneta uvod u temu započela sam razgovorom o online igricama. Sudjelovanje u igranju igrica, kao i međusobnom natjecanju u istima, kod djece i mladih, uvijek je izazivalo zanimanje. Odgovor se krije u zabavnosti. Koliko god je igranje igrica zabavno, to može biti i vrlo opasno. Stoga trebamo dobro promisliti o igricama koje igramo i osobama s kojima komuniciramo u online svijetu.

Učenicima sam postavila pitanja:

1. Koje online igricu često igrate?
2. Putem kojeg uređaja igrate igrice?
3. Koliko vremena provodite igrajući online igrice?
4. Kupujete li online igrice i nadogradnje za igrice?

Nakon svakog pitanja s učenicima sam raspravila njihove odgovore.

Središnji dio

Internetski junak ili junakinja

Učenike sam podijelila u nekoliko skupina. Svaka skupina imala je zadatak na A3 papiru osmisliti i nacrtati internetskog junaka ili junakinju i njegovih pet pravila kako mogu povećati svoju sigurnost na Internetu tijekom igranja igrica i komuniciranja s drugima tijekom igranja (Centar za sigurniji internet, 2023.). Plakati koje su učenici napravili izvješeni su na razrednom panou s ciljem informiranja o sigurnom igranju igrica kao i online kupovanju igrica i nadogradnji.

Sliku 1. Internetski junak      Sliku 2. Internetska junakinja

Prezentacija i diskusija o plakatima te evaluacija aktivnosti

Učenici su vrlo lijepo i aktivno surađivali u izradi svojih plakata. Zaključili su kako valja biti oprezan prilikom igranja online igrica, ne stupati u kontakt s ljudima koje ne poznajemo, ne davati svoje osobne podatke, ne kupovati igrice bez znanja roditelja, itd.

Postignuti su očekivani ishodi da će učenici moći svojim riječima objasniti štetne posljedice igranja igrica te online kupovanja bez roditeljske dozvole. Učenici će moći prakticirati savjete za primjereno reagiranje na online teškoće na koje naiđu prilikom igranja igrica.

Učenike sam upoznala s digitalnim vodičem pod nazivom “Svijet digitalnih videoigara” (Medijska pismenost, 2018) gdje su opisani rizici digitalnih igara kao i dobre i loše strane igranja online igara.

Radionica s učenicima protekla je u najboljem redu. Učenici su bili aktivni i vrlo su lijepo surađivali. Na kraju su dobili zadatak da ocijene pomoću emotikona svoj dojam provedene radionice. Oni koji su željeli su nacrtali ili napisali što su tijekom radionice naučili/le.

Zaključak

Ovogodišnje aktivnosti za Dan sigurnijeg interneta potaknule su kreativno i suradničko učenje kod učenika te potaknule njihove komunikacijske i digitalne kompetencije. Bilo im je zabavno. Neki su izrazili žaljenje da im je bilo malo vremena pa ću ubuduće svakako još koji sat posvetiti Danu sigurnijeg interneta i dati im više vremena za izradu kreativnih ili sličnih zadataka. Učenici su vrlo vješto objasnili štetne posljedice igranja igrica, online kupovanja bez roditeljske dozvole, sudjelovanju na gaming društvenim mrežama. Tema je bila vrlo interesantna i kod učenika je pobudila veliku motiviranost i zanimanje. Iako je radionica provedena s učenicima prvih razreda osnovne škole, smatram da su dobro reagirali i da se od samih početaka školovanja učenika, treba provoditi aktivnosti s ciljem poticanja sigurnosti na internetu.

Literatura

1. CSI (2023) Centar za sigurniji internet. Naše online vrijeme: Igrice, kupovina, društvene mreže. Pristupljeno 2. veljače 2023.
2. Medijska pismenost (2018) Medijska pismenost. Digitalni vodič za sigurno igranje videoigara – za roditelje i djecu. Pristupljeno 2. veljače 2023.

Cyberbullying i kako ga spriječiti

– projektne aktivnosti u okviru Erasmus+ projekta Responsible Digital Natives

Snježana Kovačević

Sažetak

Od 17. do 19. siječnja 2023. godine OŠ Zlatar Bistrica bila je domaćin učenicima i učiteljima iz Poljske, Turske, Litve, Latvije i Španjolske u okviru Erasmus+ projekta Responsible Digital Natives čija je tema korištenje interneta na siguran i odgovoran način. Organizirali smo poučne, zabavne i kreativne aktivnosti kao što je posjet Inovacijskom centru ZICER u Zagrebu, Tehničkom muzeju Nikola Tesla, Muzeju krapinskih neandertalaca u Krapini, edukaciju o platformi eTwinning za učitelje koji sudjeluju u projektu te suradničke i interaktivne radionice za učenike o cyberbullyingu i kako ga spriječiti. Učenici su tijekom radionica radili u mješovitim skupinama i surađivali u aktivnostima stjecanja znanja o nasilju na internetu, razvijali su kritičko mišljenje i prepoznavali lažne vijesti, kako uspostaviti ravnotežu između korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije i zdravog načina života, naučili su što je digitalna dobrobit i kako provoditi digitalnu higijenu, što je sindrom FoMo, a u radionici We are friends, not cyberbullies učenici su na kreativan način proveli evaluaciju mobilnosti i istaknuli važne informacije i saznanja koja su stekli.

Ključni pojmovi: cyberbullying, Erasmus+ projekt, prevencija, sigurnost na internetu.

Uvod

Erasmus+ projekt Responsible Digital Natives provodi se u OŠ Zlatar Bistrica od 2020. godine s ciljem poučavanja učenika sigurnijem i odgovornijem korištenju interneta i informacijsko-komunikacijske tehnologije u za potrebe učenja, a posebice u slobodno vrijeme. U projekt su uključeni učenici od 1. do 8. razreda koji povremeno sudjeluju u projektnim aktivnostima, a aktivno sudjeluje skupina učenika u okviru izvannastavne aktivnosti Projektna skupina te tim učitelja koji provode aktivnosti, usko surađuju i pripremaju učenike za mobilnosti. U članku će autorica opisati aktivnosti i primjere prakse provedene tijekom boravka učenika i učitelja iz Poljske, Turske, Litve, Latvije i Španjolske u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica u siječnju 2023. godine. Učenici su sudjelovali u radionicama koje su vodile učiteljice Informatike, razredne nastave, Hrvatskoga jezika i stručna suradnica knjižničarka. Surađivali su u mješovitim skupinama u aktivnostima tijekom kojih su stjecali znanja o nasilju na internetu te kako ga spriječiti, razvijali su kritičko mišljenje i prepoznavali lažne vijesti, kako uspostaviti ravnotežu između korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije i zdravog načina života, naučili su što je digitalna dobrobit i kako provoditi digitalnu higijenu, što je sindrom FoMo, a u radionici We are friends, not cyberbullies proveli su vrednovanje mobilnosti i kreativno pokazali svoje znanje.

Središnji dio

Raznovrsnost tema i pristupa u učenju tijekom radionica

Tema mobilnosti kojoj je OŠ Zlatar Bistrica bila domaćin bila je Cyberbullying i načini kako ga spriječiti. Kako bi o tome saznali i naučili više, učenici su sudjelovali u radionicama koje su vodili učitelji članovi Erasmus tima: učiteljice Informatike, razredne nastave, Hrvatskoga jezika i stručna suradnica knjižničarka. Učenici su odabrali skupinu izvlačenjem šarene naljepnice kako bi međusobno surađivali u mješovitim skupinama. Prva radionica bila je kako spriječiti nasilje na internetu pa su učenici izrađivali umne mape koje su predstavljali i postavili na pano ispred učionice Informatike. Nakon toga imali su radionicu o razvijanju kritičkog mišljenja gdje su dobili tekst s lažnim navodima, trebali su ga pročitati, pronaći greške, tj. lažne navode i provjeriti ih na poveznici koju su dobili te ispraviti greške i napisati točan tekst te ga postaviti na Padlet. Tekstovi su bili o Zagrebu, o Plitvičkim jezerima, o sportskim uspjesima Janice Kostelić i hrvatskih nogometaša. Između radionica učenici su vježbali u školskom dvorištu kako bi osvijestili da je kod korištenja digitalnih uređaja potrebno uzeti predah te biti fizički aktivan. Vježbe su izvodili na školskom dvorištu na svježem zraku uz vodstvo učitelja, ali i pojedinih učenika iz skupine. Kako bi saznali što je digitalna dobrobit i kako je održati, učenici su zaigrali digitalni kviz Kahoot na kojem su ponovili svoja znanja o sigurnom i odgovornom korištenju interneta te usvojili neka nova, kao npr. što je sindrom FoMo i kako smanjiti njegov utjecaj na nas. U radionici kojoj je tema bila Digitalna higijena, učenici su izrađivali plakate o tome kako provesti svojevrsnu digitalnu čistku digitalnih uređaja- How to clean my devices?, materijala, dokumenata i slično. Rezultate rada također su predstavili drugim učenicima, a plakate postavili na pano. Vrlo kreativna i zabavna bila je radionica učenja hrvatskoga jezika tijekom koje su učenici naučili neke fraze i riječi na hrvatskom jeziku. We are friends, not cyberbullies bila je posljednja radionica koju smo kao domaćini pripremili za učenike iz europskih škola. U toj su radionici učenici izrađivali plakat s porukama prijateljstva, s dojmovima koje su upili tijekom boravka u školi, u gostovanju Mobilnog Parka znanosti, u Zlatar Bistrici, tijekom kulturoloških posjeta muzejima, tijekom izrade sira i vrhnja i pjevanja zagorske tradicijske pjesme Lepe ti je Zagorje zelene koju su ih podučili pjevati učitelj iz Glazbene kulture i učenica polaznica glazbene škole. U svim spomenutim aktivnostima sudjelovali su i učenici OŠ Zlatar Bistrica koji su kao dio Projektne skupine aktivno uključeni u projekt. Vrlo su motivirani i aktivni u provođenju projektnih aktivnosti te se vesele suradnji s učenicima partnerima iz europskih škola. Do kraja školske godine slijedi nam posjet školi u Latviji u ožujku i završne aktivnosti projekta.

Zaključak

Organiziranjem domaćinstva u okviru spomenutog Erasmus+ projekta te osmišljavanjem raznolikih, kreativnih i poučnih aktivnosti u skladu s temom o cyberbullyingu, Erasmus tim OŠ Zlatar Bistrica ostvario je ishode i ciljeve koji su planirani. Učitelji su su sudjelovali u edukaciji o platformi eTwinning te radnim sastancima, a učenici su tijekom prikazanih radionica stjecali znanja o tome kako prepoznati i prevenirati nasilje na internetu. Učenici nastavljaju raditi u projektnim aktivnostima kako bi postali odgovorniji i sigurniji korisnici informacijsko-komunikacijske tehnologije za potrebe učenja i u slobodno vrijeme. Očekujemo da će rezultati projekta imati pozitivan utjecaj na sve sudionike.

Literatura:

1. Bilić, V. (2020.). Odgajanje i odrastanje u digitalnom vremenu. Obrazovni izazovi.
2. Bilić, V. (2018.). Nove perspektive, izazovi i pristupi nasilju među vršnjacima. Obrazovni izazovi- Učiteljski fakultet u Zagrebu.

Uspješno provedeni eTwinning projekti

u sklopu nastave Informatike

Tamara Ređep i Jasminka Belščak

Sažetak

Učenici I. osnovne škole Varaždin i Osnovne škole Petrijanec tijekom školske godine 2021./2022. u sklopu nastave Informatike sudjelovali su u eTwinning projektima “Rastimo zajedno 2 / Let’s grow together 2”, “Financial literacy / Financijska pismenost” i „Safer Internet Day 2022”. Radom u online okruženju upoznali su novi način učenja kroz suradnju u virtualnim zajednicama.

Ključne riječi: eTwinning, zanimanja budućnosti, financijska pismenost, sigurnost na internetu.

1. Uvod

Tijekom školske godine 2021./2022. učenici od I. osnovne škole Varaždin i Osnovne škole Petrijanec u sklopu nastave Informatike sudjelovali su u tri eTwinning projekta. Projekte su u svojim školama vodile učiteljice informatike mr.sc. Tamara Ređep i Jasminka Belščak, a za svoj osobni angažman na projektima nagrađene su Nacionalnim oznakama kvalitete (Quality Label) koje dodjeljuje Agencija za mobilnost i programe EU. Nagrade su također dodijeljene i učenicima.

Svi projekti bili su planirani i integrirani u godišnji izvedbeni kurikulum za nastavni predmet Informatika, a kroz provođenje različitih projektnih aktivnosti ostvarili su se pojedini odgojno obrazovni ishodi za određeni razred.

2. eTwinning projekti

Na početku samog rada uz objašnjene eTwinning platforme odnosno TwinSpacea projekata učenicima je predstavljen eTwinning kodeks ponašanja. Također objašnjeno im je intelektualno vlasništvo, pravilno navođenje izvora prilikom preuzimanja sadržaja s interneta te objavljivanje privatnih podataka.

Sve glavne projektne aktivnosti bile su unaprijed zadane i dogovorene od strane projektnih partnera. Rad u svim projektima uključivao je timski i istraživački rad učenika kako bi došli do potrebnih informacija koje su kasnije primijenili prilikom sudjelovanja u raspravama ili pak izrade digitalnih sadržaja na zadanu temu. Po završetku projektnih aktivnosti učenicu su sudjelovali u analizi radova te su tako iznošenjem svojih komentara razvijali kritičko mišljenje.

Tijekom cijelog trajanja projekata učiteljice informatike učenike su poticale i usmjeravale na pravilnu upotrebu digitalnih alata, kao i da svoju kreativnost izraze prilikom izrade digitalnih sadržaja. Također, poticale su njihovu aktivnu ulogu u procesu učenja uvažavajući njihove ideje i mišljenja.

2.1. eTwinning projekt “Rastimo zajedno 2 / Let’s grow together 2”

U ovom projektu cilj je bio potaknuti učenike na promišljanje o odabiru budućeg zanimanja ističući potrebne vještine i kompetencije za 21. stoljeće te im pomoći u usmjeravanju prema prikladnom zanimanju.

U sklopu projekta učenici su crtali svoj stroj iz snova, pa su tako nastali crteži raznovrsnih robota: robot koji izrađuje domaće zadaće, robot koji tugu pretvara u sreću, robot koji otpad pretvara u novu odjeću, itd. Učenici su svoje radove poslali na natječaj koji je organizirala organizacija MyMachine Global. Rad No War Machine odabran je za DreamsDrop kampanju 2022 te su prema toj ideji studenti s Campus Querétaro of Monterrey Tech iz Meksika napravili prototip. Više o tome pročitajte na mrežnoj stranici MyMachine.

U slijedećoj aktivnosti učenici su izradili strip na temelju prethodno napisanog intervjua sa samim sobom u kojem zamišljaju da su odrasle osobe i da već obavljaju svoje željeno zanimanje, a neka od budućih željenih zanimanja bila su: programeri, znanstvenici, arhitekti, glumci, ali i vodiči kroz Svemir. Ovu aktivnost učenici su istaknuli kao najzanimljiviju. U trećoj aktivnosti učenici su se prisjetili prethodno izrađenih stripova i svojih željenih zanimanja te su na temelju toga na Forumu sudjelovali u raspravi pod nazivom “Vještine za 21. stoljeće”. Nakon iznošenja svojih argumenata, u programu Mentimeter stvorili su oblak riječi o tome koje će to vještine i kompetencije biti potrebne za buduće poslove (Slika 1. ). Najčešće spominjane bile su: informatička pismenost, programiranje, logičko razmišljanje, snalažljivost, komunikacija, razumijevanje,…

2.2. eTwinning projekt “Financial literacy / Financijska pismenost“

Ovaj projekt govori o financijskoj pismenosti kao sposobnosti razumijevanja i učinkovitog korištenja različitih financijskih vještina, uključujući osobno financijsko upravljanje, izradu proračuna i ulaganja.

U sklopu ovog projekta učenici 7. i 8. razreda učili su o financijskoj pismenosti, a u sklopu projektnih aktivnosti razvijali su svoj odnos prema novcu. Početna aktivnost uključivala je istraživanja osnovnih pojmova vezanih uz financijsku pismenost, na temelju kojih su izrađivali digitalne plakate (Slika 2). Nakon toga uslijedila je glavna aktivnost u kojoj je svaki učenik u tablici programa MS Excel prikazao iznose pojedinih stavki svojih osobnih troškova na temelju kojih je kasnije izradio godišnji izračun pojedinačnih i ukupnih troškova. Nakon svih dobivenih izračuna učenici su predlagali moguće mjere i načine uštede te su potom izradili plan štednje. Također, učenici su istraživali i što su kriptovalute te su kritički promišljali i argumentirali budućnost plaćanja tom virtualnom valutom. Po završetku projekta učenici su se izjasnili kako su naučili puno o financijskoj pismenosti, a sve aktivnosti su im bile zanimljive i korisne.

2.3. eTwinning projekt „Safer Internet Day 2022”

Projektom “Safer Internet Day 2022” željela se podići svijest o sigurnom korištenju Interneta. Također, pokušalo se odgovoriti na pitanje kako maksimalno iskoristiti mogućnosti koje nam donosi digitalno okruženje, istodobno ublažavajući bilo koju njegovu potencijalnu negativnu nuspojavu. Glavna tema projekta bile su dezinformacija, lažne vijesti, lažne fotografije i videozapisi, pa se tako željelo osposobiti učenike da pronalaze i vrednuju informacije, formuliraju pretragu na internetu na način da izbjegnu neželjene sadržaje, prepoznaju i razlikuju dezinformacije i lažne vijesti, lažne fotografije i videozapise od pravih te opasnosti na internetu. Zatim da opišu postupke za zaštitu računala, programa i sadržaja na Internetu, zaštitite svoje i tuđe osobne podatke na Internetu, prepoznaju vrste elektroničkog nasilja, opišu i poduzimaju mjere sprječavanja elektroničkog nasilja, nabroje i primijene pravila lijepog ponašanja na internetu (netiquette) te surađuju u online okruženju.

U sklopu projekta projektni partneri izradili su identifikacijske kartice (Slika 3.), a kreirali su i pitanja za Kahoot kviz koji su učenici igrali 8. veljače kada se obilježava Dan sigurnog Interneta. Po završetku kviza troje najuspješnijih primilo je priznanja. Također učenici su sudjelovali na Forumu u raspravi o dezinformacijama, a na temelju njih su kasnije stvorili oblak riječi. Učenike je najviše razveselila izrada kreativnih radova o dezinformacijama, lažnim vijestima, lažnim fotografijama i videozapisima.

3. Zaključak

Sudjelovanjem u projektnim aktivnostima učenici su prije svega stekli kompetencije za timski rad i suradnju te komunikacijske i prezentacijske vještine na materinskom, ali i stranom jeziku. Interaktivnim korištenjem obrazovnih aplikacija i izradom digitalnih obrazovnih sadržaja te primjenom eTwinning platforme ujedno su razvili vještine informatičke pismenosti i digitalne kompetencije.

Učenici su bili oduševljeni projektnim aktivnostima, pokazali su veliki interes za sudjelovanje, aktivno su izvršavali sve zadane projektne zadatke, dobro su se zabavili, ali i naučili nešto novo. Također, aktivnije su se uključili u nastavni proces i pokazali veći interes za nastavne sadržaje, stoga možemo reći da su glavni ciljevi svih projekata uspješno ostvareni.

Komunikacija i sigurnost na internetu

Monika Ravnikar Bobnar

Sažetak

Tijekom rada na daljinu, učitelji i učenici morali su koristiti internet. Učenici koji prethodno nisu često sjedili za računalom, morali su se prilagoditi i nastavu pratiti na računalu. Bez obzira na činjenicu da se nastava odvijala preko programa MS Teams, internet je jako privlačan. Učenici su brzo otkrili da uz gledanje sadržaja na internetu i dopisivanje s kolegama u sobi za čavrljanje, brzo može doći do neprimjerene komunikacije. Tijekom nastave na daljinu i u svakodnevnom životu, nužno je bilo predstaviti kako se na primjeren način komunicira među vršnjacima i predstaviti zamke interneta. Nekoliko razrednih sati namijenila sam temi komunikacije među vršnjacima i sigurnosti na internetu. Nužno je da djecu što prije počnemo pratiti tijekom upotrebe medija i ponuditi im pomoć, kako bi ih što bolje pripremili na izazove koje digitalni mediji neizbježno donose sa sobom. Zato mi učitelji, već u nižim razredima, djecu moramo upoznati s osnovama sigurne i odgovorne upotrebe digitalnih uređaja.

Ključne riječi: sigurnost na internetu, rad na daljinu, komunikacija, zamke interneta.

Uvod

Veliki broj djece već jako rano počinje koristiti tablete, pametne telefone i različite digitalne uređaje. Primjećujemo da čak i mala djeca znaju da samo moraju prijeći prstom preko pametnog telefona ili tableta, kako bi pokrenuli omiljenu igru ili video snimku. Djeca stalno promatraju svoje roditelje, stariju braću i sestre kako pregledavaju sadržaje na internetu ili ih promatraju u igranju igrica. Zato su kod velikog broja djece svakodnevno prisutni digitalni uređaji. Važno je da djecu što prije počnemo pratiti tijekom upotrebe digitalnih medija i ponuditi im potporu, kako bi ih što bolje pripremili na izazove koje digitalni mediji neizbježno donose sa sobom. Već u nižim razredima učitelje moramo upoznavati s osnovama sigurne i odgovorne upotrebe digitalnih uređaja (mobilnih telefona, tableta i računala) i o primjerenoj komunikaciji s vršnjacima. Buchegger, B., Summereder, F. (2020).

Komunikacija na internetu

Također, kao i u stvarnom svijetu, na internetu može doći do nasilja. Drugi mogu biti nasilni prema nama ali i mi prema drugima. Tijekom rada na daljinu susretali smo se ne samo sa zamkama interneta, nego i s verbalnim nasiljem među vršnjacima kao što su: vrijeđanje, ismijavanje, zastrašivanje, korištenje vulgarnih (ružnih) riječi. Zbog neprimjerene komunikacije među vršnjacima preko interneta i tijekom rada na daljinu, dosta sam vremena namijenila njihovoj komunikaciji i sigurnosti na internetu.
Učenike sam pričanjem priče željela naučiti kako riječi i djela utječi na nas. Pročitala sam im poučnu priču: Ožiljci u duši.
Dječačić, koji se često loše ponašao jednoga se dana jako naljutio. Njegov otac koji je bio jako pametan čovjek dao mu je kutiju punu čavala i rekao mu je da svaki put kada se naljuti i kada se ne bude mogao savladati, zabije po jedan čavao u drvenu ogradu u vrtu.
Već prvoga dana dječak je u ogradu zabio čak dvadeset i tri čavla. U sljedećih nekoliko tjedana naučio je kontrolirati svoje ponašanje i broj zabijenih čavala u ogradu polako se i ustrajno počeo smanjivati. Dječak je uskoro otkrio da je lakše kontrolirati svoje ponašanje nego zabijati čavle u ogradu. Konačno je došao i taj dan kada više nije bio ljut i kada nije više zabijao čavle u ogradu. Povjerio se ocu i on mu je rekao da neka svakoga dana, kada ne bude ljut, izvuče po jedan čavao iz ograde.
Dani su prolazili i došao je dan kada je dječak rekao ocu da u ogradi više nema čavala. Otac je primio sina za ruku i odveo ga do ograde. Tamo mu je rekao: “Sine moj! Dobro si obavio svoj rad ali pogledaj sve rupe u ogradi. Ograda više nikada neće biti takva kakva je bila na početku. Nikada više neće biti glatka. Ako nekoj osobi kažeš neke stvari u ljutnji, riječi ostavljaju ožiljke kao što su i ove rupe u ogradi. Čovjeka možeš raniti riječima, kretnjama, nožem i, bez obzira ako se kasnije i ispričaš, rana ostaje. Ožiljak ostaje. Kao i druge rane, a rane zbog grubih riječi bole.« Kos, A. (2017).
Učenike sam upitala da li su ikada razbili tanjur ili čašu. Naravno, svatko od njih ga je jednom razbio. Pitala sam hoće li se tanjur ili čaša vratiti u prvobitno stanje ako mu se ispričamo. Koliko je točno da razbijen tanjur ili čaša više nikada neće biti cijeli. Čak i ako ga zalijepimo, tanjur/čaša nikada neće biti cijeli. Moguće je da ga možemo zalijepiti i popraviti tako da će pukotine skoro biti nevidljive ali ga ipak nećemo moći koristiti za juhu.
Svaka radnja ili izgovorene riječi ne mogu se obrisati. Čak i grube riječi ostavljaju trajne posljedice, sposobni smo oprostiti mnoge stvari, ali ponekad postoje trajne ogrebotine, tragovi, a često i rane.
Nužno je koristiti riječ „oprosti“, ali ona mora biti izrečena od srca, a ne onako usput. Onaj tko napravi nešto loše najbolje će pokazati da mu nije svejedno ako promijeni svoj život i ako odnose pokuša što bolje popraviti.
Važna je uljudna i dostojanstvena komunikacija na internetu. Iz priče smo se naučili da svako djelo ima svoje posljedice. Bole i riječi, uvrede, ismijavanje, ruganje, maltretiranje. Upotreba vulgarnih riječi koje izgovaramo ili pišemo u internetskoj sobi za čavrljanje, zauvijek nam mogu ostati u sjećanju.

Sigurnost na internetu

Internet nije samo izvor informacija i ne donosi samo zabavu nego i opasnosti.
Najčešće opasnosti kojima su izložena djeca koja koriste internet su uznemiravanje, neistinite informacije objavljene na internetu, zloupotreba fotografija i video snimki koje djeca objavljuju, često na nečiji nagovor, razgovori s nepoznatim osobama koje imaju kriminalne namjere (pedofili, provalnici, lopovi, itd.)., objave neprimjerenih sadržaja (npr. uvredljive slike, golišave ili gole fotografije) i slično. Kemperle, T (2016).

Na razrednoj razini učenici najbolje pamte stvari ako su u obliku filma ili crtanog filma. Na web stranici safe.si nalazi se puno poučnih filmova, odnosno crtanih filmova koji djecu mogu informirati o ispravnoj upotrebi interneta. Zajedno s učenicima pogledali smo nekoliko crtanih filmova i razgovarali o njima. Prvi obrazovni crtani film koji smo gledali bio je o uznemiravanju. Uči nas o neprimjerenim kontaktima i sadržajima na internetu.

S učenicima smo razgovarali da, u slučaju uznemiravanja ili pisanja o neugodnim i nepristojnim stvarima, sve kažu roditeljima, napuste stranicu i blokiraju pošiljatelja. Uvijek imaju mogućnost odabrati što će gledati i što ne, s kime će se dopisivati i o čemu.
Sljedeći crtani film kojega smo pogledali bio je o pastiru kojemu je neprimjerena web stranica bila toliko zbunjujuća da je radio gluposti: Bele ovce – YouTube Na internetu piše svašta. Sve informacije koje dobivamo na internetu nisu uvijek istinite. Prije nego što reagiramo moramo se uvjeriti o istinitosti informacija u knjigama ili na bilo kojoj drugoj web stranici.
Različite fotografije koje nastaju tijekom druženja s prijateljima, školskim kolegama i obitelji nisu primjerene za objavu na internetu. Najbolje je da se ne slikamo ili snimamo u situacijama koje bi bilo tko mogao zloupotrijebiti na internetu. O tome jako dobro govori i slikovnica: NE PLEŠI Z VOLKOM: zlouporaba fotografija i video snimaka | safe.si
Slikovnica BREZ KOŽUŠČKA: objava golih slika na internetu | safe.si govori o neprimjerenim fotografijama koje se mogu brzo širiti po internetu. Nikome ne šaljite svoje golišave fotografije jer bi neki drugi ljudi mogli dobiti vaše gole fotografije i objaviti ih na internetu. Ako su jednom na internetu, nije ih moguće obrisati.

Zaključak

Internet je sastavni dio naših života. Mladi su ga u potpunosti prihvatili i neki ne znaju zamisliti život bez njega. Važno je da komunikaciji preko interneta pristupamo s oprezom, uljudno i da smo upoznati s različitim zamkama interneta. Pritom mi odrasli igramo ključnu ulogu jer djecu o opasnostima interneta moramo rano poučiti i, ako nam to uspije, djeca mogu biti sigurna na internetu.

Literatura

1. Buchegger, B., Summereder, F.(2020). O varni rabi interneta brez interneta. Založba FDV; Ljubljana. Dostupno na: https://safe.si/novice/nov-prirocnik-o-varni-rabi-interneta-za-vzgojitelje-in-ucitelje
2. Kemperle, T (2016). Skrite pasti in prežeče nevarnosti interneta. BOGASTVO ZDRAVJA. Dostupno na: https://www.bogastvozdravja.si/odnosi-in-druzina/otroci/1316-skrite-pasti-in-prezece-nevarnosti-interneta
3. Kos, A. (2017). Zgodba o žebljih v ograji in indigo. Dostupno na: https://publishwall.si/solzemlje/post/296033/zgodba-o-zebljih-v-ograji-in-indigo
4. https://youtu.be/QDWwMSIvr-E
5. Bele ovce – YouTube
6. NE PLEŠI Z VOLKOM: zloraba fotografij in videov | safe.si
7. BREZ KOŽUŠČKA: objava golih slik na spletu | safe.si
   

Ja i moja lozinka

Ivana Vezjak

Sažetak

Učenici 8. razreda osnovne škole August Šenoa u Osijeku obilježili su Dan sigurnijeg interneta kroz različite aktivnosti vezane uz sigurnost lozinke. Razgovarali su o slabim i jakim lozinkama, provjeravali svoje lozinke, stvarali aplikacije za provjeru lozinke u programskom jeziku Python i izrađivali plakate s pravilima kako stvoriti jaku lozinku. Cilj ovog projektnog zadatka bio je osnažiti razumijevanje i kompetencije digitalne sigurnosti u području koje svakodnevno koristimo.

Ključne riječi: slaba i jaka lozinka, sigurnost na internetu, Python.

Učenici 8. razreda osnovne škole August Šenoa u Osijeku oblilježili su Dan sigurnijeg interneta kroz različite aktivnosti vezane uz sigurnost lozinke. Razgovarali su o slabim i jakim lozinkama, provjeravali svoje lozinke, stvarali aplikacije za provjeru lozinke u programskom jeziku Python i izrađivali plakate s pravilima kako stvoriti jaku lozinku.

Prva aktivnost uključuje razgovor o lozinkama koje imamo i koristimo. Učenici često nisu svjesni kakve lozinke stvaraju i koriste, gdje ih sve ostavljaju i s kime ih sve dijele.

Slika 1. Grafikon

Iz ankete koju smo proveli saznali smo da skoro polovina učenika u svojim lozinkama koristi osobne podatke poput imena ili datuma/godine rođenja. Učenici kao najčešći razlog za to navode lakoću pamćenja takve lozinke. Također je čest primjer gdje učenici istu lozinku koriste za različite račune. Učenici su na servisima poput Security.org i PasswordMonster provjerili koliko su njihove lozinke zapravo sigurne te zaključili da uglavnom imaju vrlo slabe i nesigurne lozinke koje treba mijenjati.

Nakon toga u paru/grupi su stvorili dvije aplikacije koristeći programski jezik Python: aplikaciju koja je generirala sve moguće lozinke za određen broj znakova i aplikaciju koja je provjeravala je li upisana lozinka sigurna ili ne. Prvi zadatak bio je izraditi jednostavnu aplikaciju koja koristeći liste generira sve mogućnosti za određene znakove i uspoređuje ih s upisanom lozinkom korisnika. Učenici su također postavili brojač vremena kako bi dobili uvid u to koliko je računalu potrebno da “pronađe” neku lozinku. Učenici su u svojim programima koristili samo 4-5 znakova za generiranje lozinki no to je bilo sasvim dovoljno da shvate i razumiju koliko računalo brzo može pronaći slabu lozinku.

Slika 2. Program koji pronalazi lozinku na temelju zadanog unosa

Učenici su kroz ovaj zadatak zaključili kako su lozinke koje sadrže samo jednu riječ pa čak i nekoliko nepovezanih znakova vrlo nesigurne te je potrebno kombinirati više znakova, slova i brojeve te različite druge posebne znakove kako bi lozinka bila što sigurnija.

Slika 3. Nekoliko primjera upisanih lozinki i vremena pronalaska

Nakon te aktivnosti učenici su izradili još jedan program ovaj put koristeći modul Tkinter u Pythonu koji omogućava izradu grafičkog korisničkog sučelja te su izradili malu aplikaciju koja provjerava jačinu upisane lozinke. Učenici su sami odredili pravila jake lozinke te ih primijenili u izradi programa.

Slika 4. Provjera lozinke                  Slika 5. Provjera lozinke

Posljednja praktična aktivnost za učenike bila je izrada plakata/postera s pravilima jake lozinke. Učenici su ranije stečena znanja i razumijevanja imali prilike prikazati kroz kreativan način.

Slika 6. Poster s pravilima jake lozinke

Kroz ovaj projektni zadatak učenici su osvijestili i ojačali svoje razumijevanje o važnosti jakih i sigurnih lozinki koje svakodnevno koristimo na internetu te ih pohranjujemo na različitim servisima. Izrada aplikacija pomogla je učenicima da zorno shvate na koji način netko može pronaći njihovu lozinku kao i da ne budu samo pasivni korisnici tehnologije koja ih okružuje nego da samostalno stvore i podijele svoj rad i svoje razumijevanje o širenju sigurnosti na internetu.

Literatura

1. Google Support https://support.google.com/accounts/answer/32040?hl=en (10.2.2022.)
2. Google Password Security For Users https://cloud.google.com/solutions/modern-password-security-for-users.pdf (10.2.2022.)
3. Python.org https://www.python.org/ (10.2.2022.)
4. Sketchpad https://sketch.io/sketchpad (10.2.2022.)

Astronaut Jan postaje Internaut

Mateja Paradžik

Sažetak

Čuvši za termin „internaut“, znala sam da će on biti misao vodilja i glavna tema nastave informatike narednih nekoliko mjeseci. Svemir, planeti i astronauti u internetskom svijetu odmah su zazvučali kao glavni motivator u radu s učenicima i poučavanju. Internaut ili internetski astronaut je tako postao tema istoimenog školskog projekta. Naš školski projekt ima naglasak na tri domene: e-bonton (ponašanje na internetu), pretraživanje interneta i sigurnost na internetu. Upravo u sklopu domene sigurnosti na internetu uvrštena je aktivnost vezana uz obilježavanje Dana sigurnijeg interneta.

Primarna aktivnost je bila online izazov „Kako je astronaut Jan postao Internaut“. Izazov je kreiran kao interaktivna web stranica koju je svaki učenik mogao savladavati samostalno ili u paru kroz jedan školski sat. Izazov se sastoji od osam razina, a učenici su učenjem i rješavanjem zadataka pozvani pokazati svoja znanja i pomoći astronautu da dođe na Mjesec. Dolazak astronauta na Mjesec je simbol dostizanja cilja i prolaska izazova te pronalaska sigurnijeg interneta.

Ključne riječi: internaut, internet, sigurnost na internetu, informatika, izazov.

Uvod

Nastava informatike relativno je novo područje obrazovanja u našem školskom sustavu. Informatika se u osnovnim školama sada izvodi kroz sve razrede osnovnoškolskog obrazovanja. To je sjajan prostor za informiranje i savjetovanje učenika za digitalni svijet. Škola je institucija u kojoj djeca i mladi svakodnevno provode puno vremena, čak više nego u svojoj obitelji. Ako uzmemo u obzir da svoje slobodno vrijeme uglavnom provode pred ekranima, to pred učitelje stavlja određenu razinu odgovornosti. Svjesna toga i nakon godinu dana iskustva u nastavi informatike u razrednoj nastavi, nastojala sam poduprijeti postojeći program s različitim projektnim aktivnostima. Na temelju iskustva u radu s učenicima jasno mi je da oni, iako digitalni urođenici, nemaju dovoljno preduvjeta za siguran boravak na internetu i da potencijal informacijsko-komunikacijske tehnologije ne koriste u cijelosti.

Kao dodatak nastavnim sadržajima, osmislila sam školski projekt „Internaut–internetski astronaut“. Projekt je primarno zamišljen kao internetski izazov za učenike 3., 4., i 5. razreda osnovne škole. Izazov se bavi područjima ponašanja na internetu, pretraživanje interneta i sigurnosti na internetu. Cilj projekta je jačanje digitalne, medijske, informatičke i informacijske pismenosti koje su kao preduvjet sigurnog boravka i snalaženja u digitalnom svijetu.

Središnji dio

„Astronaut Jan želi postati Internaut“ (URL: bit.ly/internaut_izazov) je interaktivni izazov kroz koji učenik prolazi čitajući upute i odrađujući zadatke koji su postavljeni na stranici. Dizajn izazova je kreiran u digitalnom alatu za grafički dizajn, Canvi. Prezentacija sadržaja u izazovu je omogućena uz pomoć Google sites, strukturiranog alata za izradu web stranica. Izazov je grafički prilagođen uzrastu osnovnoškolaca. Slikovito je prikazana tema svemira i astronauta koji njime putuje. Kroz dizajn i priču o astronautu koji putuje svemirom se nastojalo učenike potaknuti na rješavanje izazova i učenje. Učenicima je na početku predstavljen lik astronauta Jana i njegova uloga. Astronaut poziva učenika da s njim usvaja prihvatljive oblike ponašanja kako bi internet učinio boljim mjestom, što i je ideja Dana sigurnijeg interneta.

Slika 1. Naslovnica izazova        Slika 2. Upute za rješavanje izazova

Poveznica na izazov i poziv na suradnju podijeljen je u Facebook grupama vezanim uz nastavu informatike. Kolege iz cijele Hrvatske su komentirali i prihvatili poziv. To se kasnije vidjelo i kroz rješenja pojedinih zadataka.

Prva i druga razina izazova se oslanja na temu računalnih virusa. Učenici igraju igru u intuitivnom i poznatom alatu Wordwall. Učenici trebaju smjestiti zadane riječi na odgovarajuća mjesta u rečenici i na taj način simbolično pomažu zaraženom računalu. Teme koje se obrađuju su: računalni virusi, trojanski konj i antivirusi. Igre u Wordwallu su učenicima inače jednostavne za korištenje, oni samostalno istima pristupaju i onda su fokusirani na sadržaj zadatka. Tema računalnih virusa im je poznata sa sata informatike. Zadatak su odrađivali uspješno, najčešće u paru. Nakon prve razine učenici slažu slagalicu u alatu Puzzel.org.

Slika 3. Slagalica na 2. razini izazova

Završna slika ih upućuje na to da je računalo zdravo i računalni sustav normalno funkcionira. Tada učenici prelaze na sljedeću razinu izazova. Učenici su nakon složene slagalice osjećali veliki ponos jer nisu htjeli ostaviti računalo zaraženo. Složena slika im je označavala osjećaj pobjede što je dobra motivacija za nastavak putovanja kroz svemir.

Treća razina je tematski vezana uz zaporke. Ta razina sadrži videozapis u kojem učenici uče o zaporkama, a nakon toga praktično koriste svoja znanja. Učenici imaju priliku generirati „jake“ zaporke, provjeriti koliko su njihove zaporke sigurne i odigrati simboličnu igru o sigurnim (jakim) zaporkama u Wordwallu. Ovu aktivnost inače providimo i za Svjetski dan zaporki. Učenicima je iznimno zabavno generirati i provjeravati sigurnost svojih zaporki. Oni su najviše vremena provodili na ovoj razini izazova. Provjera sigurnosti zaporki ih je poticala na suradnju i na razmjenu iskustava. Također, postavljali su dodatna pitanja što je obogatilo ovu temu.

Slika 4. Zaporke na 3. razini izazova

Na sljedećoj razini učenici putem kviza u alatu Genially pokazuju koliko su oprezni prilikom boravka u digitalnom svijetu. Kroz kviz rješavaju pitanja o digitalnim tragovima, zaštiti osobnih podataka, pravilima digitalne komunikacije, groomingu, cyberbullingu, red buttonu i ograničenjima na društvenim mrežama. Odigravši kviz, učenik treba razmisliti i napisati prijedlog svojih pravila za ponašanje na internetu. Predlaganje pravila je zamišljeno kao pisanje pravila i razmjena istih. Dakle, koristeći Mentimeter učenici pišu pravila i nakon toga imaju priliku vidjeti sva pravila na jednom mjestu. Na takav način razina motivacija i kreativnosti izrazito je rasla jer su vidjeli koliko je drugih učenika u online okruženju sudjelovalo u predlaganju pravila. Problem se stvorio zbog izostajanja nadzora pri upisivanjem pravila pa su neki učenici upisivali neprihvatljive izjave. Prilikom izrade izazova računala sam na mogućnosti i taj negativan efekt te sam često provjeravala rezultate. Nakon uočenih nepravilnosti, odmah sam generirala novi predložak u kojem su učenici nastavljali pisati prijedloge. Kroz ovaj zadatak smo mogli pretpostaviti koliko je učenika sudjelovalo, uzevši u obzir da su neki mogli više puta predlagati pravila. Pretpostavka je da je sudjelovalo otprilike 600 učenika.

Šesta razina je također izrađena u Genially alatu, a učenicima su predstavljeni osobni podaci i upozoreni su na zaštitu istih u digitalnom svijetu. Osobne podatke im je predstavio astronaut Jurij koji je simbolično nadogradio priču o putovanju svemirom. Nakon pogledanog videozapisa uslijedio je kreativan zadatak u kojem su učenici imali priliku pokazati što su naučili o zaštiti osobnog identiteta na internetu. Prvi korak je bila izrada vlastitog avatara uz pomoć Free Avatar Makera. Učenici su se morali samostalno upustiti u istraživanje alata i u njemu kreirati avatar. Drugi korak je bila mogućnost kreiranja osobne iskaznice, a predložen je alat za grafički dizajn, Canva.

Posljednja razina izazova je bilo predstavljanje kreativnih digitalnih radova na ploči u alatu Padlet. Učenicima je prikazan način korištenja pa su onda svoje uratke dijelili s ostalima. Na ploču su najčešće stavljali kreirane avatare, neki su pisali savjete, a tek par učenika je postavilo kreirane osobne iskaznice. Učenici su bili upozoreni na čuvanje osobnih podataka. U ovom izazovu nisu svi postavili svoje radove, pretpostavljam da je to ovisilo o vremenu koje su učenici imali za odrađivanje cijelog izazova. I na ovoj razini se pojavio problem s nadzorom u objavljivanju na ploči pa sam neke uratke morala brisati jer su bili neprihvatljivi.

Na kraju izazova je grafički prikazan astronaut Jan na Mjesecu što je značilo da je postao Internaut i da je pronašao sigurniji internet.

Slika 5. Astronaut na Mjesecu – Internaut

Zaključak

Cilj ove aktivnosti je bio obilježiti Dan sigurnijeg interneta te povezati u suradnji učitelje i učenike u cijeloj Hrvatskoj. Cilj je bio učiti kroz igru i učiniti Internet boljim mjestom. Na kraju možemo zaključiti da je priča s internetskim astronautom zabavila učenike i motivirala ih na učenje i stvaranje prihvatljivog oblika ponašanja u digitalnom svijetu. Iako digitalni urođenici, ipak postoji puno prostora za učenje kako bi bili oprezniji u digitalnom okruženju. Reakcije učenika su bile izrazito pozitivne, a reakcije kolega su također pokazale nužnost ovakve generacije. Kroz broj i reakciju učenika, zaključili smo da su svi ciljevi ostvareni. Prostor za napredak vidimo, a to ćemo napraviti kroz sljedeće aktivnosti. Ideja za sljedeći Dan sigurnijeg interneta je, uz izazov, provedba istraživanja o sigurnosti osnovnoškolaca na internetu. Do tada, imamo još jednu cijelu godinu da internet činimo boljim mjestom.

Literatura

1. Astronaut Jan želi postati Internaut – Svemirski izazov u potrazi za sigurnijim internetom URL: bit.ly/internaut_izazov (2. veljače 2022.)
2. Krelja Kurelović, Elena; Bodiš, Sanela; Vasiljević, Biljana. Odgojna komponenta u nastavi informatike. URL: https://hrcak.srce.hr/file/156462 (18. veljače 2022.)

Sigurno koračajmo internetom

Renata Papec

Sažetak

Već duži niz godina učenici u OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog produbljuju svoja znanja iz segmenta sigurnost na internetu. Redovito se obilježava Dan sigurnijeg interneta u veljači, te Europski mjesec kibernetičke sigurnosti u listopadu. Potiče se da djeca razmišljaju o opasnostima koje vrebaju na internetu, te da uvijek budu oprezni, slično kako što moraju kod prelaska ceste pogledati prvo lijevo, pa desno, pa tek onda zakoračiti na cestu. „Koračanje“ internetom može biti sigurno samo ako budno motrimo opasnosti.

Ključne riječi: sigurnost na internetu, kibernetička sigurnost, pravilna online komunikacija, internetski bonton.

Uvod

Osvještavanje učenika, učitelja i šire zajednice o važnosti pravilne online
komunikacije. Ukazivanje na rizična i neprihvatljiva ponašanja u virtualnom okruženju kao i činjenica da u stvaranju boljeg(sigurnijeg) interneta moramo svi sudjelovati bili su u fokusu radionica ovogodišnjeg obilježavanja Dana sigurnijeg interneta. Pravilno ponašanje na internetu jedan je od ključnih doprinosa koje možemo napraviti da imamo „bolji“ i sigurniji Internet.

Sama činjenica da jedan mjesec nije dovoljan za „rješavanje“ ovog problema učiteljica Informatike Renata Papec i socijalna pedagoginja Iva Kelemen iz OŠ Ivanec provode cjelogodišnji projekt Sigurno koračajmo internetom.

Projektom se učenici cijele godine potiču na razmišljanje o važnosti ponašanja na internetu, te važnosti kibernetičke sigurnosti. Potiče se i promjena njihovog stava prema zaštiti, kako bi lakše prepoznali prijetnje te na ispravan način reagirali, te se u konačnici i zaštitili.

Koračajmo sigurno

Kao i prošlih godina i ove godine Dan sigurnijeg  interneta obilježili smo raznim edukativnim sadržajima. U sklopu toga učenici su zajedno sa učiteljicom informatike Renatom P. i socijalnom pedagoginjom Ivom K. proveli niz aktivnosti na satovima informatike. Učenici osim predavanja primjerenih njihovom uzrastu, imali su i različite zadatke da pokažu svoj doprinos stvaranju sigurnijeg interneta.

Tako su učenici petih i šestih razreda proučavajući digitalne tragove i njihove pozitivne i negativne strane izrezali stopala od papira na kojima su napisali svoje poruke o pravilnom ponašanju na internetu.

Slika 1. i 2. 3. Pano sa porukama

Razvrstavali pojmove o primjerenom i neprimjerenom ponašanju na internetu.

Šestašisu izradili i ankete u Formsima kojima su prikupili stavove svojih vršnjaka. Učenici sedmih i osmih razreda imali su zadatak istražiti Internet te pronaći novi web 2.0 alat u kojem su izradili rad na temu sigurnosti na internetu koji su predstavili svojim kolegama u razredu, a samim tim pokazali i dobre strane interneta

Slika 4. Razvrstavanje pojmova o primjerenom i neprimjerenom ponašanju na internetu.

Ostali učenicima ( osim predavanja primjerenih njihovom uzrastu izražavali su svoje stavove o ponašanju na internetu izradom plakata, Escape Room-ova, kvizova, prezentacija, umnih mapa te stripova. Posebno je izazovno bilo rješavanje online kviza.

Odgovornom korištenju suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija

Kao što smo već spomenuli osim odgovornog korištenja internetom potrebna je i odgovornost u korištenju tehnologije, što je bila tema kroz cijeli listopad.

Proveli smo niz aktivnosti s učenicima i učiteljima od 5. – 8. razreda kako bi osvijestile učenike i kolege o potrebi zaštite, pravilnoj komunikaciji i odgovornom korištenju suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Provedena je anketa među učiteljima i učenicima preko koje smo ispitali koliko su upoznati sa pojmovima poput kibernetičke higijene, internetskog bontona (Netiquette), prve pomoći za žrtve računalno-sigurnosnog incidenta, sigurnog rada i učenja od kuće. Učenici su izrađivali plakate i Escape room-ove na tu temu. U predvorju škole postavljen je pano sa njihovim radovima i pravilima ponašanja. Socijalna pedagoginja održala je predavanje učenicima 8. razreda i pokazala im  Europolov video materijal o kibernetičkim prijetnjama i kako im se oduprijeti.

Učiteljica informatike Renata P. održala je za Udrugu udomitelja i obiteljskih domova Nada online predavanje. Tema edukacije bila je Kibernetička sigurnost (kako se zaštiti u svijetu Interneta i mobilnih telefona).

Zaključak

Kako je informatička pismenost, a s njome i upotreba interneta, posebno u ova pandemijska vremena, iznimno važna za napredak djece, smatramo da edukacijom djece možemo smanjiti moguće štetne posljedice susretanja s opasnostima na internetu. Nadamo se da će ove aktivnosti doprinijeti  da se učenici sigurno i kvalitetno koriste internetom.

Virtualno predavanje za sigurniji internet

Tamara Ređep i Jasminka Belščak

Sažetak

Povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta održan je virtualni skup u sklopu kojeg su u vidu predavanja prikazani rezultati istraživanja o sigurnom korištenju društvenih mreža kod učenika viših razreda osnovne škole, zatim je prezentirano kako možemo prepoznati i spriječiti ovisnost o videoigrama i internetu te koji su to opasni izazovi na koje možemo naići na društvenim mrežama. Također je predstavljen eTwinning kao sigurno okruženje za učenike, primjeri uspješno provedenih eTwinnig projekata kao i projektne aktivnosti eTwinning projekta o klikolovkama koji se trenutno provodi.

Ključne riječi: sigurnost na internetu, društvene mreže, opasnosti, klikolovke, eTwinning.

1. Uvod

Povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta učiteljica Jasminka Belščak u suradnji sa sustručnjacima iz područja edukacije nastavnog predmeta Informatike, pripremila je i organizirala virtualno predavanje “Sigurnost na internetu – Zajedno za bolji internet”. Predavanje je održano u utorak 8. veljače na Zoom platformi.

Slika 1. Predavači virtualnog skupa

2. Predavanja

Organizatorica ovog virtualnog skupa je nakon uvodne prezentacije o tome što je to Dan sigurnijeg interneta te općenito o važnosti njegovog obilježavanja  najavila predavanja koja su slijedila, a opisana su u nastavku.

Slika 2. Prezentacija o Danu sigurnijeg interneta

2.1. Rezultati istraživanja o sigurnom korištenju društvenih mreža kod učenika viših razreda osnovne škole – mr. sc. Tamara Ređep, učitelj savjetnik, I. OŠ Varaždin

Istraživanje o sigurnom korištenju društvenih mreža kod učenika viših razreda I. osnovne škole Varaždin provedeno je 2018. godine, a zatim ponovno 2022. godine s ciljem usporedbe prethodno dobivenih rezultata. Za potrebe oba istraživanja kreirani su online anketni upitnici, a svi odgovori ispitanika bili su anonimni. Rezultati pokazuju da su ranije učenici kao najviše korištenu društvenu mrežu odabrali Instangram, dok je trenutni odabir najvećeg broja učenika Snapchat.

Slika 3. Rezultati odabira društvene mreže

Zabrinjavajući su podaci koji pokazuju da učenici sve ranije počinju koristiti društvene mreže te da na njima provode sve više vremena. Također je vrlo zabrinjavajući porast odgovora učenika koji su potvrdili da su upoznali prijatelja preko društvene mreže, onih koji se dopisuju s nepoznatim osobama kao i učenika koji su se izjasnili da su doživjeli neugodnost na nekoj društvenoj mreži. Pozitivno je što i dalje kod velike većine učenika postoji povjerenje između njih i roditelja, ali i da se pridržavaju pravila kulturnog ponašanja na društvenoj mreži. Cjelokupno istraživanje dostupno je na mrežnim stranicama I. OŠ Varaždin.

2.2. Ovisnost o videoigrama i internetu – Valentina Hosnjak, mag. prim. educ., OŠ Petrijanec

Potpunu kontrolu nad svojim ponašanjem i vremenom koje posvećujemo virtualnom svijetu imamo ako korištenje interneta ima jasan cilj i svrhu i ako ga možemo napustiti u svakom trenutku. Ako osoba većinu svog vremena provodi na internetu stalno provjeravajući društvene mreže i online sadržaje i nerijetko, umjesto izlaska vani, odabire ostanak kod kuće živeći život putem socijalnih mreža, razvija se ovisnost. Ovisnost o internetu i ovisnost o videoigrama (koja je odnedavno na popisu bolesti Svjetske zdravstvene organizacije) globalno je raširena, a broj ovisnika svakodnevno raste

Slika 4. Ovisnost o video igrama

Ponekad roditeljima može biti teže razlikovati pozitivnu upotrebu interneta od one negativne, koja vodi u ovisnost. Neki znakovi koju upućuju na postojanje problema kod djece i mladih su opadanje ocjena u školi i zanemarivanje školskih obaveza, smanjivanje interesa za druženje s prijateljima i za ostale društvene aktivnosti, tajnovitost i laganje o vremenu provedenom na internetu, veća odstupanja u navikama spavanja (korištenje interneta noću, a spavanje danju). Roditelji mogu pomoći djeci tako da uvedu jasno pravilo o maksimalnom vremenu boravka djeteta na internetu, pratiti kako dijete koristi internet, biti primjer svom djetetu te poticati zdrave navike i stilove života.

2.3. Opasni izazovi na društvenim mrežama – Mislava Jonjić, mag. prim. educ., OŠ Petrijanec

Društvene mreže u virtualnom svijetu postale su sastavni dio života gotovo svakog pojedinca. Pri time trebamo osvijestiti da uz dobre strane, društvene mreže donose i one loše poput opasnih izazova. Nekritičko prihvaćanje sudjelovanja u takvim izazovima može dovesti do negativnih posljedica. Primjeri opasnih izazova su bacanje različitih predmeta na glavu, prouzrokovanje kratkog spoja punjačem mobitela, pretrčavanje ispred jurećeg vlaka, gutanje kapsule za pranje rublja ili dovođenje sebe u stanje nesvijesti te objava snimke tog čina. Adolescenti su rizična skupina jer ne mogu predvidjeti posljedice svojih akcija, a istovremeno traže podršku svojih vršnjaka kroz ispunjavanje izazova. Jedno od rješenja aktualnog problema je nadzor djetetove aktivnosti na društvenim mrežama što se može postići instalacijom aplikacija za nadzor uređaja. Međutim, najvažnije je voditi otvoren razgovor s djetetom kako bi naučilo razlikovati dobre od loših objava na društvenim mrežama.

Slika 5. Savjeti za roditelje

Razvoj kritičkog pristupa informacijama nužan je za boravak u virtualnom svijetu čime se dijete priprema za kasnije samostalno korištenje, a takav pristup treba njegovati od malena.

2.4. eTwinning – sigurno okruženje za učenike – Jasminka Belščak, mag. inf., učitelj savjetnik, OŠ Petrijanec

U današnje vrijeme djeci i mladima je na raspolaganju mnoštvo društvenih mreža i zajednica na internetu od kojih većina ne pruža adekvatnu zaštitu i sigurnost. Kao sigurno okruženje ističe se eTwinning platforma koja okuplja odgojno-obrazovne institucije iz 44 zemlje, a učenicima omogućuje uključivanje i sudjelovanje u raznim projektima. Najvažnije prednosti korištenja platforme su fleksibilnost, jednostavnost i sigurnost, a projekti se provode s zajedničkim ciljem: promicanje važnosti sigurnosti na internetu kroz suradnju, pretraživanje interneta i kritičko razmišljanje. Učenici OŠ Petrijanec kroz nastavu Informatike ove školske godine sudjeluju u nekoliko projekata: Financial literacy, Let’s grow together, OffLine OnLife Day, Safer Internet Day i Click smart with dart. Nedavno su dva završena projekta bila nagrađena Europskom oznakom kvalitete: 100. dan u školi i Može li Ozobot utjecati na razvoj kreativnosti učenika? dok je ovaj drugi projekt nominiran za eTwinning nagradu. Navedeni projekti predstavljeni su tijekom virtualnog predavanja.

Slika 6. Primjeri eTwinning projekata

2.5. Projekt o klikolovkama, Martina Kos-Grabar, mag. prim. educ., OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića Varaždinske Toplice

Klikolovka (eng. Clickbait) je vrsta dezinformacije – lažna poveznica, što znači da naslov, slika i tekst nisu međusobno povezani. Učenici se kroz eTwinning projekt Clikck smart with dart  upoznaju s pojmom clickbait-a, koriste razne digitalne alate ali i sklapaju nova prijateljstva s učenicima drugih škola. Također je cilj da usvoje primjereno ponašanje na društvenim mrežama, da mogu filtrirati dobar sadržaj od lošeg, da bolje razumiju problem dezinformacija, prepoznaju ga i pravilno reagiraju.

Slika 7. Logo projekta

Za vrijeme trajanja projekta učenici izrađuju i razmjenjuju mamce za klikove te analiziraju mamce za klikove drugih učenika. Razvijeni materijali i aktivnosti koristit će se za daljnje učenje te će biti objavljeni na mrežnim stranicama škola i TwinSpaceu projekta.

3. Zaključak

Ovim virtualnim predavanjima o aktualnim temama iz područja sigurnijeg interneta, željeli smo potaknuti sve korisnike interneta a posebno učenike i njihove roditelje, na promišljanje o važnosti pravilne uporabe interneta te učinkovite i odgovorne komunikacije u digitalnome okruženju. Obzirom na neophodnost provođenja kontinuirane edukacije iz područja sigurnosti i interneta, cilj nam je nastaviti s organiziranjem ovakvih skupova i u nadolazećim godinama te tako i dalje doprinositi boljem internetu.

Sigurniji internet uz Minecraft

Tea Horvatić

Sažetak

U članku se daje pregled nastavne jedinice o sigurnosti na internetu uz uporabu Minecraft lekcije CyberSafe: Home Sweet Hmm. Učenici osmih razreda sudjelovali su u ovoj lekciji i potom kreirali vlastite smjernice za sigurnost na internetu. Nudi se prilagodba sadržaja uz uporabu Immersive Reader alata te smjernice gdje naći Minecraft lekcije.

Ključne riječi: sigurnost na internetu, Minecraft Education Edition, lekcija

Uvod

Povodom Dana sigurnog interneta, učenici 8. razreda Osnovne škole Strahoninec imali su sat engleskoga u Minecraft Education Edition igri u svijetu lekcije „Cyber Safe: Home Sweet Hmm“ kojoj je cilj poučiti učenike sigurnosti na internetu i da se upoznaju s opasnostima koje postoje te načinima na koje mogu rješavati probleme u stvarnom svijetu.

Kako je Minecraft Education Edition obrazovna verzija istoimene igre, učenici mogu u sigurnom okruženju stjecati potrebne kompetencije, mogu isprobavati različite scenarije koje inače ne bi mogli u stvarnom svijetu. Osim toga, uz 500 trenutno dostupnih lekcija na Minecraftu, učiteljima se nudi mogućnost da uvedu promjenu od razredne rutine i svojim učenicima ponude zabavan sat o nastavnim sadržajima koje inače rade u svom predmetu.

Minecraft u nastavi

Lekciju o Internet sigurnosti donose Mojang i Microsoft, a sam izraz „hmm“ u nazivu lekcije potiče na razmišljanje da svi moramo ponekad stati i razmisliti prije nego što kliknemo na neki link, odgovorimo na neku poruku ili pak preuzimamo sadržaj na internetu. U ovoj igri, Boddy (2022.) navodi da igrači stječu alate kako zaštititi osobne informacije, kako prepoznati pokušaje phishinga ili prijevare i lakše se nositi s tim problemima te da shvate važnost razgovora s odraslim osobama od povjerenja kako bi u online aktivnostima bili sigurni dok se zabavljaju.

Ciljevi ove lekcije su:

• Shvatiti važnost i prednosti Interneta u svakodnevnom životu.
• Prepoznati i izbjegavati uobičajene rizike za kibernetičku sigurnost prisjećajući se: “ZAUSTAVI SE i RAZMISLI prije nego što klikneš”.
• Osvijestiti kako osigurati privatnost osobnih podataka.
• Potražiti pomoć odraslih osoba od povjerenja ako niste sigurni ili vam je neugodno.
• Osvijestiti obitelji o njihovoj ulozi u stvaranju sigurnijeg interneta.

U lekciji je prikazano 5 zadataka i tema, a za učitelje je i dostupna prezentacija na engleskom jeziku kako bi se učenici lakše pripremili za samu igru. Teme u igri su:

• Sastanak s odraslom osobom od povjerenja – ova osoba tijekom igre dijeli savjete i upute
• Igra s prijateljima online – kako prepoznati nadimak prijatelja u moru duplikata i kao provjeriti nečiji identitet
• Dijeljenje informacija prijave – igraču se nudi da brže prođe labirint ukoliko podijeli svoje podatke za prijavu
• Dijeljenje osobnih informacija – tijekom online kupnje došlo je do pogreške i traže se osobne informacije
• Istraživanje i prikupljanje informacija – uči se o važnosti provjere kvalitete informacija online temeljem čitanja recenzija, preporuka i sl.

Lekcija u osmom razredu

Učenici osmog razreda s lakoćom su rješavali ove zadatke na engleskom jeziku i uspješno su dovršili sve izazove. Kako je sama lekcija bila zamišljena za učenike u dobi od 7 do 12 godina, osmaši su dobili novi zadatak, a to je izraditi što su naučili na jedan od ponuđenih načina: izraditi svoj Minecraft svijet i u njemu prezentirati savjete za sigurnost na internetu ili izraditi digitalni poster u alatu Canva s istim savjetima. Učenici su surađivali u parovima i manjim skupinama. Oba alata su bila jednako zastupljena, a svoje radove učenici su podijelili s učiteljicom te smo ih vršnjački vrednovali. Radovi učenika dostupni su u ovoj Wakelet kolekciji: https://wke.lt/w/s/lel1kl

Slika 1. Minecraft lekcija o sigurnosti na internetu

Prilagodba čitanja

Učenicima je lekcija bila zanimljiva, a kada se u nastavu unosi Minecraft, razredna atmosfera uvijek je podignuta. Prednost uporabe alata Minecraft u nastavi je što je lako integrirati u rad učenike svih razina znanja. Naime, uz korištenje Immersive Reader – čitača koji pretvara tekst u govor, učenici s teškoćama u čitanju i razumijevanju sadržaja na engleskom jeziku mogu prilagoditi tekst svojim potrebama. U čitaču je moguće mijenjati pozadinu teksta, boju i veličinu slova, razmak između redaka ili pak fokus tijekom čitanja da bude na jednom retku, dva ili više. Uz integrirani rječnik, ovaj čitač moćan je alat za učenje jezika i razumijevanje pročitanoga kako za starije, tako i za mlađe učenike jer nudi i slikovni rječnik.

Slika 2. Immersive Reader – integrirani čitač

Zaključak

Minecraft Education Edition dostupan je učiteljima i učenicima besplatno uz Office 365, odn. skole.hr identitet. Može se preuzeti na web stranici: https://education.minecraft.net/en-us/get-started/download Ova igra može se koristiti u svim nastavnim predmetima i za različite uzraste, a primjeri mnogih gotovih lekcija slični ovoj su dostupni na web stranicama Minecraft Education Edition. Osim što igra potiče kreativnost, Lynch (2017.) navodi da poboljšava čitanje i razumijevanje pročitanoga, potiče na suradnju i timski rad, promovira programiranje, pisanje i lakše vrednovanje nastavnih ishoda. Gotove lekcije učitelji mogu lako preuzeti i prilagoditi sadržaje potrebama svojih učenika. Za one naprednije, moguće je stvaranje vlastitih nastavnih sadržaja u novim svjetovima prema vlastitim idejama. Zbog toga Minecraft postaje sve popularniji alat u nastavi.

Literatura

1. Boddy, Z. (7.02.2022.) Minecraft’s ‘CyberSafe: Home Sweet Hmm’ adventure teaches children about internet safety. Windows Central. Dostupno na: https://www.windowscentral.com/minecraft-education-edition-cybersafe-home-sweet-hmm (zadnji pristup 22.02.2022.)
2. Lynch (29.10.2017.) 10 Classroom Uses for Minecraft. Tech Advocate. Dostupno na: https://www.thetechedvocate.org/10-classroom-uses-minecraft/ (zadnji pristup 22.02.2022.)
3. Minecraft Education (6.02.2022.) Cybersafe: Home Sweet Hmm. Dostupno na: https://education.minecraft.net/en-us/lessons/cybersafe-home-sweet-hmm (zadnji pristup 22.02.2022.