Pogled uz maglu

Broj 117, studeni 2019.
ISSN 1848-2171

U ovom broju objavljeno je 15 članaka, a pet broja unaprijed je već popunjeno. Definitivno je Pogled kroz prozor postao mjesto na kojem uvijek možete pročitati dobre i pozitivne primjere iz naših škola, a po meni najbitnije što možete primijeniti i u svojem radu. Čitajmo se i dalje

U svojem intervjuu Amadeja Turnšek je predstavila iskustvo bivše profesorice engleskog jezika Naste Ovin koja je koristila različite nastavne metode i provodila inovativni projekt “Malo drugačiji nastavni sati”. Više…

Učenici drugog razreda i učiteljica Anja Kancler sudjelovali su u projektnom radu gdje su kroz aktivnosti i izvođenje kazališne predstave dobili nova znanja o kazalištu, a povezali su s prirodom. Na kraju projekta učenici su bolje razumjeli što je kazališna predstava i tko je u nju uključen. Više…

U članku Barbare Čeh prikazano je kako prenositi ekološke sadržaje učenicima kroz čitanje i pročitane tekstove. U Eko čitalačkoj znački nastojalo se potaknuti učenike kreativnom razmišljanju u vezi s učenjem o ekološkim sadržajima i očuvanju ekološke kulture kroz knjigu. Više…

U OŠ Tučepi, Marlena Bogdanović izvodila je različite aktivnosti koje su podrazumijevale upotrebu moderne tehnologije tj. tableta jer se jedino na tabletima može do mile volje brisati, pisati, provjeravati i ispravljati pogreške, a da na kraju završni uradak bude uredan, čitljiv i zanimljiv. Više…

Pod vodstvom razredne učiteljice Daniele Kuić proveden je projekt Hajduk u srcu u 2.b razredu Osnovne škole Žnjan-Pazdigrad iz Splita. Cilj projekta bio je učenike upoznati s najvećim nogometnim klubom i simbolom grada Splita – Hajdukom, ali i učiti o povijesti grada, baštini i običajima, u potpunosti integrirano u nastavni proces. Više…

Ukoliko se i vi želite okušati u snimanju vlastitih videozapisa, Gordana Lohajner i Gordana Sokol preporučile su jednostavan program za snimanje videozapisa i isječka zaslona koji je dio operacijskog sustava Windows. Više…

Ida Veselovac je predstavila aktivnosti 2.c/3.c razreda u koje su integrirani učenici s teškoćama i daroviti učenici u sklopu Erasmus+ KA2 projekta pod imenom „Innovate Together“ u trajanju od dvije godine. Više…

Odgojiteljica Jerica Česnik Antler ispričala nam je kako su u dječjem vrtiću osmislili projekt Vrtiček kako bi pomogli u podizanju svijesti o zdravoj prehrani i zdravom načinu života i samodostatnosti. Više…

Učiteljica Katja Porčnik Gortnar već duži niz godina praktirica meditaciju, tehniku opuštanja, i željela je svojim učenicima omogućiti da iskuse tibetanske vježbe koje vraćaju mir i energiju. Više…

Vrtić ne mora biti jedino mjesto igre. Odgajateljica Klavdija Novak koristi šumsku igraonicu koja nudi beskrajne mogućnosti za igru gdje uvijek pronalaze nešto novo, istražuju, puno se kreću na svježem zraku što omogućava kvalitetno i zdravo trošenje vrijeme. Više…

Lucija Jager je opisala kooperativne igre koje je izvodila tijekom nastave tjelesnog odgoja s učenicima drugog razreda. Igra je motivacija, a kad su učenici motivirani i učenje im je zabavno. Više…

Djeca zbog svakodnevnih pritisaka, učestalog psihičkog opterećenja i premalog gibanja uvelike utječe na njihovu tjelesnu težinu. Ti se problemi mogu umanjiti provođenjem sportskim aktivnostima, a zbog toga je odgojiteljica Magdalena Štampah uvela sportsku aktivnost „Mini olimpijada“. Više…

Maja Miklavž Sintič pri poučavanju narodnog plesa upotrebljava različite metodičke pristupe koje sistematički razvija kod plesača na folkloru od 7. godine nadalje, a u svom članku prikazala izvedbu plesne igre preuzete iz slovenske narodne predaje Kaj boš Janko jutri delal (Što ćeš Janko raditi sutra) ili inačicu iste pjesme Jutri se bom v mesto peljal (Sutra ću se odvesti u grad) tako da osnovni plesni uzorak, melodička i ritmička podloga ostaju nepromijenjeni, a riječi smo zamijenili oponašanjem pjeva ptica. Više…

Je li za učenike s poremećajem pažnje (ADHD) bolji tradicionalni pristup učenja ili korištenje elektroničkih medija ? Pročitajte što je saznala Maja Trunkelj. Više…

U sklopu Erasmus+ projekta DARE and SHARE! pokrenut je eTwinning projekt Country from a box kojem je cilj bio upoznavanje ostalih europskih država obilježavajući pritom 2018. godinu kao Europsku godinu kulturne baštine. Glavnu ulogu su imali učenici, a učitelji su bili samo mentori koji su ih vodili i usmjeravali u njihovom istraživačkom radu, kažu Samanta Matejčić Čotar i Suzana Poljak. Više…

Gordana Lohajner

Malo drugačiji nastavni sati

Amadeja Turnšek

Sažetak

U intervjuu su predstavljena iskustva bivše profesorice engleskog jezika Naste Ovin, koja je predavala na jednoj od gimnazija u Mariboru. U svojoj dugogodišnjoj praksi koristila se različitim nastavnim metodama i u ovom intervjuu je predstavljena jedna od njih.

Sa svojim učenicima provodila je inovativni projekt “Malo drugačiji nastavni sati”. Projekt se temeljio na pedagoškim radionicama koje su se bavile ljudskim vrijednostima.

Ključne riječi: ljudske vrijednosti, inovativni projekt, pedagoške radionice.

Uvod

Znanje je bez sumnje najviša vrednota. Ono se ne stječe samo u školi, iz udžbenika. Ukoliko želimo odgojiti samouvjerenu, odgovornu mladu osobu koja je spremna suočiti se s novim izazovima i koja je svjesna što želi postići u svom životu, u tom je duhu moramo i odgajati. U tom procesu učitelji imaju veliku ulogu. Učenike trebaju ispravno usmjeravati i pokazati im pravi put, a mladi ga moraju proći sami. Postoji više načina kako obogatiti znanje iz udžbenika te učitelji trebaju znati što time žele postići i kako se toga prihvatiti.

Zašto ste odlučili započeti s uvođenjem noviteta i kakvi su oni bili?

Dugogodišnjim radom u jednoj od gimnazija u Mariboru došla sam do spoznaje da učenicima mogu pružiti puno više nego što je zapisano u udžbenicima i da je udžbenik samo jedan od izvora, a ne zbirka svih očekivanih odgovora i čitav sadržaj predmeta. Moja je namjera bila da učenici u školi imaju mogućnost upoznati se s novim sadržajima i drugačijim načinom rada. Zato sam započela s inovativnim projektom “Malo drugačiji nastavni sati”. Projekt je izvođen u obliku pedagoških radionica. Najprije su bili uključeni samo prvi i drugi razredi. Teme koje smo obrađivali bile su povezane s ljudskim vrijednostima: zahvalnost, međusobni odnosi, snaga riječi, viđenje samog sebe, nenasilje, rasizam i diskriminacija, samopoštovanje, vještine uspješnog razumijevanja, upornost.

Koji je bio cilj projekta “Malo drugačiji nastavni sati”?

Svrha projekta nije bila samo osmišljavanje nastavnih sati i dodavanje novih sadržaja, nego i rad u opuštenoj atmosferi, učenje suradnje u grupi, kako se fokusirati na rad i biti svjestan svoje odgovornosti te razvoj empatije. Također sam ohrabrivala učenike na izražavanje svojih mišljenja, argumentiranje svojih ideja te na otvoren razgovor o problemima mladih i pokušaje pronalaska rješenja za iste.

Kako ste započeli projekt?

S obzirom na to da sam željela da na radionicama možemo otvoreno razgovarati, naša je prva radionica bila namijenjena komunikaciji. U školu sam pozvala svoju bivšu učenicu, koja je tada bila apsolventica psihologije na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, i zamolila je da s učenicima izvede radionicu o učinkovitoj komunikaciji. Naziv njezine radionice bio je “Jesi li svjestan što ti drugi žele poručiti?”. I sama sam prisustvovala toj radionici i naučila sam ponajprije koliko je važno slušati sugovornika. Komunikacijske vještine su strane onome tko ne zna slušati druge. Ubrzo nakon toga i sama sam pripremila radionicu “Vještine uspješnog sporazumijevanja” za sve učenike prvih i drugih razreda te za njihove roditelje.

Čini mi se da bismo mogli izbjeći mnoge konflikte i riješiti brojne probleme kad bismo znali razgovarati. Koje je Vaše mišljenje o tome?

U potpunosti se slažem s Vama. Komunikacija je sastavni dio našeg svakodnevnog života. Većina ljudi je uvjerena da se nauči komunicirati kada se nauči govoriti. To, na žalost, nije tako. U praksi nam je kvalitetna komunikacija prilično strana. To je vještina koju trebamo vježbati ukoliko ne želimo konflikte i želimo kvalitetne odnose s ljudima. Učinkovita komunikacija ključ je za kvalitetne odnose koji utječu na osobnu sreću pojedinca, na zadovoljstvo i na uspjeh. Zato je vrlo važno da steknemo komunikacijske vještine, razvijemo empatiju i počnemo pažljivo slušati sugovornika kako bismo znali što nam želi poručiti.

Kažete da ste na pedagoškim radionicama pokušali otvoreno razgovarati. Što ste time željeli postići?

Ukoliko je učitelj dovoljno otvoren i zna slušati mlade, lakše je pokrenuti opušten, otvoren razgovor. Tako se brže prepozna njihov problem i može im se pomoći. Učenici su mi se, na primjer, više puta požalili da s roditeljima ne mogu razgovarati jer ih ne razumiju, ne čuju, ne daju im podršku, nego ograničavaju, kritiziraju i nameću svoja načela i pravila, što oni ne žele. Usprkos tome mladi trebaju biti svjesni da je dijalog s roditeljima nužan, iako u određenom razdoblju adolescencije teško prihvaćaju njihove ideje i uvjerenja. “Mlad čovjek treba ideje, mišljenja i teorije koje zagovaraju roditelji, budući da mu pomažu kod formiranja njegovih vlastitih.“ (Braconnier, 2001, str. 71) Moraju znati i da je loša komunikacija jedan od glavnih razloga za nastanak sukoba između njih i roditelja te da se problemi ne mogu kvalitetno rješavati na taj način.

I kako su učenici prihvatili pedagoške radionice na nastavnim satima?

Iznenađujuće dobro. Na kraju svake od radionica riješili su kratak upitnik pomoću kojeg sam pokušala utvrditi jesu li se sadržaji i način rada svidjeli učenicima. Rezultati su se poboljšavali iz godine u godinu, što upućuje na činjenicu da su učenici nove sadržaje i drugačiji način rada vrlo dobro prihvatili. Rekli su da su dobili doživotno znanje koje će moći upotrijebiti i kasnije. Najviše im se svidjelo što su mogli razgovarati u opuštenoj atmosferi, izražavati svoja mišljenja, biti saslušani i što ih se razumjelo. Nitko ih nije ismijavao. Međusobno su se upoznavali i učili jedni od drugih.

Što biste za kraj savjetovali učiteljima?

Omogućite mladima da se izraze. Ponudite im okružje u kojem će svoj bogat potencijal moći maksimalno razvijati. Dajte im priliku da steknu nova iskustva, vještine i znanja. Umjesto toga da se fokusirate na njihove pogreške i slabosti, istaknite njihove vrline. Pokažite im njihovo bolje ja, njihovo pravo ja, koje se usuđuje i uspijeva u svom naumu.

Zaključak

Učitelji moraju biti svjesni da su mladi najprilagodljivija kategorija aktivne populacije i da upravo učitelji imaju veliku ulogu kod oblikovanja njihove osobnosti. Stoga im trebaju biti dobar uzor. Život im trebaju prikazati kao veliku priliku za učenje i rast. Trebaju im reći da ih život ne smije umarati. Ako ih umara, to znači da ga ne znaju živjeti. U životu uvijek trebaju biti pozorni i uhvatiti svaki trenutak. Onaj tko nije sposoban za to, kasnije se čudi što su njegove najbolje godine već iza njega, i to prije nego što je uopće shvatio smisao života.

Slika 1. Nasta Ovin, prof.

Literatura

1. Braconnier, A. (2001). Kako razumeti mladostnika. Tržič: Učila.
2. Fotografije – osobna arhiva

S projektnim radom do kazališne igre

Anja Kancler

Sažetak

U drugom razredu sa učenicima pripremili smo kazališnu igru ​​sa naslovom Eko Dino. Budući, da sam htjela potaknuti unutarnji osjećaj učenika, povezati ih sa prirodom, približiti njezinim vrijednostima i potaknuti ih na očuvanje i brigu za nju, izabrali smo igru ​​s ekološkom temom.

Učenicima sam ponudila dramsku igru ​​i lutkarsku igru ​​kako bi upoznali kazalište i isprobali se kao izvođači, dobili iskustvo vezano uz kulturu koja ih može inspirirati, potaknuti njihovu maštu i doprinijeti njihovom cjelokupnom razvoju. Projekt je uključivao niz aktivnosti koje su učenicima omogućile stjecanje određenih vještina, sposobnosti i znanja. Učenici su bili uključeni u projekt od ideje, odabira dramskog teksta, raspodjele uloga, izrade lutaka, scena i kostima, stvaranja glazbe za igru, te zaključkom, odigrati predstavu.

Ključne riječi: projektni rad, kazalište, ekologija.

1. Uvod

Temelj kazališne umjetnosti je igra i može se definirati kao jedna od važnijih ljudskih potreba. Pojam kazališne umjetnosti povezujemo s kazalištem kao institucijom u kojoj glumci glume dramu. Jer se kazališna događanja uvijek održavaju u prostoru, od igrača zahtijevaju dobru organizaciju prostora i orijentaciju u njemu. Kazališni izraz zahtijeva fizičku aktivnost, koja uključuje kretanje, govor, ples i pjevanje.

Proces produkcije kazališne predstave potiče razvoj tjelesne, verbalne, glazbene i vizualne umjetnosti, razvija identifikaciju i senzualnost, te tako doprinosi razvoju. Kao kreativni proces omogućuje širenje mašte, kreativnog razmišljanja i osjećaja ljepote. U pedagoškom procesu, kazališta se možemo dotaknuti kao učenje o kazalištu i kazališnoj umjetnosti ili stvaranje igre za predstavu.

Slika 1. Scena za kazališnu igro, koju su izradili učenici

2. Planiranje i početni koraci projektnog rada

Kako bih uspjeh bio čim veći, odlučila sam izvesti projektni rad i aktivno uključiti učenike u proces od ideje do konačnog proizvoda – predstave. Da bismo očuvali i ojačali poštovanje prema prirodi, odlučili smo pripremiti kazališnu igru ​​s ekološkom temom i tako proširiti svrhu našeg rada i u vrijeme izvedbe.

Skiciranje i planiranje projekta:

• odabrati priču,
• upoznati se sa kazalištem i procesom stvaranja kazališne predstave,
• razdijeliti uloge,
• priprema rekvizita,
• važnost uloge međusobne suradnje,
• odigrati kazališnu predstavu.

Sa učenicima smo najprije razgovarali o raznim ekološkim problemima, utjecajem onečišćenja na naše zdravlje i što možemo učiniti sami, da li možemo doprinijeti poboljšanju i promjenama na ovom području. Zatim smo prikupili odgovarajući dramski tekst i preuredili ga sa idejama učenika. Odabranom pričom napravili smo početni korak projektnog rada i nastavili s istraživanjem kazališta i procesom stvaranja kazališne predstave.

Na temelju priče razdijelili smo uloge izvođača. Učenici su tekst priredili svojim idejama, mnogo su razgovarali o priči i izvođačima, proučavali smo pokret, govor i postupno vodili igru do konačne izvedbe.

Slika 2, 3: Izrada lutaka

Ciljevi:

• priprema i izvedba kazališne predstave,
• približiti, podići svijest o ekološkoj temi s projektnim radom i kazališnom predstavom,
• upoznavanje kazališta, stvaranja kazališne predstave i sudjelovanje u različitim fazama kreativnih procesa,
• razvijanje kreativnosti i specifičnih umjetničkih sposobnosti,
• razvijanje estetske percepcije i umjetničke prezentacije,
• razvijanje izražavanja i komuniciranje s umjetnošću.

Učenici su postigli cilj koristeći različita osjetila, čime se i povećavala učinkovitost učenja. Za projektni rad tipično je, da sa svojim aktivnim učenjem povezuje i ujedinjuje mentalni i tjelesni rad.

Slika 4, 5: Izrada scene

3. Provedba projektnog rada

Kako bismo ostvarili svoje ciljeve, projekt se provodio kroz različite aktivnosti. Učenici su sami izradili lutke i scenu, pobrinuli su se za kostime i razne rekvizite za kazališnu predstavu. Istovremeno su stalno razvijali svoju kreativnost i maštu.

Budući da je glazba također vrlo važan dio kazališne predstave, jer njezine izražajne mogućnosti nadopunjuju događaje na pozornici, učenici su za čitavu igru ​​stvorili glazbu s različitim instrumentima.

Slika 6. Vježbe u razredu

Učenici su pokazali veliku motivaciju za rad, bili su iznenađeni svojom kreativnošću, a atmosfera je bila opuštena i povezana. Učenici su se razvijali na području govora, jačali međusobne odnose, učili kroz igru i sudjelovali kod razmjena ideja, diskusija i promatranja.

Slika 7. Vježbe u razredu

Prije predstave potrebno je bilo puno vježbe i konačno i generalka, a učenici su za publiku izradili i kazališni list. Više puta smo izveli kazališnu predstavu u dvorani. Izveli smo predstavu za roditelje, koji su jako uživali u igri. Oduševili smo učenike naše škole i iznenadili djecu u vrtiću.

Slika 8, 9: Kazališni list

Kazališna predstava uvijek se provodila uspješno i bez komplikacija, jer su učenici pokazivali veliku zadovoljstvo i improvizaciju. Svako je znao koji je njegov zadatak i kada će to učiniti. Igrači su znali svoj dio teksta, vješto iskoristili prostor, ispravno se pomicali na pozornici i uživjeli se u svoje uloge. Tijekom cijele igre sami su se pobrinuli i za glazbu. Na kraju kazališne predstave, glumci su stali pred publiku, naklonili se, nasmijali i uživali u pljesku sa ponosom. Gledatelji su uživali u predstavi i razumjeli lekciju priče. Na kraju smo također ocijenili naš rad i dobili puno povratnih informacija. Učenici su rekli što je dobro i što mogu promijeniti ili dopuniti. Uvijek smo donosili nove ideje, poboljšanja i pohvale, te smo tako završili naš šestomjesečni projektni rad.

Slika 10. Glumci kazališne igre

4. Zaključak

Projektnim radom učenici su kroz aktivnosti i izvođenje kazališne predstave dobili puno znanja o kazalištu a približili su im i ekologiju. Na kraju projekta učenici su bolje razumjela što je kazališna predstava i tko je u njoj uključen. Cilj projekta bio je prije svega sam proces kazališnih aktivnosti, a dotaknuo se i ekoloških pitanja, i širio se dalje. Igranje predstave je učenicima mnogo značilo, jer se je puno učenika prvi put pojavilo u ulozi izvođača i neizmjerno uživala. Učenici su bili dobro motivirani, primili su igru kao svoju, osjećao se pozitivan razredni duh. Učenike je igra povezala ​​i imala dobar utjecaj na međusobne odnose. Neki učenici su mogli izraziti svoj, možda nezapažen talent. U provedbu projekta uloženo je mnogo truda, entuzijazma i rada. Predstava nam je omogućila mnogo prekrasnih trenutaka, spontanog izražavanja i umjetničkog stvaranja. Učenici su razvili pozitivne kvalitete, se opustili, zabavili, upoznali i doživjeli novu dimenziju umjetničke kulture.

Literatura

1. https://www.zrss.si/kulturnoumetnostnavzgoja/publikacija.pdf
2. https://www.zrss.si/zrss/wp-content/uploads/nacionalne_smmernice_za_kult_umet_vzgojo_slo-1.pdf
3. http://www.cpi.si/files/cpi/userfiles/Publikacije/Projektno_delo.pdf
4. Arhiva internetskih stranica državne administracije

„Zarobimo“ jesen tehnologijom!

Primjenjivo i na druga godišnja doba

Marlena Bogdanović

S prvim suhim listovima došuljala se jesen i u 2. razred OŠ Tučepi! Uvukla se u likovne radove, priče i pjesme, u matematičke zadatke. Mi smo je odlučili “zarobiti” nizom aktivnosti koje su podrazumijevale korištenje moderne tehnologije tj. tableta jer se jedino na tabletima može do mile volje brisati, pisati, provjeravati i ispravljati pogreške, a da na kraju završni uradak bude uredan, čitljiv i svima zanimljiv! Uz korištenje tehnologije možemo se u trenu povezati i s prijateljima i provjeriti kakva je jesen koju su oni „zarobili“ u svom zavičaju! Evo kako smo mi primijenili modernu tehnologiju i stavili je u službu učenja o svijetu oko nas:

1. „Zarobili“ smo jesen u matematičkim čestitkama

Ove smo godine za školski jesenski sajam izradili vrlo neobične čestitke! Svaki je učenik osmislio matematički zadatak riječima jesenske tematike, zatim je izradio QR kod u koji je „zarobio“ vlastiti zadatak riječima, a zatim je u aplikaciji za crtanje izradio jesensku sliku koja se idealno sljubljuje sa zadatkom. Zatim su učenici spojili QR kodove i slike i tako dobili zanimljive jesenske čestitke. Činjenica je da su naše čestitke bile pravi hit na sajmu i da su se učas razgrabile! Učenici su kupcima dali upute kako će svojim mobitelima očitati QR kodove sa čestitki, riješiti zadatak i poslati nam rješenje e-poštom. Najsretnijeg rješavača nagradit ćemo besplatnom zimskom čestitkom koje ćemo izraditi za zimski sajam – sad smo dodatno motivirani kad smo saznali koliko su nam jesenske QR čestitke dobro prošle na tržištu!

2. Dalmatinska jesen odletjela u Zagreb videokonferencijom

Na krilima uspjeha na jesenskom sajmu bacili smo se na pripreme za našu prvu, jesensku videokonferenciju. Povezali smo se sa drugašima iz OŠ Horvati iz Zagreba i njihovom divnom učiteljicom Suzanom Delić. Za naše smo nove prijatelje pripremili puno dalmatinskih plodova jeseni! Nakon predstavljanja i uvodnog upoznavanja svaki je tučepski drugaš za naše prijatelje sa sjevera pripremio kratku prezentaciju za svoj plod: kako se zove, za što je sve koristimo, je li biljka vazdazelena ili listopadna. Našlo se tu: šipaka, maslina, suhih smokava, kadulje, oraha… Zatim smo jedni drugima otpjevali po jednu jesensku pjesmu. Baš je bilo zabavno družiti se online! Bilo je posebno svečano jer su konferenciji nazočile i ravnateljice obije škole, a u našoj učionici smo imali i još dva gosta: nastavnicu matematike Sanju Nizić, te učiteljicu Nenu Rafaneli.

3. Jesenski plodovi „zarobljeni“ u online kvizu

Videokonferencije i online kvizovi odmah su zauzeli sam vrh ljestvice najdražih aktivnosti u učionici! Zato smo dogovorili nastavak suradnje sa drugašima iz OŠ Horvati, ali na jedan novi način: dogovorili smo zajedničko rješavanje pitanja na online kvizu putem videokonferencije! Tučepski su drugaši smislili pitanja za kviz o jeseni u našem zavičaju. Za svako je pitanje trebalo ponuditi jedan točan i nekoliko netočnih odgovora. Bilo je zabavno biti učiteljica učenicima koji su u sinergiji jedni druge nadopunjavali, smišljali pravilnu formulaciju, ispravljali netočan red riječi u pitanju. Vrhunac dana bio je trenutak kada je mali tučepski drugašić tražio da se iz pitanja „Što se radi od plodova masline?“ izbaci netočan odgovor „kvasina“ i ubaci „ocat“ jer je to prava riječ koju bi naši zagrebački prijatelji mogli razumjeti! Novu smo videokonferenciju započeli razmjenom informacija o sportovima koji se treniraju u oba razreda, o aplikacijama koje se koriste za vježbanje matematike, a zatim smo istovremeno, dijeleći zajednički ekran, a opet svatko iz svog razreda, odgonetavali točne odgovore o pitanjima o jeseni. Sat se munjevitom brzinom primaknuo kraju! Negodovanja zbog prekratkog sata bilo je sa obije strane!

Sigurni smo da ćemo se uskoro opet podružiti s prijateljima iz Zagreba i zajedno, jedni od drugih, učiti i o godišnjim dobima, o drugim zavičajima naše lijepe domovine! Hvala kolegici Suzani i njenim učenicima na divnom druženju! Ovim putem pozivamo i druge razrede, iz drugih dijelova Lijepe Naše da nam se pridruže pa da zajedno rastemo na krilima moderne tehnologije i zajedništva!

Aplikacije koje su korištene za opisane aktivnosti:

QR Code Generator
QR Code Reader
Draw & Color
Skype
Kahoot!

Eko čitalačka značka

Barbara Čeh

Sažetak

Živimo u vremenu u kojem prevladavaju različite informacijske tehnologije. Stoga je važno održati dobar odnos prema knjigama i čitanju te ohrabriti učenike u tom smjeru. Kroz čitanje učenici šire svoj rječnik, razmišljaju o čitanju i tako razvijaju svoju kreativnost. Već godinama u Osnovnoj školi Gornji Petrovci vodimo Eko čitalačku značku. U Eko čitalačkoj znački nastojimo potaknuti učenike ka kreativnom razmišljanju u vezi s učenjem o ekološkim sadržajima i očuvanju ekološke kulture kroz knjigu. U članku je prikazano kako prenositi ekološke sadržaje učenicima kroz čitanje i pročitane tekstove.

KLJUČNE RIJEČI: čitanje, čitalačka značka, ekologija, stvaranje.

Eco reading badge

Abstract

We live in times of various information technology dominance. It is therefore important that we keep a good relationship with books and reading and encourage pupils in this direction. Through reading, students build their vocabulary, they think about reading, and thus develop their creativity. For years, at the Primary School Gornji Petrovci, we have been practising the Eco Reading Badge. With it we try to encourage students to develop creative thinking in connection with learning through ecological content and preserve the ecological culture through the books they read. The article presents how to pass on ecological content to pupils through a process of reading and the analysis of what has been read.

Key words: reading, reading badge, ecology, creativity.

 

1. Uvod

Naša škola već dugi niz godina aktivno sudjeluje u projektu Eko škola kao način života. U okviru ovog projekta pripremili smo plan ekoaktivnosti kroz koji provodimo različite aktivnosti u školi. Tijekom školske godine učenici sudjeluju u ekokvizu, skupljanju otpadne električne i elektroničke opreme, skupljanju plastičnih čepova, prikupljanju otpadnog papira i kartona, otpadnih baterija, izradi i namještanju upozorenja za prekidače i elektroničke uređaje. Učitelji potiču učenike da piju vodu iz vodomata i koriste staklenke za višekratnu upotrebu. U okviru Eko škole također dajemo prednost osvIješćivanju o ekonomičnom korištenju vode s pomoću upozorenja ili natpisa iznad umivaonika u toaletama i uključivanju učenika u uređivanje okoline naše ustanove. Sve aktivnosti prati vrlo važna aktivnost unutar školske knjižnice – Eko čitalačka značka (Osviješčivanje – Ekočitanje za ekoživot).

2. Čitanje

Čitanje je važno jer se dijete kroz čitanje opismenjuje. Djeca žele čitati jer ih već od malena zanimaju slikovnice koje vole proučavati. Što više odrastaju, to više ih interesuju sve zahtjevniji tekstovi. Zadatak djeteta je naučiti čitati, jer je to najvažnija društvena kompetencija koju dijete treba u školi i u igri. Dijete mora biti svijesno da je čitanje zabavno, ali i teško. U školi mora dijete upoznati slova koja onda uči razumno kao glasove povezivati u nove riječi. Stoga je važno da dijete puno čita. Čitanje treba biti djetetu zabava, a ne prinuda ili napor.

Da bi djeca zavoljela čitanje, moraju i njihovi roditelji čitati s njima. To je važno naročito zato da mogu s djetetom tokom čitanja razgovarati, da dijete razmišlja o pročitanom, da komentira i postavlja pitanja. Ako je dijete naviklo na to, također će jednako reagirati i u školi tokom čitanja knjige. Ako dijete uzgajamo uz knjige, obogatit ćemo njegov rječnik, razmišljanje i govor. Čitanje razvija maštu i kreativnost. Knjige su izvor informacija u životu na različitim područjima, one pridonose općoj upućenosti i percepciji i kroz njih djeca lakše rješavaju svakodnevne probleme i situacije. Čitajući, djeca ne dobivaju samo sadržaj već i druge važne informacije.

3. Eko čitalačka značka

A) Ciljevi i sadržaj eko čitalačke značke

• jačanje ekološke svijesti pomoću knjige
• poticati učenike k čitanju lektire s ekološkom tematikom
• pomoću pročitane lektire pridonijeti edukaciji o našoj okolini
• razvijati kreativno razmišljenje
• ostvariti, napraviti različte proizvode (plakate, priče, pjesme, …) koji će izložiti pitanja okoliša.

B) Aktivnosti eko čitalačke značke

S učenicima prve trijade smo u školskoj knjižnici kod časova knjižničkog odgoja najprije razgovarali o eko sadržajima i aktivnostima koje provodimo u sklopu projekta Eko škola kao način života u našoj školi. U razgovoru smo te aktivnosti povezali s njihovim doprinosom ljepši i čišći okolini.

Zatim su učenici samostalno potražili čtivo u knjižnici, u našem slučaju bajke s eko sadržajima. Zajedno smo pogledali bajke koje su učenici izabrali, utvrdili jesu li sadržajno prikladni i izabrali priču koja se učenicima najviše svidjela.

Slika 1. Učenici su u knjižnici potražili bajke o eko sadržajima.

S učenicima smo porazgovarali o naslovu knjige, zatim smo bajku uz prikazivanje slika u knjizi i pročitali. Uslijedila je rasprava o sadržaju i povezanosti sadržaja s ekologijom. Nakon rasprave učenici su počeli s kreativnim radom. Crtali su crteže na osnovu pročitane bajke s ekološkim sadržajem. Zatim smo iz njihovih crteža izradili poster koji smo izložili u našem eko kutku.

Slika 2, 3: Stvaranje

S učenicima 2. i 3. trijade održali smo raspravu o ekologiji unutar školske zajednice. Učenici su napisali pjesmu i prikupili ideje o tome kako djelovati ekološki. Sve ideje su sažete u pjesmi i na plakatima koje smo izložili u našem eko kutku. Sva djela su također pretstavljena na eko događaju škole na svjetski dan planeta Zemlje 22. travnja.

Slika 4, 5: Učenici su napisali pjesmu i izradili poster

4. Zaključak

Ekologija je važan čimbenik u razvoju djece, što je također povezano s čitanjem. Čitanje je jedna od osnovnih aktivnosti koju dijete usvaja u prvoj trijadi ili ranije. Stoga djeca mogu naučiti ekološki sadržaj i unaprijediti ekološku svijest kroz rano čitanje. Mi, učitelji moramo im pri tome pomoći i bodriti ih. Važnu ulogu u tome imaju i roditelji koji sudjeluju u razvoju svog djeteta i podržavaju ih kada je potrebno.

Učenici vole doći u školsku knjižnicu i istraživati. Uz različito čtivo u knjižnici imaju mogućnost usvajanja novih sadržaja, osobito ekoloških. I sami su ustanovili da mogu u školskoj knjižnici naći mnogo literature s ekološkim sadržajem. Stoga ćemo u budućnosti nastaviti s čitalačkom eko značkom i stvarati nova djela na različite načine.

Literatura

1. Kropp, P. (2000). Vzgajanje bralca: naj vaš otrok postane bralec za vse življenje. Tržič: Učila.
2. Cole, R. M. (2009). Ustvarjajte za otroke: pravljice za lahko noč. Ljubljana: Karantanija.
3. Jamnik, T. (1994). Knjižna vzgoja. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo in šport.
4. Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport, Zavod za šolstvo (2013). Bralna pismenost v vrtcu in šoli. Pridobljeno 1. 3. 2019.
5. Eko škola. Pridobljeno 1. 3. 2019.
6. Ekoakcijski načrt Osnovne šole Gornji Petrovci

Projekt: Hajduk u srcu – od ideje do realizacije

Daniela Kuić

Sažetak

Projekt Hajduk u srcu proveden je u 2.b razredu Osnovne škole Žnjan-Pazdigrad iz Splita, pod vodstvom razredne učiteljice Daniele Kuić u školskoj godini 2018./2019. Cilj projekta bio je učenike upoznati s najvećim nogometnim klubom i simbolom grada Splita – Hajdukom, ali i učiti o povijesti grada, baštini i običajima. Projekt je osmišljen tako da bude u potpunosti integriran u nastavni proces. Sve aktivnosti su kurikularno razrađene, u korelaciji jedna s drugom te s gradivom gotovo svih nastavnih predmeta. Krajnji rezultat projekta je snimka navijačke autorske pjesme učenika, popraćene video spotom.

Ključne riječi: projektna nastava, HNK Hajduk, kurikulum, integracija u nastavi, korelacija nastavnih predmeta

Kako je došlo do ideje o projektu

Hrvatski nogometni klub Hajduk, najveće je sportsko društvo u Splitu. Osnovan je 13. veljače 1911. u Pragu, od strane četvorice Splićana, praških studenata, Fabijana Kaliterne, Vjekoslava Ivaniševića, Lucijana Stelle i Ivana Šakića. Do danas se profilirao kao jedan od najvećih i najuspješnijih hrvatskih nogometnih klubova.

Hajduk je za svoje navijače mnogo više od kluba, pa ako biste pitali po čemu je Split prepoznatljiv, to bi uz more zasigurno bio i Hajduk. Teško je objasniti kako jedan sport i klub mogu izazivati toliko emocija. Zato priča o Hajduku ne može biti potpuna bez da se prođe kroz vrata kluba i Poljuda, bez da osjeti žar navijanja na utakmici i da se zapjevaju hajdučke pjesme. Tek tada se može osjetiti prava emocija, vođena srcem, samo zato što je naš. Odlučila sam zato pokrenuti razredni projekt Hajduk u srcu i sa svojim drugašima se upustiti u avanturu upoznavanja Hrvatskog nogometnog kluba Hajduk.

Jedan od motiva za pokretanje projekta bio je i povezivanje baštine i njezina implementacija u nastavi. Učenje o Hajduku je upoznavanje s poviješću Splita, početcima splitskog sporta, s tradicijom pjevanja navijačkih pjesama, isticanjem simbola grada i kluba što bi kod učenika trebalo pobuditi osjećaj pripadnosti, zajedništva i ljubavi prema rodnom kraju i klubu našeg grada. Motiv je također bio i popularizacija sporta, što je u doba digitalizacije značajno i potrebno za razvoj djeteta u fizičkom i mentalnom smislu.

Realizacija projekta biti će prikazana u nekoliko koraka, kako bi načini provođenja bili jasno vidljivi.

1. Kurikularno planiranje projekta

Početna faza projekta je kurikularno planiranje. Zamišljeno je da se projekt provoditi kroz nastavne predmete Hrvatski jezik, Priroda i društvo, Tjelesna i zdravstvena kultura, Glazbena kultura i Likovna kultura, a sve u njihovoj međusobnoj korelaciji. Aktivnosti su planirane unutar redovne nastave, u školi, ali i kroz izvanučioničke oblike nastave: terensku nastavu i posjet.

Nastava izvan učionice potiče radost otkrivanja i istraživanja. Učenici u prirodnom okruženju spoznavaju ono što su učili, susreću se s ljudima koji im prenose vlastita iskustva što ostavlja trag na učenike, potiče intelektualna čuvstva i stvara bolje odnose među učenicima. U tom smislu iznimni značaj ima obilazak prostorija nogometnog kluba Hajduk, te odlazak na nogometnu utakmicu na stadion Poljud.

U programiranju i planiranju razmatrano je predznanje učenika, njihovi interesi i sposobnosti, tempo rada te sadržaji propisani Nastavnim planom i programom za drugi razred osnovne škole. Projekt je priložen u Kurikulum škole (vidi tablica 1.). Navedeni su nositelji aktivnosti, razredni odjel, planiran broj učenika i sati, namjena, cilj, ishodi, načini realizacije, vremenski okvir, troškovnik i način vrednovanja rezultata.

Tablica 1.

2. Planirane aktivnosti iz nastavnog predmeta Hrvatski jezik

Među temama planiranim Nastavnim planom i programom za drugi razred osnovne škole bilo je planirano obraditi teme: pripovijedanje prema poticaju, stvaralačko pisanje- sastavak, slušanje sugovornika i govorenje, televizija i knjižnica.

Jezično izražavanje- pripovijedanje prema poticaju: Nakon povratka s posjeta klubu HNK Hajduk, gdje su učenici uz stručno vodstvo naučili o povijesti kluba, razgledavali prostorije (sobe s peharima, konferencijsku dvoranu) i stadion Poljud, razgovarali smo o onome što smo saznali. Učenici su pripovijedali o posjetu klubu, pazeći na poštivanje jezičnih zakonitosti. U pripovijedanju su trebali paziti na redoslijed pripovijedanja. U uvodnom dijelu, zadatak učenika je bio predstaviti zašto smo i gdje išli, zatim ispričati kuda su provedeni, što su naučili i s kakvim su se dojmovima vratili u učionicu.

Jezično izražavanje- stvaralačko pisanje, sastavak: Učenici su pisali sastavak na temu Hajduk u srcu. Priprema za pisanje sastavka je stvaranje plana sastavka. U sastavku su pazili da se razlikuje uvodni dio, razrada i zaključak. Poseban naglasak sastavka bio je na osjećajima koje Hajduk izaziva u njima i što on znači za grad Split.

Jezično izražavanje- slušanje sugovornika i govorenje: U školi smo ugostili istaknutog nogometnog reprezentativca i nekadašnjeg igrača Hajduka, M. Rapaića. Cilj je bio učenicima dočarati put koji sportaš prođe od početnika do profesionalca, važnost redovite tjelovježbe, sportskih treninga, prilagođene prehrane i kvalitetnog odmora te ustrajnost i požrtvovnost kao važne osobine potrebne za postizanje vrhunskih sportskih rezultata. Za susret s gosp. Rapaićem učenici su pripremili pitanja za intervju. Učenici-voditelji su u improviziranom studiju proveli intervju, nakon čega su se i ostali učenici pridružili pitanjima. Bila je ovo prilika da vježbamo govorenje, ali i slušanje sugovornika.

Medijska kultura- televizija i knjižnica: Učenici su s knjižničarkom proveli dva nastavna sata u knjižnici. Uz ponavljanje pravila ponašanja u knjižnici, te pravila traženja i posuđivanja knjiga učenici su potražili knjige o Splitu i o klubu Hajduk. Listali su ih, čitali i izmjenjivali dojmove. U knjižnici smo na televiziji gledali sažetke utakmica u kojima je nastupao Hajduk u tekućoj sezoni. Odjeveni u dresove i s navijačkim rekvizitima učenici su srčano navijali, pljeskali i pjevali za svaki gol Hajduka i bodrili igrače nakon svake propuštene prilike i primljenog gola. Sve aktivnosti učenika snimane su kamerom kako b se pojedini kadrovi mogli iskoristiti za snimanje video spota navijačke pjesme 2. B razreda.

3. Planirane aktivnosti iz nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura

Nastavne teme iz cjeline “Igre”: vođenje lopte unutarnjom stranom stopala, dodavanje i zaustavljanje lopte unutarnjom stranom stopala, udarac na vrata unutarnjom stranom stopala

Nastavne teme iz cjeline “Igre” obrađene su na satovima koje su održali roditelj-volonter, nogometaš M. Rapaić i prof. Tjelesne i zdravstvene kulture Osnovne škole Žnjan-Pazdigrad dipl. kineziolog I. Punoš. Za učenike su pripremili nogometni trening prilagođen uzrastu i predznanju učenika. Svaki od trening je završio utakmicom. Učenici su usvajali znanja o nogometnoj terminologiji i pravilima nogometa.

Nastavne teme iz cjeline “Ritmičke strukture” obrađivale su se u korelaciji s temama iz Glazbene kulture, a zadatak je bio uvježbavanje plesne koreografije za autorsku pjesmu razreda: Hajduk-Split.

Nastavne teme iz cjeline “Ritmičke strukture”: ritmično povezivanje jednonožnih i sunožnih skokova, osnovni oblici kretanja uz glazbu različitog ritma i tempa.

4. Planirane aktivnosti iz nastavnog predmeta Glazbena kultura

Poštujući načelo zavičajnosti izabrane su pjesme koje odgovaraju dobi i glazbenim mogućnostima djece. Slušali su i gledali tradicionalni splitski ples, te pjesme posvećene gradu i Hajduku. Poneseni doživljajima s terenske nastave u klubu Hajduk, te notama splitskih pjesama pisali su stihove za navijačku pjesmu svog razreda.

Glazbena područja: pjevanje, sviranje i elementi glazbene kreativnosti (improvizacija melodije i pokreta): Najljepše misli i stihove zapisivali su na ploču i na kraju ih oblikovali u autorsku pjesmu. Glazba je došla spontano, a glazbenu pratnju na gitari odsvirao je gosp. Ivan Madunić. Uvježbavanje pjevanja i snimanje pjesme tražilo je dosta truda, usklađenosti i vježbe. Ipak je u razredu 21 učenik koji treba pjevati skladno i točno, ali uspjeli smo i konačnim rezultatom bili smo jako zadovoljni.

5. Planirane aktivnosti iz nastavnog predmeta Likovna kultura

Obuhvaćena su nastavna područja: oblikovanje na plohi- crtanje i oblikovanje na plohi-slikanje: Likovne aktivnosti provođene su kroz nekoliko nastavnih sati. Poticaj učenicima bio je sastavak koji su učenici prethodno pisali na satu Hrvatskog jezika- Hajduk u srcu, znanja i utisci s terenske nastave i pjesme o Splitu i Hajduku. Tema rada je bila Ne može se to razdvojit – Hajduk i Split, ujedno i stih razredne navijačke pjesme. Radovi svih učenika poslani su u Rim, udruzi hrvatskih iseljenika u Rimu – Mosaico Italo Croato Roma, kako bi bili dio izložbe u sklopu 6. Turnira prijateljstva, koji se organizira u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Rimu.

6. Planirane aktivnosti iz nastavnog predmeta Priroda i društvo

Obuhvaćene su teme Upoznajemo svoje mjesto i Moj zavičaj: S učenicima su provedene aktivnosti na terenskoj nastavi i posjetu klubu Hajduk i stadionu Poljud. U prostorijama HNK Hajduk učenici su uz stručno vodstvo provedeni prostorijama kluba. Obilazili su prostorije s peharima, slušali o najvećim uspjesima Hajduka, prvim igračima, promatrali izgled dresova nekada i sad. U konferencijskoj sali imali su priliku sjediti za pultom za kojim igrači daju intervjue te sjediti u dijelu za novinare. Poseban doživljaj bio je odlazak na nogometnu utakmicu na stadionu Poljud. Uprava kluba omogućila je da se razredna navijačka pjesma pusti na stadionu i da je predstavimo svim navijačima. Bio je to poseban doživljaj.

Učenici su kroz školsku godinu prikupljali navijačke rekvizite pa su na utakmicu došli opremljeni kao pravi navijači. Bili su smješteni na južnom dijelu stadiona koji je predviđen za djecu. Doživljaji s utakmice nešto su što će učenici pamtiti, bilo da su već odlazili na utakmice ili da im je prvi put. Kadrovi snimljeni na utakmici iskorišteni su za video spot razredne navijačke pjesme.

Zaključak

Sport je od pamtivijeka povezivao ljude. Uspjesi sportaša i sportskih klubova pobuđivali su posebne emocije, osjećaj jedinstva i iskrene sreće. Potaknuti djecu da kroz priču o Hajduku svoj grad doživljavaju s puno ponosa i ljubavi i da ih uspjesi njihovih sugrađana vesele i čine sretnima nije lak zadatak. Istraživati i učiti o Hajduku značilo je učiti o povijesti i sadašnjosti našeg grada, o običajima i jeziku.

Ovaj projekt je proveden u korelaciji s gotovo svim nastavnim predmetima. Iako su u tekstu prikazane aktivnosti za svaki nastavni predmet odvojeno, u praksi su se aktivnosti prožimale i nastavljale jedna na drugu. U realizaciju su se uključili nekadašnji hrvatski nogometni reprezentativac i Hajdukovac, profesor kineziologije, glazbenik, roditelji, ravnatelj škole i udruga hrvatskih iseljenika u Rimu. U suradnji s navedenima, učenici su mogli steći širu sliku o tome kakav je utjecaj sporta, što Hajduk znači za naš grad i s kakvim se emocijama suočavaju oni izvan domovine kojima pričamo, pjevamo i crtamo o domovini i svom gradu.

Pišući sastavak i pjesme o Hajduku učenici su vježbali pisano stvaralaštvo, a crtanjem i slikanjem simbola grada i Hajduka svoj likovni izraz. Stjecali su znanja o pravilima ponašanja na nogometnoj utakmici (način odijevanja, pravila o unošenju osobnih stvari na stadion, ponašanje za vrijeme gledanja utakmice). Kroz razgovor s profesionalnim nogometašem i profesorom kineziologije, te kroz sportske treninge učenici su učili da za sportski uspjeh treba mnogo upornosti, rada i odricanja. Također su učili o važnosti bavljenja sportskim aktivnostima te značaju zdrave prehrane u svrhu očuvanja zdravlja.

Školsku godinu 2018./2019. obilježio je razredni projekt Hajduk u srcu, a razredna pjesma i video spot “Hajduk – Split” i nogometna utakmica Hajduk- Inter Zaprešić ono je što će učenici uvijek pamtiti. Zaključit ću rad stihovima razredne pjesme:

Više od sto godina je bilo, još će bit,
ne može se to razdvojit, Hajduk i Split.
Hajduk, Split!

Literatura

1. Garber, Mario. Hajduk u sto i jednoj priči. Stobreč: Croma Co., 2011.
2. Gizdić, Jurica. 100 godina Hajduka. Split: Hrvatski nogometni klub Hajduk, 2011.
3. HNK Hajduk Split (2019-04-15).
4. Kurikulum : teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Zagreb: Zavod za pedagogiju: Školska knjiga, 2007.
5. Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 2006.

Snimanje uz Windows

Gordana Lohajner i Gordana Sokol

Uvod

Slika govori tisuću riječi, a koliko tek videozapis   Tijekom suradnje ponekad je teško objasniti što je potrebno kliknuti ili učiniti kako bi se ostvario željeni učinak. Tržište nudi mnogo besplatnih programa, ali vjerujem kako niste znali da postoji program za snimanje koji je dio operacijskog sustava Windows 10 Enterprise.

Ključne riječi: snimanje, zaslon, Windows 10, Traka igre

Gdje se nalazi?

Prvobitno je bio zamišljen za snimanje igrica, ali može se koristiti i u ostale svrhe, kao što je rad u prozorima (mrežnom pregledniku, korisničkom programu).

Program je sakriven u Traci igre i nije ga moguće naći u izborniku Start. Vrlo se jednostavno pokreće preko tipkovnice: tipka Windows + G.

Ali prije samog pokretanja, bilo bi dobro provjeriti je li program uključen. Kako bi provjerili, potrebno je kliknuti  Start i odabrati Postavke . U Postavkama sustava Windows potražimo Igranje računalnih igara.

Otvara nam se Traka igre gdje možemo provjeriti je li program uključen ili isključen. Malo niže nabrojani su svi tipkovni prečaci koje možemo koristiti za snimanje, ali nudi nam se i mogućnost zamjene postojećih prečica s našom prečicom, naravno, ukoliko to želimo.

U Snimi upravljamo načinom na koji će se snimati zaslon ili isječak. Ovdje možemo vidjeti kamo se spremaju naše snimke (Ovaj PC > Videozapisi > Snimke), ali postoji mogućnost promjene mjesta spremanja.

Potrebno je napomenuti da se snimke automatski spremaju u .mp4 format.

Maksimalna duljina trajanja videozapisa je također nešto što se može mijenjati – najmanje 30 minuta, a najviše 4 sata.

Vrlo je bitno da možemo snimati zvuk tijekom snimanja, pa uključimo Snimaj zvuk dok snimam igru. U tom dijelu možemo podesiti glasnoću mikrofona i sustava.

Kvaliteta videozapisa je postavljena na standardno, a broj slika u sekundi na 30 što je i preporučeno. Tijekom snimanja ako ne želimo da nam se prikazuje pokazivač miša, možemo ga isključiti.

Kada smo većinu toga podesili, možemo krenuti i na snimanje. Pritisnemo tipkovnu prečicu (Win + G) i otvara nam se program Xbox Game Bar. Program na prvi pogled izgleda vrlo jednostavno, što i jest

Sastoji se od nekoliko izbornika:

Izbornik prekrivanja (1) – otvara nam se izbornik Prekrivajućih elementa gdje možemo odabrati izbornike koji će nam se prikazivati na zaslonu računala.

Snimi (2) – omogućava da snimimo snimku zaslona ili isječak crteža te uključimo/isključimo mikrofon. Klikom na Prikaži sve snimke otvara nam se galerija svih snimljenih videozapisa ili snimaka.

Zvuk (3) – možemo podesiti razinu zvukova u sustavu, od igre, razgovora i pozadinskih aplikacija.

Performanse (4) – za praćenje opterećenosti procesora (CPU), grafičke kartice (GPU), memorije (RAM) i broj sličica koji se prikazuju na monitoru u sekundi (FPS) tijekom snimanja.

Xbox Social (5) – povezivanje s drugima ljudima kako bi bili dio Xbox zajednice.

Postavke (6) – kako bi prilagodili postavke poput računa, prečica na tipkovnici, personalizacije programa, snimanja i obavijesti koje želimo primati.

Primjer videozapisa u kojem smo prikazali kako u mrežnom pregledniku možemo otvoriti mrežnu stranicu digitalnog časopisa Pogleda kroz prozor.

Zaključak

Program Xbox Game Bar pokazao se jednostavan za snimanje zaslona i videozapisa. U svojemu radu često koristimo kratke videozapise, bilo za naše učenike, bilo za kolege, kako bi im olašali učenje ili snalaženje u virtualnom svijetu.

Literatura

https://support.xbox.com/en-US/xbox-on-windows/social/use-game-bar-on-windows-10#717d2ba504884e0e82d29b5052ee8c

Erasmus+ u razrednoj nastavi

Ida Veselovac

Sažetak

U II. OŠ Čakovec po prvi se puta provodi Erasmus+ KA2 projekt imena „Innovate Together“ u trajanju od dvije godine. U projekt su uključeni učitelji s učenicima razredne i predmetne nastave iz 6 partnerskih zemalja: Portugala, Velike Britanije, Italije, Rumunjske, Cipra, Poljske i Hrvatske s II. OŠ Čakovec na čelu s Brankom Lamza, prof. engleskog i njemačkog jezika i književnosti kao glavnim koordinatorom projekta. Naši učenici predmetne nastave koji su se istakli kao najuspješniji u projektnim aktivnostima nagrađeni su putovanjem u Veliku Britaniju i na Cipar. U ovome članku predstavit će se aktivnosti 2.c/3.c razreda učiteljice Ide Veselovac u koje su integrirani i učenici s teškoćama te daroviti učenici. Radni jezik je engleski, a pregled projektnih aktivnosti nalazi se na mrežnim stranicama II. OŠ Čakovec u obliku filmova. Cjelokupni projekt financiran je sredstvima Europske unije.

Ključne riječi: Erasmus+ KA2, Innovate Together, II. OŠ Čakovec, eTwinning, aktivnosti, predmeti razredne nastave

Uvod

U II. OŠ Čakovec traje dvogodišnji Erasmus+ KA2 projekt „Innovate Together“ koji je započeo 2017. godine te je sad u završnoj fazi.

Ciljevi projekta:

1. Usavršiti pristupe i metode škola kod jačanja 8 ključnih kompetencija cjeloživotnog obrazovanja dijeljenjem primjera dobre prakse svih škola sudionica;
2. Povećati motivaciju djece korištenjem tehnologije u istraživanju, učenju, dokumentiranju i razmjeni rezultata;
3. Usavršiti strategije koje učitelji koriste kod poučavanja djece s teškoćama;
4. Postići dugoročno bolje ishode učenja;
5. Promovirati interkulturalne kompetencije i znanje.

Paralelno s Erasmus+ projektom, provedena su dva istoimena eTwinning projekta: Innovate Together i Innovate Together II. Innovate Together nagrađen je nacionalnom i europskom oznakom kvalitete.

Različite edukativne aktivnosti odvijale su se od 2. do 8. razreda, a u razrednoj nastavi integrirali su svi nastavni predmeti. Za provođenje tih aktivnosti zadužene su dvije učiteljice. One su opsežan posao međusobno podijelile i svaka je uređivala svoj dio. Plesna skupina 2.c razreda sudjelovala je u svečanoj priredbi povodom prvog transnacionalnog sastanka u Čakovcu.

Svi su učenici škola partnera projekta osmišljavali i izrađivali logo te maskotu projekta. Uratci su se birali online glasanjem. Učenici su odgovorno i sigurno sudjelovali u online izboru rabeći IK tehnologije. Pobijedila je maskota Cipra i logo Portugala.

Slika 1. Uvodne aktivnosti

Aktivnosti u projektu

1. Tjedan matematičke pismenosti

U prosincu 2017. godine 2.c je u učionici pripremio različite zanimljive matematičke igre koje već od rane dobi razvijaju logiku, znatiželju, timski rad, upornost i ljubav prema matematici. U skupinama su učenici igrali šah, natjecali se u slaganju tangrama, rješavali sudoku, arukone i integrame. Neki su odigrali partiju različitih društvenih igra. Okušali su se i u igrama u holu škole.

U matematičkom tjednu koji se održao u prosincu 2018. godine, učenici 3.c razreda slagali su različite puzzle, množili su na kineski način, zabavljali se društvenim igrama. Dječja su lica pokazala koliko su zadovoljna prilikom drugačije nastave i međusobnim druženjem i suradnjom.

Slika 2. Matematičke igre

2. Sportske tradicionalne igre

Za učenike 2.a i 2. c razreda u školskoj dvorani održana je igraonica koju je vodila gđa Vuk. Ona u svojoj knjizi „Lončeki – dječje igre između dva svjetska rata“ opisuje dječje igre za koje su se u ono doba rabili rekviziti iz prirodnog okruženja, za razliku od današnjih igri. Prema njenim naputcima, učenici su donijeli „bote“/šibe, gumbe i krpene lopte. Podijeljeni u skupine, učenici su se okušali u izboru nekih starinskih igara: činkanje; del, del, duda; štukuki (preteča igre kokot), varjatori (preteča igre bejzbol), „Sam na tvojim“; špiljanje; lončeki (preteča igre „Pošto kume lonac“). Učiteljice su pratile njihovu igru, radost i smijeh. Na kraju druženja, zaključili su da igre mogu biti vrlo zanimljive i dinamične uporabom i vrlo jednostavnih pomagala. Svoje oduševljenje nisu skrivali, a učiteljice su satove TZK obogatile starim međimurskim igrama koje zahvaljujući gđi Vuk neće biti zaboravljene. Ove su igre zamišljene kao promocija međimurske povijesti, tradicije i običaja.

Hrvatski olimpijski dan obilježen je različitim tradicionalnim igrama na otvorenome, a 3.c se okušao u igrama: štrukuki, skakanje u vreći, tačke, vođenje koluta i nošenje loptica u kuhači.

Slika 3. Tradicionalne igre

3. Dan voda

U 2.c razredu Dan voda se obilježio integriranom nastavom. Učenici su učili o vodi, njezinom značaju i važnosti te izvodili pokuse.

Uz vodstvo učiteljice prvo istraživali boje na globusu, odnos kopna i mora, starost vode, svojstva vode (oblik, boja, miris, okus), uočili su stanje pitke vode na Zemlji, koliko se dugo razgrađuju pojedine tvari u vodi, te izračunavali potrošnju vode u kućanstvu za različite potrebe. Sudjelovali su u promatranju i izvođenju različitih pokusa povezanih s fizikom: lava lampa; gumeni bomboni u različitim otapalima, kapilarni učinak vode; potonuće i plivanje plastelina na vodi; mjehuri od sapunice; vakuum; sviranje na čašama; slobodna voda u preokrenutoj čaši; kišni oblaci.

Na kraju su iz kolaža izrađivali plakate o vodi. Učenici su s razumijevanjem zaključivali o važnosti vode te ispisivali eko poruke.

Slika 4. Dan voda

4. Dan planeta Zemlje

Dan planeta Zemlje je u 3.c obilježen je sadnjom biljaka za čaj i kreme za lice u školskom vrtu. Učenici s teškoćama sami su sadili, a kasnije su svi vodili brigu o zalijevanju biljaka i plijevljenju. Isto tako, svi učenici su se okušali u izradi reklame za zaštitu Zemlje radeći u paru.

Slika 5. Dan planeta Zemlje

5. Dan pripovijedanja

Vrlo kreativna aktivnost za nadarene učenike razredne i predmetne nastave, Dan pripovijedanja, ostvarena je uz suradnju školske knjižničarke i učiteljica hrvatskog jezika. Osmišljeno je druženje u popodnevnim satima kazivanjem priča na hrvatskom i engleskom jeziku koje su učenici samostalno odabrali i pročitali. Učenik 2.c razreda pripovijedao je priču „1, 2, 3, 4“ Jürga Schubigera. Njegovo je pripovijedanje prevedeno na engleski jezik. Isti je učenik 2019. pripovijedao bajku „Lončiću, kuhaj!“

6. Istraživanje zavičaja

Jedan od projektnih zadatak bila je izrada vodiča kroz svoj zavičaj u obliku video materijala. Učenici trećih razreda otišli su na terensku nastavu u sklopu koje su upoznali važna mjesta Međimurja: Mohokos kao najvišu točku, crkvu sv. Jeronima u Štrigovi poznatu po Rangerovim freskama, Sveti Martin na Muri kao najsjeverniju točku naše države, mlin na Muri, etnografsku zbirku, skelu, granični prijelaz Mursko Središće, selo Peklenicu kao prvo naftno polje u svijetu, utvrdu Novi Zrin koju je podigao Nikola Zrinski, te Veliki Pažut kao ornitološki rezervat i hidroelektranu na Dravi. Učenici su fotografirali znamenitosti, a fotografije su iskorištene za projektne zadatke.

Slika 6. Po Međimurju

7. Putovanje u Veliku Britaniju

Projekt uključuje i razmjenu učenika i iskustava s partnerima. Tako su učenici 8. razreda II. OŠ Čakovec boravili u Velikoj Britaniji i na Cipru, a njih su vodile učiteljice Branka Lamza, Ida Veselovac i Dunja Mikulaj. Škola domaćin bila je St. Michael’s Catholic Primary School, Houghton-le-Spring. Tamo su svoje uratke predstavljanja književnog lika po slobodnom izboru predstavili učenicima na engleskom jeziku. Posjetili su lokalnu knjižnicu, prigodno obilježili Dan planeta Zemlje, bavili se pravima djece u sklopu radionice o UN-ovoj Konvenciji o pravima djeteta. Domaćini su se predstavili prigodnim programom u kojem je dramska družina izvela prizor iz Macbetha Williama Shakespearea čija je izvedba bila popraćena zborom. Na putovanju su upoznali ljepote Londona, Newcastlea i Durhama, Parka prirode Rainton Meadows, te muzej na otvorenome, Beamish.

Učiteljice Veselovac i Mikulaj su predstavile ovaj projekt na Županijskom stručnom vijeću učitelja razredne nastave kao primjer dobre prakse.

Slika 7. Nova iskustva

Zaključak

Projekt je omogućio učenicima i učiteljima aktivno sudjelovanje na transnacionalnoj razini i razvijanje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Suradnja s partnerima uspješno je realizirana. Nastava osigurava povezivanje nastavnih predmeta, aktivno učenje uporabom inovativnih metoda poučavanja: korištenje eTools alata i medija, kombinirano učenje, timski rad.

Očekuju se potvrde o sudjelovanju u projektu te evaluacija Innovate Together II na nacionalnoj i europskoj razini.

Slika 8. Diseminacija

Sudjelovanje u ovakvom projektu zahtijeva visoku dozu osobnog angažmana i umijeće implementacije aktivnosti u nastavni plan te kurikul škole i razreda, drugačiji pristup radu kao i suradnju u timu, odgovornost i strpljenje. Rad je zahtjevan, no učitelji svojom predanošću postižu kvalitetniju nastavu i iskustva, stoga je prepuruka svakome da se bar jednom okuša u takvom obliku nastave. Najveća nagrada su nasmijana lica učenika pa treba putovati europskim edukativnim cestama.

Povrtnjak u vrtiću

Jerica Česnik Antler

Sažetak

U dječjem vrtiću osmislili smo projekt Vrtiček kako bismo pomogli u podizanju svijesti o zdravoj prehrani i zdravom načinu života i samodostatnosti. Zamolili smo roditelje za pomoć, koji su na naš projekt odgovorili sa zadovoljstvom. Djeca su u proizvodnji visokih gredica i sadnji povrća prepoznala važnost međugeneracijske suradnje i druženja.

Ključne riječi: povrtnjak, povrće, međugeneracijska suradnja, zdravi način života.

Uvod

U listopadu prošle godine, u popodnevnoj radionici, koja je održana za vrtiće, roditelje i djecu okupljenu i iz materijala koji smo prethodno donijeli, sagradili su duga svjetla. Očevi su izradili drvene okvirne ploče ili okvire za visoke grede duljine 200 cm, širine 90 cm i visine 60 cm. Okvir je zatim postavljen na željeno mjesto.

Drveni dio je prekriven zaštitnom folijom (polivinilnom tkaninom i vrtom) iznutra. Djeca su bila puna majki sa slojevima lišća, grana, kamenja i na kraju sa zemljom, koja je obogaćena mineralnom podlogom. Okvir je obojen zaštitnim lakom za drvo, a kasnije je obložen. Tako pripremljeni materijal odmarao se preko zime, tako da su se slojevi srušili, ispirali i stvorili dobar temelj za proljetnu sadnju.

Slika 1, 2., 3. i 4.: Proizvodnja dugih svjetala

Prikupljanje informacija i aktivnosti

Do proljeća smo se odmarali na vrtnom krevetu, koji se odmarao zimi, i obilazio promjene koje su se dogodile tijekom ove sezone. Aktivnosti prije aktivnog rada na trupcima, posvetili smo se o pronalaženju informacija vezanih uz eko vrt, koji bi pomogao potaknuti njihov interes. Pritom smo slijedili sljedeće ciljeve učenja:

• razviti odgovoran odnos prema okolišu,
• educirati djecu o zdravom načinu života u zdravom okruženju,
• pokazati što biljka treba za rast i razvoj,
• suradnja s vršnjacima i odraslima,
• usporediti industriju prehrambenog lanca – kućni vrt,
• iskusiti radost postizanja rezultata.

Koristili smo podatke iz raznih literatura, među kojima smo čitali i književni rad Mojiceja Podgoršek, na povrtnjaku, gdje su djeca učvrstila svoje razumijevanje i orijentaciju u prostoru. Čitali smo mnogo zagonetki, učili razne deklamacije i pjevali pjesme. Na internetu vidjeli smo fotografije raznih vrtnih vrtova i povrća koje rastu na drvenim gredicama. Također smo obojili povrće i tako učvrstili matematičke koncepte, čiji plodovi se nalaze iznad i ispod njih. S origami tehnikom pokazali smo mrkvu. Iz mise smo napravili razne plodove: krumpir, rajčice, tikvice … Djeca su u kazino donijela mnogo povrća, koje smo nazvali, mirisali, dotakli, sortirali prema boji, obliku, svrsi upotrebe …

Slika 5. Upoznavanje s povrćem

Proljetni rad u vrtu

Krajem travnja djeca su donosila sjeme vrtića i sadnice raznih biljaka i biljaka. Sjeme je prvo promatrano, dotaknuto i mirisano u kasinu. Pripremili smo vrtni dnevnik u kojem smo registrirali aktivnosti i promjene na našem krevetu. Prije sijanja sjemena u tlo, postavili smo nokte u gornji rub drvenog okvira u dulju suprotnu stranu i umetnuli žicu koja je odvojila gredice u visokom vratilu.

Slika 6., 7., 8. i 9.: Priprema gredica i sadnja povrća

Zajedno s djecom zasadili smo ili zasadili samo jednu vrstu povrća na određenom području. Posadili smo i zasadili rajčicu, crvenu repu, papriku, salatu, rotkvicu, mrkvu, tikvice, peršin, zelenu i bosiljku.

Sa strane smo posadili nekoliko cvjetova: cappuccina i baršuna, za bolji izgled i učinkovito spaljivanje insekata i parazita. Pažljivo smo posijali sjemenke, a sljedećih nekoliko tjedana promatrali smo njihov rast i shvatili što sve treba raditi u vrtu i koliko je potrebno za uzgoj iz sjemena biljke i donositi plodove.

Prije ljetnih praznika naš je vrt bio u punom cvatu, pa smo mogli poslužiti povrće iz kojeg smo napravili povrće minestrone.

Slika 10. Priprema juhe od povrća

Zaključak

Od samog početka djeca su aktivno sudjelovala i stjecala iskustvo održivog razvoja kroz iskustvo učenja. Zajedno smo razgovarali i prikupili informacije, pripremili plan sadnje i izbor povrća, napravili popis alata, zalili vrt i izvukli korov. Oni su bili uključeni u projekt sa svojim roditeljima u svako doba. Na poslu su bili vrlo motivirani. Aktivnosti su im bile zanimljive. Proveli su mnogo vremena na otvorenom. Razvili su društvene odnose i poštovanje prema prirodi i okolišu. Iskustvo s vrtom pozitivno je utjecalo na njih i obogatilo nas je. Nastavit ćemo s radom u budućnosti.

Literatura

1. Kurikulum za vrtiće
2. Slovar slovenskega knjižnega jezika (2014). Pridobljeno 5. 11. 2018.

Ključ do uspjeha

Katja Porčnik Gortnar

Sažetak

Za neke stvari volimo reći da su nam prirođene. Moja velika strast je rad s mladima. Možda sam svijetu doprinijela tako da sam mu dala malo razumijevanja i vještine rada s mladima. Većinu znanja sam dobila kroz višegodišnji rad s mladima, iskustvima koja sam stekla na različitim područjima, prije svega uz stalno unutarnje promišljanje kako stvari napraviti još bolje. Izazov ove školske godine je bio kako smiriti simpatične klince u užurbanoj svakodnevnici. Osim toga, u razredu je prisutan i učenik s poteškoćama u ponašanju i emotivnima poteškoćama kod kojeg često dolazi do različitih ispada zbog unutarnjih nevolja.

S učenicima 5. razreda sam na početku ove školske godine izvodila meditaciju. Ova tehnika opuštanja već se te jeseni pokazala kao vrlo učinkovita metoda kod svih učenika, osim kod učenika s poteškoćama u ponašanju. Njemu je nedostajala akcija. Počela sam razmišljati što mogu ponuditi učenicima kako bi se smirili, a da su istovremeno u pokretu. Sama već duže vrijeme izvodim tibetanske vježbe. Vježbanje mi vraća mir i energiju. Odlučila sam i učenicima ponuditi ove vježbe.

Ključne riječi: unutarnji mir, energija, tibetanske vježbe

1. Uvod

Cvetka Rutar u svojoj knjizi „Ja“ navodi kako se naše misli koje su povezane uz predodžbe o umu, manifestiraju u našim životima. Misaoni tok dakle, pokreće manifestaciju koju osjećamo kao iskustvo u realnom životu. Sve što iskusimo, posljedica je naših misli, koje smo mislili prethodno tom događaju. Što smo pozitivnije usmjereni na sadašnjost, to nas ljepša i mirnija budućnost čeka. Prema Ščuki, zadaća učitelja je učeniku omogućiti stjecanje osobnih iskustava ovdje i sada, naučiti prepoznavati probleme i pronaći put do njihovog rješenja (Rutar, 2017.).

Jedna od tehnika opuštanja su i tibetanske vježbe koje su vjerojatno manje poznate od joge, premda proizlaze iz sličnog izvora. Opisan je protok energije kroz tijelo i značaj disanja. Kada se misli usmjere na disanje, tijelo se samo opusti. Slijedi izvođenje vježbi i njihovi pozitivni učinci.

Zagorčeva (1997.) je opuštanje definirala kao odsutnost psihičke i fizičke napetosti, a tjelesno i duhovno opuštanje su čvrsto međusobno povezani. Za vrijeme opuštanja tijelo preplavi osjećaj lakoće. Disanje se usporava i produbljuje. Tijelu je potrebno manje kisika kod udisanja i ispušta manje ugljikovog monoksida kod izdisanja, stoga je u mišićima prisutno manje napetosti. Puls se tada usporava, a disanje postaje ujednačeno. Smisao opuštanja je briga za cijelo tijelo.

Energija nas prati posvuda. Poznajemo ju preko različitih imena, odnosno termina: električna, atomska, kinetička itd., a često volimo reći kako nam nedostaje energije. Na količinu energije u tijelu utječu osjećaji. Kada nas nešto brine, kada smo ljuti ili tužni, energija se smanji uz prisutnost bezvoljnosti. Ono što radimo sa zadovoljstvom i veseljem, daje nam energiju. Dakle, možemo reći da na naše osjećaje utječu odnos prema životu i duhovno stanje (Srebot i Menih, 1996.).

Prema istočnim tradicijama ljudi u tijelu imaju sedam energijskih centara. To su vrtlozi koje zovemo čakre. Djeluju u odnosu sa sedmero endokrinih žlijezda (s unutarnjim izlučivanjem)

Ako čovjek pronađe način da sve čakre djeluju u ravnoteži i usklađeno, životna energija će moći slobodno i bez prepreka teći kroz tijelo. To će omogućiti neometano djelovanje žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, a posljedično će utjecati na cijeli organizam. Obredi pet tibetanskih vježbi ubrzavaju protok energije kroz čakre, koje se vrte i posljedično utječu na djelovanje hormona koje izlučuju endokrine žlijezde, a one reguliraju sve tjelesne funkcije.

S učenicima sam dva puta tjedno prije početka nastave (kod svojih petaša), počela izvoditi tibetanske vježbe. Htjela sam im pokazati da mogu naučiti smiriti svoje tijelo i misli i za vrijeme kretanja te tako vratiti energiju i pridonijeti da se osjećaju bolje i imaju bolje rezultate.

2. Tibetanske vježbe

 

2. 1. Što su tibetanske vježbe

O prastaroj tajni tzv. vrelu mladosti i otkriću prastarih tibetanskih obreda koje kao rituale izvode monasi (lame) u udaljenom i teško pristupačnom samostanu negdje u Tibetu te su dio njihove tradicije koja se prenosi s koljena na koljeno prvi je pisao Peter Kelder. Knjiga je prevedena na brojne jezike pa i slovenski, koji glasi Vrelec mladosti.

Tibetanske su vježbe prema mišljenju Milene Plut (Kleder, 2001) jednostavne i učinkovite vježbe koje povezuju dušu i tijelo. Jednostavne vježbe koje opskrbljuju tijelo s mnogo više energije, nego što smo je sami sposobni stvoriti. Prema njenom mišljenju, znamo da energija mora neograničeno teći kroz energetski sustav kako bismo mogli realizirati svoje ideje, djelovati i stvoriti život kakav želimo.

2. 2. Praktičan rad

Tibetanske vježbe sastoje se od pet vježbi.

Slijed vježba se izvodio prema uputama iz knjige Pet tibetanaca:

1. tibetanac

Stoji uspravno i ispruži svaku ruku u svom smjeru. Prsti neka budu zajedno, a dlanovi okrenuti dolje. Napravi pun krug u smjeru kazaljke na satu. Okreni se još dvadeset puta bez prestanka. Kada završiš s okretanjem, izravnaj noge i stavi ruke na bokove. Tri puta duboko udahni kroz nos i izdahni kroz usta.

2. tibetanac

Legni na podlogu za vježbanje. Izravnaj noge, stopala okreni prema sebi. Ruke neka odmaraju uz tijelo, dlanovi neka se okrenu prema tlu.

Udahni kroz nos. Podigni noge i napravi pravi kut, podigni glavu i bradom pokušaj dotaknuti prsni koš. Izdahni kroz nos ili usta, a noge i glavu vrati u početni položaj. Ovu kretnju ponovi još dvadeset puta.

3. tibetanac

Klekni i savij prste na nogama. Koljena neka budu odvojena otprilike deset centimetara. Dlanove stavi na stražnji dio bedara. Kralježnica neka bude uspravljena, a brada neka skoro dotiće prsni koš.

Udahni kroz nos te se savij u struku unatrag. Za oslonac koristi ruke. Cijeli trup savij unatrag i segni glavom unatrag koliko možeš. Ponovi vježbu još dvadeset puta.

4. tibetanac

Sjedni na pod. Izravnaj noge i ispravi kičmu. Dlanove stavi uz bokove i okreni ih prema podu. Bradu pritisni prema prsnom košu. Dok udišeš kroz nos, podigni bokove i upotrebi koljena na način da su ti stopala na podu, a glava i dalje nagnuta nazad. Izdahni kroz nos ili usta te se vrati na početni položaj. Vježbu ponovi još dvadeset puta.

5. tibetanac

Ova vježba počinje s položajem u kojem samo dlanovima i prstima na nogama dotičeš pod, a prednji je dio tijela podignut. Ruke i noge neka budu otprilike pola metra udaljene, a glava nagnuta unatrag.

Ne koristi ruke ili noge. Podigni stražnjicu, potisni bradu prema prsnom košu i oblikuj savršen trokut. Izdahni kroz nos ili usta i u istovremeno se vrati u početni položaj. Te kretnje ponovi još dvadeset puta.

3. Zaključak

Svaku školsku godinu prije ulaska u razred zadam si novi cilj. Svjesna sam da samo izvođenje nastavnog gradiva nije dovoljno. Rad s mladima je kontinuiran izazov, neprestano učenje i velika odgovornost. Učenike treba pripremiti na život. Ovog sam puta osjetila da želim učenicima još konkretnije pokazati kako možemo putem različitih tehnika učinkovito regulirati stres te utjecati na pozitivnu fokusiranost, vitalnost i bolje rezultate.

Polako su se u izvođenje tibetanskih vježbi volonterski uključili svi učenici i učenik s poteškoćama u ponašanju i emotivnim poteškoćama. Učenici su potvrdili moje iskustvo da reagiraš potpuno drugačije, drugačije gledaš na svijet, bolje se osjećaš u svojoj koži ako se znaš opustiti.

4. Literatura

1. Kelder, P. (2010). Vrelec mladosti: Pet tibetanskih vaj pomlajevanja. Ljubljana: Vale – Novak.
2. Kelder, P. (2001). Vrelec mladosti 2: Starodavna skrivnost petih tibetanskih vaj pomlajevanja. Ljubljana: Vale – Novak.
3. Kilham, C. S. (2012): Pet tibetancev: Pet gibalnih vaj za zdravje, energijo in osebnostno moč. Brežice: Primus.
4. Rutar, C. (2017): Jaz, poti do čustvene razbremenitve in kvalitetnega sobivanja. Dobrova: AnimAyush.
5. Srebot, R. in Menih, K. (1996). Potovanje v tišino:Sprostitvena vzgoja za otroke.
6. Ljubljana: Državna založba Slovenije.
7. Zagorc, M. (1997). Sprostimo se. Univerza v Ljubljani, Fakulteta za šport.

Idemo se igrati u šumu!

Klavdija Novak

Sažetak

Šuma je izuzetno bogat prirodni okoliš. To je odlično mjesto za igru, istraživanje i boravak na otvorenom. Prioritetna aktivnost djeteta je igra uz koju stječe nova znanja, a istodobno učvršćuje već dobivena. Odgojitelji u vrtićima uglavnom koristimo igru kao planiranu aktivnost, uz pomoć koje omogućavamo djetetu da dobiva nova saznanja, zadržavamo njihovu motivaciju i brinemo o njihovom cjelokupnom razvoju. Boraveći u prirodi i uz mogućnost slobodnog istraživanja okoliša, zasigurno su usmjereni na kvalitetno i zdravo trošenje vremena.

Ključne riječi: šumska igraonica, igra, priroda, šuma

1. Uvod

Djeca predškolske dobi percipiraju prirodu na vrlo emotivan način i u tome koriste iskustveni način upoznavanja. U tom razdoblju važno je kretanje u prirodnom okruženju, spontano istraživanje šume i igra s prirodnim materijalima, pronađenima u šumi. Također, ne smijemo zaboraviti da djeca šumu doživljavaju na potpuno drugačiji način od odraslih. To je kognitivno putovanje, put iskustvenog učenja, koji je za nama odraslima već stran. Djeca naime dolaze do informacija pomoću svih svojih osjetila. Nije im dovoljno samo promatranje, stvari žele dodirnuti, pokušati, istegnuti, proučavati, razdvojiti …

Šuma ima sve karakteristike kvalitetnog i atraktivnog prostora za igru, u kojem djeca imaju slobodu kretanja, a sama struktura šume dopušta raznolikost upotrebe. Djeca mogu koristiti materijale prema vlastitom razvoju i potrebama, materijalima mogu manipulirati na bezbroj načina i na taj način steknu nova iskustva i traže nove izazove. ​​Djeca u šumi kroz igru istražuju i eksperimentiraju, ruše i grade, odlučuju i biraju i istovremeno su odgovorni do okoline.

2. Igra u šumi

U našem dječjem vrtiću, smještenom u ruralnom području, djeci nudimo mnogo mogućnosti boravka na otvorenom odnosno u prirodi. Put do šume vodi nas kroz livade i polja, i veoma brzo možemo se udaljiti od prometne ceste. Naš kutak u šumi posjećujemo u sva godišnja doba bez obzira na vremenske prilike, jer nam šuma pruža utočište sa svojom sjenom u ljetnim mjesecima kada je vruće, a zimi možemo se igrati u snijegu i ledu.

Na jesen, pozvali smo roditelje da nam pomognu organizirati prostor. Zajedno smo očistili i uredili prostor ispod drveća, napravili smo šator od grana, da su djeca mogla imati svoj kutak, ogradili i napravili smo prostoriju za lišče, koje smo ogradili s granama. U toj ogradi nalazila se je velika gomila suhog lišća, koja je omogućila djeci da se valjaju u njemu i bacaju ga. Također smo napravili penjalicu iz slomljenog stabla za podržavanje ravnoteža i penjanje djece, mrežu za vješanje, gdje su djeca mogla odmarati, penjati se i promatrati debla i lišće na visokim granama, penjati se s grana, penjalicu iz grana, koja je bila poput neke ljestve na tlu, kružni kutak gdje smo imali mjesto za razgovor i užinu ili slušanje bajki. Nakon završetka posla, u šumi nas je posjetio poseban šumski stanovnik. Cijelo vrijeme našeg boravka nas je iza stabla promatrao šumski patuljak (lutka), koji se je izgubio, ostao sam u šumi i zatražio nas je za pomoć. Djeca su ga sa zadovoljstvom prihvatila i zajedno smo ga odlučili prihvatiti ga i odvesti u vrtić. Dobili smo novog člana naše skupine, koji je postao djeci prijatelj, neko tko pruža utjehu, saveznik, vođa, i svaki put kad smo išli u šumsku igraonicu poveli smo ga sa sobom. Lutka šumski patuljak, naučila nas je kako se ponašati u šumi i pokazala što se u šumi smije a pogotovo što ne. Djeca su se igrala s patuljkom, pokazivala mu što već znaju i mogu učiniti. Uz njega upoznali su se sa različitim šumskim životinjama, ljekovitim biljem, drvećem, vremenskim pojavama, slušali bajke i nesvjesno učili šumski bonton.

Svaki put kada idemo u šumsku igraonicu, pravilo je da je kretanje ograničeno na udaljenost vidnog polja. Djeca dobro poznaju prostor i vode računa o dogovoru. U šumu ne donosimo sredstva za igru, jer djeca obično odmah istrčeu šumu i ostaju se igrati u uređenim i prirodnim područjima šumske igraonice. Svaki put netko nosi ruksak i patuljka, ponekad se igraju s njim, drugi put stave ga na mrežu kako bi ih mogao promatrati. Djeca sama odlučuju o načinu igre, sama odlučuju hoće li sami poduzimati akcije ili će pronaći suradnike, također sama pronalaze resurse za igru koju šuma nudi. Prisutnost patuljaka kod djece potiče pripovijedanje, pozitivno utječe na rješavanje međusobnih sukoba, koje najčešće sami rješe bez intervencije odrasle osobe te mu mogu povjeriti svoje strahove i tajne.

Izjave djece o šumskoj igraonici:

• Mogu brzo trčati i popeti se na drvo
• Volim izlaziti van, gdje ima puno prostora i vidim kakvu životinju koju još ne znam i onda je mogu gledati
• Volim hodati po livadi i loviti se s prijateljima
• Lijepo nam je u šumskoj igraonici, gdje se igramo s patuljkom, napravili smo mu kućicu i krevetić
• Mogu napraviti sve iz češera, grana i kamenčića
• Igramo se skrivače, igramo se sa granama, možemo se kotrljati po zemlji
• Fino je je kad ponesemo ručak s nama i pojedemo ga u šumi
• Volim se igrati s prijateljima dinosaure u šumi.

3. Zaključak

Naša šumska igraonica je mjesto u prirodi koje se mijenja i time se mijenjamo i mi. Nudi nam beskrajne mogućnosti za igru, djeca imaju mnogo ideja koje mogu vani ostvariti, njihova igra je raznolika, uvijek pronalaze nešto novo, istražuju, puno se kreću na svježem zraku, i što je najvažnije: djeca su prihvatila šumsku igraonicu za svoj prostor u šumi i žele se vraćati u nju. Svaki dan dolazimo iz šume bogatiji za nova iskustva i nezaboravne avanture.

Spontana igra djeteta u okruženju kao što je šuma, napravi djetetu svakodnevicu bogatiju, osigurava bolje blagostanje i njegovo fizičko i mentalno zdravlje, razvija kod djeteta empatiju prema prirodi, potiče međusobnu suradnju i promiče znatiželju, maštu i kreativnost.

Dopustimo djeci da su igre na otvorenom najvažniji dio djetinjstva.

4. Literatura

1. Gyorek, N. (2016). Gremo mi v gozd: gozdni priročnik, planer. Kamnik: Inštitut za gozdno pedagogiko.

Igrajmo se zajedno

Lucija Jager

U prva tri razreda u nastavnom procesu posebno je važna igra. Igra koja povezuje, uči, motivira i opušta. Petkovšek i Kremžar (1986.) napisali su da je igra radost, sloboda i kreativnost. A sve to je djetetu uz brzi tempo života i tjeskobnost koju proživljava u školi potrebno isto kao zrak kojeg udiše. Igru najčešće igramo zajedno – u grupi, u kojoj djeca mogu biti takmičari ili ekipa. Učitelji žele postići da učenici međusobno surađuju te u tome jedan drugome pružaju pomoć i postanu uzor. U Osnovnoj školi Dramlje upravo je u tijeku međunarodni projekt Erasmus+, projekt KA2 CELL /Cooperative Europe Looking for Learning/ čiji osnovni cilj je kooperativno učenje. Škola na taj način diše u duhu suradnje, a učitelji djecu odgajaju i potiču na međusobnu suradnju i pomoć. Stoga ću u svom članku predstaviti kooperativne igre koje sam izvodila tijekom nastave tjelesnog odgoja s učenicima drugog razreda.

Ključne riječi: igra, kooperativno učenje, kooperativne igre.

Igra je najosnovnije pravo svakog djeteta te je svakome bila položena u kolijevku. Svatko se voli igrati sa svojim prijateljima. Kroz igru se pojedinac opusti i zabavlja. Igre su primarno odgojne, jer djeca kroz igru uče strpljivosti, prihvaćanje pobjede i poraza.

Poznajemo različite vrste igara: društvene igre, ekipne igre, igre s loptom, igre trčanja itd. Tijekom nastave učitelji često društvene igre nadogradimo i pretvorimo u didaktičke igre te time učenike motiviramo za rad ili na taj način provjerimo predznanje, upoznajemo ih s novim nastavnim sadržajem, gradivo utvrđujemo i obnavljamo znanje. Kroz igru se bolje upoznajemo i učimo.

Videmšek i Visninski (2001.) su napisali da je potreba za kretanjem djetetova primarna potreba te da kada vlada svojim tijelom dijete osjeća veselje, zadovoljstvo i dobije osjećaj sigurnosti i jača svoje samopouzdanje. Djeca u prva tri razreda posebno vole tjelesnu aktivnost. A kada u najjednostavnije sportske elemente, kao što su: hod, trčanje, puzanje, penjanje, skokovi, nošenje lopte, vođenje lopte, bacanje lopte itd. dodamo elemente igre, onda kretanje postane još zanimljivije i prisnije. Videmšek, Drašler i Pišot (2003) smatraju da dijete s veseljem i zanimanjem prihvaća raznolike aktivnosti i da upravo kod tjelesnog odgoja možemo brzo postići visoku motivaciju. Igra je motivacija već sama po sebi jer se dijete opusti i uživa u slobodnom kretanju.

Učenici drugog razreda vole tjelesni odgoj i rado sudjeluju u ekipnim odnosno kooperativnim igrama. Za kooperativne igre učitelji upotrijebimo različite rekvizite ili ih promijenimo kako bi ih učinili zabavnijim.

V nastavku će biti predstavljene zabavne kooperativne igre koje se mogu izvoditi u svim razredima osnovne škole.

1. Igra: „Pazi, crv!“

Učenici stoje u krugu. Jedan učenik u ispruženoj ruci drži crva i vikne: »Sad!« U tom trenutku crva ispusti i počne se što brže kretati u smjeru kazaljke na satu mjesto drugog učenika. Učenik s njegove desne mora što prije uhvatiti crva kako crv ne bi pao na pod. Cilj igre je da se djeca što brže kreću u smjeru kazaljke na satu te da im pritom crv ne padne na pod.

Slika 1. Pazi, crv!

2. Igra: „Hop, lopta uz zid!“

Učenici legnu na leđa jedan pored drugoga uza zid. Od zida su udaljeni toliko da ga rahlo pokrčenim nogama dodiruju stopalima. Učitelj prvom učeniku loptu za pilates namjesti na zid, on ju uhvati stopalima te ju po zidu stopalima kotrljajući preda susjedu. Cilj igre je da si učenici predaju loptu te si međusobno pomognu kako ona ne bi pala na pod.

Slika 2. Hop, lopta uz zid!

3. Igra: „Dodaj mi loptu!“

Učenici legnu na pod na način da glavom dodiruju stopala drugog učenika i tako svojim tijelima naprave dugu »zmiju«. Učitelj prvome učeniku namjesti loptu za pilates između stopala, a on je sljedećem učeniku koji leži iza njega dalje preda u njegova stopala uzdignutim nogama preko glave, kao da želi napraviti kolut unazad. Cilj je da si učenici predaju loptu, a da ona pritom ne padne na pod.

Slika 3. Dodaj mi loptu!

4. Igra: „Lanac“

Učenici se postave u krug i drže se za ruke – naprave beskonačni lanac. Učiteljica u lanac na ruke djeci objesi nekoliko »hula-hop« obruča. Cilj igre je da oni što brže putuju od jednog do drugog učenika, koji se kroz njih provlače, a da se lanac ne prekine odnosno da se djeca ne ispuste.

Slika 4. Lanac

5. Igra: „Šutiranje lopte“

Učenici se postave u krug i raskorače svoje noge na način da svojim stopalima dodiruju stopala svog susjeda te paze da je njihov raskorak širok otprilike 50 cm.

Pravila igre: raskorak učenika predstavlja gol. Loptu, koja se kreće u krugu, mogu dirati samo rukama – rukama brane, izbijaju i zabijaju gol. Zabranjeno je spuštanje u koljenima, šutiranje nogom i visoko leteće lopte. Ako lopta ode u aut po nju ide najbliži igrač i igra se nastavlja. Ako igrač primi gol on ispada iz igre. Krug se smanji i igra se nastavlja. Na kraju ostanu samo dva igrača koji su pobjednici igre.

Slika 5. Šutiranje lopte

Igra je motivacija. Kad su učenici za rad motivirani učenje im postane zabavno. Kada se izvode igre kooperativnog karaktera svaki pojedinac može osjetiti da je važan član grupe i bez njega grupa neće biti uspješna. Upravo je zato kooperativno učenje toliko važno jer s ovakvim načinom učenja učenik ne svlada samo nastavni sadržaj, već se priprema za život.

Poznato nam je da život nisu samo računi, slova i tisuću pravila. Pravi život je suživot s drugim ljudima, tolerantnost, strpljenje, ustrajnost, briga, ljubaznost – sve vrijednosti koje ljudskom životu pridodaju smisao.

Autorica teksta i fotografija: Lucija Jager, univ. dipl. prof. razredne nastave

 

Literatura

1. Marentič Požarnik, B. (2003.). Psihologija učenja in pouka. Ljubljana: Državna založba Slovenije.
2. Petek, D. (2012.). Zgodnje učenje in poučevanje naravoslovja z raziskovalnim pristopom, Revija za elementarno izobraževanje, godište 5., br. 4. Maribor: Založba PEF, Pedagoška fakulteta, Univerza v Mariboru.
3. PEKLJAJ, C. s sodelavkami (2001.). Sodelovalno učenje – Kdaj več glav več ve. Ljubljana: DZS.
4. Skvarč, M. (2014.), Ključni poudarki pri eksperimentalnem delu v osnovni šoli. V: Moravec, B. (ur.) POSODOBITVE pouka v osnovnošolski praksi. Naravoslovje. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo, str. 52. Pridobiveno: 7. 3. 2019.