
Slavica Gilić i Dijana Šutak
Sažetak
U OŠ Žuti brijeg tijekom protekle školske godine provele smo projekt pod nazivom Biologija glazbe.
Projekt je fokusiran na utvrđivanje fizioloških pokazatelja tijekom slušanja glasne, agresivne glazbe (tzv. psihodelične glazbe) mjerenjem krvnog tlaka i pulsa učenika, te na anketno ispitivanje učenika o njihovoj percepciji konzumiranja glazbe. Istraživanje je provedeno kao izborna aktivnost za učenike od petog do osmog razreda, a uključilo se ukupno 80 učenika.
Ovim smo istraživanjem došli do vrlo zanimljivih podataka vezanih za vrijednosti tlaka dobivenih kod učenika i prije slušanja zadane glazbe, a osobito nakon slušanja.
Zaključak je da je ista glazba dovela do potpuno različitih fizioloških i psiholoških reakcija kod učenika što im je pomoglo da bolje upoznaju sebe i nesvjesni fiziološki odgovor tijela na određenu glazbu. Pokazatelji ukazuju na niski krvni tlak kod učenika ovog uzrasta prije slušanja zadane glazbe, a koja je još dodatno spustila tlak nekim učenicima. Zabilježili smo i reakcije razilaženja ili približavanja gornjeg i donjeg krvnog tlaka. Nekim učenicima je reakcija bila vidljiva u značajnom skoku ili padu srčanog pulsa što može ukazivati na povećani psiho-motorni nemir. Svaki organizam u određenom vremenu različito reagira na isti glazbeni podražaj.
Ključne riječi: glazba, utjecaj glazbe, krvni tlak, puls.
Uvod
Glazba u nastavi Glazbene kulture je sredstvo upoznavanja sebe kao pojedinca, ali i zajednice u kojoj učenik živi. Naučeni smo da je glazba zabava, ali ona je i snažno sredstvo za postizanje specifičnih ciljeva čime se bave muzikoterapija, psihologija glazbe i sociologija glazbe.
Muzikoterapija je zdravstvena profesija koja se bavi utjecajem glazbe i glazbenih strategija u terapijske svrhe. Nova stremljenja struke predmeta Glazbene kulture u svijetu idu u smjeru korištenja elemenata muzikoterapije s ciljem omogućavanja učenicima boljeg upoznavanja sebe i svoje okoline posredstvom glazbe. Kako u našoj školi glazbenu kulturu predaje profesorica koja je i muzikoterapeut po struci, povezali smo ta dva vrlo srodna područja, s biologijom u ovaj zanimljiv i inovativan međupredmetni projekt. Projekt su provodile učiteljice glazbene kulture i biologije te školska psihologinja uz podršku ravnatelja.
Učenici ove i svih drugih generacija provode puno vremena slušajući glazbu i ona zauzima važno mjesto u njihovom životu te za nju svaki dan odvajaju dosta vremena. Obzirom na količinu konzumiranja glazbe ona značajno utječe na njihov psiho-fizički rast i razvoj, a da oni toga nisu svjesni. Zato smo proveli ovo istraživanje kako bismo učenicima zorno prikazali utjecaj glazbe na njihovu fiziologiju i na njihovo psihološko funkcioniranje.
Glazba koju učenici slušaju na satu glazbene kulture nije glazba koju oni slušaju u slobodno vrijeme i zato često ne pokazuju interes za nastavne sadržaje. Ovakav projekt uključuje popularnu glazbu, snažne energije i ritma koja im se većinom sviđa, te metodički polazi od učenika, a ne od analize glazbe, čime dobivamo aktivno uključivanje svih sudionika nastave bez etiketiranja prilagođavanjem programa i učimo ih neke životno korisne činjenice o njima samima.
Tijekom ovoga projekta s učenicima je obrađena tema slušanja glazbe uz pomoć slušalica te im je pojašnjeno da su preblizu bubne opne koja se može oštetiti neopreznim korištenjem dubokih slušalica. Pored toga kontinuirano glasno slušanje glazbe pomiče prag čujnosti te će trebati glasniji podražaj kako bismo mogli čuti. Ovo se u starosti prirodno događa, ali se korištenjem slušalica može i prije dogoditi. Razgovarali smo o slušnom stresu koji potencira hiperprodukciju adrenalina, što također može imati utjecaja na njihovo psiho-fizičko zdravlje.
Krvni tlak je lekcija u okviru predmeta Biologija u sedmom (7.) razredu, koju su učenici ovoga puta povezali s glazbom – sadržajem koji vole i tako na multidisciplinaran način naučili i teorijski aspekt ove lekcija, ali i nešto o svom osobnom krvnom tlaku i pulsu tijekom slušanja glazbe kao i o tome koliko su međusobno različiti fiziološki. Ove fiziološke razlike mogu značajno utjecati i na njihovo općenito funkcioniranje, pa je ovo aktivnost koja promiče toleranciju različitosti.
U našem istraživanju koristili smo digitalne tlakomjere (za zapešće i za nadlakticu) čija je točnost bila prethodno provjerena u ljekarnama. Mjerili smo dvije vrijednosti tlaka:
Sistolička vrijednost tlaka je viša vrijednost tlaka koja nastaje izbacivanjem krvi iz srca što nazivamo sistola (stezanje). Dijastolička vrijednost tlaka je niža vrijednost tlaka koja nastaje ulijevanjem krvi u srce što nazivamo dijastola. Prosječna vrijednost krvnog tlaka iznosi 120/80 mmHg, ali kod učenika ove dobi u okvire normalnog krvnog tlaka spadaju vrijednosti 90/ 60mmHg do 130/90 mmHg.
Krvni tlak je promjenjiv i zato smo vrednovali i prikazali samo značajno veća odstupanja od navedenih okvira normalnog krvnog tlaka i pulsa. Zanimljive su vrijednosti krvnog tlaka kod učenika prije slušanja zadane skladbe što dosta govori o različitim životnim čimbenicima te prehrambenim i drugim navikama.
Brzina rada srca pod utjecajem je živčanog sustava te ovisi o energetskim potrebama organizma. U stanju mirovanja brzina rada srca iznosi prosječno 60 – 80 otkucaja u minuti. Puls označavamo kao broj otkucaja srca u minuti.


Slika 1. Građa srca čovjeka Slika 2. Digitalni tlakomjer
Opći podaci istraživanja
Zadaci ovoga rada su:
-
Istražiti kako slušanje zadane glazbe utječe na promjenu krvnog tlaka kod učenika
-
Istražiti kako slušanje zadane glazbe utječe na promjenu pulsa kod učenika
-
Osvijestiti učenicima vrstu i načine slušanja glazbe (putem ankete)
Ciljevi projekta su:
-
Prevencija štetnih utjecaja glazbe
-
Razumijevanje funkcioniranja tijela tijekom doživljavanja glazbe
-
Poticanje selektivnosti kod izbora i načina slušanja glazbe
-
Pobuditi veći interes za brigu i praćenje tjelesnih senzacija i signala
-
Percepcija fizioloških i drugih razlika među učenicima s ciljem veće tolerancije različitosti.
Početne pretpostavke:
-
Kod većine učenika vrijednosti tlaka će se neznatno promijeniti (do 5mmHg)
-
Kod pojedinih učenika vrijednosti tlaka će porasti (10 i više mmHg)
-
Kod pojedinih učenika vrijednosti tlaka će se smanjiti (10 i više mmHg)
-
Kod pojedinih učenika vrijednost pulsa će se značajnije povećati ili smanjiti
Plan provođenja projekta
Projekt je obuhvatio teorijski i praktični dio te obradu dobivenih podataka. Plan provođenja projekt prikazan je u tablici 1.

Ispitanici
Projekt je izborna aktivnost te se od 305 učenika OŠ Žuti brijeg, od petog do osmog razreda, u projekt uključilo 80 učenika, što je u postotku 26,8% učenika. Mjerenja su vršena tijekom jutarnje smjene, a neki učenici su sami doma mjerili tlak te nam poslali dobivene vrijednosti.
Proces dobivanja rezultata
Prije mjerenja krvnog tlaka i pulsa učenicima su dane upute vezano za proces:
a. Prije slušanja zadane glazbe mjerit ćemo krvni tlak i puls .
b. Ukoliko se ne osjećaju dobro ili spremno ne moraju sudjelovati u projektu.
c. Mjerenja ćemo obavljati na goloj nadlaktici dok sjede uspravno.
d. Tijekom mjerenja krvnog tlaka ne pomičite se i ne govorite.
e. Nakon upisanih početnih vrijednosti slušati ćete 15 min. zadane pjesme vrlo glasno.
f. Pred kraj zadnje pjesme ponovno ćemo izmjeriti vrijednosti krvnog tlaka i plus te ih pribilježiti.
g. Nakon toga učenici popunjavaju anketu, koja je anonimna.



Slika 3. Upute za mjerenje krvnog tlaka (preuzeto s www.veroval.info)
Učenicima je dodatno pojašnjeno mjerenje tlaka i pulsa:
-
Postaviti manšetu oko nadlaktice, ne prejako, toliko da se ispod nje može staviti vršak prsta. Osigurati da je donji rub manšete 2,5 cm iznad lakatne jame.
-
Uključiti uređaj.
-
Manšeta će se početi napuhavati nakon pritiska na odgovarajuću tipku. Nakon što je manšeta napuhana, automatski mehanizam će polako smanjivati pritisak.
-
Kako se manšeta se polagano prazni, promatrati ekran i očitati vrijednosti tlaka. Na ekranu se na kraju mjerenja ispisuju obje vrijednosti i sistolički i dijastolički tlak.
-
Zapisati izmjerene vrijednosti, prvo sistolički, a potom dijastolički tlak. (npr. 120/80)
-
Zapisati vrijednosti izmjerenog pulsa.
Učenici su slušali tri skladbe benda Project 86.
-
Project 86 – Fall Goliath (s promjenama tempa i intenziteta glazbe)
-
Project 86 – Evil
-
Project 86 – Spy Hunter
Project 86 je američki bend s rock/post-hardcore/alternativnim stilom glazbe. Tekstovi su poticaj za prepoznavanje i rad na negativnostima kod sebe i u društvu. Pjevaju karakterističnim vičućim vokalom uz izrazito energičnu i ritmičnu glazbu. (https://www.project86.com/home).


Slika 4. Mjerenje tlaka tlakomjerom Slika 5. Mjerenje tlaka tlakomjerom za za nadlakticu zapešće
Rezultati prije slušanja zadane glazbe
Normalne vrijednosti tlaka kod adolescenata su od 90/6O mmHg do 130/90mmHg(podaci dobiveni od strane obiteljskog liječnika).
Gornji tlak izlazi iz okvira normalnog (90 – 130mmHg) kod 19 učenika (23%): 12 učenika ima vrijednosti veće od 130mmHg i 7 učenika manje od 90mmHg.
Donji tlak izlazi iz okvira normalnog (60-90mmHg) kod 18 učenika (21,95%): 3 učenika ima vrijednosti više od 90mmHg, a 15 učenika manje od 60mmHg.
Puls izlazi iz okvira normalnih vrijednosti (60-80 otkucaja/min.) kod 23 učenika (28%).
ZAKLJUČAK: Prije istraživanja 17 učenika ima niski tlak, a 12 ih ima visoki tlak, što može značajno utjecati na njihovu sposobnost praćenja nastave. Mogući su simptomi kao što su vrtoglavica, mučnina, slabost, omaglica i sl. Nakon razgovora sa ravnateljem o ovim podacima nabavili smo školske tlakomjere koji su dostupni u slučaju potrebe.


Slika 6. Vrijednosti sistoličkog tlaka kod učenika PRIJE procesa slušanja


Slika 7. Vrijednosti dijastoličkog tlaka kod učenika PRIJE procesa slušanja
Rezultati dobiveni nakon slušanja glazbe
Tlak se kod 7 učenika spustio nakon slušanja glazbe za više od 20mmHg (za 58, 60, 43mmHg).
Kod 2 učenika tlak se povisio za 31 i 67mmHg, a prije slušanja je bio u granicama normale.
Dakle, kod 3% učenika glazba je izazvala značajno veliki pad ili skok tlaka, a da učenici nisu verbalno potvrdili bilo kakvu nelagodu ili promjenu, dapače većini je ova glazba odgovarala.
Gornji tlak se promijenio za više od 10mmHg kod 22 učenika (7,21%), a donji kod 19 učenika (6,22%). Kod 8 učenika tlak se približio ili udaljio, što također nije dobro (2,62%).
Manjem broju učenika je tlak ostao isti, ali se kod takvih puls promijenio.
Puls je porastao kod 8 učenika preko 20 otkucaja u minuti (2,62%), što može ukazivati na psiho-motorni nemir izazvan glazbom. To smo pojasnili učenicima jer kod samostalnog slušanja ovaj podatak prođe neopaženo.
Dakle, kako smo i pretpostavili kod 5% učenika je došlo do velikih promjena vrijednosti tlaka i/ili pulsa a kod 16,05% učenika je vrijednost tlaka promijenjena za više od 10mmHg.
Zanimljivi primjeri pojedinih učenika:
-
L.R. tlak 106/61mmHg, puls 92 (prije), te tlak 173/124mmHg, puls 96 (poslije slušanja) promjena za 67/63.
-
J.M. tlak 185/103mmHg, puls 61 (prije) te tlak 127/84mmHg (poslije slušanja) što je promjena od 58/19.
Rezultati koje smo dobili svakako ne pokazuju pravo stanje jer je samo 15 minuta slušanja glazbe daleko od stvarnih vremenskih odrednica dnevnog slušanja glazbe učenika, što smo doznali u anketi. Dakle ako su ovakvi rezultati nakon samo 15min. kakve bismo rezultate mogli dobiti nakon njihovog uobičajenog dnevnog slušanja glazbe koje u prosjeku iznosi oko jedan sat.. Glazba koju su slušali tijekom projekta odgovara glazbi koju oni slušaju u slobodno vrijeme po ritmu, tempu, dinamici i načinu izvođenja tako da tu ne bi bilo značajnih razlika u dobivenim rezultatima. Zaključujemo da slušanjem glasne i vrlo ritmične glazbe možemo svakodnevno mijenjati i varirati broj otkucaja srca i krvni tlak i tako pomjerati prirodne vrijednosti koje imamo.
Rezultati provedene ankete (Anketa u prilogu)
Nakon slušanja učenici su popunili anketu i odgovorili na pitanja o tome kako slušaju glazbu. U nekim pitanjima su bili ponuđeni odgovori a u nekima su sami dopunjavali odgovore.
1. Koju vrstu glazbe slušaš u slobodno vrijeme?
Slika 8. Vrsta glazbe koju učenici slušaju
2. Koliko vremena provodiš slušajući glazbu tijekom jednog dana? (s mobitela, CD playera, TV-a, igranja igrica, slušanja radija…)
Slika 9. Vrijeme koje učenici provode slušajući glazbu tijekom jednog dana
3. Na koji način slušaš glazbu?

Slika 10. Način na koji učenici slušaju glazbu
4. Kakvog je karaktera glazba koja ti najviše odgovara?
Slika 11. Karakter glazbe koju slučaju učenici
5. Koliko glasno slušaš glazbu?
Slika 12. Glasnoća pri kojoj učenici slušaju glazbu
6. Kakvo raspoloženje pobuđuje glazba koju slušaš?
Slika 13. Prisutno raspoloženje kod učenika tijekom slušanje glazbe
7. Koristiš li slušalice koje idu dublje u uho?

Slika 14. Koriste li učenici slušalice koje idu dublje u uho
8. Jesi li ikada doživio/doživjela lagano zujanje u ušima ili „gluhoću” nakon boravka u prostoriji s glasnom glazbom?

Slika 15. Doživljaj zujanja ili gluhoće tijekom slušanja glazbe
9. Koristiš li slušalice u prometu (šetnja, vožnja biciklom…)?

Slika 16. Koriste li učenici slušalice u prometu
10. Upozorava li te okolina na glasnoću glazbe koju slušaš?

Slika 17. Upozorava li okolina učenike na glasnoću slušanja glazbe
Mogući nedostaci istraživanja
Učenici odgovaraju uvjetovano pretpostavljenim ‘‘očekivanjima profesora’‘ iako je anketa anonimna, vjerujemo da ih puno više sluša narodnu glazbu ali kada se o tome govori ne ističu to. Postoji mogućnost da učenici ne razlikuju glazbene stilove obzirom na fuzije glazbenih stilova koje su danas prisutne u glazbi koju oni slušaju.
Izbor glazbe je uvjetovan onim što se sluša kod kuće i što ”svi u razredu slušaju”.
Kažu da najviše njih sluša pop i rock, koji su najviše medijski prisutni pa su moguće i time uvjetovani kod davanja odgovora.
Trebali smo u pitanjima definirati odnosi li se slušanje glazbe na pozadinsko ili aktivno slušanje.
Zaključak
Psihološke i fiziološke promjene tijekom slušanja glazbe ostaju nezamijećene jer smo ih navikli ignorirati. Poznato je da glazba nakon nekog vremena umara, no često toga nismo svjesni. Zato smo u ovom projektu učenicima skrenuli pozornost na takve činjenice vezane za fiziološke signale koje tijelo šalje.
60,3% ispitanika sluša glazbu dominantno na slušalice koje su danas modni detalj jer se imitira izgled DJ-a, a pri tome ne razmišlja o mogućim štetnim učincima istoga, a osobito u prometu.
49,2% učenika je izjavilo da glazba kod njih provocira veselo raspoloženje, a 48% učenika glazbom kod sebe provocira agresivno ili depresivno raspoloženje. Poznato je da glazbom kod sebe podržavamo svoje dominantno raspoloženje pa je alarmantan broj učenika koji svjesno podržavaju svoje negativno raspoloženje glazbom. Ono se slušanjem produbljuje i dobiva kontinuitet.
Često slušanje glazbe na slušalice je znak potrebe za isključivanjem svijeta i isključivanjem sebe iz svijeta. Time glazba gubi svoju prvotnu – socijalnu – dimenziju i u razredima imamo sve više ”providne” i asocijalne djece . Ova je generacija učenika zbog pandemije ionako zakinuta za koncerte i druga okupljanja te bi barem put do škole mogao biti socijalna aktivnost.
Dosta učenika ima niski ili visoki krvni tlak u jutarnjim satima tijekom nastave, što je također samim učenicima bila novost obzirom da većina njih nije do sada mjerila tlak. Ovo je vrijedan podatak za učenike kako bi mogli prevenirati eventualne simptome.
Utjecaj glasne i agresivne glazbe na slušatelje je potpuno individualan i ne podudara se sa osjećajem ugode ili nelagode.
Kod nekoliko učenika ovakva vrsta glazbe, ovoga puta je pozitivno utjecala na tlak tj. povisila ga onima koji imaju nizak tlak i obrnuto. To ne znači da svaka druga glazba u neko drugo vrijeme to isto čini.
Kada smo učenicima prikazali njihove rezultate i pojasnili vidjeli smo veliku zainteresiranost, pozitivne komentare i želju za više ovakvih korisnih sadržaja.
Ovakvi nastavni sadržaji uključuje sve učenike na jednak način (inkluzivni sadržaj) i pomaže im da spoznaju i prihvate fiziološke i druge razlike među sobom.
Ovo je vrlo sugestibilan način koji potiče učenike da vode računa o izboru i načinu slušanja glazbe te o fiziološkim senzacijama koje ono provocira.
Nastavak projekta
U razgovoru sa odjelom za ispitivanje sluha u jednoj gradskoj bolnici naišli smo na interes otorinolaringologa koji je prihvatio suradnju vezanu za detaljna istraživanja sluha neposredno nakon uobičajenih sat vremena slušanja i gledanja njihove glazbe.
Radujemo se toj suradnji i jedva čekamo nove rezultate.
Želja nam je javiti se na natječaj koji potiče istraživanje novih obrazovnih sadržaja, kako bismo razvili cijeli proces. U nastavku ćemo raditi isto istraživanje sa umirujućom glazbom.
Želja nam je iskustveni i zorni prikaz utjecaja glazbe na slušatelje.
Literatura
- Begić V., Bastić. M., Madaj Prpić J., Bakarić A. 2019. Biologija 7, Alfa
- Daniel J. Levitin: This is Your brain on Music, Penguin Group – USA 2007
- A.C. Lehmann, J. A. Sloboda, R.H. Woody: Psichology for musicians, NY 2007.
- www.veroval.info
___________________________________________________________________
Prilog 1. Anketa o slušanju glazbe za učenike
Zaokruži jedan odgovor.
1. Koju vrstu glazbe slušaš u slobodno vrijeme?
a. klasičnu b. filmsku c. pop/rock d. rap e. turbo-folk
2. Koliko vremena provodiš slušajući glazbu tijekom jednog dana?
(s mobitela, CD playera, TV-a, igranja igrica, slušanja radija…)
a. 0-30 min b. 30 min – 1h c. 1h – 2 h d. 2h i više
3. Na koji način slušaš glazbu?
a. preko zvučnika b. preko slušalica c. podjednako preko zvučnika i slušalica
4. Kakvog je karaktera glazba koja ti najviše odgovara?
a. sjetna/spora b. vesela/plesna c. agresivna d. depresivna
5. Koliko glasno slušaš glazbu?
a. glasno b. umjereno c. tiho
6. Kakvo raspoloženje pobuđuje glazba koju slušaš? Zapiši svoj odgovor.
7. Koristiš li slušalice koje idu dublje u uho?
a. da b. ne
8. Jesi li ikada doživio/doživjela lagano zujanje u ušima ili „gluhoću” nakon boravka u prostoriji s glasnom glazbom?
a. da b. ne
9. Koristiš li slušalice u prometu (šetnja, vožnja biciklom…)?
a. da b. ne c. ponekad
10. Upozorava li te okolina na glasnoću glazbe koju slušaš?
a. da b. ne
Lajkaj ovo:
Lajk Učitavanje...
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.