9. veljače je Dan sigurnijeg interneta i o njemu ćemo pisati u sljedećem broju Pogleda, no želimo vas već sad potaknuti na aktivan doprinos sigurnijem internetu.
Pozivamo vas da tijekom veljače barem jedan nastavni sat odvojite za aktivnosti kojima ćeteučenike usmjeriti prema sigurnijem, odgovornijem i primjerenijem ponašanju na internetu. Vjerujemo da će svatko od vas naći zanimljive aktivnost kojima ćete te sadržaje najbolje prenijeti svojim učenicima. Pridružite nam se u akciji jer samo zajedničkim, kontinuiranim radom možemo doprinijeti sigurnijem internetu za djecu. Više…
Da bismo vas potaknuli na razmišljanje i olakšali planiranje aktivnosti, napisali smo kratke prikaze nekoliko domaćih i stranih mrežnih stranica koje se bave temom sigurnosti djece na internetu. Više…
CARNet je u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa i Agencijom za odgoj i obrazovanje pokrenuo projekt Informacijsko-komunikacijske tehnologije u obrazovanju – ICT Edu. Razgovarali smo o projektu s njegovom voditeljicom Renatom Ivanković i ravnateljem CARNeta Zvonimirom Stanićem. Više…
Olgica Martinis, viša savjetnica AZOO piše nam o međužupanijskom stručnom skupu nastavnika biologije i kemije srednjih škola koji je održan 4. siječnja 2010. godine. Više…
Biologija.com.hr je znanstveni portal specijaliziran za novosti iz područja biologije i srodnih znanosti. O portalu nam piše njegova urednica Jelena Likić.Više…
Ekološki postupci trebali bi biti dio naše svakodnevice. Kako učenike upoznati sa zaštitom prirode i okoliša i naučiti ih odgovornom ponašanju teme su kojima se bavi obrazovni portal „Pika i prijatelji“. O obrazovnim, multimedijskim sadržajima na tom portalu piše Gordana Sokol. Više…
Biti dobar govornik, vještina je koja će vam često zatrebati, od razgovora za posao do predsjedničke kampanje. Lidija Novosel otkriva nam kako izvodi izbornu nastavu iz govorništva u Koprivničkoj Gimnaziji „Fran Galović“ . Više…
Društvo informatičara grada Pule – DUIP intenzivno djeluje već nekoliko godina. Svjetlana Prkić piše nam o različitim aktivnostima koje su organizirali. Više…
U siječnju je održan prvi Microsoftov Dan udruga, tijekom kojeg je predstavljen program tehnoloških donacija neprofitnim organizacijama. Više…
U Agenciji za mobilnost i programe Europske unije u tijeku su natječaji za programe Mladi na djelu. Više…
Stvaranje školske, računalne mreže velik je i zahtjevan posao jer je potrebno unaprijed planirati različite načine korištenja računala. Kako su napravili računalnu mrežu u Željezničkoj tehničkoj školi u Zagrebu opisuje nam Vilim Jurković.Više…
Tražite li prikladan računalni program za poučavanje animacije obavezno pročitajte članak Vladimira Banka. Saznat ćete sve o mogućnostima i alatima programa Stykz. Više…
Podsjećamo vas da je u tijeku natjecanje „Primjena računala u obrazovanju“ i da do 14. veljače možete prijaviti svoje radove. Više…
U novom nastavku o korištenju programa Outlook Web AppGordana Sokol i Darko Rakić pokazat će vam kako se radi s kontaktima i kalendarima te kako poslati pozivnicu za sastanak. Više…
Iz CARNeta nam stižu vijesti o novim projektima i obrazovnim sadržajima, ali i o nagradi koju su dobile njihove mrežne stranice. Više..
Željka Marković Bilić otkriva nam kako je ostvarena ideja školske televizije u OŠ Veliki Bukovec. Više…
U ovom Pogledu počinjemo i završavamo temom sigurnosti na internetu. Gordana Sokol objašnjava kako napraviti dobru lozinku te kako je sačuvati od znatiželjnika. Više…
Nadamo se da smo vas potaknuli na akciju i da ćemo imati zadovoljstvo čitati o vašim aktivnostima za sigurniji internet u sljedećem broju Pogleda.
Vrlo često se o generacijama današnjih učenika govori kao o digitalnim generacijama jer od rođenja rastu okruženi raznim digitalnim i elektroničkim uređajima. Dakle, to su djeca koja se na internetu snalaze kao ribe u vodi ili …? Za snalaženje na internetu nužno je znanje korištenja računala, vještina procjene vrijednosti informacija te ostale vještine najčešće obuhvaćene terminom informacijska pismenost. Je li to dovoljno? Za korištenje interneta također je potreban i dobar odgoj!
Vještine i znanja korištenja računala i interneta uče se „u hodu“, istraživanjem mogućnosti. Odgajanje za sigurno, primjereno i odgovorno korištenje interneta ne ide tom brzinom. Baš kao što se djeca za život u stvarnom svijetu u svojim obiteljima pripremaju dobrim odgojem, ukazivanjem na loše i dobre postupke, tako se i za korištenje računala i interneta trebaju pripremiti ponajprije u školama, s naglaskom na osvješćivanje vidljivosti i javnosti osobnih informacija na internetu.
Pozivamo vas da tijekom veljače barem jedan nastavni sat odvojite za aktivnosti kojima ćete učenike usmjeriti prema sigurnijem, odgovornijem i primjerenijem ponašanju na internetu. Vjerujemo da će svatko od vas naći zanimljive aktivnost kojima ćete te sadržaje najbolje prenijeti svojim učenicima.
Pozivamo vas da opišete
aktivnosti koje ste proveli u razredu,
reakcije učenika,
metode i sadržaje koji su im odgovarali, a koji nisu
što je dobro uspjelo, a što nije
što biste promijenili sljedeći put,
što biste preporučili kolegama.
Kvalitetne radove objavit ćemo u sljedećem broju Pogleda kroz prozor i honorirati. Molimo vas da radove pošaljete na adresu elektroničke pošte pogled@ucitelji.org najkasnije do 22. veljače 2010.
Pozivamo vas da tijekom veljače odvojite barem jedan nastavni sat za aktivnosti kojima ćete učenike naučiti sigurnijem, odgovornijem i primjerenijem ponašanju na internetu. Vjerujemo da će svatko od vas naći zanimljive aktivnosti kojima će te sadržaje najbolje prenijeti svojim učenicima. Kvalitetne radove objavit ćemo u sljedećem broju Pogleda kroz prozor i honorirati. Molimo vas da radove pošaljete na adresu elektroničke pošte pogled@ucitelji.org najkasnije do 22. veljače 2010. godine.
Da bismo vas potaknuli na razmišljanje i olakšali planiranje aktivnosti, napisali smo kratke prikaze nekoliko mrežnih stranica koje se bave temom sigurnosti djece na internetu.
CERT.hr je hrvatsko nacionalno središte za računalnu sigurnost, a osnovao ga je CARNet 1996. godine. Između ostalih zadaća, CERT daje sigurnosne savjete i preporuke, informira korisnike i javnost o značaju i poboljšanju sigurnosti računalnih sustava i mreža. Stranice www.cert.hr osmišljene su za odrasle korisnike i sadrže provjerene informacije iz svih područja računalne sigurnosti. CERT-ov tim je pripremio iPriručnik za računalnu sigurnost korisnika interneta, popularno zvan „Borbeni komplet“, koji sadrži praktične savjete za sigurnost osobnog računala te pripadajuću zbirku sigurnosnih alata. Priručnik možete pročitati online ili njegovu pdf inačicu preuzeti na svoje računalo. Uz to je dostupna i slika diska za snimanje CD-a sa sigurnosnim alatima.
Preporučujemo obavezno čitanje većine sadržaja na CERT-ovim mrežnim stranicama te korištenje njihovih RSS izvora informacija kako biste bili informirani o mogućim sigurnosnim problemima.
Sigurnost i zaštita djece na internetu
Stranice Sigurnost i zaštita na internetu nastale su suradnjom Microsofta, Agencije za odgoj i obrazovanje i NetAkademije Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Na njima su dostupni sadržaji o sigurnosti i zaštiti na internetu razvrstani u tri kategorije: za djecu, za roditelje i staratelje te za nastavnike i učitelje. Za djecu su pripremljene četiri interaktivne priče, dvije za uzrast od 7 do 12 godina (Beskonačna šuma i Anini novi prijatelji) te dvije za uzrast od 13 do 16 godina (Rimska grupa i Peripetije na mreži). Priče su oblikovane poput stripa s interaktivnim dijelovima, govore o temama zaštite na internetu, prikladnosti informacija na internetu, komunikaciji pomoću interneta, autorskim pravima…
Sadržaji za roditelje i nastavnike sadrže različite informacije te niz preporuka. Dostupan je i priručnik o sigurnosti koji govori o mogućim prijetnjama na internetu i načinima zaštite.
Insafe je Europska mreža centara osviještenosti koji promiču sigurnu i odgovornu upotrebu interneta i mobilnih uređaja među mladima. Na mrežnim stranicama Ins@fea dostupni su sadržaji o online sigurnosti za djecu, roditelje i učitelje. Dio za djecu napisan je u obliku jednostavnih pitanja i odgovora na teme nasilja i zaštite privatnosti na mreži. Dio za roditelje i učitelje sadrži širi popis tema (blogovi, online kockanje, nasilje na mreži itd.), a za svaku od njih dan je opis, mogući rizici, primjeri i rješenja. Objavljena je i zbirka najboljih obrazovnih sadržaja o sigurnijem internetu za djecu Resource Fair 2009 iz tridesetak zemalja.
Insafe svake godine organizira i Dan sigurnijeg interneta i koordinira njegova obilježavanja u europskim zemljama. Ovogodišnji Dan sigurnijeg interneta je 9. veljače, a tema je “Think B4 U post!” (Promisli prije nego objaviš!). Za promicanje ovogodišnje teme osmislili su i videoisječak koji je dostupan na više od 30 jezika (nema hrvatskog). Ovdje prenosimo njegovu englesku inačicu.
Think U Know
Think U Know (Misliš da znaš) su stranice britanskog centra za sprječavanje iskorištavanja djece i online zaštitu (CEOP). Na stranicama se nalazi mnogo obrazovnih, multimedijalnih sadržaja za djecu prilagođenih uzrastu te objašnjenja i savjeti za roditelje, staratelje i učitelje.
Za najmlađe je pripremljena serija animiranih filmova u kojima se likovi iz Hectorovog podmorskog svijeta snalaze u raznim avanturama. Na stranicama Hectorovog svijeta pronaći ćete prateće materijale za svaki od filmova – pripreme za nastavu, bojanke, pjesmice itd.
Za djecu od 8 do 10 godina pripremljeni su sadržaji i igre koje im ukazuju kako se zabaviti, kako zadržati kontrolu te kako prijaviti sumnjivo ponašanje na internetu. Dostupan je Cyber Cafe u kojem trebaju pomoći Griffu i prijateljima da ostanu sigurni pri korištenju elektroničke pošte, brbljanja, dopisivanja u stvarnom vremenu, SMS-a i ostalih modernih tehnologija.
Za djecu od 11 do 16 godina pripremljeni su različiti sadržaji primjereni njihovom uzrastu – primjerice videorazgovori s vršnjacima, savjeti o tome što sve može poći loše pri korištenju interneta te niz igara o različitim mogućnostima njegovog korištenja.
Za roditelje i učitelje također su pripremljeni različiti sadržaji, posebno je zanimljiva zbirka poveznica na mrežne stranice koje se bave ovom temom. Nažalost, sadržaji za nastavu dostupni su samo državljanima Ujedinjenog Kraljevstva.
Through the Wild Web Woods
Wild Web Woodssu stranice Europske komisije dostupne na 22 jezika (nema hrvatskog) koje kroz igru – putovanje šumom interneta – postavljaju zadatke i uče djecu o ispravnim postupcima i mogućim opasnostima. Tijekom igre djeci su postavljena različita pitanja i zagonetke iz područja informacija, privatnosti, sigurnosti i osviještenosti u kojima trebaju skupljati novčiće te tako sigurno doći do E-grada. Za prolazak kroz cijelu igru potrebno je par sati, ali se ne treba odigrati u jednom komadu.
I na britanskoj Učiteljskoj televiziji (Teachers TV) pronaći ćete nekoliko videoisječaka koji pokazuju razredne aktivnosti za poučavanje o sigurnosti djece na internetu.
Javite se na pogled@ucitelji.org – sigurni smo da ste napravili zanimljive aktivnosti za poticanje sigurnijeg, odgovornijeg i primjerenijeg ponašanja djece na internetu.
Napomena: Sve slike u tekstu originalno su objavljene na mrežnim stranicama o kojima se u pojedinom dijelu teksta govori.
CARNet je u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa i Agencijom za odgoj i obrazovanje pokrenuo projekt Informacijsko-komunikacijske tehnologije u obrazovanju – ICT Edu.
Cilj projekta je upoznati sve učitelje i nastavnike osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj s brojnim sadržajima i uslugama koje im pružaju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa te Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet.
Stručno usavršavanje obuhvatit će sljedeće sadržaje:
Elektronički identitet AAI@Edu.hr
Sigurnost na internetu
Portal za škole
Učilicu (školsku i prometnu)
Nacionalni portal za učenje na daljinu „Nikola Tesla“
Iskustva primjene digitalnih nastavnih materijala u školama
Interaktivnu ploču za interaktivno učenje
Mrežni suradnički alat za videokonferencije Adobe Connect Pro.
Projekt će se provoditi dvije godine i u nekoliko faza kako bi se obuhvatilo stručno usavršavanje svih učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj.
U prvoj će fazi usavršavanje obuhvatiti predavanja i radionice za savjetnike i više savjetnike Agencije za odgoj i obrazovanje. U sljedećim fazama (travanj – lipanj 2010.) provodit će se obrazovanje županijskih koordinatora poučavatelja pa obrazovanje poučavatelja (edukatora). Tijekom rujna 2010. godine planira se licenciranje poučavatelja (edukatora) koji će nakon toga održavati predavanja i radionice na županijskim stručnim vijećima svih nastavnih predmeta. Planirani termin završetka provedbe svih faza je prosinac 2011. godine.
Prva faza projekta započela je 26. siječnja 2010. godine u Zagrebu, predavanjima i radionicama za sve savjetnike AZOO-a. Savjetnike su na početku projekta pozdravili Vinko Filipović, ravnatelj AZOO-a, Zvonimir Stanić, ravnatelj CARNeta i Zoran Paldi, ravnatelj Uprave za informatiku i tehnologije MZOŠ-a. Predavanja i radionice održali su djelatnici CARNeta: Davor Leipold, Branko Mažar, Renata Šimunko, Jasminka Maravić, Mirta Janeš, Vesna Šakota, Renata Ivanković, Aleksandra Mudrinić Ribić i Hrvoje Lisac.
Sa Zvonimirom Stanićem, ravnateljem CARNeta, razgovarali smo o ulozi CARNeta u osmišljavanju i ostvarivanju ovog projekta.
Renata Ivanković, voditeljica projekta Informacijsko-komunikacijske tehnologije u obrazovanju – ICT Edu u CARNetu, upoznala nas je s ciljevima i sadržajem projekta te planiranom tijeku njegovog ostvarivanja.
Pogledajte i kratke isječke s predavanja i radionice.
Tema međužupanijskog stručnog skupa nastavnika biologije i kemije srednjih škola održanog 4. siječnja 2010. godine u prostorijama Gimnazije Velika Gorica bila je Povezanost prirodoslovnih, tehničkih i društvenih sadržaja kao preduvjet kvalitete bioloških i kemijskih znanja.
Prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić govorila je o Kompetencijama i njihovom mjerenju, a sudionici su imali prilike saznati kako se one određuju, koja je uloga ishoda učenja u procesu planiranja te kako se provjeravaju i vrjednuju ishodi učenja.
Voditelji stručnih radnih skupina za biologiju mr. sc. Zrinka Pongrac Štimac, prof. savjetnica i kemiju doc. dr. sc. Nenad Judaš govorili su o strukturi i cilju državne mature iz biologije i kemije, obilježjima očekivanih postignuća u ispitnim katalozima iz biologije i kemije te uporabi ispitnih kataloga i predstavljanju rezultata probne državne mature iz Biologije 2009. i Kemije 2009.
O značenju Projektne nastave u prirodoslovlju govorila je mr. sc. Brankica Žugaj. Istaknula je da bi se uvođenjem metode projektnog učenja u nastavne planove i programe ona učinila ravnopravnom i fakultativno poželjnom nastavnom metodom što je iznimno bitno u nastavi prirodoslovlja jer se provođenjem projektne nastave dodatno utječe na pobuđivanje interesa učenika za prirodne znanosti.
Predstavljanje izložbe Darwin danas povodom obilježavanja 200. godišnjice rođenja Charlesa Darwina i 150. godišnjice objavljivanja knjige Podrijetlo vrsta u prostorijama Gimnazije primjer je uspješne suradnje British Councila, gđe Rosane Besednik, prof. i Agencije za odgoj i obrazovanje što je sudionike skupa dodatno animiralo da istu izložbu vide i njihovi učenici te da se upoznaju s aktivnostima koje promiču nastavne projekte u prirodoslovlju.
Suvremeno poučavanje prirodoslovnih sadržaja i povezivanje informatičkih tehnologija s nastavom prirodoslovlja omogućila je i primjena tehnologije Live Meetinga. Zahvaljujući prof. Željki Knezović, višoj savjetnici za informatiku Agencije za odgoj i obrazovanje Podružnice Split, Programu „Suradnici u učenju“ te Brigiti Jurić Katunić, prof. biologije i kemije iz Gimnazije Matije Antuna Reljkovića iz Vinkovaca koja se izravno javila iz svoje škole, sudionici skupa su se upoznali s Live Meetingom, saznali kako mu pristupiti i koje su mogućnosti korištenja webinara u nastavi prirodoslovlja.
Stručni skup nastavnika biologije i kemije u Velikoj Gorici zabilježio je iznimno dobru posjećenost i zainteresiranost sudionika za teme i raspravu.
Biologija.com.hr je znanstveni portal specijaliziran za novosti iz područja biologije i srodnih znanosti: biokemije, fiziologije, medicine, psihologije, sociologije, antropologije, prehrambene tehnologije, agronomije, hortikulture, klimatologije i drugih znanosti.
Portal je pokrenut kako bi se široj javnosti približila znanost, a uređuju ga mladi obrazovani stručnjaci koji žele potaknuti interes o važnim pitanjima kojima se znanost danas bavi – zaštiti prirode, globalnom zatopljenju, genomu čovjeka, bolestima, hrani i drugim temama, a u obliku aktualnih i provjerenih, pravilno sročenih informacija izravno sa sveučilišta i instituta te znanstvenih časopisa u svijetu.
Na stranicama Portala, osim najnovijih, možete pronaći i arhivu vijesti raspoređenih po tematskim cjelinama: Biologija, Zdravlje i Medicina, Antropologija, Prehrambena tehnologija i Okoliš. Vijesti i drugi sadržaji objavljuju se svakodnevno, a registrirani čitatelji mogu komentirati sve članke te slati vlastite autorske radove za objavu u kategoriji Vaše vijesti. Na Portalu je pokrenut i blog prof. biologije Kristine Duvnjak koja iznosi svoj kritički osvrt na aktualna znanstvena događanja. Internetske stranice Biologija.com.hr prenose i vijesti iz drugih hrvatskih i stranih medija, a u rubrici Kalendar događanja donose raspored aktualnih predavanja, kongresa, predstavljanja i značajnih događanja iz hrvatskih i stranih instituta, fakulteta, udruga i drugih ustanova.
Kao prvi i jedini portal ove tematike u Hrvatskoj, Biologija.com.hr je pokazao kako u hrvatskom internetskom prostoru postoji potpuno opravdana potreba za sadržajima koji promoviraju znanost, obrazovanje i nesenzacionalizam, što dokazuje širok raspon stalnih čitatelja, kao i nedavno priznanje časopisa VIDI za jednu od 10 najboljih internetskih stranica u kategoriji „Znanost, obrazovanje, kultura“ za 2009. godinu.
„Pika i prijatelji“ je projekt udruge Kneja iz Čakovca, nastavak projekta „Pika spašava Zemlju“. Projekt obrađuje tematiku zaštite prirode i okoliša na djeci i mladima pristupačan i razumljiv način, a s ciljem doprinosa lokalnim i globalnim nastojanjima očuvanja prirode i okoliša. U sklopu projekta izrađeno je mnoštvo multimedijskih obrazovnih sadržaja koji sadržajima, načinom prezentacije i prilagođenim okruženjem privlače djecu i mlade. Osim što su prilagođeni djeci, sadržaje mogu koristiti i roditelji, učitelji i odgajatelji u predškolskim ustanovama kao izvanredno pomagalo ili priručnik u obrazovanju djece i mladih.
Uz izradu multimedijskih sadržaja, u sklopu projekta provedene su kreativne radionice koje, kao i mnoštvo zanimljivih materijala, možete pronaći na Pikinim internetskim stranicama.
Tko je Pika?
Pika je virtualna djevojčica, simbol borbe za održiva rješenja, čišći okoliš i ljepšu prirodu, koja je zajedno sa svojim prijateljima krenula u misiju spašavanja Zemlje. Ona je glavni lik u misiji „Pika spašava Zemlju“ koja se sastoji od niza zanimljivih, poučnih, praktičnih i teoretskih sadržaja pristupačnih djeci i onima malo starijima.
Pika nas upoznaje s permakulturom. Na zanimljiv i vrlo pristupačan način govori o održivim metodama i praktičnim rješenjima te o aktivnostima vezanim uz suživot prirode i čovjeka. Govori o potrebi promišljanja o stvarima koje radimo i koje utječu na prirodu i svijet u kojem živimo, o potrebi smanjenja i recikliranja otpada kao i o načinima kako od otpada ponovo dobiti korisne stvari.
Kako biste upoznali Piku i njene prijatelje Dinka i Sašu, pogledajte crtić Pika i prijatelji.
Informativno-obrazovni sadržaji portala „Pika i prijatelji“
Dio koji nam je posebno privukao pažnju je informativno-obrazovni sadržaj koji je dostupan u internetskoj verziji i na DVD mediju. Posebno nas se dojmilo jednostavno, oku privlačno i djeci prilagođeno korisničko sučelje u kojem se nalazi mnoštvo informativno-obrazovnih materijala koji mogu doprinijeti rješenjima za zaustavljanje negativnih klimatskih promjena.
Prvo nam je privukao pažnju Pikin crtić u kojemu nas Pika, Dinko i Saša upoznaju s problemom zagađenosti okoliša, ali i s načinima kako smanjiti zagađenost, kako prirodi dati priliku da obnovi svoja pluća, da se pročiste voda i zrak te budućim generacijama ostavi čisti okoliš. Crtić nije namijenjen isključivo djeci jer i odraslima može poslužiti kao izvrsno sredstvo za poticanje na razmišljanje i pronalaženje rješenja koja će doprinijeti zaustavljanju negativnih klimatskih promjena.
Napomenut ćemo da je za kretanje kroz ove sadržaje gotovo uvijek na raspolaganju izbornik koji nas vraća na početnu stranicu ili vodi do željenog sadržaja.
Svi znamo da je učenje kroz igru prava stvar! Stoga, ako ste ljubitelj igrica, Pika je za vas pripremila desetak eko-igrica prilagođenih raznim uzrastima. Ovdje možete pronaći jednostavnije igrice prilagođene igračima početnicima, ali i složenije za naprednije igrače. Svim igricama je zajednička tematika vezana uz očuvanje prirode i okoliša, a sučelje i izbornik prilagođen je dječjem uzrastu.
Znanje stečeno kroz obrazovne sadržaje možete provjeriti nizom zanimljivih pitanja s ponuđenim odgovorima u Pikinom Eko-kvizu. Nakon što odgovorite na postavljeno pitanje, odmah dobivate povratnu informaciju je li odgovor točan ili ne. Ukoliko niste točno odgovorili, morate ponovo odgovarati jer samo točan odgovor vodi do novog pitanja.
Pika je pripremila i niz obrazovnih sadržaja s mnoštvom činjenica vezanih uz energiju, vodu, zrak, otpad, održivost i bioraznolikost. Pripremljeni materijali izvrsni su dopunski materijali koje u svom radu s učenicima mogu upotrijebiti učitelji razredne nastave, ali i učitelji predmetne nastave, primjerice na satovima prirode, biologije, fizike, kemije ili kao dodatni materijal za rad eko-grupa.
Kako se praktični i teoretski sadržaji vezani uz ovaj projekt drže načela 5R, posebno mjesto posvećeno je upravo 5R konceptu: rethink (promisli), reduce (uštedi), reuse (iskoristi), repair (popravi) i recycle (recikliraj). Ovdje Pika na zanimljiv i kreativan način priča o potrebi promišljanja o stvarima koje radimo i koje utječu na prirodu i svijet u kojem živimo, o potrebi smanjenja i recikliranja otpada, o načinima kako ponovo od otpada dobiti korisne stvari. Primjerice, ovdje možete saznati mnoštvo činjenica i praktičnih primjera o ekološkom otisku ili o iskorištavanju starih predmeta u izradi novih – izradi recikliranog papira.
Znate li što je permakultura? Ukoliko niste upoznati ovim pojmom, Pika će vas nizom obrazovnih sadržaja upoznati s njim, s osnovnim načelima i cvijetom permakulture.
Na raspolaganju su i brojni dodatni materijali među kojima se mogu pronaći korisne knjižice, eko-publikacije i filmovi. Tu su i nezaobilazne eko-karikature kao i još pokoja sitnica o Piki i njenim prijateljima.
I na kraju, ako smo vas imalo zainteresirali, pozvat ćemo vas da i vi postanete Pikin prijatelj te joj pomognete spasiti Zemlju od klimatskih promjena!
U tekstu se govori o izbornoj nastavi govorništva koju petu godinu zaredom provodimo u Gimnaziji „Fran Galović“ u Koprivnici. Predmet je uveden kako bi učenici imali priliku razvijati komunikacijske vještine itekako tražene na suvremenom tržištu rada. Uz primjenu suvremenih metoda poučavanja učenici se postupno osposobljuju za izvođenje svih oblika javnoga govora te postaju svjesni važnosti umijeća govorenja i uvjeravanja.Ključne riječi: govorništvo, retorika, komunikacijske vještine, suvremene govorne vrste, vrste govora, argumentacija, govorna izvedba
Kako smo počeli?
U našoj smo školi, u sklopu izborne nastave propisane na temelju Nastavnog plana i programa za gimnazije, prije pet godina uveli izborni predmet Govorništvo koji je ponuđen učenicima četvrtih razreda opće gimnazije. Ovim se predmetom proširuju sadržaji obvezatnog programa nastavnog predmeta Hrvatski jezik i to u nastavnom području jezičnog izražavanja. Temelj planu i programu nastave govorništva je propisani izborni program jezičnog izražavanja iz Nastavnog programa za gimnazije za Hrvatski jezik (Glasnik Ministarstva prosvjete i školstva). Kako je namijenjen samo četvrtim razredima opće gimnazije (za sada u školi nemamo izborni program iz hrvatskog jezika za niže razrede), napravljen je kao sinteza izbornih programa jezičnog izražavanja iz sva četiri razreda. Interes učenika je već prve godine bio izuzetno velik, a nastavio se i svake sljedeće. Neovisno o izboru budućeg studija, na govorništvo dolaze učenici koji žele poboljšati svoje govorne sposobnosti, svladati strah i tremu od govorenja u javnosti i steći više samopouzdanja u javnom nastupu.
Čemu nastava govorništva?
Svrha predmeta Govorništvo je obogaćivanje srednjoškolske nastave hrvatskog jezika razvijanjem komunikacijskih vještina. Sve više postajemo svjesni kako je komunikacijska kompetencija jedna od temeljnih kompetencija u razvoju modernog, obrazovanog i uspješnog čovjeka. Na svim razinama suvremeno demokratsko društvo traži upravo takve vještine – i ta je činjenica bila temeljni poticaj za osmišljavanje ovog programa.
Govorništvo – alat demokracije
Ne potječe slučajno govorništvo, odnosno retorika kao vještina uvjerljivog izražavanja, još iz antičke Grčke, iz vremena pojave prvih demokratskih političkih sustava kada se počinje poštovati misao i riječ naroda – demosa. Već je tada govor prepoznat kao moćno sredstvo kojim se može utjecati na ljude. Kaže se da je govorništvo alat demokracije. Retorika je danas na visokom stupnju razvoja baš u zemljama zapadne demokracije. Sva dominantna i ekonomski razvijena društva 21. stoljeća itekako inzistiraju na razvoju komunikacijskih vještina. Ne samo u političkom, nego i u poslovnom svijetu uvjeravajući element jezika sve više dolazi do izražaja. I naše društvo u sve većoj mjeri uočava i cijeni govorničke vještine i u političkom i u gospodarskom i u javnom okruženju.
U našim su školama, otvoreno govoreći, navedene vještine u velikoj mjeri zanemarene. Svoj način rada moraju u ovom smislu mijenjati i nastavnici i učitelji (jer cilj nam ne bi smio biti samo prenijeti informaciju – cilj nam je pokrenuti na akciju!), ali je takve sadržaje potrebno ponuditi i učenicima, odnosno inzistirati na razvijanju onih osobina koje će im u daljnjem učenju i radu omogućiti uspješnost i napredak.Osnovni je cilj predmeta da učenici svladaju temeljne govorničke vještine i osposobe se za izvođenje bilo kojeg oblika govora, odnosno bilo kojeg oblika javne komunikacije. Učenike se želi potaknuti da što jasnije osmisle sadržaje koje žele izlagati (što podrazumijeva kvalitetno istraživanje, skupljanje informacija, usustavljivanje podataka, uočavanje bitnih podataka, organizaciju građe, argumentiranje i dokazivanje određenih teza), da u javnom nastupu budu uvjerljivi i sigurni (što uključuje svladavanje treme i straha u bilo kojem obliku govorenja pred skupinom ljudi) i da usvoje sposobnost što sadržajnijeg i kvalitetnijeg usmenog izražavanja.Ono što je izrazito važno je želja da ovaj predmet bude koristan i svrsishodan učenicima, da bude primjenjiv u svim njihovim budućim područjima rada: društvenim, humanističkim, prirodoznanstvenim ili tehničkim.
Unutarpredmetna i međupredmetna korelacija
Izborni predmet Govorništvo korelira u prvom redu s nastavom hrvatskoga jezika. Svi sadržaji koje obrađujemo, sve vještine koje želimo razvijati na nastavi materinjeg jezika prirodno su povezane s nastavom govorništva. Posebice to dolazi do izražaja uvođenjem projekta Državne mature u naš obrazovni sustav. Kao što u nastavi hrvatskog jezika moramo osposobiti učenike za pisanje školskog eseja na Državnoj maturi, tako ih na nastavi govorništva osposobljavamo za izvođenje govora. Između eseja i govora nema razlike, osim što je prvi vezan za pismeno, a drugi više za usmeno izražavanje – u koncipiranju jednoga i drugoga oblika zahtijevaju se logičnost, jednostavnost, smislena povezanost, određena strukturalna oblikovanost, prikladnost jezika i stila, parafraziranje, pravilna uporaba hrvatskoga jezika.Govorništvo je povezano i s ostalim predmetima jer se oslanja na određena znanja iz područja povijesti, logike, filozofije, etike, vjeronauka, psihologije. Saznanja i sadržaji koje učenici usvoje na satovima govorništva pomažu im i u ostalim predmetima u smislu boljeg snalaženja u koncipiranju različitih govorničkih oblika, primjerice izlaganja, referata, rasprava. Sve im to omogućava bolje svladavanje gradiva i bolju prezentaciju znanja.
U razradi plana i programa nastave govorništva prvo su razrađeni ciljevi koji se žele postići ovim predmetom, a iz njih proizlazi i nastavni sadržaj. Ciljevi su sljedeći:
Proučiti i snalaziti se u oblicima javnoga govora (u suvremenim govornim vrstama)
Ostvarivanje navedenog cilja uključuje upoznavanje temeljnih retoričkih pojmova, poznavanje osnovnih karakteristika suvremenih govornih žanrova i vrsta i snalaženje u različitim oblicima, vrstama i stilovima govora.Slika 1. Razbijanje treme pred javnim govorenjemU sklopu ovih sadržaja rad se temelji na:a) Prikazivanju i analiziranju različitih primjera suvremenih govorničkih vrsta.Primjeri su uzeti iz suvremenih medija, u prvom redu televizije jer ne možemo pobjeći od činjenice kako je ona danas osnovni medij javne komunikacije (videoprimjeri intervjua, rasprava, diskusija, prijenosa itd.) b) Snalaženju i uvježbavanju učenika u suvremenim govorničkim vrstama.Različite govorničke vrste uvježbavaju se na konkretnim primjerima:
organiziramo debatu za koju učenici sami biraju teme (primjerice: Trebaju li homoseksualci imati pravo na ozakonjenu bračnu zajednicu i na usvajanje djece, Legalizacija lakih droga – da ili ne?, Slažem se /ne slažem se s eutanazijom).
Uvježbava se tzv. brainstormingili u slobodnom prijevodu oluja mozgova.
S različitim vrstama govora, kao što su prigodni govor, zdravica, nekrolog, pozdravni govor ili uvjeravalački govor učenici se upoznaju u pisanom, zvučnom ili videoobliku.U uvodnom dijelu bavljenja govorom detaljno analiziramo ogledni govor i uočavamo sve elemente govora (način postizanja uvjerljivosti govora, struktura govora, argumentacija, retoričke figure), koristeći se oblikom suradničkog učenja, tj. metodom slagalice.
Naučiti kako pripremiti govor, tj. kako organizirati govornu poruku
U okviru ovog cilja učenici se upoznaju s organizacijom dijelova govora i cjelinama govornog iskaza. Uče tehnike raspoređivanja govorne poruke, usvajaju postupke i vrste argumentacije i dokazivanja u govorništvu, prepoznaju logičke i argumentacijske pogreške, uočavaju važnost elemenata izražajnosti u govoru i poznavanje osnovnih retoričkih figura.
Usvojiti vještine izricanja govora, tj. uvježbati govornu izvedbu
spoznavanje i uvježbavanje vlastitih govornih izražajnih mogućnosti,
služenje govornim bontonom,
rad na razbijanju straha i treme od govora,
uočavanje i primjenjivanje oblika neverbalne komunikacije (gestovnog i mimičkog govora).
Nakon što se obrade svi sadržaji vezani uz navedene ciljeve, analiziraju se antologijski govori, primjerice I have a dream Martina Luthera kinga, Govor generalima Vlade Gotovca (videosnimke).Analiza se radi tako da se govori odgledaju dva puta. U prvom gledanju koncentriramo se na sadržajnu stranu govora (uočavamo oslovljavanje i apostrofiranje govornika, strukturu govora, određujemo vrstu i stil govora, utvrđujemo čime je postignuta uvjerljivost, kojim se argumentima i stilskim izražajnim sredstvima služi govornik itd.). U drugom gledanju analiziramo izvedbu govora (jačina, brzina, tempo, logičko naglašavanje, uporaba stanki, poklapanje neverbalnih, verbalnih i sadržajnih znakova, angažiranost govornika itd.).Učenicima je posebno zanimljivo i poticajno (uvjere se kako svatko od njih može u velikoj mjeri ovladati govorničkom vještinom) odgledati snimljene govore prethodnih generacija, odnosno njihovih kolega koji su prethodnih godina polazili nastavu govorništva (uz njihovu suglasnost da mogu pokazivati govore).
Razviti umijeće slušanja govora
Posljednjim ciljem obuhvaća se razvijanje koncentracije slušanja govora i primjenjivanje vještine izrade bilježaka i sažetaka. Komunikacijske vještine ne podrazumijevaju samo kulturu govorenja, već i kulturu slušanja. Aktivno slušanje i tolerantno uvažavanje sugovornika također su vještine kojima u suvremenom društvu treba posvetiti više pažnje. S aktivnim slušanjem povezana je i sposobnost aktivnog bilježenja što učenicima može pomoći u njihovom daljnjem školovanju.
Metode i oblici rada
Govorništvo je predmet koji je u cjelini zamišljen kao zaokret od klasične, tradicionalne nastave. Upravo zbog prirode predmeta, zbog temeljnog cilja – razvoja komunikacijskih vještina, u prvom planu nije pamćenje činjenica, već poticanje učenika kako bi se oni, što je više moguće, oslobodili u govoru i kako bi maksimalno aktivirali svoje sposobnosti izražavanja. Zato se kombiniraju različite nastavne metode kojima se učenike potiče na djelovanje, a prednost je dana suradničkom učenju.
Organiziraju se radionice i drugi oblici skupnoga rada. Učenici su na govorništvo došli – govoriti, na razne načine i u različitim modelima, i na tome se inzistira – temeljni se retorički pojmovi usvajaju u neprekidnoj usmenoj interakciji. Nadalje, velika se pažnja posvećuje individualnom napretku kroz brojne govorničke vježbe kako bi svaki učenik postao svjestan svojih govorničkih potencijala i kako bi svatko shvatio da se govornikom može postati („Poeta nascitur, orator fit!“), kako je to vještina koja se može uvježbavati i savladati.
U nastavi govorništva se ne primjenjuje klasično ispitivanje usmenim i pisanim provjerama znanja, već učenici svoje zadaće i obveze ispunjavaju kako maksimalnim angažmanom na svakom satu, tako i izradom malih projekata. Uvodi se, dakle, projektna nastava, u sklopu koje u prvom polugodištu učenici izlažu svoje radove vezane uz suvremene govorničke oblike (primjerice, izrađuju ankete, intervjue, intervjue za posao, komentare, reportaže, analiziraju rasprave i diskusije u medijima, analiziraju govor i govornike u određenim televizijskim emisijama, promišljaju nad „žutilom“ u medijima i pokušavaju dokučiti manipulaciju u istima, prosuđuju dobre i loše televizijske i radijske voditelje i komentatore itd). U svemu se trudimo promicati kritičnost i toleranciju. Projekti se vrednuju i to je ocjena za prvo polugodište.U prilogu se nalazi učenički projekt u kojemu je obrađen jedan od suvremenih govornih oblika – poslovni intervju (razgovor za posao). Radi se o vrsti razgovora koji će svaki učenik jednom u budućnosti morati znati voditi, dakle o nečemu iskoristivom, životnom i primjenjivom. Učenice su svoj projekt odradile tako da su pripremile film s primjerima dobrog i lošeg poslovnog intervjua, analizirale ga i prikazale PowerPoint prezentaciju s detaljnim uputama kako se što bolje pripremiti za intervju. Bitno je i to da su svoj uradak, u kojemu su same glumile poslovni razgovor, dakle bile aktivni sudionici, morale na kraju i usmeno izložiti.
Na kraju drugog polugodišta učenici zaokružuju svoje polaženje satova govorništva tako da održe samostalni govor koji se snima i kasnije analizira. Uočavaju se dobre i loše strane govora te se na kraju njihov govor vrjednuje i na taj način postižu ocjenu na kraju školske godine. Sve ono što su tijekom godine usvojili, iskazuju u svom samostalnom istupu. U svakoj generaciji polaznici biraju i svojeg „najgovornika“.
Zaključak
„Mozak je zaista prekrasna stvar: započinje raditi istog trenutka kad se rodite i ne staje sve do trenutka kad trebate govoriti u javnosti“, ustanovio je Mark Twain i vrlo zorno izrazio strah koji većina ljudi osjeća kad mora javno progovoriti. Mnoga su istraživanja pokazala kako je strah od javnog istupa veći od, primjerice, straha od visine, insekata, bolesti pa čak i od smrti. Mnogi se naši učenici cijelo školovanje moraju boriti s tom vrstom straha koji ih vrlo često onemogućuje i blokira u razvoju njihovih potencijala. Nastava govorništva, iako tek na kraju njihova srednjoškolskog obrazovanja (koja vjerojatno dolazi malo prekasno i zato bi trebalo razmišljati o sličnim predmetima i u osnovnoj školi!), pruža im mogućnost da se oslobode, suoče s problemima javnog govorenja i da te probleme nauče savladati, da razvijaju sigurnost i samopouzdanje i da budu uvjerljivi i kreativni. Upravo zato učenici ovaj predmet prihvaćaju s oduševljenjem (njihova evaluacija uvijek je izrazito pozitivna) doživljavajući ga životnim, praktičnim i primjenjivim, uočavajući neposrednu korisnost i iskoristivnost naučenog u budućnosti. I mi smo zadovoljni jer imamo pozitivni osjećaj kako smo nastavom govorništva, sadržajima koje nudimo i nastavnim metodama kojima postižemo zadane ciljeve, barem dijelom doprinijeli kvalitetnijoj pripremi naših učenika za izazove suvremenog društva.
Učitelji se često u svom radu susreću s učenicima čiji interesi prelaze okvire redovite nastave. Upravo su takvi učenički interesi 2006. godine pulske učitelje informatike potaknuli da osnuju udrugu Društvo informatičara grada Pule – DUIP. Udruga okuplja učitelje informatike iz osnovnih i srednjih škola te sveučilišne profesore Grada Pule s ciljem povećanja suradnje učitelja informatike, izmjene iskustava, rada s mladima – dodatnog informatičkog obrazovanja za sve učenike koji za to pokazuju interes, tj. za djecu željnu novih znanja iz područja IKT-a.
Problemi na koje smo nailazili poznati su svima koji su krenuli sličnim putem: nedostatak prostora u kojem bi se učenici okupljali, dotrajala informatička oprema, nelicencirani programi, nedovoljno financija . No, upornost i entuzijazam učitelja polučio je rezultate.
Projekt s kojim smo krenuli 2007. godine bio je Pula – moj grad. Željeli smo što veći broj učenika animirati u izradi prezentacija posvećenih Gradu Puli te prezentirati DUIP-a široj javnosti. Na natječaj je pristiglo 25 prezentacija koje su predstavljene u sklopu Dana grada Pule, a učenicima su podijeljene i zanimljive nagrade za osvojena prva tri mjesta. Projekt je zaživio i razvijao se u 4 različite kategorije: digitalni crtež, prezentacije u PowerPointu, animacije i filmovi u Movie makeru. Kvalitetu su prepoznali svi, od učenika do učitelja, Grad Pula dodijelio nam je novčanu potporu te je 2009. godine na natječaj pristiglo 247 radova. Evo nekoliko radova s natječaja:
Mariana Ban, 5. r Mirela Rakić, 5. r
Nastasja Miletić, 5.r Erik Jelčić, 5. r
2008. godine započeli smo i drugi projekt – natjecanje Informatička štafeta namijenjeno učenicima osnovne škole. Rad u timu, a opet natjecanje! Kako to izgleda?
Tim predstavljaju 4 učenika od petog do osmog razreda. Područja natjecanja su za 5. razred – Bojanje (Paint), 6. razred – Microsoft Word, 7. razred – Microsoft PowerPoint i 8. razred – Microsoft Excel. Natjecanje ukupno traje 80 minuta, a za svako područje/učenika maksimalno vrijeme rješavanja zadataka je 20 minuta. Kad jedan učenik završi s rješavanjem, nastavlja sljedeći učenik iz tima. Tim koji riješi zadatke u vremenu kraćem od maksimalnog, dobiva dodatne bodove. Pobjeđuje tim koji ostvari najveći ukupni broj bodova – znanjem i brzinom.
Interes učenika i njihovih mentora za ovo natjecanje je sve veći. 2009. godine projekt je dobio donaciju Zagrebačke banke na natječaju „Znanjem do uspjeha” te će se u 2010. godini Informatička štafeta održati na razini Istarske županije. Vjerujemo da bi mnogim učenicima ovakvo natjecanje bilo zanimljivo, pa tko zna, možda budemo domaćini i državne Informatičke štafete.
Naravno, informatika bez programiranja ne može. To je ujedno i naš treći projekt – radionice programiranja i pripreme za natjecanje. U radionice programiranja u programskim jezicima BASIC i LOGO od 2007. do danas uključilo se 90 učenika. Radionice se održavaju od listopada do ožujka za učenike 5. – 8. razreda te povremeno i za srednjoškolce u Pascalu. U suradnji sa Zajednicom tehničke kulture koja nam je ustupila svoj informatički kabinet i uz potporu Grada, radionice su postale vrlo značajni program naše udruge.
I uvijek kad se s djecom radi i kad vjerujemo u njih, rezultati su tu u vidu izvrsnih rezultata svih učenika pulskih škola na županijskim natjecanjima, a na državnom natjecanju u Dubrovniku u ožujku 2009. godine Ivan Žufić, učenik šestog razreda OŠ Veli Vrh, osvojio je odlično 4. mjesto u kategoriji programskog jezika BASIC, dok je Ivan Lazarić, učenik šestog razreda OŠ Centar, bio odličan 5. u kategoriji programskog jezika LOGO.
Učenici sa svojim mentorima, Aleksandrom Žufić i Damirom Blaškovićem
Osim navedenih projekata, prošle smo godine organizirali i radionice web dizajna u koje se uključilo 20 učenika. Djeca i roditelji su bili jako zadovoljni, a mi još više.
I zato nastavljamo dalje s radom u maloj udruzi čije ideje rastu kao što raste i broj učenika koji se uključuju u naše programe. Broj kolegica i kolega koji rade na projektima bitno se ne mijenja. I dalje nas je 12, zajedno s predsjednicom društva i našim najistaknutijim članom, Tajanom Velikanjom. No, složni smo i vrijedni, a poznato je da složna braća kuću grade.
Microsoft je programima donacija od 2003. do danas u Hrvatskoj donirao gotovo 2.5 milijuna kuna vrijednosti u računalnim programima (softveru) što se u budućnosti namjerava i povećati kroz partnerstvo u programu nevladine organizacije TechSoup, odnedavno službeno dostupnog i u Hrvatskoj. Programom u Hrvatskoj upravljaju Zaklada „Partneri u dobru” i Udruga za nezavisnu medijsku kulturu „H-alter“. Sve neprofitne organizacije koje zadovoljavaju uvjete programa mogu preko ovih organizacija zatražiti pristup Microsoftovom softveru.
U Zagrebu je 22. siječnja 2010. godine predstavljen nacionalni program tehnoloških donacija namijenjenih neprofitnim organizacijama u Hrvatskoj. Program vodi globalna organizacija TechSoup uz podršku lokalnih udruga – Zaklade „Partneri u dobru“ i Udruge za nezavisnu medijsku kulturu „H-alter“ uz punu podršku Microsofta Hrvatska. Neprofitne organizacije i udruge koje ispunjavaju potrebne uvjete pomoću ovog će programa moći dobiti pristup tehnološkim rješenjima informatičkih tvrtki koje sudjeluju u projektu, tj. ostvariti pristup doniranim tehnološkim rješenjima i odabrati rješenja iz Microsofta koja im najbolje odgovaraju.
Cilj programa je pomoći neprofitnim organizacijama da dođu do one iste razine učinkovitosti koju donosi IT, a koju posljednjih godina imaju prilike koristiti komercijalne tvrtke.
Renata Ćurković, upraviteljica Zaklade „Partneri u dobru“, komentirala je pokretanje TechSoup programa u Hrvatskoj riječima: „Tehnologija organizacijama omogućava da postignu stvari koje ranije nisu bile moguće, no trošak tehnologije često je prepreka koja neprofitnom sektoru onemogućava da uspješno djeluje u svojim zajednicama. Inicijativa TechSoup stoga je itekako dobrodošla jer će kroz nju mnogo više neprofitnih organizacija profitirati od napretka tehnologije, što će im pomoći da dalje razvijaju svoje vlastite usluge.“
Ovaj program donacija na globalnoj razini provodi američka organizacija TechSoup, neprofitna agencija koja tehnološkim rješenjima nastoji pomoći udrugama i organizacijama, a djeluje već 21 godinu. Microsoft je aktivno uključen u tehnološke donacije neprofitnim organizacijama u Sjedinjenim Američkim Državama i širom svijeta kroz partnerstvo s TechSoupom. Od 2006. godine program TechSoup dostupan je u više od 20 zemalja širom svijeta.
Naglašavajući veliku podršku koju IT industrija pruža neprofitnom sektoru, voditelj programa za suradnju s neprofitnim sektorom u Microsofta Hrvatska, Darko Jureković, izjavio je: „Programom Unlimited Potential Microsoft kontinuirano traži nove i inovativne načine kojima tehnologija može pomoći neprofitnim sektoru i ljudima koji u njemu djeluju. Ponosni smo na dugu tradiciju aktivnog pomaganja organizacija neprofitnog sektora novčanim donacijama i donacijama softvera koje smo već dosad davali u Hrvatskoj. Međutim, novi postupci i strukture koje donosi donacijski program TechSoup povećat će doseg naših donacija koje će postati dostupne većem broju udruga. Tako će im se osigurati jednostavniji i lakši pristup najnovijim tehnologijama.
Svakodnevno smo svjedoci utjecaja koji dostupnost tehnologije može imati na organizacije i ljude koji u njima rade – naš primarni cilj je svima osigurati dosezanje punog potencijala osiguravajući dostupnost tehnologije što većem broju ljudi. Vjerujemo da je TechSoup pravo sredstvo koje će nam pomoći u ostvarivanju ovog cilja te da će potaknuti i pozdraviti sve organizacije koje zadovoljavaju uvjete da se prijave za dobivanje donacije. Zahvaljujemo Zakladi „Partneri u dobru“ i Udruzi za nezavisnu medijsku kulturu koji su nam se pridružili u ovom nastojanju te želimo ohrabriti i druge tehnološke kompanije da se također priključe ovoj važnoj inicijativi“, zaključio je Darko Jureković.
Odaziv iz neprofitnog sektora na donacijski program svuda u svijetu tradicionalno je velik. Imati pristup standardnoj tehnologiji od vitalne je važnosti za sve neprofitne organizacije kako bi ponuda njihovih usluga mogla biti na najvišoj razini koju ljudi zaslužuju. Međutim, njihovi budžeti često su preopterećeni i ne dopuštaju neophodna ulaganja u IKT. TechSoup će tim organizacijama omogućiti pristup važnim tehnologijama i efikasno pružanje usluga i podrške onima kojima su najpotrebnije. Tehnološke donacije također otvaraju vrata isporučivanju novih i inovativnih usluga s boljom komunikacijom i sudjelovanjem onih koji koriste te usluge.
Agencija za mobilnost i programe Europske unije je na svojim mrežnim stranicama objavila Poziv na Natječaj za sudjelovanje u Programu Mladi na djelu za 2010. godinu. Program Mladi na djelu namijenjen je udrugama mladih i za mlade, javnim tijelima te neformalnim grupama mladih. Nudi mogućnosti poput razmjena i inicijativa mladih s različitim temama u svom fokusu, provedbu konkretnih projekata povezanih s demokratskim procesima i procesima donošenja odluka, volontiranja, studijskih posjeta, stažiranja u području neformalnog obrazovanja, umrežavanja i ostvarivanja partnerstava s organizacijama izvan Hrvatske te organizaciju različitih seminara i osposobljavanja. Navedene aktivnosti dostupne građanima Republike Hrvatske financiraju se iz europskih fondova. Agencija za mobilnost i programe Europske unije raspisuje natječaj za Program Mladi na djelu drugu godinu zaredom.
Program Mladi na djelu je program Europske komisije usmjeren na sve mlade osobe (13 – 30 godina) i organizacije mladih u području neformalnog i informalnog obrazovanja. Pokriva razdoblje od 2007. do 2013. godine, a za njegovu je provedbu predviđen ukupan proračun od 885 milijuna eura. Cilj programa je poticanje osjećaja aktivnog europskog građanstva, solidarnosti i tolerancije među mladim Europljanima te uključivanje mladih u stvaranje budućnosti Europske zajednice. Program predstavlja ključni instrument za neformalno i informalno učenje (učenje kroz svakodnevne aktivnosti, učenje uz rad, samostalno učenje, učenje kroz druženje, čitanje, volontiranje i sl.) mladih s europskom dimenzijom. Aktivnosti neformalnog i informalnog učenja iz programa Mladi na djelu nadopuna su formalnom obrazovanju i sustavu osposobljavanja.
Agencija za mobilnost i programe Europske unije u sklopu programa Mladi na djelu u 2010. godini provodi sljedeće akcije:
Akcija 1.1. Razmjene mladih: projekti koji skupinama mladih iz različitih zemalja omogućuju da se sastanu i provedu razne aktivnosti oko teme od zajedničkog interesa.
Akcija 1.2. Inicijative mladih: projekti na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini u kojima mladi aktivno i izravno sudjeluju u aktivnostima koje su sami osmislili i u kojima igraju ključnu ulogu kako bi razvili svoje inicijative, poduzetnost i kreativnost.
Akcija 1.3. Demokratski projekti mladih: projekti koji podupiru sudjelovanje mladih u demokratskom životu njihove lokalne, regionalne ili nacionalne zajednice ili na međunarodnoj razini.
Akcija 2. Europska volonterska služba: mladima u dobi od 18 do 30 godina omogućuje da provedu od 2 do 12 mjeseci u nekoj drugoj zemlji sudjelujući u neprofitnim, neplaćenim aktivnostima.
Akcija 4.3. Osposobljavanje i umrežavanje: projekti koji pomažu osposobljavanje i umrežavanje osoba koje rade s mladima ili u organizacijama mladih. Kroz 8 dostupnih aktivnosti ova Akcija potiče razmjenu iskustva, stručnosti i dobre prakse u polju mladih i neformalnog učenja, kao i aktivnosti koje vode do novih projekata unutar programa Mladi na djelu.
Sveukupna sredstva namijenjena projektima iz Hrvatske u 2010. godini iznose 436.849,00 eura te će se putem javnog natječaja dodjeljivati prema uvjetima natječaja. Svi zainteresirani za provedbu ovih aktivnosti u Hrvatskoj, bilo udruge, neformalne skupine mladih (od najmanje 4 člana) ili lokalna i regionalna javna tijela mogu prijaviti projekt direktno Agenciji za mobilnost i programe Europske Unije za projekte koje bi organizirali u Republici Hrvatskoj.
Izvannastavne aktivnosti, razni učenički klubovi te druge aktivnosti neformalnog učenja u srednjim školama (i osnovnim za učenike od 13 godina nadalje samo za određene aktivnosti) projekte prijavljuju u ime škole. Aktivnosti i projekti koji se tiču formalnog obrazovanja nisu prihvatljivi za program Mladi na djelu.
Prijave projekata podnose se do roka prijave ovisno o datumu početka projekta. U 2010. godini predviđena su tri roka za prijavu:1. veljače, 1. travnja i 1. lipnja. Odobreni projekti mogu započeti 3 mjeseca nakon roka za prijavu.
Za više informacija o programu Mladi na djelu, dostupnim aktivnostima te postupku prijave, pogledajte puni tekst Poziva na Natječaj dostupan na mrežnim stranicama Agencije za mobilnost i programe Europske Unije ili kontaktirajte djelatnike Agencije na yia@mobilnost.hr.
Prošle su četiri godine od uspostave Microsoftove sigurne računalne infrastrukture u Željezničkoj i tehničkoj školi u Zagrebu. Četiri godine održavanja i daljnjeg razvoja, obrazovanja korisnika, traženja rješenja, oduševljenja i pokojeg razočaranja. Vrijeme je da administratorovim očima zavirimo kroz izgrađene prozore i odškrinemo ih i drugima.
Stanje „starih“ računalnih infrastruktura
Kad se informatizacija škole oslanja isključivo na nabavu hardvera i programa, bez razvijanja infrastrukture, nužno se dolazi u stanje u kojemu je održavanje svakodnevni mučni posao, sigurnost upitna, zastoji u radu učestali, a funkcionalnosti više no skromne.
Stanje od kojega smo mi krenuli prije četiri godine vjerojatno bi bilo slično velikoj većini naših osnovnih i srednjih škola. Mnoga računala nisu bila umrežena, a na većini se koristio jedan jedini korisnički račun s administrativnim pravima. Bilo kakvo dijeljenje resursa bio je nepoznat pojam i jedino donekle uređeno mjesto računalne infrastrukture bila je računalna učionica. Postavlja se pitanje možemo li u takvim okolnostima uopće govoriti o školskoj infrastrukturi?
Smjer kojim danas nezaustavljivo kreće obrazovanje zasigurno će zahtijevati kvalitetno informacijsko-komunikacijsko okruženje, ne samo na deklarativnoj razini. Nove generacije učenika i nove obrazovne tehnologije odavno su već odredile taj smjer tako da u vrlo bliskoj budućnosti u učionici nećemo moći pronaći grafoskop, uređaje za zvučnu i videoreprodukciju, televizore pa čak ni klasičnu školsku ploču. U svakoj učionici, kabinetu, zbornici i knjižnici bi se, zbog kontinuiranog pada cijena hardvera, već danas trebalo naći računalo kao univerzalno didaktičko sredstvo. No, je li to dovoljno?
Umrežavanje svih računala
Želimo li postaviti temelje informatizaciji škole, moramo svako računalo povezati u lokalnu mrežu škole. Samo se tako može izgraditi infrastruktura kojom se može upravljati i koja pruža punu funkcionalnost. Sreća je što naše škole već posjeduju DSL ili optičke veze za pristup internetu i što je CARNet uspostavio odgovarajuću infrastrukturu pa je svakom računalu u lokalnoj mreži pristup internetu lako osiguran. U Željezničkoj tehničkoj školi u Zagrebu danas je umreženo oko 120 računala na 4 etaže i za to je povučeno gotovo 3 km UTP kabela. Uspostavljene su dvije fizički odvojene računalne mreže, učenička i profesorska, između kojih postoji odgovarajuća jednosmjerna komunikacija upravljana poslužiteljem Microsoft ISA 2004. Naravno, to nije nužan scenarij, ali osigurava cijeli niz sigurnosnih i funkcionalnih poboljšanja.
Slika 2. Poslužitelji u računalnoj mreži ŽTŠ
S obzirom da je pasivna i aktivna oprema za žičano i bežično umrežavanje svojom cijenom dostupnija no ikad prije, svako bi računalo trebalo dobiti svoju vezu u lokalnu mrežu škole. Treba imati na umu da računalom bez pristupa internetu nismo samo zakinuti za cijeli niz vrijednih mrežnih servisa i funkcionalnosti, već je ugrožena i sigurnost rada na njemu (nadogradnja sustava, nadogradnja antivirusnog programa…). S obzirom da se nijedan infrastrukturni zahvat ne realizira od danas do sutra, nužno je što prije krenuti u uspostavu LAN-a u svakoj školi.
Organizacija lokalne mreže škole
U Željezničkoj tehničkoj školi u Zagrebu računala se mogu koristiti na više od 40 mjesta povezanih u lokalnu mrežu škole. Veliki broj računala i korisnika (više od 1000 učenika i djelatnika škole) zahtijevao je smislenu organizaciju računalne mreže. Tako je u školi 2005. godine realiziran pilot-projekt uvođenja Microsoftove sigurne školske mrežne infrastrukture uvođenjem Windows Server 2003 Active Directoryja, imeničkog servisa za svaku od dvije lokane mreže (profesorsku i učeničku), uz potporu Microsoftovog programa Suradnici u učenju (PIL). U potpunosti je napušten koncept radnih grupa te su stvorene dvije Windows domene, profesorska i učenička:
svaki korisnik dobio je svoj korisnički račun u domeni,
svako računalo uključeno je u domenu,
uvedeno je pravilo za jedinstveno imenovanja korisnika i računala,
definirane su odgovarajuće grupe korisnika,
određena su prava korisnika,
osigurano je dijeljenje mrežnih mapa,
osigurano je dijeljenje pisača u mreži,
svaki korisnik dobio je pristup osobnom mrežnom disku Z s bilo kojeg računala.
Slika 3. Osobni mrežni disk Z
Kako sve nabrojeno funkcionira u svakodnevici, sagledat ćemo iz različitih kutova, korisničkog, administratorskog i ravnateljevog.
Korisnički pogled
Danas u ŽTŠ svi zaposlenici škole dobro znaju da se svojim korisničkim računom mogu prijaviti na bilo koje računalo u školi. U potpunosti je napušten koncept „mojeg računala“ koji je toliko česta pojava u neorganiziranim računalnim mrežama. Svatko zna da u bilo kojoj učionici može održati sat uporabom računala, a s obzirom na česte „seobe“, ta je činjenica izuzetno važna. Budući da je osigurano okruženje, iz dana u dan je sve snažnija proizvodnja obrazovnih sadržaja te se u svim nastavnim predmetima iskorištavaju mogućnosti nastave podržane računalom, uz korištenje sadržaja na mreži i različitih mrežnih servisa. Posebno veseli svakodnevna uporaba mrežnih mapa kao što je mapa Public (mrežna mapa Javno dostupna svima u profesorskoj domeni). Postalo je sasvim normalno čuti sintagmu „to se nalazi na Public“. Na isti način svako stručno vijeće koristi svoju dijeljenu mapu. Dijeljenjem dokumenata osigurava se njihova dostupnost sa svakog mjesta, a izbjegava pretjerano korištenje papirnatih materijala. Isto tako, prikupljanje podataka organizira se ispunjavanjem odgovarajućih obrazaca dostupnih u toj javnoj mapi. Svaki profesor može koristiti i svoju mrežnu mapu Z smještenu na poslužitelju, a vidljivu u kartici Moje računalo na svakom računalu u mreži. Ovakva dostupnost i organizacija računala u školi osigurava svima stalno napredovanje u uporabi računala, bitno utječe na iskorištenost svih računalnih izvora u poslu i najvažnije, utječe na povećanje kvalitete nastavnog rada.
Administratorov pogled
Uvođenjem poslužitelja i uspostavom rada u domeni, administratoru je omogućeno učinkovito upravljanje ovako velikom računalnom infrastrukturom te olakšano svakodnevno održavanje. Domenski korisnici računala više nemaju administratorskih prava na lokalnom računalu i već ta činjenica rješava mnoštvo mogućih problema. Sve instalacije novog programa, nadogradnje operacijskog sustava, rješavanje problema – izvršava isključivo administrator. S obzirom da su sva računala brzom optičkom vezom povezana s internetom te da korisnici svakodnevno rabe svoje USB memorije, od izuzetne je važnosti dobro funkcioniranje antivirusnog softvera (Sophos Antivirus) i kvalitetnog vatrozida primijenjenog kroz MS ISA 2004 funkcionalnosti. Isti poslužitelj administratoru omogućuje udaljeni VPN pristup u mrežu škole, tako da s bilo kojeg mjesta može intervenirati na poslužiteljima ili lokalnim računalima. Hardverski problemi, koji su, statistički gledano, izuzetno rijetki, mogu se do popravka jednostavno riješiti postavljanjem zamjenskog domenskog računala. Važno je da ne postoji ni najmanji zastoj u radu. To se također osigurava i dokumentiranjem – svako računalo ima svoju karticu na kojoj se vodi svaka promjena, intervencija ili specifičnost. Uz održavanje i daljnji razvoj takve infrastrukture, bitna uloga administratora je i stalno obrazovanje i pomoć korisnicima u rješavanju njihovih svakodnevnih problema u radu (u Zbornici se nalazi obrazac u koji profesori za administratora upisuju svoj problem u radu). U takvom okruženju centraliziranog održavanja svih računala škole posao administratora više nije Sizifov posao.
Slika 4. Prijava na MS Windows Server 2003
Ravnateljev pogled
S obzirom da se radi o infrastrukturi škole, problematiku treba sagledati i iz ravnateljeva kuta. Vjerujem da ravnatelji škola novu nabavu hardvera često doživljavaju i kao nove probleme jer se sa svakim novim računalom povećava trošak održavanja. I doista, u školama u kojima ne postoji uređena računalna infrastruktura, povećanje broja računala i druge računalne opreme može rezultirati ogromnim troškovima održavanja. Uvođenjem Microsoftove sigurne mrežne infrastrukture, pored velikih ušteda u održavanju, osigurava se cijeli niz vrijednih funkcionalnosti dijeljenjem resursa (npr. pisača) te suradnja dijeljenjem podataka u mrežnim mapama. Ništa manji značaj nema sigurnost koja se postiže na takav način te dostupnost svih sadržaja i uređaja u mreži čitave školske godine. U svakom slučaju, ravnatelji škola trebali bi biti glavni pokretači postupnog i ciljanog razvoja računalnih mreža svojih škola.
Iskustva iz Željezničke tehničke škole u Zagrebu
Danas slobodno možemo reći, nakon višegodišnje primjene, da je izgradnja Microsoftove sigurne školske mreže opravdala svaki trud i sredstva uložena u razvoj i održavanje. Stvorene su pretpostavke za primjenu računala u nastavi svih predmeta i svakodnevno se u tom smjeru osjeća napredak. Međutim, sasvim je pogrešno pomisliti da je razvoj infrastrukture završen njenim uspostavljanjem – najsporiji dio posla je prilagodba takvom načinu rada, obrazovanje korisnika i provođenje nekih elementarnih mrežnih politika. Upravo zato je nužno u izgradnju takvih računalnih školskih mreža krenuti što prije, korak po korak, jer nakon završenog tehničkog dijela uvođenja, slijedi drugi koji zahtijeva ustrajnost i vrijeme. I nisu se svi elementi pilot-projekta pokazali idealnima: pokazalo se nemogućim održavanje stotina učeničkih domenskih korisničkih računa jer ih učenici gube, zaboravljaju… Ali, vjerojatno i za to postoji rješenje, možda u integraciji sa AAI@Edu imeničkim servisom, na što će odgovor dati vrijeme. Učenička su računala i danas u učeničkoj domeni, samo se koriste zajednički korisnički računi.
U našim bi školama što prije trebalo napraviti korake k izgradnji smislenih računalnih infrastruktura. Nije li tako i kod drugih infrastruktura? Želimo li se voziti sigurno i brzo, treba nam autocesta. Čak smo za vožnju spremni platiti i cestarinu. Budućnost, koja je tu, doista nas tjera da krenemo izgrađivati ceste koje će našem obrazovanju omogućiti sigurno i ugodno dosezanje cilja. Nažalost, samo automobili nisu dovoljni.
Pozivamo vas da tijekom veljače barem jedan nastavni sat odvojite za aktivnosti kojima ćete učenike usmjeriti prema sigurnijem, odgovornijem i primjerenijem ponašanju na internetu. Vjerujemo da će svatko od vas naći zanimljive aktivnost kojima ćete te sadržaje najbolje prenijeti svojim učenicima.
![clip_image002[4]](https://pogledkrozprozor.wordpress.com/wp-content/uploads/2010/01/clip_image0027.jpg?w=242&h=74 "clip_image002[4]")
Pogled kroz prozor 
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.