Proljetni Pogled

 broj 17, ožujak 2010.

pozitivnom energijom otvara vrata proljeću. Nudimo vam lepezu svježih ideja kolegica i kolega koje smo sa zanimanjem pratili na završnom skupu natjecanja „Primjena računala u obrazovanju“. Darko Rakić je za vas snimio kako autori predstavljaju svoje radove pa iz njihovih primjera možete saznati koje su aktualne obrazovne tehnologije. Svim sudionicima čestitamo, a posebno našoj predstavnici na Europskom natjecanju inovativnih učitelja i nastavnika, Arjani Blažić.
Željka Knezović prepričala nam je tijek natjecanja i pomogla da predstavimo sve radove. Više…

Kako izgleda kad odete na stručno usavršavanje u okviru Comenius programa te kako se dobro pripremiti za rad na projektima koje financira Europska zajednica, pročitajte u članku Lidije Kralj. Više…

Programi slični „Suradnicima u učenju“ postoje u gotovo svim zemljama, no pristup i aktivnosti u svakoj su zemlji malo drugačiji. Prenosimo iskustva iz Poljske i razgovor s Janom Polakom, Microsoftovim menadžerom akademskih programa u Poljskoj. Jedna od njihovih vrlo zanimljivih aktivnosti su tjedne radioemisije. Više..

O radioemisijama piše i Željka Marković-Bilić. Jeste li znali da u programima Hrvatskog radija postoji nekoliko emisija koje se bave pravopisom i da možete preslušati njihove snimke? Otkrili smo da je tako dostupan i niz savjeta za računalno nazivlje koje često stvara nedoumice svima nama. Više…

Počnete li jednom koristiti Microsoft OneNote 2007, više ga nećete ispuštati iz ruku, barem je tako u mom slučaju :-). Marko Drenovački otkriva nekoliko zanimljivih načina korištenja programa za vas osobno ili za primjenu u nastavi. Svakako isprobajte! Više…

eTwinning program za Hrvatsku je dostupan od prošle godine, a u okviru njega su i Radionice profesionalnog razvoja s raznim temama i u različitim zemljama Europske zajednice. Saznajte kako pronaći informacije o njima i dobiti stipendiju. Više…

Agencija za mobilnost i programe Europske Unije skupila je primjere dobre prakse korisnika svojih stipendija za stručna usavršavanja u europskim programima. Kao najavu te zbirke (newslettera) prenosimo iskustva knjižničarke Dijane Sabolović-Krajina. Više…

Dejan Drabić piše o aktivnostima udruge „Mladi informatičari Strahoninca“ koja djeci i mladima otvara vrata u svijet informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Više…

Za zaljubljenike u kombinaciju prezentacija, filma i mrežnih stranica imamo dobru vijest. Dostupna je beta inačica Producera za PowerPoint 2007. Kako doći do nje, pročitajte u članku Darka Jurekovića. Više…

U ožujku su dva datuma matematičarima bila posebno zanimljiva: Dan broja π i Dan broja e. O kojim danima se radi te kakve su aktivnosti tih dana održane u Tehničkoj školi u Požegi, otkriva nam Marina Mirković. Više…

Natalija Stjepanek piše o svojim iskustvima iz radionice o radu na projektima i njihovoj primjeni u školskim projektima. Više…

O čemu se radi na natjecanju „Opisujemo sustave“ te koji su ovogodišnji pobjednici, otkriva Marina Mirković. Više…

 

Gordana Sokol i Darko Rakić nastavljaju s otkrivanjem malih tajni programa Microsoft Outlook Web App koje će vam pomoći da sve račune elektroničke pošte okupite na jednom mjestu i organizirate po svojem ukusu. Više…

Iz CARNeta nam javljaju zanimljive vijesti iz područja obrazovnih tehnologija – pročitajte iskustva kolega o korištenju e.tečajeva, zavirite u projekt ICT Edu ili pogledajte nove obrazovne sadržaje dostupne na „Tesli“. Više…

Naše kolumnistice Gordana Sokol  i Željka Marković-Bilić ovaj su mjesec pisale o digitalnim knjigama, kvizovima, lektiri, povratnim informacijama, instalaciji pisača u Windowsima 7, Hot Potatoesu,…

Želimo vam sretan Uskrs i dovoljno sunčanih dana da se odmorite i prikupite energiju za završni dio školske godine. Ukoliko između trave i sunca otkrijete koju dobru ideju, slobodno nam se javite, u Pogledu uvijek ima mjesta za vas.

Lidija Kralj

A pobjednik je… „Greetings from the World“!

prva-zeljkaK

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Završeno je natjecanje „Primjena računala u obrazovanju“ pa svima čestitamo na iznimno kvalitetnim radovima.

Stručni ocjenjivački sud ove je školske godine imao priliku ocijeniti 30 radova, odnosno 35 učitelja i nastavnika koji su bili nositelji projekata. Bili smo ugodno iznenađeni maštovitošću primjene tehnologije u obrazovanju u različitim nastavnim predmetima. Tako smo od vas, dragi naši inovativni učitelji i nastavnici, naučili i vidjeli kako se tehnologija, pri čemu mislimo na računala, povezanost pomoću interneta te velik broj zanimljivih i korisnih programskih alata, može primijeniti u nastavi hrvatskog jezika, engleskog jezika, matematike, fizike, informatike i računarstva, povijesti, biologije, geografije, likovne umjetnosti, vjeronauka te u razrednoj nastavi. Posebno nam je drago bilo vidjeti rad u kojem je suvremena tehnologija primijenjena u predškolskom odgoju i način na koji nam može pomoći u odgoju i obrazovanju predškolskog uzrasta.

http://www.youtube.com/p/6E717EBC1E14F4DE&hl=en_US&fs=1

Najveći broj radova našao se unutar kategorije Sadržaj iako su pojedini radovi iz ove kategorije, po mišljenju prosudbenog povjerenstva, mogli ući u drugu najzastupljeniju kategoriju – Suradnju. Posebno nas je razveselila međupredmetna suradnja i to ne samo unutar jedne škole, već između udaljenih mjesta, povezanost učenika i učitelja unutar Hrvatske, ali i povezanost s raznim zemljama diljem svijeta. Način na koji je do povezanosti došlo i uporaba društvenih mreža poput Twittera, pokazao je ozbiljnost u korištenju i primjenjivost za suradnju i povezanost škola. Vjerujemo da su za to najviše zaslužni učenici svojom idejom te nastavnici koji uporabom društvenih mreža obrazuju učenike o pravilnom korištenju i sigurnosti na internetu.

Stručni ocjenjivački sud je, dakle, imao težak zadatak. Između 30 izvrsnih radova trebalo je izdvojiti one koji će ući u drugi krug. U skladu s propisanim kriterijima, izdvojeni su sljedeći radovi abecednim redom:

  • Rozalija Baričević i Vesna Srnić: „Društvena mreža IGK SB CROATIA“, OŠ „Ivan Goran Kovačić“, Slavonski Brod,
  • Krunoslav Bedi: „Interaktivni CD – Zrinski u Čakovcu (Međimurju)“, Graditeljska škola Čakovec,
  • Arjana Blažić: „Greetings from the world“, IX. gimnazija, Zagreb,
  • Suzana Delić: „Lektira u razrednoj nastavi – LCDS alatom“, Osnovna škola Horvati, Zagreb,
  • Vesna Erceg: „Eksponencijalna i logaritamska funkcija“, SSŠ „Blaž Jurjev Trogiranin“, Trogir,
  • Vesna Janko i Kristina Rismondo: „Virtualna terenska nastava“, II. OŠ Bjelovar i XV. gimnazija Zagreb,
  • Božica Krpes-Pregun: „Slava Raskaj or the Sound of Silence“, OŠ Grabrik Karlovac,
  • Sonja Lušić Radošević: „mojamatura.net“, IX. gimnazija, Zagreb,
  • Dubravka Petković: „Web stranica“, Osnovna škola Fažana,
  • Vesna Tomić: „Priprema učenika za državnu maturu iz informatike“, Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Đakovo,
  • Sandra Vuk: „Razredne stranice 4. a“, Osnovna škola Augusta Šenoe, Zagreb.

Više o radovima čitajte u sljedećim brojevima ovog časopisa te pratite najave webinara pomoću kojih će autori predstaviti svoje radove.

Na završnom skupu u Zagrebu radove su predstavili autori osobno. Pogledajte snimke.

http://www.youtube.com/p/52C5AF80113403E7&hl=en_US&fs=1

 

Drugi krug ocjenjivanja zahtijevao je izdvajanje najboljeg rada. Radovi su u nijansama bili različiti, a rad u kojem se kroz svih devet kriterija isticala inovativnost, u kojem su se obrazovni ishodi jasno isticali, didaktičko-inovativna razina projekta u kombinaciji s uporabom IKT-a bila na vrlo visokoj razini, u kojem je potaknuto učenje suradnjom, personalizacija učenja i postizanje visoke razine znanja, poticanje i istaknutost potpunog uključenja učenika u međusobno stjecanje znanja te rad u kojem je nastavnik samo mentor te potiče, podržava, inspirira i motivira svoje učenike – proglašen je najboljim. Sve te odrednice sadržavao je pobjednički rad „Greetings from the World“.

„Greetings from the World“ autorice Arjane Blažić virtualno je putovanje svijetom pokrenuto idejom da učenici svojim vršnjacima diljem svijeta šalju razglednice svoje zemlje. Timovi učenika iz različitih škola i zemalja izrađuju multimedijalne postere kojima predstavljaju dijelove svoje zemlje, kulture i običaje, umjetnost, glazbu, sport, modu na način kako to oni vide i koji ne možemo pronaći ni u jednom turističkom vodiču. Zemlje koje surađuju na ovom projektu su: Brazil, SAD, Velika Britanija, Turska, Portugal, Australija, Indija i Hrvatska. Uzrast koji je obuhvaćen projektom je 12. – 18. godine, a uključeno je oko 250 učenika te 11 nastavnika. Više o radu pročitajte u članku “Glogster, Ning, Twitter i još ponešto” u prošlom broju Pogleda.

 

Rad „Greetings from the World“ autorice Arjane Blažić, profesorice engleskog i njemačkog jezika iz IX. Gimnazije iz Zagreba, predstavljao je Hrvatsku od 23. do 26. ožujka 2010. na europskom Natjecanju inovativnih učitelja i nastavnika u Berlinu i ušao među 25 najboljih europskih radova. Čestitamo!

Europski projekti za obrazovanje s osvrtom na stručno usavršavanje (IST)

prva-lidija 

IMAG0147 (3)

Tijekom ožujka ove godine imala sam priliku iskoristiti stipendiju dobivenu od naše Agencije za mobilnost i programe EU za pohađanje šestodnevnog tečaja o Europskim projektima (European Funded Projects) u Veroni. Pohađanje tog stručnog usavršavanja bilo je financirano od strane Europske komisije, sredstvima iz pretpristupnog fonda IPA preko Agencije za mobilnost i programe EU.
Bilo je to moje prvo iskustvo Comenius stručnog usavršavanja (IST), a vjerujem da će ih biti još mnogo jer je nadmašilo sva moja očekivanja i postavilo vrlo visoke standarde za buduća stručna usavršavanja. 

Organizatori ThinkEurope Consulting i Association Europeople odradili su izvrstan posao omogućivši polaznicima vrhunsko usavršavanje u ugodnoj i poticajnoj atmosferi. Predavači Alessandro Carbone i Attilio Orechio su u interaktivnom obliku rada stručno predstavili predviđene sadržaje nadopunivši ih primjerima iz osobnog iskustva. IMAG0268

U radu tečaja sudjelovale su dvije Rumunjke, Estonka, četvero Talijana i ja. Svi sudionicu su bili iz različitih obrazovnih okruženja pa je bilo vrlo zanimljivo čuti iskustva iz njihovih škola. Posebnu europsku dodanu vrijednost ovom usavršavanju dali su osobni kontakti s kolegama, zajednički rad na idejama, osmišljavanju i planiranju projekata jer smo se tako svi zajedno našli korak bliže k stvarnom radu na međunarodnim projektima. Više osobnih dojmova o ovom stručnom usavršavanju pročitajte na blogu.

Susret u Veroni iskoristila sam za razgovor s Alessandrom Carboneom, direktorom tvrtke ThinkEurope Consulting i jednim od predavača na tečaju. Pogledajte snimku razgovora i iz prve ruke doznajte kakvi stručnjaci rade na europskim projektima te o čemu je bilo riječi na ovom stručnom usavršavanju.

 

Projekti oko nas

 

U današnje vrijeme važno je postati dio europskog okruženja. Jedan od načina na koji škole mogu dobiti međunarodnu dimenziju je sudjelovanje na projektima koje financira Europska zajednica. Osmišljavanje i ostvarivanje takvih projekata školama pruža mogućnosti koje im ne bi bile dostupne u uobičajenom, nacionalnom okruženju.

No, projektni pristup nije karakterističan za naša obrazovna okruženja pa školama, učiteljima i učenicima treba pomoći da usvoje nove profesionalne vještine nužne za osmišljavanje, pokretanje i uspješnu realizaciju takvih projekata. Voditelji i sudionici obrazovnih projekata trebaju prepoznavati dostupne programe, snalaziti se u njihovim zahtjevima, prioritetima te biti sposobni ostvariti partnerstva potrebna za rad na projektima.

Aktivnosti koje Europska zajednica podržava u školama (obrazovnim ustanovama) obuhvaćaju:

    1. Obogaćivanje i razmjenu iskustva između škola kroz povezivanja i mobilnosti.
    2. Stjecanje znanja i vještina kroz primjere dobre prakse koji povezuju lokalna i međunarodna iskustva.
    3. Financiranje inovativnih i izazovnih ideja.

Koji je program pravi za vas?

 

Krećete li u takve projekte, najprije bi bilo dobro upoznati različite programe, potprograme i akcije koje je Europska zajednica (Europska komisija) osmislila za podršku sustavu obrazovanja. Glavni program namijenjen obrazovanju je The Lifelong Learning Programme (Program cjeloživotnog učenja, LLP), a sastoji se od četiri potprograma namijenjenih različitim stupnjevima obrazovanja:

    • Comenius za škole
    • Leonardo da Vinci za strukovno obrazovanje
    • Erasmus za visoko školstvo
    • Grundtvig za obrazovanje odraslih.

Informacije o spomenutim potprogramima na hrvatskom jeziku možete pronaći na stranicama Agencije za mobilnost i programe EU. Za temeljitije upoznavanje s potprogramima, njihovim prioritetima i protokolima posjetite neke od ovih stranica:

 

 

Kako od ideje doći do projekta?

 

Jedan od mogućih načina osmišljavanja projekta je Logical Framework Approach ili, u slobodnom prijevodu, pristup logičkog okvira. Korištenjem tog pristupa pripremate podatke o projektu koristeći strukturu sličnu obrascu za LLP programe.

Prva faza u osmišljavanju projekta je faza analize. Tijekom te faze razmišljamo o tome koje su naše potrebe, koje probleme bismo projektom željeli riješiti, tko su glavni sudionici u projektu, tj. kome je važno da taj problem bude riješen. Primjerice, glavni problem može biti: ljudi ne čitaju.

Bilježimo „drvo problema“ (Tree of problems) s raznim, manjim i većim, problemima povezanim uz glavni problem. Te probleme grupiramo vizualno tako da su ispod glavnog problema oni koji ga uzrokuju, a iznad oni koji su posljedica, a zatim ih još povezujemo u manje grupe koje se bave istim područjem (primjerice osobnim stavom, poslom, društvenim dijelom i slično). Primjeri povezanih problema su: (uzroci) interaktivne knjige nisu dostupne, knjige su preskupe, nedostupnost knjižnica ili (posljedice) korištenje slenga, niska razina pismenosti itd.
Nakon toga stvaramo „drvo rješenja“ (Tree of solutions) – za svaki problem smišljamo način rješavanja, a zatim ta rješenja analiziramo (strategy analisys) i odabiremo ona koja su nam prihvatljiva i dostupna. Primjeri rješenja mogu biti: interaktivne knjige učiniti dostupnim, jeftinije knjige, više knjižnica, poboljšavanje jezičnog izražavanja itd.
Pri odabiru rješenja biramo ona za koja možemo smisliti načine ostvarivanja, ona koja su u skladu s ulogom naše ustanove, koja su za nas najefikasnija, u čemu smo najuspješniji.

 

U drugoj fazi krećemo s planiranjem popunjavajući tablicu logičkog okvira kao na slici. Najprije redom popunjavamo prvi stupac odozgo, a zatim zadnji stupac odozdo. Nakon toga slijedi usporedno popunjavanje središnja dva stupca. Krećemo od problema i rješenja koja smo smislili u prvoj fazi te ih dalje razvijamo.

image 
Primjer tablice logičkog okvira (logical framework matrix) iz dokumenta AusAID

Više o Logical Framework Approachu možete pročitati u ovim dokumentima:

 

Obratite pažnju

 

    • Projekt treba imati dobro planirane i realno izvedive aktivnosti kroz koje će se moći pratiti njegovo ostvarenje.
    • Potrebno je planirati dobru diseminaciju sadržaja napravljenih tijekom projekta kao i njegovih rezultata i to na horizontalnom (među jednakim ustanovama) i vertikalnom (prema stručnjacima, političarima) planu.
    • Projekt se treba uklapati u glavne prioritete i strategije Europske zajednice te omogućavati osnaživanje ciljane skupine.
    • Rezultati projekta trebaju biti mjerljivi i za svaki od njih trebamo unaprijed odrediti pokazatelje uspješnosti.
    • Projekt treba biti održiv što znači da će se moći nastaviti i nakon isteka početnog trajanja (2 – 3 godine), bez financiranja od strane europskih fondova.
    • Treba imati europsku dodanu vrijednost – zašto je važan kao međunarodni projekt, a ne samo važnost u lokalnom smislu te kakve će koristi od tog projekta imati Europska zajednica. Treba imati utjecaj na što veću grupu korisnika.
    • Pri ocjenjivanju se vrjednuje i partnerstvo, zato partnere treba dobro odabrati.

Pogledajte objašnjenja ključnih pojmova u prezentaciji koju su pripremili Attilio Orechio i Alessandro Carbone iz ThinkEurope Consultinga.

 

Projekt u malim paketima

 

Prilikom planiranja projekta, konkretne aktivnosti i pripadajuće rezultate (deliverables) prikazujemo u obliku radnih paketa (workpackage, WP). Za europske projekte koristi se pet vrsta:

  • Management MNGT – upravljanje projektom, organiziranje susreta, koordiniranje, komunikacija, financiranje, praćenje troškova, izvještavanje,
  • Development DEV – razvoj i stvaranje sadržaja, istraživanje, testiranje,
  • Dissemination DISS – proširivanje informacija o tome što radimo i kako će se rezultati projekta moći koristiti, organiziranje seminara i konferencija, izrada mrežnih stranica projekta,
  • Exploitation EXP – korištenje rezultata projekta nakon završetka projekta,
  • Quality Plan QPLN – praćenje kvalitete projekta, stvaranje dokaza o tijeku i razvoju projekta.

Prema zahtjevima LLP natječaja projekt treba imati najmanje po jedan radni paket od svake vrste. Naravno, radnih paketa vrste DEV će biti nekoliko jer oni predstavljaju središnji dio projekta. Uobičajeno je da broj radnih paketa bude manji od 20 jer za svaki od njih treba detaljno planirati troškove, rezultate te koje poslove odrađuju pojedini partneri.

image 
Okvir s potrebnim opisima za jedan radni paket (WP)

Planiranje budžeta

Pri planiranju projekta potrebno je slijediti smjernice Europske komisije koja propisuje maksimalne iznose za različite vrste poslova za svaku zemlju. Kategorije poslova su menadžer, istraživač, tehničar i administrator. U natječajnoj dokumentaciji (Call for proposal) su navedeni maksimalni dnevni iznosi po poslovima i zemljama, a smatra se dobrim ne tražiti više od 80 % tih iznosa. Pritom se za istu vrstu poslova u jednoj zemlji ne moraju planirati jednake naknade. Važno je i da planirani iznosi budu ravnopravno raspodijeljeni među partnerima i državama.

Od Europske zajednice možete očekivati da će financirati najviše 75 % ukupnih troškova vašeg projekta, dok 25 % morate pokriti iz drugih izvora financiranja ili ulaganjem rada partnera na projektu.

Plan troškova po radnim paketima zajedno s pripadajućim Ganttovim dijagramom obično se prilaže uz prijavni obrazac u obliku Excelove radne knjige. Kako izgleda takva tablica, možete vidjeti ovdje.

DCIM\100MEDIA DCIM\100MEDIA DCIM\100MEDIA
Primjer gantograma projekta

 

Ocjenjivanje projekta

 

Dobra vijest je da kriterije i komponente po kojima će vaš projekt biti vrjednovan znate unaprijed. Oni su javni i jasno vidljivi u samom obrascu prijave. Od EACEA ćete par mjeseci nakon prijave dobiti opisne povratne informacije po pojedinim elementima te brojčanu ocjenu za svaki od elemenata. Da bi projekt imao šanse proći, mora na svakom elementu imati najmanje ocjenu 3. Elementi vrjednovanja projekta su:

    • Relevance – koliko je projekt u skladu s preporukama i prioritetima raznih programa i akcija Europske zajednice,
    • Quality of the work programme – kakav je metodološki pristup projekta, kakva je kvaliteta radnih paketa,
    • Innovative character – što novo donosi projekt,
    • Quality of Consortium – kakvi su partneri na projektu, jesu li se već iskazali na nekim drugim projektima,
    • European added value – u čemu je vrijednost tog projekta za Europsku zajednicu,
    • The cost-benefit ratio – kakav je omjer između troškova i dobrobiti, jesu li neki troškovi pretjerani, dobivaju li neke zemlje ili partneri znatno više novaca,
    • Impact – na koje ciljane skupine projekt utječe i jesu li one dovoljno velike i značajne,
    • Quality of the Valorisation plan (dissemination and exploitation of results) – kako je isplanirana diseminacija i daljnje iskorištavanje rezultata projekta, jesu li planirani indikatori vrjednovanja projekta dobro odabrani i mjerljivi.

Svaki projekt ide na ocjenjivanje dvjema osobama koje je Europska komisija prihvatila kao stručne ocjenjivače projekata, a oni ne moraju imati posebna znanja o području iz kojeg projekt predlažete. Iako projekti mogu biti predani na različitim jezicima država Europske zajednice, ipak ih je najbolje napisati na engleskom jeziku kako bi se izbjegli problemi koji mogu nastati tijekom prevođenja.
Na dobivenu ocjenu ne možete se žaliti, ona je konačna. No, zato sljedeće godine možete ponovno prijaviti isti projekt.

I što sad?

Prilika za financiranje projekata u Europskoj zajednici ima puno, no da biste dobili financiranje velikog projekta (do 300 000 eura), morate „ispeći zanat“. Radite li u školi, dobro je početi s eTwinning projektima koji nemaju posebno financiranje, ali pružaju mogućnost da se iskušate u radu na projektima na jednostavniji način. U eTwinningu dobra prilika za stjecanje iskustva i stvaranje mreže partnera su Radionice profesionalnog razvoja (Professional Development Workshop, PDW) te Comeniusova Stručna usavršavanja (In-Service Training, IST).
Nakon toga krenite u Pripremne posjete i Comenius partnerstva – obje aktivnosti imaju financiranje namijenjeno putovanju i suradnji s kolegama iz različitih država. Na taj način ćete steći poznanstva, upoznati moguće partnere na projektima te polako osmišljavati, planirati i realizirati projekte.

Vjerujemo da će vam sva ta iskustva pomoći da se povežete s partnerskim ustanovama iz različitih zemalja, prijavite Comenius Multilateral Project, uspješno ga provedete te na njegovim rezultatima napravite suradničku mrežu ili stručno usavršavanje (IST).

Hrvatski naš svagdašnji i Govorimo hrvatski u programima Hrvatskoga radija HRT-a

zeljkaMB

Uvod

Radite li u školi, morate stalno biti u potrazi za novim idejama. Podrazumijeva se da stalno učite i prikupljate iskoristive informacije sa svih strana i iz svih dostupnih medija, ali morate imati i dozu inovativnosti kako biste u svome radu koristili različite izvore znanja. Svih 10 mjeseci odvijanja nastave škola vam je u mislima svakodnevno, u mentalnom smislu ne poznajete nedjelju kao slobodni dan jer mozak stalno traži nešto novo. Želja da budete ukorak s izazovima suvremenog društva i promjenama koje oni izazivaju kod novih generacija učenika, tjera vas da se stalno mijenjate i radite na sebi.

Savjeti i pristupi

Svaki je novopečeni učitelj ili nastavnik sretan kad dobije posao. Iako je danas dobiti posao u školi vrlo teško, a u nekim predmetima gotovo i nemoguće, tek nas tad čeka pravi posao. Početniku bez mentora ili u školi gdje je jedini učitelj pojedinog predmeta, stvarno nije lako. Savjeti starijih kolega koji su vrijedili prije desetak godina, čak i pet, danas nisu primjenjivi u većini slučajeva jer su se promijenila djeca i roditeljski pristup školi, a treba se boriti i s utjecajem medija i društvene sredine. No, nije sve tako crno pa i iz onoga što našim učenicima odvlači pažnju, možemo izvući korist za sebe i nastavu. Danas ćemo se pozabaviti materijalima koji su dostupni na radiju.

Pravopisna diktatura Radio Sljemena

Tražeći, dakle, načine kako nastavu učiniti zanimljivijom i dinamičnijom, došla sam do internetskih stranica Hrvatske radiotelevizije. Kako biste otvorili stranice Hrvatskog radija (HR), odaberite Radio na alatnoj traci desno gore. Otvorit će se stranica na kojoj treba kliknuti na HR na zahtjev kako biste dobili mogućnost odabira radijskih programa.

slika1 slika2

U padajućem izborniku Mreža možete izabrati program koji želite. Nas zanima program Radio Sljemena jer ćemo tamo naći snimke dviju zadnjih emisija Hrvatski naš svagdašnji.

slika3 

slika4Emisije možete preslušati ili spremiti na svoje računalo, a desno piše i koja je njihova veličina u Mb. Želite li preslušati emisiju, kliknite na ikonu zvučnika, a za preuzimanje na svoje računalo, na ikonu diskete. Preporučljivo je da emisiju spremite na svoje računalo kako biste mogli preslušavati pojedine dijelove, zaustavljati snimku i ponovno je pokretati.
Snimka je u MP3 formatu i otvorit će se u programu za preslušavanje koji je instaliran na vašem računalu (KMPlayer u mojem slučaju). Snimku možete snimiti na CD te je preslušavati na CD playeru.

slika5Preslušavajući emisiju od 15. ožujka, saznala sam zanimljiv podatak – postoji nešto što se zove Pravopisna diktatura! Uguglate li taj naziv, dobit ćete vrlo malo podataka: rasprave na dva foruma i zapis na Facebook stranici Radio Sljemena.

Vođena znatiželjom, poslala sam poruku e-pošte urednici emisije Anamariji Knezović Kaurić kako bih saznala više o ovoj itekako zanimljivoj akciji. Evo što ona kaže:

„Riječ je o jedinstvenom medijskom projektu na našem prostoru, prvom takve vrste u elektroničkim medijima uopće. Cilj mu je popularizirati standardni jezik i nagraditi znanje. U jednoipolsatnom druženju koje se, osim na Radio Sljemenu, prenosi i na programu Glasa Hrvatske (program za iseljenike), uz mnogo glazbe, naš stručni suradnik dr. Marko Alerić diktira desetak rečenica koje treba pravilno zapisati. Iako je u nazivu emisije pravopis, nakon druge emisije smo proširili opseg i na gramatiku pa dr. Alerić neke riječi ili sintagme namjerno čita pogrešno, a zadatak je to uočiti i ispraviti. Riječ je o najčešćim pogreškama i upitima o kojima govorimo u tjednoj emisiji „Hrvatski naš svagdašnji“ (ponedjeljkom u 13.30), tako da ne treba biti stručnjak da bi ih se uočilo. Diktati se šalju elektroničkom poštom na adresu hrvatski.sljeme@hrt.hr. Nakon diktata, koji se čita triput, „otvaramo“ telefone pa sami slušatelji ispravljaju pogreške i za to dobivaju nagradu – Pravopis Matice hrvatske. I ovoga puta glavna nagrada bit će putovanje, a imat ćemo i gramatike i pravopise Školske knjige, novi jezični savjetnik mr. Nives Opačić, Hrvatsko-engleski frazeološki rječnik… Namjerno inzistiramo da većina nagrada ima veze s jezikom. Sljedeća Pravopisna diktatura je u ponedjeljak 12. travnja od 13.30 do 15 sati.

Imate li sreće ili tehničkih mogućnosti da biste uhvatili signal Radio Sljemena, koji se ipak može slušati i preko interneta 🙂 na http://www.hrt.hr/index.php?id=hrt-uzivo, svakako se uključite u akciju. Ne možete li, sa svojim učenicima možete sudjelovati u tjednoj emisiji. Kako je to dijelom kontakt-emisija, odnosno mogu se postavljati pitanja telefonom ili e-poštom, zašto učenici ne bi sudjelovali u njenom nastajanju šaljući pitanja na koja ne znaju odgovore? Iako i mi možemo odgovoriti na njih, bit će im zanimljivije ako odgovore čuju na radiju (zato je dobro snimku imati na svom računalu, primjerice, radite li samo ujutro). Dr. Alerić daje jasne i jednostavne odgovore na konkretna pitanja i objašnjava pravilnu uporabu pojedinih riječi i izraza.

Zvuči zanimljivo, zar ne?

Govorimo hrvatski Prvog programa Hrvatskog radija

Druga emisija koja će biti zanimljiva učiteljima hrvatskoga jezika, ali i svima koji imaju pravopisne ili gramatičke nedoumice, je emisija Govorimo hrvatski na 1. programu Hrvatskoga radija.

Iz padajućeg izbornika Mreža na naslovnoj stranici HR na zahtjev odaberite Prvi program. U izborniku Naziv emisije odaberite Govorimo hrvatski.

slika6 
Naslovna stranica HR na zahtjev

Na stranici koja će se otvoriti pronađite snimke jezičnih savjeta iz emisije Govorimo hrvatski koju uređuje Smiljana Šunde. Bit će ih pet, a želite li doći do snimki unatrag godinu dana, otvorite izbornik Arhiv na naslovnoj stranici HR na zahtjev i pronađite snimke emisija poredane po datumima emitiranja (svaka ima u nazivu pojam o kojemu se govori).

slika7I evo nam materijala za nastavu: zašto ne bismo svaki sat jezika započeli jednim jezičnim savjetom? Svaki traje manje od 3 minute pa nam neće oduzeti puno vremena, može se spremiti na računalo, a osvježit će nastavu. Naravno, pretpostavimo da ćemo iz dostupnih materijala odabrati ono što će se poklapati sa sadržajem našeg sata.

Možemo s učenicima izvesti i mali projekt: zadati im zadatke koje će riješiti pomoću ovih materijala ili korištenjem materijala s Radio Sljemena. Mogućnosti su brojne, pogotovo za srednju školu.

Računalno nazivlje i engleski termini

Zbrka s računalnim nazivljem sveprisutna je tema. Kako se tehnika razvija svakodnevno, nastaje sve više proizvoda koje treba nekako i nazvati. Većina ih je s engleskog govornog područja i u tom originalnom obliku prodiru u sve jezike svijeta. Da bi se takve riječi odgovarajuće prevele, ponekad je potrebno duže vrijeme jer doslovni prijevodi često nisu dobri. Najveći problem u prevođenju stranih termina stvara višeznačnost hrvatskih riječi pa neki izrazi dugo ostanu u obliku u kakvom su i došli.

Često postoji i otpor iz informatičkih krugova u kojima je engleski jezik – materinji pa se lome koplja oko toga treba li internet pisati malim ili velikim slovom još i danas, nekoliko godina nakon što je pisanje te riječi objašnjeno.

  • Elektronski ili elektronički, Mail, Server, Internet, Internet – adresa, Davač Internet usluga, Feed back i mobbing, Life coach, Outsourcing, Open party, Educirati, Prime time, Involvirati, New look – nazivi su nekih od emisija u kojima se govori o značenju i pravilnoj ili nepravilnoj uporabi tih pojmova u svakodnevnom životu.
  • Tako u emisiji o mailu, dr. Milica Mihaljević objašnjava izgovor spomenute riječi i njen prijevod na hrvatski jezik. Koja je razlika između elektroničke pošte i elektroničke poruke? Elektronički ili elektronski? Ukoliko ne znate odgovor, poslušajte emisiju da biste ga saznali :-).
  • U emisiji Internet – adresa, dr. Mihaljević na jednostavan način tumači zašto niti jedna hrvatska riječ nije zamijenila riječ internet i kako se ona piše. Kako se pišu složenice i polusloženice s riječi internet u sebi, odnosno treba li ih zamijeniti spregom pridjev + imenica, možete saznati u emisiji od 21. srpnja 2009.
  • Server = posluživač, opsluživač, poslužitelj, opslužitelj, poslužnik ili opslužnik? Upišete li sve te riječi u Wordov dokument, jedino poslužitelj i poslužnik neće biti crveno podcrtane s obzirom na pravopis. Riječ server u engleskome je jeziku višeznačna, a i u hrvatskome ima široku lepezu značenja pa je, prema dobrom starom pravilu, treba prevesti. Međutim, koji termin odabrati? Kako riječi sa sufiksom –telj u hrvatskome jeziku obično označavaju vršitelja radnje, u obzir dolaze riječi poslužnik i posluživač. Koja će od njih prevagnuti, pokazat će vrijeme.
  • Engleskim se terminima u svakodnevnoj uporabi najviše bavi mr. Nives Opačić, autorica mnogih jezičnih savjetnika. Gdje pronaći točan prijevod riječi Life coach, zašto i kako je taj naziv ušao u uporabu u Hrvatskoj – možete saznati prelistate li niz različitih rječnika (nekad vam ni to neće biti dovoljno!) ili poslušate li emisiju od 9. travnja 2009. godine.

Zaključak

Znatiželjni i inovativni učitelji uvijek će tražiti načine kako osuvremeniti svoju nastavu. Pri tome će pribjegavati različitim metodama, strategijama, izvorima znanja ili trikovima kako bi učenike naveli na učenje i razmišljanje. Briga o jeziku također je dio rada svakog od nas. Iako su rasprave o jeziku česte i svatko „ima nešto za reći“, pogotovo o pravopisu, učenici se često osjećaju zbunjenima jer ne znaju što je propisano, a što predloženo, što je ispravno, a što pomodno. Govoriti o tome u frontalnom obliku rada, izgleda kao ona narodna Kroz jedno uho unutra, a kroz drugo van! jer praksa pokazuje da učenici slušaju samo ukoliko ih nešto zainteresira. Zašto u ovome slučaju to ne bi bio radio?

Za kraj ostavljam prekrasnu izjavu gospođe Knezović Kaurić: „Svaki put nas oduševe reakcije slušatelja koje su, najvećim dijelom, pozitivne. Posebno nam je drago što smo privukli mnogo mladih slušatelja koji nam, iz emisije u emisiju, razbijaju predrasude da jezik mladima nije važan.“

Važan je, itekako je važan, a svijest o važnosti vlastitog jezika, o jeziku kao nacionalnom identitetu, učenici moraju ponijeti iz škole i njegovati cijeli život, baš kao i svoj zavičajni govor.

„Partnerstvo za budućnost“ na poljski način

lidija

slika1 Partnerstwo dla Przyszłości, odnosno „Partnerstvo za budućnost“ naziv je poljske inačice programa „Suradnici u učenju“, Microsoftovog programa Partners in Learning.
Susret s Microsoftovim akademskim menadžerom Janom Polakom, Ph. D. iskoristili smo za razgovor o njihovim aktivnostima namijenjenim školama, učiteljima i učenicima.

Poljska ima oko 450 000 učitelja i oko 16 milijuna učenika pa je program Partners in Learning dočekan s velikim zanimanjem. Portal za učitelje (www.pdp.edu.pl) organiziran je prije četiri godine i središnje je mjesto za razmjenu informacija, obrazovnih sadržaja, komunikaciju i aktualne novosti. Na portalu su dostupni sadržaji namijenjeni inovativnim učiteljima, inovativnim učenicima te inovativnim školama. Uredništvo portala vodi brigu o organizaciji samog portala, a sadržaje većinom pripremaju učitelji. Portal ima oko 12 tisuća registriranih korisnika i bilježi prosječno 80 tisuća posjeta mjesečno.

Dijelovi portala organizirani su prema temama, primjerice astronomija, kemija, IT akademija za učitelje, programiranje (Logomocji), interaktivna škola itd.

slika2

slika3

slika4 Uz obrazovne sadržaje na portalu su dostupne i videosnimke konferencija iz područja obrazovanja. Te konferencije se prenose uživo, a njihove snimke je moguće pogledati i naknadno. Posebna zanimljivost „Partnerstva za budućnost“ su radijske emisije koje se emitiraju utorkom na poljskom radiju Katowice. U tim tridesetominutnim emisijama razgovara se o aktualnim događanjima iz područja obrazovanja, predstavljanju novi projekti, a gosti su učitelji, sveučilišni profesori, obrazovni stručnjaci pa i ministri. Radioemisije prati prosječno 150 000 slušatelja, a snimke svih emisija dostupne su na portalu.

Najnoviji projekt „Partnerstva za budućnost“ je obrazovanje poljske djece koja ne žive u Poljskoj. Za njih će se pomoću Live Meetinga organizirati nastava na poljskom jeziku.

Poljski portal za učitelje na zanimljiv je način objedinio tehnologije radija, televizije (videa) i interneta iskoristivši njihove različite prednosti te tako omogućio da aktivnosti „Partnerstva za budućnost“ dospiju do vrlo širokog kruga korisnika.

Pozivamo vas da i sami zavirite na portal te da pogledajte razgovor s Janom Polakom, Ph.D.

Microsoft Office OneNote 2007

marko_dr

Uvod

Svakodnevno se susrećemo sa sve većim brojem informacija koje je potrebno skupiti u obliku bilješki ili u nekoj složenijoj formi prije nego ih prenesemo u digitalni oblik ili složeni dokument. Da bismo na brz i efikasan način obuhvatili sve potrebne informacije, nije nam više dovoljan komad papira.

Danas ne govorimo samo o pisanim bilješkama – tu su videoisječci, fotografije, zvučni zapisi, isječci s internetskih stranica, tablice… Zahtjevi su sve veći, sadržaji sve različitiji i složeniji, a površina papira više ne može prihvatiti toliko informacija, uz preduvjet da nakon bilježenja na papir ostanu dovoljno dobro strukturirane i nadohvat ruke kako bi njihov prijenos u neki digitalni oblik (dokument) bio jasan i jednostavan.

S druge strane, digitalno doba i era računala nam preko računalnih programa nude niz alata koje možemo koristiti za skupljanje bilješki i informacija, no i tu se suočavamo s nekoliko izazova: s jednostavnošću skupljanja informacija, okupljanjem bilježaka i multimedijalnih sadržaja na jednom mjestu, jednostavnošću njihovog pretraživanja, brzim spremanjem, formatiranjem teksta i sadržaja te dostupnošću i jednostavnošću organizacije sakupljenih informacija.

Da bismo okupili sve željene informacije, obično koristimo nekoliko standardnih alata (tekstni procesor, tablični kalkulator itd.) što nam i ne donosi neki značajan napredak u odnosu na klasični način, a da ne govorimo o istovremenoj preglednosti i jednostavnom dostupu do tih informacija… Ukoliko pripadate skupini ljudi koji vole voditi bilješke i skupljati informacije, u konačnici se često suočavate s istim izazovima: kamo ste točno napisali tu bilješku (na koji blok, komad papira ili stranicu u nekom pisanom dokumentu koji vam je u tom trenutku bio na raspolaganju), jeste li je prenijeli u digitalni oblik (jer volite sve informacije držati u računalu – i iz tih bilješki obično stvarate neke dokumente na računalu) i onaj najgori scenarij – gdje sam zapisao/la onaj broj telefona?!

Sve te izazove na elegantan način možete premostiti i riješiti onog dana kada na računalo instalirate Microsoftov Office OneNote i počnete ga aktivno koristiti za praćenje i vođenje jednostavnih bilješki, skupljanje informacija, kod istraživanja i pripreme za složenu dokumentaciju, za pripremu za sastanke, prezentacije i predavanja pa čak i za privatne potrebe.

Što je Microsoft Office OneNote2007?

OneNote 2007 je napredna i prilagodljiva digitalna bilježnica koja ugrađenim mogućnostima omogućava jednostavnu i preglednu organizaciju bilježaka i informacija obogaćenih dodacima koje je inače izuzetno teško okupiti na jednom mjestu – moguće je obuhvatiti tekst, dijelove mrežnih stranica, dokumente, slike, zvučne zapise i videoisječke te pretraživanjem vrlo brzo doći do traženih rezultata. Više… (na engleskom)

OneNote 2007 dolazi kao dio paketa Microsoft Office 2007, a predstavlja aplikaciju koja u potpunosti može zamijeniti dosadašnje rješenje za pohranu i vođenje različitih bilješki. S obzirom da je odnedavno dostupan učiteljima i nastavnicima diljem Hrvatske, preporuča se upoznavanje s ovom tehnologijom i njeno korištenje u obrazovanju jer su mogućnosti primjene OneNotea 2007 u nastavi mnogostruke.

Od sličnih se proizvoda za vođenje i organizaciju bilješki razlikuje po mogućnostima dodavanja multimedije, odnosno zvučnih i slikovnih bilješki, ali i videodatoteka direktno u bilježnicu. O čitavom nizu prednosti i pogodnosti koje donosi OneNote 2007 možete čitati ovdje.

Ukratko o povijesti i dostupnost OneNotea 2007

OneNote se prvi put na tržištu pojavio kao inačica 2003 u sklopu paketa Microsoft Office 2003. Od tada je postao standardni alat koji dolazi s određenim Officeovim paketima, a u hrvatskim inačicama Officeovog 2007 paketa dolazi u sklopu paketa Microsoft Office Home and Student 2007 te Microsoft Office Enterprisea 2007 koji je dostupan na stranicama Centra za preuzimanje Microsoftovih računalnih programa za škole u Republici Hrvatskoj. Naravno, moguće ga je nabaviti i kao zaseban program, bez kupnje cijelog Office paketa.

Integracija OneNotea

Ono u čemu je OneNote posebno dobar je posebno označavanje (tagovi), brzo pretraživanje spremljenih bilješki i povezivanje s drugim alatima iz paketa Office 2007 (primjerice, kod Outlooka 2007 je to upravljanje zadacima, a kod Internet Explorera 8 slanje otvorenih stranica direktno u OneNote). Dobra mogućnost ovog programa je i dijeljenje bilježnica – mogućnost koja dopušta da više osoba mijenja sadržaj jedne bilježnice.

Zašto OneNote koristiti u nastavi?

Zamislite koliko korisnih stvari dnevno čujete, zapišete na komad papira, a kasnije taj list zagubite među hrpom ostalih papira. Koliko vam se puta dogodilo da vam je učenik u tijeku nastave postavio pitanje, a vi među bilješkama niste mogli pronaći odgovor? Jeste li ikada zaboravili ponijeti rokovnik ili knjigu na nastavu te cijeli dan bili dezorijentirani? Jeste li razmišljali koliko bi vam bilo lakše i preglednije imati sve informacije na jednom mjestu i još im k tome pristupiti u bilo koje doba dana s bilo kojeg mjesta?

OneNote je onda rješenje ta vas. To je odlična digitalna bilježnica u koju možete pohranjivati sve informacije. Količina informacija za pohranu je ogromna, uvijek se jednostavno možete prebaciti na novu kategoriju, odnosno novu stranicu. Moderna je zamjena za običnu papirnatu bilježnicu koju ste prisiljeni spremiti na dno ormara kada je popunjena. Umjesto da na nastavu nosite desetak bilježnica, dovoljan je samo jedan OneNote sa svim informacijama koje su vam potrebne, i privatnim i onim koje su vam potrebne kako biste mogli držati kvalitetna predavanja svojim učenicima.

Prilikom održavanja nastave možete direktno unositi bilješke u OneNote (više…) te ih kasnije proučiti i pripremiti se za sljedeći dan. Prednost OneNotea je da omogućuje i pohranu slika pa nećete morati koristiti više programa, nego će i dalje sve biti na jednom mjestu. OneNote sadrži i kalkulator (više…) te alate za crtanje. U bilo kojem trenutku možete dodatno izmijeniti, odnosno podcrtati neku bilješku te ju označiti kao važnu.

OneNote kao digitalni imenik ili portfolio

Učitelj ili nastavnik može OneNote koristiti i kao svojevrsnu zamjenu za imenik, odnosno sve informacije o učenicima i nastavi pohraniti na jedno mjesto. Svaki nastavnik predaje gradivo većem broju učenika pa tako u OneNoteu može otvoriti veći broj stranica za svakog učenika posebno kako bi se o svakome unijele sve potrebne informacije.

Ukoliko vaši učenici rade zajedno na određenom projektu, možete otvoriti zajednički, odnosno dijeljeni OneNote (više…) kako bi svi istovremeno mogli unositi svoje podatke. Ponekad je poprilično teško sastavljati posebne zadatke za svakog učenika te ih ispisivati i na kraju fotokopirati i dijeliti. Ovako na jednostavan način svim učenicama omogućujete pristupanje zadaći ili projektu od kuće te nesmetani rad u stvarnom vremenu na zajedničkom projektu. Time učenici dobivaju mogućnost prilagodbe u radu, a i vama će biti lakše pretraživati i pregledavati njihove uratke. Naravno, u isto vrijeme možete učenicima ostavljati bilješke čime ste zadovoljni ili nezadovoljni u njihovom radu te ih usmjeriti na pravi put. OneNote omogućava razmjenu poruka u stvarnom vremenu, a s učenicima možete raditi i na daljinu: ako je neki učenik bio bolestan te nije mogao prisustvovati nastavi, možete mu poslati bilješke koje ste tog dana zabilježili na nastavi.

Imate li u razredu 30 učenika, možete otvoriti i 30 stranica u dijeljenom OneNoteu te svaki od njih ima pravo unošenja, uređivanja i mijenjanja vlastitih podataka. Budući da je moguće mijenjati poredak stranica, zadaće se mogu grupirati po abecedi, tipovima zadataka ili prema ocjenama (više…). Kada pregledate zadaće i ocijenite ih, s lakoćom ćete ažurirati podatke te je svim učenicima vidljivo koje su njihove ocjene ili što moraju prepraviti. Nakon zajedničkog rada svi se prikupljeni podaci jednostavno mogu prebaciti u jedan posebni dokument koji kasnije opet možete koristiti kao podsjetnik za nastavu ili primjer sljedećim generacijama učenika, možete ga iznova mijenjati, dijeliti s nekim drugim učenicama ovisno o potrebama.

OneNote nudi i nekoliko predložaka, primjerice, osobnu bilježnicu, bilježnicu istraživanja ili radnu bilježnicu te tako na jednostavan način svoju digitalnu bilježnicu možete prilagođavati potrebama nastave. Ako učenicima zadajete neki zadatak, otvorit ćete im dijeljenu radnu bilježnicu, a ako svi rade na određenom projektu, bilježnicu istraživanja u koju osim teksta i vlastitih bilježaka mogu ubacivati i fotografije koje su pronašli na internetu ili sami fotografirali, gotove članke, dijelove teksta ili slike iz Worda, PowerPointa (više…), Excela, zvuk, videoisječke, poveznice i ostale bitne materijale za projekt. Svim informacija lako je pristupiti jer OneNote omogućava i pretraživanje željenih pojmova i teksta sa slika koje su učenici priložili svom projektu. Njihove zadaće naknadno možete mijenjati ako koristite prikupljene materijale za neki sljedeći projekt, objavljivati na blogu, prebacivati u Word ili pdf oblik.

Zaključak – Zašto koristiti OneNote?

Posao nastavnika je kompliciran i težak, no može se rasteretiti upotrebom OneNote koji olakšava nastavni proces jer učenicima omogućuje jednostavnije istraživanje na internetu i prikupljanje informacija koje se kasnije čuvaju na jednom mjestu (više…). Vlastite bilješke za vrijeme nastave, sjednica ili roditeljskih sastanaka mogu se stvarati brzo i jednostavno te im je moguće pristupiti u bilo koje vrijeme. Lakše je i nadzirati učenike i pratiti njihov rad, ostavljati komentare na njihove zadaće, potaknuti ih da budu marljiviji, da dijele stečena iskustva s ostalima, dijeliti s njima nastavne materijale ili primiti prijedloge i ideje. OneNote pomaže i izvan nastave jer omogućava spremanje ideja ili bilješki koje su potrebne za pripremu nastave, raznih školskih i izvannastavnih događanja, sjednica, izleta. Čak možete napraviti foto album učenika te ga podijeliti s njima, a oni mogu dodavati vlastite komentare ili vlastite slike.

Puno je argumenata zašto koristiti i vrlo je malo razloga zašto ne koristiti OneNote. Nakon dugogodišnje prakse njegovog korištenja, zapravo trenutno ne mogu navesti niti jedan održivi razlog zašto ga ne bih koristio!

Naravno da vam korištenje OneNotea neće promijeniti život iz temelja, ali bi vam svakako moglo pomoći u kvalitetnom i učinkovitom upravljanju i organizaciji bilježaka i skupljenih informacija. Koliko, u kojoj mjeri i na koji način ćete koristiti OneNote, ponajviše ovisi o vama samima.

Probajte u praksi – zarazno je!

Više informacija

Wikipedia

Office Online:

Youtube:

Ostalo:

eTwinning i radionice profesionalnog razvoja

agencija

Sredinom prošle godine hrvatski su nastavnici dobili mogućnost sudjelovanja na portalu www.eTwinning.net .

Portal služi online suradnji učitelja i nastavnika i njihovih razreda s kolegama iz cijele Europe. Postupak prijave vrlo je jednostavan i kratak, a nakon registracije niste obavezni odmah započeti suradnju. Možete pretraživati portal i pratiti kako vaši europski kolege surađuju te se priključiti projektu ili započeti svoj vlastiti kada budete spremni.

Portal eTwinning nudi platforme za raspravu i razmjenu uradaka s partnerima poput Twinbloga i Twinspacea gdje i svoje učenike možete pozvati na sudjelovanje, primjerice, na chat (čavrljanje) s njihovim europskim kolegama.

Ovo je izvrstan alat za učenje jezika i IKT-a na „bezbolan“ način, kroz druženje i suradnju, a učitelji i nastavnici najčešće svoje projektne aktivnosti prilagođavaju kurikulumu, tako da im eTwinning nije dodatna obaveza, već pomoć u redovnoj nastavi.

Učitelji i nastavnici koji sudjeluju na portalu imaju i mogućnost sudjelovanja na Learning eventima, online tečajevima u trajanju oko desetak dana.

Isto tako, od ove godine hrvatski članovi eTwinninga mogu se prijavljivati i za aktivnost Professional Development Workshops (PDW), tj. Radionice profesionalnog razvoja. Riječ je o radionicama u trajanju od dva do tri dana gdje se uči i raspravlja o rješavanju određenih pitanja preko međunarodne, online suradnje. Radionice organiziraju zemlje koje sudjeluju u eTwinningu, a financijsku podršku za svoje sudjelovanje možete tražiti od Agencije za mobilnost i programe EU. Više o uvjetima financiranja, prijavi na radionice te popis radionica možete pročitati na stranicama Agencije. Prva radionica održala se Göteborgu i bila je namijenjena ravnateljima, a slijedi radionica na temu manjina i inkluzije koja će se održati u Portugalu.

Prijavite se i vi na portal eTwinning i iskoristite IKT alate za međunarodnu suradnju u nastavi.

Narodne knjižnice u funkciji cjeloživotnog učenja – iz newslettera AMPEU

agencija

Poštovani nastavnici,

donosimo vam iskustvo knjižničarke Dijane Sabolović-Krajine koja je primila financijsku potporu Agencije za mobilnost i programe EU kroz potprogram Grundtvig te dodatna sredstva od njemačkog Društva knjižničara kako bi učila od svojih europskih kolega. Gospođa Sabolović-Krajina posjetila je četiri njemačke knjižnice u tjedan dana. Ovaj članak dio je newslettera Agencije.

Kako biste bili redovito informirani o mogućnostima koje su vam dostupne, ostavite svoje podatke na stranici Agencije.

Narodne knjižnice u funkciji cjeloživotnog učenja

U pet radnih dana posjetila sam knjižnice u Stuttgartu i okolnim gradovima – Ulmu, Freibergu (Neckar), Ludwigsburgu i Karlsruheu. Promatrala sam rad u deset knjižnica, a vrijedna saznanja stekla sam u razgovorima s dvadesetak knjižničara. Prvenstveno su me zanimali načini njihovog rada u suočavanju s izazovima suvremenoga društva u području cjeloživotnog učenja (posebice odraslih) i knjižnične organizacije.

P6165780 P6165792 P6165793

Svrha posjeta je prenijeti stečena saznanja zainteresiranim kolegama knjižničarima u Hrvatskoj, javnosti općenito te ih P6165797primijeniti u radu knjižice u kojoj radim kao ravnateljica. Knjižnice koje sam posjetila provode cjeloživotno učenje osiguravajući ponajprije pristup informacijama, knjigama i ostalim medijima za svaku dob i svaki dio života, formalno i neformalno učenje i razonodu. Glavna im je zadaća izgradnja i ponuda kvalitetnih knjižničnih zbirki multimedijalne građe – knjiga, časopisa, zvučnih knjiga, glazbenih CD-ova, filmova na DVD-ima te njihova organizacija u prostoru tako da se potiče „učenje svim čulima” (knjižnice kao mjesta inspiracije i poticaja). Uz to, velika se pozornost posvećuje animacijsko-obrazovnim programima koji promiču čitanje i pismenost od najranije dobi s naglaskom na informatičkoj i informacijskoj pismenosti. Gradska knjižnica Stuttgart slovi kao vodeća narodna knjižnica u Njemačkoj u strateškom usmjerenju na poticanje cjeloživotnog učenja u najširem smislu (formalnom i neformalnom). Jezgra te orijentacije je motivacija na čitanje i samostalno traženje informacija, tj. poučavanje kako učiti od najranije dobi. Ova knjižnica djeluje kao institucija informacija i znanja koja podupire cjeloživotno učenje, a ujedno ne zanemaruje svoju kulturnu zadaću – most je između kulture i obrazovanja. Uz mnogobrojne programe za djecu i mlade, nudi lepezu programa koji podupiru cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih – središnja gradska knjižnica podupire znanstveno i književno obrazovanje odraslih, glazbena knjižnica obrazovanje odraslih u glazbi, grafoteka obrazovanje u suvremenoj umjetnosti, mediateka obrazovanje o korištenju raznih medija kako bi se došlo do savjeta i informacija, knjižnični ogranci na gradskoj periferiji podupiru socijalnu inkluziju, posebice imigranata – bliski su svakodnevnom životu i svakodnevnim potrebama građana (npr. tečajevi njemačkog u knjižnici, književni caféi za žene, radionice za učitelje i vrtićke odgajatelja i dr.).

P6165795

Za razliku od tradicionalnog knjižničara koji razmišlja kako pohraniti građu, moderni knjižničar pomaže korisnicima kako se orijentirati među medijima i informacijama – ne u pedagoškom, nego u informacijskom smislu te im pomoći da u tome budu samostalni. Glavna orijentacija je multimedijski pristup učenju za djecu, škole i odrasle, a moderna tehnologija je medij za dostizanje cilja – dobiti informaciju i učiti.

Udruga „Mladi informatičari Strahoninca“ (MIS)

 MIS

Udruga „Mladi informatičari Strahoninca“ (MIS) registrirana je u rujnu 2004. godine po modelu udruga koje djeluju u sklopu tehničke kulture. Time je stekla članstvo u Zajednici tehničke kulture Međimurske županije (ZTKMŽ), a iduće godine postaje punopravna članica Hrvatskog saveza informatičara (HSIN-a).

slika1

Jedan od ključnih razloga za osnivanje udruge je briga za mlade informatičare, ali udruga stvara i preduvjete proširenju svoje djelatnosti te time izravno pridonosi bogatstvu društvenih događanja u svome mjestu i županiji. Glavni „aduti“ kojima MIS raspolaže u privlačenju velikog broja školske omladine su popularnost i propulzivnost djelatnosti kojom se bavi te dostupnost relativno skupe opreme jer je pristup znanju iz područja informacijsko-komunikacijskih znanosti svakom mlađem članu društva garancija bolje budućnosti. Svoje djelovanje udruga uvelike usmjerava i na informatičku pismenost odraslih radi što uspješnije integracije u Europsku zajednicu.

Glavna zadaća i ciljevi udruge sastoje se u obrazovanju i odgoju mladeži, ali se udruga bavi i srodnim djelatnostima:

  • izradili smo mrežnu stranicu Općine Strahoninec i mrežne stranice „Zajednice tehničke kulture Međimurske županije“ čime su stvoreni preduvjeti promoviranja rada naše udruge,
  • šestu godinu zaredom informatički opismenjujemo građane,
  • u odgojnom djelovanju posebnu pažnju posvećujemo poboljšanju komunikacijskih sposobnosti i kulturi ophođenja u komunikaciji,
  • pažnju usmjeravamo prema internetu kao izvoru informacija i znanja te prema računalu kao stroju koji zamjenjuje velik dio pomagala koje je čovjek izmislio kako bi si olakšao život,
  • veliki značaj pridajemo brizi o zaštiti autorskih djela – softveru (računalnim programima ili aplikacijama) pa su sva računala MIS-a opremljena legalnim licencama.

Projekti i financiranje

Zahvaljujući transparentnom radu, profesionalizmu i idejama, naše su projekte prepoznale mnoge institucije. Microsoft je za rad s djecom i mladima donirao računalne programe u vrijednosti oko 46.000,00 $ (USD), radne materijale te manje poklone djeci za motivaciju u radu.

MIS je svojim projektima dao doprinos budućoj izgradnji društvenog centra u sklopu projekta „Multimedijalni centar“ koji je kandidirao Ministarstvu kulture. Udruga ostvaruje donacije od Općine Strahoninec, kao članica Zajednice tehničke kulture Međimurske županije, zahvaljujući projektima Ministarstva kulture (projekt „Promocija kulture putem interneta“), a posebnost je projekt „Škola mladih programera“ – jedinstveni projekt u našoj županiji namijenjen djeci od 3. razreda osnovne škole do 4. razreda srednje škole. Projekt donacijama potpomažu Ministarstvo obrazovanja, prosvjete i športa te Međimurska županija. Od medijskih sponzora valja spomenuti list Međimurje i Radio 1.

slika2

2007. godine djelovanje iz škole premještamo u prostorije Općine Strahoninec. Od tada se naše djelovanje širi na cijelo područje Međimurske županije što potvrđuje i povećanje članova. Uvjeti rada su znatno teži nego u školi, ali se našim radom, projektima te suradnjom s udrugom „MIK“ (Međimurski informatičku klub) oprema mobilna učionica s 15 vrhunskih prijenosnih računala kako bi se djeci pružila što veća kvaliteta u radu. U projekt „Škola mladih programera“ učlanjuje se sve više djece iz cijelog Međimurja.

Informatička natjecanja

Udruga svoju kvalitetu potvrđuje i slanjem djece na informatička natjecanja i to u najjačim kategorijama. Na informatičkom natjecanju učenika međimurskih škola MESAP 2008 tim od 3 učenika naše udruge (David Krištofić, Robert Kocijan i Marin Drabić) osvaja prvo mjesto i za nagradu dobiva novo računalo koje MIS donira OŠ Strahoninec. Te iste godine udruga šalje 5 učenika na županijsko natjecanje (učenica Ružica Juras osvaja 1. mjesto u kategoriji 6. razreda u programskom jeziku BASIC, a Robert Kocijan 3. mjesto u istoj kategoriji).

2009. godine dvoje učenika/članova na županijskom natjecanju u informatici osvajaju prva mjesta u svojim kategorijama (Karlo Kovačić učenik 4. razreda OŠ u kategoriji 5. razreda u programskom jeziku BASIC te Marin Drabić u kategoriji 7. razreda u programskom jeziku PASCAL). Članovi udruge se natječu i na Hrvatskom otvorenom natjecanju informatičara (HONI) te na taj način skupljaju nove ideje i iskustva.

slika3

Ostale aktivnosti

Udruga se uključuje i u Microsoftove projekte poput „Live@EDU“ i „DreamSpark“, a u suradnji s Međimurskim informatičkim klubom, Hrvatskom zajednicom tehničke kulture i Zajednicom tehničke kulture Međimurske županije u Općini Strahoninec 2008. godine otvara podružnicu ECDL testnog centra gdje svi zainteresirani mogu položiti ispite iz programa „ECDL Osnovni“ i „ECDL Expert“. Udruga u svojim redovima ima certificirane predavače i ispitivače te se dobivaju diploma i indeks koji se vrjednuju u više od 150 zemalja svijeta.

slika4 U 2010. godini udruga broji 40-tak djece i 20-tak odraslih članova. Gotovo tridesetero je djece tijekom cijele godine uključeno u besplatne informatičke tečajeve u kojima stječu vrhunska znanja prema svojoj dobi i mogućnosti iz programiranja u BASIC-u i PASCAL-u. Uče raditi i s alatima Microsoftovog Visual Studija korištenjem programskog jezika C# u izradi „Windows Presentation Foundation“, s alatima iz Expressiona (Design, Web i Blend), izrađuju klijentske internetske stranice u HTML-u uz JavaScript kodiranje te serverske stranice korištenjem PHP i ASP.net jezika, raditi u operacijskom sustavu Linux, s grafičkim alatima…

No, rad udruge nije usmjeren samo na učenje pa odrasli članovi za djecu organiziraju druženja popularno nazvana „GameParty“ i „LanParty“. Naši su članovi u srednjim školama izvrsni u informatičkom znanju, a mi smo uvjereni da će u budućnosti biti korak ispred drugih te tako steći boljitak za sebe i našu zajednicu.

Za kvalitetan rad neophodan je stručni kadar, prostor (učionica) i kvalitetna oprema. Nadamo se da će se san o učinonici ostvariti gradnjom društvenog centra Općine Strahoninec čime bi se ostvarila mogućnost stalnog pristupa informatičkoj opremi za mlađe, ali i starije članove udruge. U budućnosti udruga MIS svoju opstojnost vidi u suradnji sa svim članovima lokalne zajednice, ali i šire.

mis

potpis

Microsoft Producer for PowerPoint 2007

darko-jurekovic

Nastavnici i učitelji koji su koristili Microsoftov Producer for PowerPoint 2003 vjerojatno su primijetili kako taj praktični i popularni program ne surađuje baš najbolje s novim inačicama Microsoftovih proizvoda, posebice s Office PowerPointom 2007 te s Internet Explorerom 8. Te nedostatke (kojima je, usput budi rečeno, uzrok bio u promjeni datotečnog formata koji se dogodio izlaskom paketa Microsoft Office 2007) otklanja Microsoft Producer for PowerPoint 2007 čiju beta inačicu zainteresirani učitelji i nastavnici u Hrvatskoj mogu preuzeti sa stranica: https://connect.microsoft.com, uz prijavu s vlastitim Live ID korisničkim računom (podaci koje koristite za pristup zajednici ”Suradnici u učenju”). Ako još nemate svoj Live ID predlažemo da se registrirate na portalu  pa zatim nastavite s postupkom preuzimanja nove inačice Producera.

Nadamo se da ćete se lako snaći slijedeći korake u stripu:

1. Ekran koji korisnici dobivaju na stranicama nakon prijave s Live ID-om:

slika1

2. Izaberite CONNECTION DIRECTORY:

slika2

3. Između ponuđenih rubrika izaberite OFFICE:

slika3

4. U sljedećem koraku dobivate mogućnost izbora programa Producer for PowerPoint 2007 Beta:

slika4

5. Za preuzimanje odaberite Downloads i uživajte u radu:

slika5

Obilježavanje dana matematičkih konstanti e i p

marina_mirkovic

Učenici Tehničke škole u Požegi, kao i učenici velikog broja škola u Republici Hrvatskoj, posljednjih godina obilježavaju Dan broja p. Običaj se proširio iz škola zapadnog dijela svijeta gdje se datum piše u obliku m.dd, stoga je najjednostavnija aproksimacija broja p: 3.14. Posebno značajan trenutak u danu je 1 sat i 59 minuta (ujutro ili poslije podne) jer tada broj izgleda: 3.14 1 59 što je približno broju p u 5 znamenki. 

Slika1Pi ili p je matematička konstanta, danas široko primjenjivana u matematici i fizici. Njena približna vrijednost je 3,14159, a definira se kao odnos opsega i promjera kruga.

14. ožujka se među matematičarima i fizičarima pokreću različite aktivnosti pa je tako bilo i Tehničkoj školi u Požegi. Matematička je grupa pod vodstvom profesora Radoice Popovića pripremila prigodnu izložbu, a dodatni razlog slavlju je činjenica da je fizičar Albert Einstein rođen 14. ožujka 1879. u Ulmu (Njemačka). Konstanta p spominje se i kao Arhimedova konstanta ili Ludolfov broj.

Slika 1. Prigodni pano povodom Dana broja p u Tehničkoj školi Požega

 

Slika2Mnogi su učenici pokušali zapamtiti i izreći što više znamenki broja p, smišljali i izrađivali prigodne plakate.

Prema proceduri o obilježavanju Dana broja p, Tehnička škola u Požegi je na poticaj profesora Popovića 2007. godine prva u svijetu proslavila Dan broja e, a tako je bilo i ove godine, 7. veljače. Broj e, još nazvan Eulerov broj ili Napierova konstanta, je baza prirodnog logaritma i jedan je od najznačajnijih brojeva u današnjoj matematici čija približna vrijednost iznosi 2.71828.

Slika 2. Plakati broja p

Slika3
Slika 3. Proslava Dana broja e u Tehničkoj školi Požega

Povodom Dana broja e cijela škola je bila u njegovom znaku, a iz mnogobrojnih su panoa i izložaka učenici na zanimljiv način mogli naučiti mnogo o njemu, njegovoj matematičkoj povijesti i uporabi. Zbivanja su se mogla pratiti i na Facebook grupi e-day 7.2.

Slika4
Slika 4. Učenici Tehničke škole Požega s prigodnim majicama povodom Dana broja e

Vezu broja e i p prikazuje jedan od najljepših teorema u matematici, Eulerov identitet, ponekad nazvan i Eulerova jednadžba.

clip_image002Eulerov identitet mnogi matematičari smatraju izuzetnim jer na jednostavan način povezuje tri osnovne matematičke operacije (zbrajanje, množenje i potenciranje) te povezuje čak pet temeljnih matematičkih konstanti i to brojeve 0, 1, p, e i imaginarni broj i. Svaka od tih konstanti na poseban je način temeljna u teoriji brojeva, geometriji i trigonometriji, statistici, području kompleksnih brojeva i drugdje.

Raduje nas učeničko promoviranje matematike kao znanosti koja se nalazi u segmentima svakodnevnog života.

S matematikom se je povezala i glazba pa učenici mogu zapjevati i slaviti broj p prigodnim pjesmama. Tekstove pjesama napisao je LaVern Christianson, nastavnik matematike iz grada Windom u Minnesoti (SAD).

Happy Pi Day (izvodi se na melodiju „Happy Birthday“)

Happy Pi day to you,
Happy Pi day to you,
Happy Pi day everybody,
Happy Pi day to you.

Oh, Number Pi (izvodi se na melodiju „Oh, Christmas Tree“)

Oh, number Pi

Oh, number Pi
Your digits are unending,
Oh, number Pi
Oh, number Pi
No pattern are you sending.
You’re three point one four one five nine,
And even more if we had time,
Oh, number Pi
Oh, number Pi
For circle lengths unbending.

Oh, number Pi
Oh, number Pi
You are a number very sweet,
Oh, number Pi
Oh, number Pi
Your uses are so very neat.
There’s 2 Pi r and Pi r squared,
A half a circle and you’re there,
Oh, number Pi
Oh, number Pi
We know that Pi’s a tasty treat.

Pi Day Song (izvodi sa na melodiju „Jingle Bells“)

Circles in the snow,
Around and round we go.
How far did we have to run?
Diameter times pi!

Pi day songs
All day long.
Oh, what fun it is,
To sing a jolly pi day song
in a fun math class
like this.

Projekti – kako ih pokrenuti?

natalija_stjepanek  

Krajem siječnja u Osijeku je za voditelje županijskih stručnih vijeća iz informatike/računalstva i fizike u sklopu regionalnog međupredmetnog stručnog usavršavanja organizirana radionica Upravljanje školskim projektima. Radionicu su, unutar teme Organizacija projekata i primjena u nastavi, organizirale Viktorija Hržica, viša savjetnica za informatiku i računalstvo i Nataša Šimić, viša savjetnica za fiziku, a voditelj je bio gospodin Darko Jureković, predstavnik Microsofta Hrvatska.

Tema upravljanja projektima prilagođena je potrebama nastavnika pa je uvodni dio bio posvećen podjeli projekata u kojima mogu sudjelovati nastavnici te su tako projekti podijeljeni na one u kojima sudjeluje tim ljudi i one u kojima sudjeluje jedan nastavnik.

Predavanje je obuhvatilo sve faze u upravljanju projektima, a neke od njih obrađene su na konkretnim primjerima – Projekt zimske škole informatike i Projekt zimske škole fizike.

Fazu pokretanja projekta na praktičnom primjeru Zimske škole informatike razradili smo na sljedeći način:

    • Zimska škola je radionica za učenike koja traje određen broj dana (5 dana) s ciljem obrazovanja i druženja učenika u vrijeme zimskih praznika.
    • Obuhvaća područje koje je dopuna nastavnim sadržajima predmeta, a atraktivno je i učenicima zanimljivo. Gradivo je vezano uz plan i program, ali je izbornog sadržaja.
    • Svrha projekta je razviti vještine za samostalan i praktičan rad, komunikacijske i prezentacijske vještine.
    • Projekt uključuje zainteresirane učenike 7. i 8. razreda osnovne škole te 1. i 2. razreda srednje škole, od 12. do 17. godine.
    • Zimska škola uključuje do 20 učenika koji plaćaju kotizaciju od 50 kn. Predavači su istaknuti stručnjaci iz predmetnog područja.
    • Na kraju projekta potrebno je procijeniti uspješnost projekta – praktičnim radom učenika, listićima procjene i anketama za učenike i nastavnike. Mjerljivost uspješnosti projekta moguća je i zahvaljujući broju prijavljenih i prisutnih učenika, procjenom znanja i vještina koje su učenici stekli i slično.

Prilikom izrađivanja opsega posla potrebno je napisati aktivnosti koje će se napraviti i koje se neće da bi se izbjegli aktivnosti za koje nemamo resurse pa je opseg projekta s obzirom na prethodno opisani cilj:

Što je dio opsega za Zimsku školu informatike?

Oprema, predavači, obavijest školama, prostor, određivanje vremena, osigurati okrjepu, alate za rad i materijale za učenike: skripte, CD, plakati za promidžbu, obavijest medijima, osigurati nagrade za završni rad i poklon-vrećice za sudionike, osigurati dežurstva pomoćnog osoblja, priprema potvrda o sudjelovanju – predavačima i učenicima, osigurati mrežnu stranicu za online praćenje aktivnosti.

Što nije dio opsega?

Ne možemo primiti više učenika od unaprijed dogovorenog broja, nećemo dežurati izvan određenog vremena, nećemo popravljati računala, nema probijanja satnice, polaznici ne mogu donositi vlastita računala, nećemo raditi teme izvan plana i programa, nema naknadnog uključivanja učenika, ne radimo s učenicima koji nemaju potrebna predznanja.

Važno je naglasiti da, ukoliko dođe do izmjene opsega, u projektu treba uskladiti vrijeme, troškove i kvalitetu prema trokutu prilagodbe što znači da promjena jedne veličine uzrokuje promjenu ostalih. Poslove koje smo naveli možemo podijeliti u nekoliko cjelina: logistika, sadržaj, informiranje i komuniciranje, administrativna potpora, organizacija i management te kontrola.

Poslove smo podijelili na sljedeći način:

  1. Logistika
    1. Osiguranje odgovarajućeg prostora, opreme, programa
    2. Kontrola ispravnosti opreme i prostora
    3. Osigurati prostor za okrjepu
    4. Osigurati dobavljača za jelo i piće
    5. Nabaviti čaše, salvete i slično
    6. Osigurati poklone i nagrade
    7. Osigurati dežurstvo pomoćnog osoblja
  1. Sadržaj
    1. Osigurati predavače
    2. Odrediti tijek aktivnosti (hodogram, program, dnevni red)
    3. Odlučiti o planu programa i temama
    4. Razraditi plan radionica
    5. Pripremiti materijale za učenike (CD, skripta)
  1. Informiranje i komuniciranje
    1. Izrada promidžbenih plakata
    2. Sastavljanje pisma obavijesti
    3. Pisanje e-pošte, obavljanje telefonskih razgovora
    4. Priprema ankete i listića procjene
    5. Predaja oglasa i komunikacija s medijima
    6. Izrada biltena
    7. Stvaranje mrežne stranice
    8. Izrada priznanja o sudjelovanju učenicima i voditeljima
  1. Administrativna potpora
    1. Nabavka potrošnog materijala
    2. Prikupljanje kotizacija
    3. Izrada ugovora o djelu
    4. Uplata novčanih sredstava
    5. Izdavanje računa
    6. Plaćanje dobavljačima
  1. Organizacija i management
    1. Organizacija sastanaka
    2. Vođenje projektne dokumentacije
    3. Praćenje aktivnosti pojedinih dijelova tima
    4. Usklađivanje aktivnosti
    5. Konsolidiranje izvještaja
    6. Komunikacija sa sponzorima
    7. Revizija budžeta
  1. Kontrola
    1. Usporedba plana i realizacije barem jednom tjedno
    2. Izvještavanje ostalih članova tima (voditelja)
    3. Prijedlozi za korektivne mjere u slučaju odstupanja od plana

Prema podjeli poslova odredili smo uloge u timu. Kad je manji obim poslova, neke se uloge mogu spojiti ili ih možemo razdvojiti ako je veći obim poslova.

Nakon što su definirane potrebne uloge u timu i određene kompetencije za svaku ulogu, formira se tim od kolega koji su motivirani za rad na projektu. Po potrebi se uzimaju vanjski suradnici.

Potrebno je navesti i rizike koji mogu uzrokovati probleme i dovesti do neuspjeha projekta. Na rizike je potrebno obratiti pažnju od samog početka projekta. Uz rizike se određuje težinska vrijednost – vjerojatnost nastupa u postocima*učinak ( 1 – ne utječe; 10 – jako utječe).

  1. Internet (2,4 = 30 % * 8)
  2. Osipanje djece (1,8 = 30 % * 6)
  3. Loša promidžba (1,6 = 20 % * 8)
  4. Vremenski problemi (1 = 10 % * 10)
  5. Spriječenost predavača (1 = 10 % * 10)
  6. Nestanak struje (1 = 10 % * 10)
  7. Kvar grijanja (0,7)
  8. Problemi s osobljem (0,5)
  9. Kvar na opremi (0,08)

Uz rizike se navode i posljedice za uspješnost projekta.

Posljednja u fazi pokretanja projekta je procjena potrebnog proračuna za sam projekt:

Ukupna cijena 30.000 kn
Trajanje 5 dana
Ukupan broj sati 40 sati
Broj učenika 30
Troškovi predavača 14.000 kn
Prehrana 4.500
Plakati, reklame 1000
Logotip, mrežne stranice 2000
Potrošni materijal 800
Pohvalnice, priznanja 700
Nagrade za najuspješnije 1000
Organizacija (projektni tim) 6000

Procjenom proračuna završeno je pokretanje projekta. Da bismo krenuli u sljedeću fazu – planiranje projekta, važno je završiti fazu pokretanja u kojoj bismo trebali imati odgovore na sljedeća pitanja: motivacija za projekt, cilj projekta, vizija rješenja, opseg rješenja, koncept rješenja, tim i proračun projekta. Većina ovih odgovora potrebna je za projektnu dokumentaciju i nacrt projekta.

Prije konkretnog rada na projektu potrebno je pronaći resurse (financijsku potporu) koja će pomoći realizaciji projekta. Zato je nastavnike potrebno upoznati s načinom pisanja prijave na natječaj radi dobivanja financijske potpore. To je, rekla bih, jedan od ključnih momenata projekta.

Zbog važnosti cjeloživotnog obrazovanja, Europska komisija je u sklopu programa cjeloživotnog učenja integrirala nekoliko različitih programa za koje daje financijsku potporu za predložene i odobrene projekte. Za nastavnike je važan program Comenius i Leonardo da Vinci u sklopu programa Agencije za mobilnost i programe EU.