Empathy and Kindness – Better World

Anita Drenjančević

Sažetak

Dio ERASMUS+ paketa je i eTwninnig, koji svojim korisnicima donosi razne mogućnosti, od povezivanja s kolegama iz Europe i šire do stručnih usavršavanja. Međutim, ono što je daleko najzanimljivije našim učenicima upravo su projekti u kojima imaju priliku upoznati svoje vršnjake iz drugih država i razmijeniti svoja znanja i iskustva. Empathy and Kindness – Better World projekt je koji smo provodili devet mjeseci u OŠ Josipovac, zajedno s partnerima diljem Europe.

Ključne riječi: empatija/osjećajnost, jednakost, tolerancija, zajedništvo.

Uvod

U zanimljivom i hvalevrijednom projektu pod nazivom Empathy and Kindness – Better World uz partnerske škole iz Hrvatske, Italije, Ukrajine, Moldavije, Rumunjske i Turske sudjelovale su i tri skupine učenika naše škole, OŠ Josipovac, pod vodstvom učiteljice hrvatskoga jezika Lidije Galović, učiteljice engleskoga jezika Snježane Štark i knjižničarke Anite Drenjančević. U projektu je sudjelovalo stotinjak učenika, od čega sedamnaest iz naše škole.

Sadržaj

Projekt je započeo u kolovozu 2019. godine a završio u svibnju 2020. godine. Namijenjen je učenicima od 10 do 18 godina, a nositeljica projekta je škola iz Ukrajine. Misao vodilja ovoga projekta je: Kad svi učine barem jedan korak kako bi bili ljubazniji, svijet će biti bolje mjesto.

Tijekom projekta istraživali smo što je empatija ili suosjećanje, izrađivali plakate i logo projekta, organizirali on-line komunikaciju s parnerskim školama iz Turske i Ukrajine putem eTwinning chat rooma a od ožujka 2020. i preko Zoom-a, činili dobra djela i pomagali najpotrebnijima, izrađivali petodnevne adventske zadatke za naše partnere te izvršavali naše, napravili kratke video prezentacije, izrađivali poklončiće za tajnog prijatelja te božićne čestitke za partnere. Raznim smo aktivnostima obilježili zanimljive nadnevke kao što su Međunarodni dan zagrljaja za koji smo snimili kratak flash mob, Valentinovo ili Dan obitelji. Osmislili smo i kratke priče podijeljeni u internacionalne timove te iz izradili u web alatima storyjumper i flipbook. Završni zajednički projekt jest svojevrstan tutorial, odnosno video prezentacija o empatiji.

A ono najvažnije, upoznali smo nove prijatelje, njihov način života i sustav školovanja. Uvidjeli kako smo svi jednaki bez obzira na geografsku pripadnost.

Vrednovanje projekta provodilo se dva puta, u prosincu te travnju, putem online obrasca u kojemu su sudjelovali svi učenici i učitelji kako bi na temelju njihovih razmišljanja projekt učinili još boljim. Sama suradnja među škola odvijala se neprestano putem twinspacea ali i facebook grupe osnovane na početku projekta.

Nakon zatvaranja svih škola u Hrvatskoj, ali i naših partnerskih škola iz Ukrajine, Italije i Turske, aktivnosti su se nastavile provoditi preko virtualnih učionica te putem video sastanaka u aplikaciji Zoom. Bili su to novi izazovi za sve nas, kako učenike, tako i učitelje, međutim, sve se može!

Projekt je već sad prepoznat u Ukrajini gdje je nagrađen kao najbolji projekt mjeseca prosinca, a većina kolegica iz partnerskih škola prijavila je projekt za nacionalne oznake kvalitete, pa tako i mi. Rezultate i nagradu za ovakav vrijedan rad očekujemo u rujnu 2020. godine.

Zaključak

Učenici su nakon ovog projekta poboljšali svoje govorne, čitateljske, tehničke i novinarske vještine. Naučili su se odgovornosti i toleranciji, podigli razinu svoje motivacije za učenje engleskog jezika te jačali svoju osobnost. Projekt je pokazao kako svi učenici i učitelji, bez obzira iz koje države dolaze, razmišljaju o istim stvarima oko sebe, upoznaju svijet na isti način te ga pokušavaju poboljšati čineći dobro. Samo njihovom ustrajnošću dobro će prevladati!

Predstavljanje esperanta učenicima

razrednog stupnja

Lucija Andric

Sažetak

Tijekom projekta Noć čitanja učenici su se na zanimljiv način upoznali s međunarodnim jezikom esperanto, kojeg većina učenika prije nije poznavala. Upoznali su ga na praktičan način kroz pokret i igru te s kratkim teorijskim prikazom značenja jezika, njegove povijesti i gradiva.

Ključne riječi: esperanto, strani jezik, noć čitanja.

Uvod

Esperanto je jezik koji se koristi za međunarodne komunikacije, a koji je nastao na temelju vokabulara indo-europskih jezika. Sastavljen je tako da ga je moguće što jednostavnije naučiti. (Esperanto, 2020.)

Osmišljen je tako da ljudima iz različitih kultura olakšava komunikaciju, a osmišljen je kako bi pružio jezičnu jednakost korisnicima. Glavna ideja esperanta je zalaganje za toleranciju i poštivanje među ljudima različitih kultura.

Vokabular je sastavljen od riječi koje su najčešće u kulturno važnim europskim jezicima. Iako je jezik bogat i dinamičan, gramatika mu je vrlo jednostavna.

Glavne vrste riječi (imenice, glagoli, pridjevi i prilozi) uvijek imaju iste sufikse koji svjedoče o njihovoj vrsti. Sve imenice završavaju se s –o (libro – knjiga), a množini se dodaje –j (libroj – knjige). Pridjevi u esperantu imaju sufiks -a (bela – lijep, -a, -o), a pridjevi – e (silente – tiho). Kod glagola infinitiv završava na –i (ludi – igrati), sufiks za sadašnjost je –as (mi ludas), za prošlost – is (mi ludis) i za budućnost –os (mi ludos). U esperantu nema nepravilnih glagola. (Kaj je esperanto, 2020.)

Povijest

Začetnik esperanta je Ludwig Lazar Zamenhof, koji je stvorio gramatiku na temelju europskih jezika i uz nekoliko iznimaka. Rječnik uglavnom potječe iz romanskih jezika, mada su prisutne i riječi iz germanskih i drugih jezika. Prvi esperantski udžbenik objavljen je 1887. godine, a jezik je brzo privukao zajednicu govornika koji su ga počeli koristiti u mnogim sredinama i počeli na njemu stvarati novu kulturu. Tako je započeo normalan proces jezične evolucije. Nakon dva desetljeća rođena su prva djeca koja su govorila esperanto sa svojim roditeljima, znači prvi izvorni govornici ovog jezika. Stoga se može reći da je taj jezik stvoren za međunarodnu komunikaciju, ali je kasnije koloniziran i danas je jezik dijaspore esperanta. (Kaj je esperanto, 2020.)

Glavne značajke esperanta

Međunarodan je i zato koristan za komunikaciju među ljudima drugih nacionalnosti koji nemaju zajednički materinji jezik. Neutralan je, jer nije nacionalni ili državni jezik. Istovjetan je te se u komunikaciji osjećamo ravnopravnije sa sugovornikom. Lagan je zahvaljujući strukturi jezika.

Živ je, jer se razvija i živi isto kao i bilo koji drugi jezik. Pravičan je, jer svi koji uče esperanto imaju dobre šanse za postizanje visoke razine jezičnih znanja.(Kaj je speranto, 2020.)

Prezentacija esperanta u noći čitanja

U sklopu projekta Noć čitanja, koji se svake godine održava u našoj školi i uključuje najvjernije čitatelje razrednog stupnja, provodimo razne kulturne aktivnosti, na koje uvijek pozivamo zanimljivog gosta koji obogaćuje naše druženje. Tako smo 2019. godine pozvali gospođu Niku Rožej, članicu Esperantskog društva Slovenije, koja je na zanimljiv način prezentirala osnove esperanta našim učenicima.

Fotografija 1. Prezentacija povijesti i osnova esperanta

U prvom je dijelu upoznala učenike s poviješću esperanta, inicijatorima koji su pridonijeli nastanku jezika i njegovom značenju. Pokazala im je i razna pisana gradiva.

Fotografija 2 i 3. Pisana gradiva

Nakon kratkog teorijskog izlaganja, prešla je na praktičnu demonstraciju.

Uz razgibavanje i ručne lutke učenike je prvo upoznala s vokabularom pjesme o muhi (mušo), koja sjedi na različitim dijelovima tijela.

Fotografija 4. Razgibavanje s ručnom lutkom

Pjesmu o muhi je zatim predstavila na vrlo sugestivan način uz pomoć kamišibaja.

Muŝo

Okulo, nazo, buŝo,
en aero flugas muŝo.

Fotografije 5, 6, 7. Predstavljanje pjesme s kamišibajem

U drugom dijelu našeg druženja gospođa Rožej je učenike s metodom ponavljanja na esperantu naučila pjesmu Majstor Jaka. Budući da je vokabular pjesme lagan i ponavljajući, učenici su pjesmu zapamtili vrlo brzo.

Frato jako

Frato Jako, frato Jako,
levu vin, levu vin.
Jen la sonorilo, jen la sonorilo:
bim, bam, bom, bim, bam, bom!

Pjesmu smo ranije naučili na slovenskom, engleskom i francuskom jeziku, te je u pratnji ksilofona u kanonu zapjevali u kombinaciji svih jezika. Učenici su bili podijeljeni u četiri skupine i svaka je skupina pjevala na određenom jeziku.

U završnom dijelu prezentacije naša je gošća upoznala učenike s učenjem esperanta putem besplatne web stranice lernu.net.

Zaključak

Esperanto je učenicima predstavljen kao zanimljivost i većina učenika ga je upoznala prvi put. Zbog slikovitog i praktičnog pristupa ovom projektu kod nekih učenika se pobudio interes i dobili su motivaciju da kasnije sami nastave istraživati i učiti nove riječi, pa su kasnije na nastavi prezentirali svoje novostečeno znanje.

Literatura

1. Esperanto. Dobiveno 14. 4. 2020., https://esperantoslovenija.wordpress.com/
2. Kaj je to esperanto? Dobiveno 14. 4. 2020., https://esperanto-maribor.si/kaj-je-to-esperanto/
3. Kaj je esperanto? Dobiveno 14. 4. 2020., https://lernu.net/sl/esperanto
4. Združenje za esperanto Slovenije. Dobiveno 14. 4. 2020., https://esperanto.si/sl/osnovne-informacije-o-esperantu

Erasmus+ projekti u OŠ Zlatar Bistrica

Učimo i dijelimo iskustva s partnerima diljem Europe za bolju budućnost

Snježana Kovačević

Sažetak

Erasmus+ projekti su se u OŠ Zlatar Bistrica počeli provoditi školske godine 2019./2020. i riječ je o projektima Learning Outside-Vivid Exploration i School Permaculture Garden. U projektu LO-VE partneri zlatarbistričkoj školi su Španjolska, Portugal, Slovačka, Češka i Finska, a naglasak je na učenju izvan učionice i istraživačkom učenju. U projektu SPG5 naši su partneri iz Sjeverne Makedonije, Malte i Islanda, a učenici i učitelji educiraju se o permakulturi te uređuju školski vrt koji nam ujedno služi i kao učionica na otvorenom. Prva godina provođenja projektnih aktivnost je iza nas, a evaluacija je pokazala kako su i učenici i učitelji stekli nova znanja i iskustva te se vesele nastavku projekta ujesen povratkom u školske klupe.

Ključne riječi: Erasmus+ projekti, zdravi stilovi života, mobilnosti, suradničko učenje.

Uvod

U Osnovnoj školi Zlatar Bistrica školske godine 2019./2020. započeli smo s provođenjem dvaju Erasmus+ projekata: Learning Outside-Vivid Exploration i School Permaculture Garden. Prva godina provođenja projektnih aktivnosti uspješno je privedena kraju jer je realizirano sve što smo planirali. Projekt LO-VE promovira inkluzivno obrazovanje, aktivan način sveukupnog života učenika i učenje na otvorenom u suradnji s partnerima iz europskih škola iz Španjolske, Finske, Češke, Slovačke i Portugala dok projekt SPG5 promiče zdrav način života u suglasju s prirodom, ekologijom i čistim okolišem te organiziranje školskog vrta po načelima permakulture i održivosti. Projektni partneri u ovom projektu su, uz našu školu, iz Sjeverne Makedonije, Malte i Islanda.

Slika 1. Istraživanje o zemljama partnerima

Mobilnosti nude brojne mogućnosti za učenje i profesionalni razvoj

Koordinatorice projekta u zlatarbistričkoj školi su knjižničarka Snježana Kovačević, učiteljica razredne nastave Andreja Jertec i ravnateljica Jasna Kokot Pelko, a sudjelovale su u fizičkim mobilnostima posjetivši Maltu, Španjolsku i Finsku, u koju su u siječnju ove godine otputovali i naši učenici i stekli nova iskustva dok su europski učitelji u ožujku posjetili OŠ Zlatar Bistricu i proveli svoj radni tjedan u Hrvatskoj upoznavajući školu, kolege, učenike, educirajući se o eTwinningu, obišli su Poučnu stazu „Šumaricu“ u Zlatar Bistrici, ali su upoznali i ljepote i kulturu Hrvatskog zagorja posjetivši Muzej krapinskih neandertalaca, Trakošćan, Park Znanosti u Oroslavju, a u Mariji Bistrici izrađivali su licitarska srca. To je bilo prvo takvo iskustvo za OŠ Zlatar Bistrica da ugosti europske učitelje i predstavi se kao škola domaćin u sklopu europskog projekta.

Slika 2. Izrada licitarskih srca

Erasmus+ projekti kao prilika za učenje o zdravim životnim stilovima

U sklopu projekta School Permaculture Garden u OŠ Zlatar Bistrica uređuje se školski permakulturni vrt i educira se o permakulturi, o zdravoj prehrani i važnosti boravka na svježem zraku u čemu imamo pomoć i podršku stručnjaka. Učenici 3.b razreda sadili su i sijali biljke, uz pomoć učiteljice uređivali su gredice, a u vrtu se održava i nastava.

Slika 3.Rad u školskom vrtu

U projekt su aktivno uključeni učenici članovi Projektne skupine koji su u projektnim aktivnostima sudjelovali i za vrijeme održavanja nastave na daljinu. Naime, na platformi Yammer organizirana je virtualna učionica preko koje su učenici s koordinatoricom Snježanom Kovačević razmjenjivali poruke, materijale, dijelili sadržaje, rješavali zadatke i radili na planiranim projektnim aktivnostima oba spomenuta projekta, a bili su organizirani i virtualni sastanci s učenicima i učiteljima iz zemalja partnera preko virtualne platforme ZOOM i Google Meet. U sklopu spomenutog projekta do sada smo imali prilike naučiti puno o permakulturi, na mobilnosti u Maltu surađivati sa stručnjacima u tom području i razgledati permakulturne vrtove „iz prve ruke“, voditeljice projekta iz OŠ Zlatar Bistrica posjetile su maltešku partnersku školu i upoznale način rada u njoj te aktivnosti vezane uz permakulturno vrtlarstvo. U prvim projektnim aktivnostima učenici su istraživali o zemljama partnerima služeći se literaturom iz školske knjižnice i online izvorima, aktivno su radili u školskom vrtu, razmjenjivali iskustva s učenicima iz Malte, Islanda i Sjeverne Makedonije preko platforme eTwinning, izradili video o našoj školi kako bi ju predstavili.

Sl. 4 Vrt na Malti

U projektu Learning Outside-Vivid Exploration voditeljice projekta posjetile su u studenom 2019. godine Malagu i naučile više o PBL pristupu poučavanju – projektnom učenju i njegovim fazama te upoznale kulturu tog dijela Španjolske, a s učenicima su u siječnju 2020. godine sudjelovale u mobilnosti u Finskoj tijekom koje su pobliže upoznale finski obrazovni sustav i saznale da finski učenici provode veliki odmor u trajanju od jednog sata vani, sudjelovale u stručnima usavršavanjima i radionicama, a učenici u radionicama robotike i programiranja, sviranja tradicijskog finskog instrumenta finske citre, učili kako se orijentirati u prirodi, kako učiti izvan učionice i to u finskim nacionalnim parkovima Haaltia i Linlo te stjecali nova znanja i iskustva. Po povratku u Hrvatsku, izradili su prezentaciju te su o aktivnostima i iskustvima s mobilnosti upoznali učenike i učitelje sudjelujući na Učiteljskom vijeću.

Slika 5. Posjet Nacionalnom parku Linlo      Slika 6 .Finska škola Gesterbyn Koulu

Slika 7. Tipična finska učionica

Virtualne umjesto fizičkih mobilnosti

Projektne aktivnosti provodile su se u velikom dijelu i na virtualan način kao što je razmjena i dijeljenje materijala preko platforme eTwinning, suradnja učitelja i učenika korištenjem obrazovnih digitalnih alata, virtualni sastanci, izrada multimedijskog materijala za tiskanje publikacije o rezultatima projekata, istraživački rad o zemljama partnerima i uređivanje Erasmus+ kutka u školi, radionice, aktivnosti projektnog učenja i drugo. Od ožujka ove godine, zbog pojave epidemije uzrokovane bolešću COVID-19, projektne aktivnosti provodili smo na virtualan način suradnjom i razmjenom materijala i znanja preko eTwinninga gdje smo kreirali TwinSpace naših projekata preko kojega surađuju učenici, učitelji, održavaju se webinari i virtualni sastanci, koriste se razni digitalni alati za suradnju, za kolaboraciju, razmjenu kao što je Padlet, Flipgrid, Linoit, Forum i dr. Učenici su i tijekom održavanja nastave na daljinu sudjelovali u provođenju projekta dobivajući i rješavajući zadatke jednom tjedno preko virtualne učionice Yammer. Bili su jako aktivni i motivirani u izradi videomaterijala, snimanja fotografija, digitalnih brošura i publikacija te tako dali svoj doprinos cjelokupnom projektu. Tijekom travnja i svibnja održani su virtualni sastanci sa spomenutim školama partnerima iz oba projekta u kojima su učenici razgovarali s vršnjacima na engleskom jeziku, predstavili svoje mjesto, školu, sebe, neke kulturne i povijesne znamenitosti, govorili su o tome kako provode slobodno vrijeme, što čitaju, kakvu glazbu slušaju, razmijenili su fotografije i video snimljene u vani, na igralištu, u vrtu itd.

Zaključak

Nakon prve godine provođenja projekata iskustva su nam pozitivna, a učenici su u evaluaciji naveli da je projekt ispunio njihova očekivanja i da bi i sljedeće školske godine voljeli sudjelovati u aktivnostima i mobilnostima. Možemo reći da škola sudjelovanjem u Erasmus+ projektima ima višestruku korist jer se stvaraju prijateljstva kako među učenicima tako i među učiteljima, razvija se dublje razumijevanje drugih kultura i školskih sustava, učitelji se educiraju i profesionalno razvijaju, koriste se moderne tehnologije u sigurnom okruženju i suvremene metode poučavanja te se na taj način pozitivno utječe na nove generacije učenika.

S trudom i dobrom voljom do izleta

u Minicyiti Ljubljana

Tamara Krulec

Sažetak

Važan dio odgoja je između ostalog to, da djeci približimo činjenicu, da nam nije uvijek sve dano na pladnju i da se za sve treba potruditi. Djeci možemo uštediti za neku igračku koju zaista žele, za izlet u tematski park, ili nešto drugo što je u današnje vrijeme atraktivno. Na taj upoznaju se da je za neko da je za ostvarivanje želje potreban trud, s čim će dobiti jasan pogled na značaj novca.

Ključne riječi: štednja, izlet, trud, dijete, Minicity, upoznavanje zanimanja.

Uvod

Djeca i odgajateljice vrtića Živžav smo se odlučili da u ožujku odvedemo djecu u posjetu Minicitya Ljubljana. Na tu ideju je došao jedan dječak koji je zajedno sa roditeljima posjetio ovaj zabavni park, te nam je sa veseljem pričao o svemu što je tamo doživio. Imaju zaista dobru igraonicu u kojoj upoznaješ zanimanja i to je bio prvi korak da si napravimo projekat. Napravili smo plan. Prvo smo u poseban notes zapisali koliko nam je novca potrebno. Odredili smo konačni cilj i postavili satnicu; koliko nam je vremenski potrebno da ostvarimo operativni cilj. Sve aktivnosti smo, naravno prilagodili starosnoj dobi djece.

S trudom do cilja

U studenom smo izradili didaktičke igračke koje smo u zamjenu za dobrovoljne priloge ponudili djeci i roditeljima. Izradile smo slagalice, memory kartice i različite instrumente. Za svaku igračku smo koristili prirodne materijale. U februaru smo organizirali Kino – dan. Djeca su izradila ulaznice, a odgajateljice su se potrudile da jedna od igraonica postane prava kino dvorana. Ispekli smo kokice, napravili ledeni čaj, a prikazali smo tada aktualni crtani film Minionsi. Pripremili smo plakate, prostirke u zamjenu za dobrovoljne priloge. Mart je bio rezerviran za priredbu, na kojoj su se djeca predstavila bakama, djedovima i roditeljima. Djeca su tom prilikom pokazala sve što rade i uče prilikom slobodnih aktivnosti.U pomoć su na priskočili donatori i sponzori, taman toliko da smo mogli ovu zanimljivu aktivnost realizirati.

Minicity

Došao je i taj dan, kada smo svoje želje i ostvarili. Autobusom smo se odvezli u Ljubljanu u kreativni dječji park Minicity. To je igraonica napravljena iz ulica, ceste, kuća i zelenog parka.

Tu su male pekarne, banka, policijska i vatrogasna postaja te više od 40 tematskih prostora, u kojima djeca uz pomoć didaktičnih igara upoznaju različita zanimanja, a samim tim dobiju znanje o svakodnevnom životu. Sve ove navedene aktivnosti i još mnogo toga što smo vidjeli u ovom zabavnom oblikovali su stručnjaci iz oblasti pedagogije i psihologije u saradnji sa slovenskim gospodarskim i javnim institucijama koje se brinu za opremu u parku.

Tako su naša djeca uživala u upoznavanju zanimanja ( stomatolog, soboslikar, trgovac, pilot, graditelj….)

Iscrpljeni od sreće, oduševljenja, uživanja i učestvovanja u različitim aktivnostima djeca su na putu prema kući zaspala..

Još nekoliko dana kasnije bili smo pod utiskom, prepričavajući sve što smo vidjeli. Ovaj izlet bio je ujedno i lijep uvod za zajedničku mjesečnu aktivnost – ZANIMANJA.

Zaključak

Ovim projektom naša djeca su se naučila sudjelovati, a prije svega kako je lako dostići cilj ako se potrude i ulože dosta vremena, ideja i ljubavi. Svako jednostavno sa svojim malim doprinosom napravi veliku stvar za zajednički cilj.

Zadovoljno dijete se osjeća poštovano, prihvaćeno i voljeno, a pored toga je stabilno dijete. Ako zaista želimo da postane takvo, dijete se mora osjećati sigurno.Takav odnos se ostvari između djeteta i odgajatelja, samo onda ako se odgajatelj usredotoči na djetetove potrebe. To znači da, odgajatelji mogu iz dječjih verbalnih i neverbalnih poruka prepoznati šta on zaista može i šta mu je potrebno. Isto tako, treba znati da odgajatelji mogu podupirati dijete i kod njegovih interesa i ciljeva , a koji su drugačiji od njihovih očekivanja, te da zaista moraju podupirati dječju različitost i individualnost.

Odgajatelji imaju veoma važnu ulogu u oblikovanju dječjeg pozitivnog samopouzdanja. Naime, dijete će voljeti i poštovati samo sebe, onda kada ljubav i poštovanje bude dobio od odraslih. Takvo dijete se neće bojati boriti za sebe,sudjelovati, povezati , cijeniti druge i voljeti sve oko sebe , a sa druge strane neće se bojati napraviti greške i isto tako popravljati ih.

Takvo dijete će biti sretno. Odrast će u sretnog čovjeka. Sa ovim projektom smo definitivno doprinijeli da se djeca osjećaju veoma važno i odgovorno. Osvojili su zacrtani cilj, a pri tome smo im ponudili potporu, usmjerili ih i pomogli im onoliko koliko su trebali.

Literatura

1. Kurikulum za vrtiće. (1999). Ljubljana: Ministrstvo za školstvo i Zavod RS za školstvo.
2. Kroflič, R., Marjanovič Umek, L., Videmšek, M., idr. (2001). Dijete u vrtiću: Priručnik i kurikulum za vrtiće. Maribor: Založba Obzorja.
3. Minicity: Stečeno 27. 3. 2020 iz https://www.minicity.si/

Projekt najmlađih učenika

Katja Turk Medvešček

Sažetak

U svojem prilogu opisujem izvedbu umjetničkog projekta pod nazivom “Moje ruke”. Izvela sam ga s učenicima kombiniranih odjeljenja 1. i 2. razreda. Koristili smo metode i alate za učenje vođenja projekta.

Ključne riječi: vođenje projekta u prvom i drugom razredu osnovne škole, planiranje projekta, provedba u sedam koraka, timski rad.

Uvod

Upravljanje projekta (engl. Project Management) temeljni je način za sve primjere aktivnosti u kojima ciljevi moraju biti postignuti unaprijed utvrđenim rokom i racionalnom upotrebom raspoloživih resursa. Postizanje ovakvih ciljeva nije samo želja velikih tvrtki, već je i cilj najrazličitijih područja, koja uključuju obrazovne institucije na svim razinama obrazovanja.

Project Management Institute – Northern Italy Chapter i Project Management Institute Slovenija – Ljubljana Chapter neprofitne su profesionalne (obrazovne) organizacije čija je misija predstaviti projektne kulture u najrazličitijim područjima. Za obrazovanje mentora cilj nam je bio udružiti projektno vođenje i didaktiku te raširiti gradiva za upravljanje projektima u osnovnim školama. Pripremili su “Pomoć u nastavi za osnovnu školu” koja sadrži metode i alate za podučavanje upravljanja projektima.

Edukacija nastavnika bila je namijenjena pružanju teorijskih i praktičnih znanja o metodi projektnog rada. Nastavnici mentori dobili su materijal koji su koristili u provedbi projekta – veliki kofer s plakatima i pisaćim priborom (olovke, papir, listići, ljepilo).

Koraci u provedbi projekta

U kombiniranom odjeljku 1. i 2. razreda OŠ Col, Podružnica Podkraj, odlučili smo se za projektni zadatak pod nazivom “Moje ruke”. Projekt, koji je umjetnički osmišljen, trajao je mjesec dana i završio postavljanjem izložbe. Aktivnosti su se provodile dva sata tjedno – bile su uključene u nastavu, izvodile su se i nakon nastave ili su ih tijekom zimskih praznika učenici obavljali s roditeljima kod kuće. Projekt smo proveli u sedam koraka – za svaki korak napravili smo sa svojim učenicima plakat kako bismo predstavili svoj rad.

1. korak: prezentacija projekta

U prvom koraku mentorice su formulirale ideju, glavni cilj i svrhu projekta. Pri osmišljavanju osnovnih smjernica trebalo je voditi računa o starosti učenika i njihovim razvojnim karakteristikama, pa smo odabrali naslov koji je djeci dovoljno konkretan, istovremeno izazovan i kreativan. Cilj nam je bio postaviti izložbu izrađenih proizvoda. Taj projekt smo proveli kako bismo djecu upoznali s karakteristikama mogućnosti oblikovanja svojim rukama. Sudjelovalo je 17 učenika kombiniranih odjeljenja 1. i 2. razreda. Projekt je trajao mjesec dana u OŠ Col, Podružnica Podkraj.

2. korak: konfrontacija ideja

Predstavila sam djeci naziv projekta i objasnila pojedinačna pravila. Ohrabrila sam svakog od njih da smisli svoju ideju. Počela sam od pretpostavke da su sve ideje dobre, tako da nijednu nisam kritizirala. U ovom je koraku bila je bitna kreativnost, što je pokrenulo pojavu novih i novih ideja. Svaki učenik je svoju ideju napisao na samoljepljivom listiću, pročitao je pred ostalim učenicima i zalijepio na plakat.

3. korak: “misaoni obrazac” model projektnog razmišljanja

Na temelju plakata s različitim idejama stvorili smo glavni model projektnog razmišljanja. Na njemu smo napisali sljedeća pitanja: tko, što, kako i gdje će raditi. Nakon zajedničke rasprave odabrali smo i utvrdili što ćemo raditi te smo nakon toga zajedničke ideje napisali na nove samoljepljive listiće i pričvrstili ih na plakat. Taj je korak za učenike i mentore bio najteži.

Zahtijevao je temeljitu raspravu i pažljivo razmišljanje o točnom tijeku projekta. Odlučili smo da učenici izrađuju različite umjetnička djela – plakate i jednostavne igračke.

Likovna djela: kipovi od gline i žice, rukom izrađeni crteži, fotografije kompozicija izrađenih rukama.

Plakati: Učenici su svojim razrednicima predstavili svoj pogled na vlastite ruke s različitih područja – higijena ruku, biološki i fiziološki sastav ruku, važnost rukovanja.

Slika 1. Plakat

Igračke: Kod kuće su djeca izrađivala avione, automobile, „čarobne kutije“ – u njima su ostali učenici, koristeći se samo rukama i dodirivanjem, prepoznavali različite predmete. Na kraju smo postavili izložbu na kojoj smo svoja postignuća izložili ostalim učenicima, nastavnicima i roditeljima.

Slika 2. Jednostavne igrače

Korak 4: stablo aktivnosti

Na stablu aktivnosti smo na samoljepljivim listićima zapisali nazive proizvoda koje je bilo potrebno napraviti tijekom projekta. Ispod svakog nabrojali smo: aktivnost (glagol), ime (izrađivača djela) i trajanje (točno vrijeme).

Korak 5: vremenski okvir projekta

U vremenskom okviru projekta razvrstali smo pojedinačne aktivnosti iz stabla aktivnosti po redu prema kojem su nastajale i povezali ih sa strelicama. Označili smo ih s različitim bojama. Učenicima je bila važna velika crvena strelica koja je pokazivala događanje i predviđanja. Učenici su strelicu nazvali „Ovdje smo!“ i veselo su je selili s mjesta na mjesto tijekom cijelog projekta.

Slika 3. Vremenski okvir projekta

Korak 6: projektni semafor

Sva izrađena djela učenika bila su navedena na semaforu projekta, svako sa odgovarajućim svjetlom i porukom: zeleno – rad ide po planu, žuti – rad je malo zaostaje, crveni – pažnja, dug zaostatak, trebat će zasukati rukave! Od početka projekta učenici su mogli pratiti rad i voditi računa o tome što se događa: tko je obavljao svoje zadatke, tko je zaostajao, tko još mora naporno raditi. Plakat je bio ogromna motivacija i ohrabrenje da zajedno postignemo cilj.

Slika 4. Projektni semafor

7. korak: naučene lekcije

Cilj je postignut, projekt se zatvarao. Na posljednjem plakatu razgovarali smo o pitanjima: naučio sam nešto novo, što bih mogao učiniti bolje, što bih promijenio, što je najteže, što je bilo najzabavnije. Učenici su odgovarali na pitanja spontano i iskreno. Dopustite mi da napišem nekoliko zanimljivih odgovora:

“Bilo je u redu kada sam mogao reći svoju ideju. Bilo mi je najteže dizajnirati žicu. Naučio sam da svi imaju mnogo ideja. Važno mi je da taj dan radim sve tako kao što piše na plakatu. Bilo je izvrsno u razredu raditi zajedno. Ako nešto smislite, to morate učiniti. Svidjelo mi se što smo napravili semafore i imali svjetla kao u stvarnom prometu. Volio sam pisati i crtati na plakatima. “

Analiza projekta, iskustvo s upravljanjem projektom i sudjelovanje najmlađih učenika bilo je poučno i zanimljivo za mentore. Učiteljice prvih triju razreda devetogodišnje osnovne škole planiraju uzeti u obzir holistički pogled djece tijekom ovog razvojnog razdoblja, te stoga povezuju različite sadržaje na način koji je blizak djeci. U radu na projektu Moje ruke planirali smo vrlo usredotočene, promišljene, korak po korak upute do određenog cilja – od pripreme materijala preko koraka projektnog rada do finalne izložbe. Bila sam pozitivno iznenađena stavom djece da aktivno sudjeluju u radu na projektu, jer su bili motivirani, puni entuzijazma i ideja.

“Oluja ideja” činila se smiješnom i istodobno važnom za svakog pojedinca, kada su učenici mogli slobodno izražavati svoje želje pred drugima. Najteži korak u upravljanju projektom bila je izrada plakata “Stablo aktivnosti”. Temeljito i jasno definirati pojedine radove uz pomisao na njihovu postupnu realizaciju. Puno sam razmišljala o tome kako djeci predstaviti projektni rad. Unatoč početnim poteškoćama i nesigurnosti, djeca su se dobro međusobno razumjela i aktivno, neki čak i na vlastitu inicijativu, uključivali i radili na projektu. Najzabavnije je bilo kreirati s različitim materijalima koje su djeca testirala i divila se vlastitim kreacijama – savijali su i oblikovali žice, glinu, tiskali i stvarali nered s umazanim prstima. Nije uvijek išlo po planu, ali bilo je šareno i kreativno. Jedni učenici su se zabavljali kad su drugi učenici predstavili “čarobne kutije”. Najviše savjeta trebalo je dati učenicima prilikom izrade vremenskog rasporeda projekta, jer osjećaj za vrijeme šesto- i sedmogodišnjaka još nije u potpunosti razvijen. Svidjela im se crvena strelica kojom su se kretali prema krajnjem odredištu. Učenici su se međusobno ohrabrivali i upozoravali ukoliko netko nije uradio svoj projektni zadatak i zbog toga imao “crveno svjetlo na semaforu”.

Slika 5 i 6. Otvaranje izložbe

Na otvaranju izložbe uživali smo u radosti, entuzijazmu i ponosu svih u projekt uključenih učenika. Shvatila sam kako i najmlađi učenici mogu dobro surađivati. Uz pravilno usmjeravanje su aktivno planirali i zajednički stvarali projekt. Među njima su se isticali pojedinci koji su imali izražene voditeljske sposobnosti koje bi bilo teže otkriti u normalnom školskom radu.

Zaključak

Metodologija upravljanja projekta izvrsna je motivacija za učenike jer ih povezuje, potiče i ujedno priprema za metode rada koje će im biti potrebne u životu i pri poslu, bez obzira na položaj u tvrtkama i drugim institucijama. Ima smisla uvesti ga u sve razine školovanja – od prvih pozitivnih iskustava najmlađih učenika do aktivne samostalne provedbe manjih projekata u završnim razredima osnovne škole.

Reference

Vodnik po znanju projektnega vodenja (PMBOK vodnik), 2004. Project management Institute. Poganjki projektov, Učni pripomoček za osnovne šole, 2010. PMI

Istraživanje o sreći: Ja sam sretna osoba!

Branko Rumenović

Sažetak

U ovom se članku opisuje istraživanje o sreći koje se provelo kao aktivnost u sklopu projekta Social cohesion – give a hand to become a friend. Članak je podijeljen u nekoliko dijelova: na početku je uvod, zatim dio u kojem se govori o samom projektu, te opis i rezultati istraživanja. Na kraju se nalazi zaključak i popis literature. U radu je dato nekoliko tabela i grafičkih prikaza.

Ključne riječi: Erasmus + program, projekt, istraživanje, sreća.

Uvod

Članak govori o Erasmus + projektu i jednoj njegovoj aktivnosti. Ta aktivnost odnosi se na istraživanje o sreći. Istraživanje nosi naslov: „Ja sam sretna osoba”. Osmišljavanje, izrada, provedba i analiza koristila se kao alat za učenje i podučavanje.

Sve aktivnosti u sklopu istraživanja provedene su na satu i služile su kao primjer u obradi nastavnog sadržaja iz predmeta Statistika. Na stvarnom primjeru učenici su usvojili osnovne pojmove iz statistike, primijenili naučeno na tabelarnom i grafičkom prikazivanju podataka te izrekli vlastiti zaključak.

Osim istraživanja za potvrđivanja hipoteza, ovo istraživanje služilo je i za obradu i primjenu nastavnog sadržaja na primjeru te povezivanju teorijskog i praktičnog znanja.

Give a hand to become a friend

Social cohesion – give a hand to become a friend naziv je Erasmus + projekta koji se od 1. studenoga 2019. godine provodi u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu. U projektu sudjeluju škole iz Mađarske, Bugarske, Litve, Španjolske i Portugala. Projekt je započeo 1. studenoga 2019. godine i traje 24 mjeseca, odnosno do 31. listopada 2021. godine. Radni jezik projekta je Engleski jezik. Glavni je cilj projekta razmjena dobrih praksi te povezanost i socijalna jednakost između naroda. Projekt uključuje mnoga društvena događanja poput: sportskih igara, planinarenja, istraživanje povijesnih mjesta, proslave lokalnih praznika, festivala, narodnih plesova, kazališnih skečeva i slično.

Teme koje će se obrađivati tijekom projekta jesu: stanovništvo Europske unije, svijest i demokracija u Europskoj uniji, mentalno zdravlje, umjetnost i glazbena terapija, sport, aktivnosti na otvorenom, okoliš, hrana, baština i sl. Prva je tema projekta Kulturna savjest. ICT nastavnici podučiti će učenike o sigurnosti na internetu te autorskim pravima. Učenici će istražiti kulturno naslijeđe partnera projekta. Prva se mobilnost odvija u Mađarskoj a zadatak su kulturno-tradicijske igre. Učenici će predstaviti svoju školu i državu te nekoliko kulturno-tradicijskih igara. Svaka će škola za drugu mobilnost u Bugarsku pripremiti uradak za glazbeni festival te prezentaciju svoje škole i zemlje iz koje dolaze. U ovom će se dijelu koristiti glazba kao alat za učenje. Druga je tema mentalno zdravlje koja će se provoditi kroz umjetnost i glazbenu terapiju. Svaka će zemlja pripremiti nekoliko tradicijskih pjesama za treću mobilnost za festival u Litvi. Sudionici će izraditi i digitalni časopis. U ovom se dijelu koristi tradicijska glazba kao alat za učenje. Zadatak kojim će se polaznici projekta baviti u Portugalu znanje je i istraživanje o likovnoj umjetnosti. Treća je tema sport i aktivnosti na otvorenome. Učenici će upoznati korištenje tehnologije u pješačenju i planinarenju. Puno će se hodati i planinariti kroz povijesna mjesta. Četvrta je tema prijateljsko okruženje. U Hrvatskoj će se obrađivati zadatak „Tradicijski plesovi” kao alat za učenje. U Hrvatskoj će se organizirati festival plesa. Peta je tema hrana. Svaka će škola obilježiti dan posvećen zdravoj tradicijskoj hrani. Učenici će istražiti i prezentirati ljekovito bilje. U Španjolskoj će se obrađivati zadatak na temu kuhanja za zdravi život.

Slika 1. Logo projekta

Ja sam sretna osoba!

Jedna od aktivnosti unutar projekta je i provođenje istraživanja o sreći. Cilj je pronaći najsretniju skupinu učenika unutar škole. Istraživanje je osmišljeno na satu statistike u trećem razredu Gimnazije i strukovne škola Bernardina Frankopana u zanimanju ekonomist.

U suradnji s učenicima osmišljena je anketa koja se sastojala od dvije skupine pitanja. Prvu skupinu su činila demografska pitanja vezana uz spol, razred i smjer (zanimanje) a druga skupina pitanja odnosila se na stavove o sreći. Stavovi o sreći ocjenjivani su ocjenama od jedan do pet, a ocjenjivalo se deset tvrdnji. Ocjena jedan znači da se ispitanik uopće ne slaže s tvrdnjom, ocjena dva ispitanik se slaže u maloj mjeri s tvrdnjom, ocjena tri ispitanik se djelomično slaže s tvrdnjom, ocjena četiri ispitanik se u većoj mjeri slaže s tvrdnjom i ocjena pet ispitanik se u potpunosti slaže s tvrdnjom.

Nakon kratke rasprave između učenika, postavljene su dvije hipoteze koje se odnose na dvije tvrdnje unutar istraživanja. U istraživanje su stavljene i ostale tvrdnje kako bi se mogli kasnije donijeti i neki drugi zaključci. Prva hipoteza odnosi se na tvrdnju: Ja sam sretna osoba! Pretpostavljeno je da će učenici ovu tvrdnju ocijeniti ocjenom četiri (u većoj mjeri se slažem). Druga hipoteza se odnosi na tvrdnju Ja sam zadovoljan svojim životom! I ovdje je pretpostavljeno da će učenici ovu tvrdnju ocijeniti ocjenom četiri (u većoj mjeri se slažem).

Kad je anketa sastavljena i složena u dokument, isprintana je, te se krenulo u provođenje ispitivanja. Odlučeno je da će se podaci prikupljati klasičnom metodom. Učenici su u paru obišli razrede u školi i proveli ispitivanje. Nakon toga ankete su sortirane te je pomoću Microsoft Excela izrađena analiza istraživanja. U analizi rezultata korišten je i program Statistica.

Tabela 1. prikazuje broj učenika u školi i broj sudionika u istraživanju. U istraživanju je sudjelovalo 249 od 274 učenika.

Tabela 2. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći, a po usmjerenjima,tj.zanimanjima. Za svako usmjerenje uzeta je prosječna ocjena. Iz tabele se vidi da je većina učenika ocijenila tvrdnje visokom ocjenom. Učenici opće i jezične gimnazije su najsretniji učenici, a učenici jezične gimnazije najzadovoljniji učenici naše Škole.

Tablica 1. Broj učenika u školi i broj sudionika u istraživanju, Ogulin, prosinac 2019. – siječanj 2020. Izvor: Vlastito istraživanje

Tablica 2. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći po usmjerenjima, prosinac 2019. – siječanj 2020.Izvor: Vlastito istraživanje

Legenda:
v og = opća gimnazija
v jg = jezična gimnazija
v htt = hotelijersko – turistički tehničar
v e = ekonomist
v p = prodavač

Grafikon 1. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći, prosinac 2019. – siječanj 2020.Izvor: Vlastito istraživanje

Grafikon 1. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći. Svaka tvrdnja ima prosječnu ocjenu. Iz rezultata zaključujemo da su naši učenici sretni učenici. Grafikon prikazuje da su naši učenici dali visoke ocjene sigurnosti, prijateljima, obitelji, a s druge strane niske ocjene su dali pitanjima vezanima uz materijalno, kao što je npr. najnoviji mobitel.

Grafikon 2. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći, prosinac 2019. – siječanj 2020., rezultati po spolu Izvor: Vlastito istraživanje

Grafikon 2. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina, o sreći, a izdvojeno po spolu. Iz grafikona je vidljivo da su djevojke tvrdnje označavale višom ocjenom od dječaka.

Grafikon 3. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina po razredima za tvrdnje Ja sam sretna osoba! i Ja sam zadovoljan svojim životom!, prosinac 2019. – siječanj 2020.Izvor: Vlastito istraživanje

Grafikon 3. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina po razredima,a vezano za za tvrdnje :”Ja sam sretna osoba!” i „Ja sam zadovoljan svojim životom!”. Ove dvije tvrdnje ujedno su uzete i za hipoteze istraživanja. Pretpostavljeno je da će učenici tvrdnje ocijeniti ocjenom četiri. Tvrdnja: ”Ja sam sretna osoba!” ima prosječnu ocjenu 4,18 (izvor: grafikon 1.), čime je hipoteza potvrđena. Rezultati su prikazani po razredima, jer je zadatak bio i pronaći najsretniju skupinu učenika. Najsretnija skupina su učenici koji dolaze iz drugog c razreda. Iz grafikona se vidi da i drugi učenici ovoj tvrdnji daju prosječnu ocjenu četiri.

Grafikon 4. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći po razredima, prosinac 2019. – siječanj 2020.Izvor: Vlastito istraživanje

Grafikon 4. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći po razredima. Učenici su i po razredima tvrdnje označili visokim ocjenama. Iz grafikona se vidi da učenici sreću vide u zdravlju i obitelj te da su i oni sami sretni i zadovoljni.

Zaključak

Projektna nastava daje učenicima mogućnost povezivanja teorijskog i praktičnog znanja. Isto tako, učenici mogu raditi na konkretnim primjerima. Kroz ovo istraživanje moglo se puno toga naučiti, od osmišljavanja istraživanja, provođenja i analize do izvođenja zaključaka. Istraživanje je na zanimljiv način dalo učenicima priliku da usvoje osnovna znanja iz predmeta statistika. Istraživanje je jedno novo iskustvo za učenike, koje će zasigurno dugo pamtiti, jer su sudjelovali od početka do kraja istraživanja.

U radu su postavljene dvije hipoteze koje su i dokazane. Zanimljivo je da su prilikom osmišljavanja istraživanja izrečene još neke hipoteze koje su također potvrđene. Tako je npr. izrečena pretpostavka da sreća nije novac ili da sreća nije imati najnoviji mobitel.

Literatura

1. Erasmus + u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/social_cohesion

2. Rumenović, B. (2015.): Smjernice za privlačenje i zadržavanje ljudskih resursa u ogulinskom kraju, specijalistički poslijediplomski rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula

3. Istraživanje: Stavovi učenika o razlikama između usmjerenja (2018.), Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/ppromjenu

Poticanje kreativnosti uz bajku “Snjegović”

Janja Hunjet

1. Uvod

Jedan od ciljeva suvremene osnovne škole je da su učenici aktivni sudionici u planiranju i provedbi odgojno-obrazovnog procesa. Veliku važnost ima i međupredmetno povezivanje, jer stvara uvjete za cjelovit uvid i s time bolje razumijevanje, dublje doživljavanje i potiče samoinicijativnost i veću odgovornost u nastavi i širem životu.

Počela sam provoditi projekt u međupredmetnoj povezanosti. Krenuli smo od sata slovenskog jezika, te uključili upoznavanje okoline, sport, likovnu kulturu i glazbenu kulturu.

2. Kako se odvijao naš rad

U radu smo postavili sljedeće ciljeve:

Učenici:

• doživljavaju interpretativno pročitanu priču;
• samostalno formiraju nastavak bajke;
• osjećajno maštovitu predstavu književnog svijeta izražavaju kombinacijom crtanja i pisanja;
• kod teksta prepoznaju i uočavaju razlike između realnog i imaginarnog svijeta u književnom tekstu;
• formuliraju pozitivne obrasce ponašanja, pridržavanja pravila i sportskog ponašanja;
• razvijaju upornost;
• testiraju svoje sposobnosti kod sportskih aktivnosti;
• upoznaju odgovarajuću zimsku sportsku obuću i odjeću;
• poštuju osnovna načela sigurnosti u sportu;
• izrezuju i lijepe površine u različitim bojama i koristite ih za stvaranje kompozicija – snjegoviće;
• s gnječenjem snijega, oblikuju kompoziciju – snjegovića;
• razvijaju motoričke sposobnosti i osjećaj za ravnotežu s različitim slikarskim materijalima i priborom;
• razgovaraju o godišnjim dobima s naglaskom na zimu, zimske sportove i igre;
• tijekom razgovor o ponašanju na sportskom danu formiraju SNJEŽNI BONTON kojeg zapišu na plakatu;
• pjevaju pjesmice o zimi i snjegoviću.

Bajka Snjegović, njemačke spisateljice Gerde Marie Scheidl, o kojoj se razgovaralo na predmetu Slovenskog jezika (SLJ), potaknula je učenike da napišu nastavak priče u kojem su mladi pisci kreativno tražili rješenje po kojem bi snjegović mogao vidjeti cvijeće.

Priču smo povezali i s predmetom Glazbena kultura (GK), kod kojeg su u pjesmaricama tražili pjesme o snjegoviću i naučili ih pjevati.

Kod Upoznavanja okoline (UO) planirali smo aktivnosti na snijegu, odgovarajuću odjeću, obuću i rekvizite kako bismo proveli sportski dan pravljenjem Snjegovića. Postavili smo pravila ponašanja na snijegu – Snježni bonton.

Kod Sporta (SPO) smo proveli sportski dan – zimski izlet na obližnje brdo s igrama na snijegu i pravljenje snjegovića.

Učenici su dosljedno slijedili dogovorena pravila snježnog bontona.

Kod Likovne kulture (LK) napravljeni su maštoviti proizvodi, snjegovići od čarapa i papira u boji. Proizvode su izložili u predvorju škole i u učionici.

3. Zaključak

Rad na projektu odvijao se u razdoblju od dva tjedna. Učenici su bili motivirani za rad. Oni su istovremeno bili planeri i izvođači, te ujedno su također sami formirali pravila ponašanja na snijegu, kojih su se dosljedno pridržavali. Bili su vrlo kreativni pri pisanju nastavka priče i u likovnom stvaralaštvu.

Svoje likovne proizvode izložili su u predvorju škole, a priče koje su stvorili predstavili su roditeljima na literarnoj večeri povodom slovenskog kulturnog praznika.

Knjižnica pod krošnjama

Katarina Juvan

Sažetak

Čitanje je važno za jezični, intelektualni i općeniti razvoj djeteta. Čitanje u obitelji izvrsno utječe na djetetovo učenje čitanja i uspješno učenje, na razvoj njegove čitateljske pismenosti i čitateljsku kulturu u njegovoj odrasloj dobi. Za poticanje čitanja osim roditelja odgovorni su i učitelji. Dokazano je da djeca kojoj su roditelji čitali slikovnice u predškolskom razdoblju kasnije u školi imaju bolji uspjeh u učenju. Knjižnica pod krošnjama ljeti je bogato osvježenje za sve mještane koji su željni čitanja.

Ključne riječi: čitanje, knjižnica, krošnje, djeca, stvaranje.

Uvod

Učiteljica sam u seoskoj školi u selu Polšnik nad Litijo. Škola je mala i ima samo 29 djece. U školi imamo knjižnicu u kojoj učenici svaki tjedan posuđuju knjige koje nose kući i čitaju za čitateljsku značku. Budući da ljeti za vrijeme praznika knjižnica nije otvorena, pridružili smo se projektu Knjižnica pod krošnjama. Na tjedan dana dobijemo velik broj kvalitetnih knjiga (posuđuje nam ih Zavod Divja misel Ljubljana) u lijepim drvenim kutijama koje postavljamo pod krošnje drveća gdje prolaznici uživaju u ljetnom čitanju. Osim čitanja, u prijepodnevnim satima djeci nudimo kreativne radionice i pripovijedanje bajki koje održavaju iskusne pripovjedačice iz knjižnice Litija. S djecom dolaze i roditelji te bake i djedovi kojima također ponudimo hlad i laganu literaturu kao što su npr. domaći i strani časopisi i revije.

Čitanje pod krošnjama

Knjiga u prirodi zaboravljeno je zadovoljstvo. Knjige koje na tjedan dana donesemo u Polšnik pružaju kvalitetan izbor za čitanje. Knjižnica je smještena u idili zelenih brežuljaka i brda ispod pravog slovenskog sjenika. Posjetitelje uvijek oduševi prelijep pogled koji se odatle pruža na sve strane.

Obično tjedan traje od nedjelje do subote. Prvi dan imamo otvorenje Knjižnice pod krošnjama. Slijedi dinamičan i aktivan tjedan gdje se u prijepodnevnim satima pobrinemo za naše najmlađe mještane. U posljednje vrijeme primjećujemo i posjete djece iz drugih općina, jer dobar glas daleko se čuje. Učiteljice i odgojiteljice pripremaju radionice za djecu. Djeca su se u pet godina otkad pripremamo program mnogočime bavila. Od akvarija za ribice, stripova, slikanja na kamenu, slikanja na drvu, izrade mininogometnog igrališta za pravi mininogomet, provodili smo eksperimente s vodom i okušali se u origamiju. Svake godine posjeti nas pripovjedačica koja djeci pripovijeda bajke na štaglju. Pritom nas uvijek promatra puh Brane koji viri iza ruba krova. Nakon radionica djeca imaju vremena za listanje knjiga. Listaju ih i pregledavaju, čitaju i promatraju ilustracije ili se jednostavno igraju s njima i slažu ih u kućice. I bake rado posjećuju naše prijepodnevne radionice, jer se u hladu krošnji prepuste užitku čitanja raznih revija i kuharskih savjeta. Čitanje tako traje od 10 sati ujutro pa sve do navečer kad počinju događanja za odrasle.

U večernjim satima organizatori osiguraju glazbene nastupe, predstavljanje pjesnika i slikara čije radove izlažemo u ljupkoj maloj galeriji. Posebna je atrakcija večeri pripovjedač, koji se pobrine da nam se uz bajke za odrasle naježi koža i na trenutak prestanemo disati dok napeto slušamo stare narodne bajke.

A ujutro pod sjenikom ponovo počinje rad s djecom. Radionice osiguravaju da djeca cijeli tjedan s veseljem posjećuju našu Knjižnicu pod krošnjama gdje se mogu posvetiti čitanju slikovnica i knjiga za sve ukuse i uzraste. Sretna sam što se i za vrijeme praznika mogu pobrinuti da moji učenici aktivno čitaju, da su motivirani za rad i da rado dolaze i stvaraju. Važno je da pritom uživaju, da se raduju našim zajedničkim druženjima pod krošnjama u društvu pomno odabranih i kvalitetnih knjiga. Događanja su vrlo posjećena, jer nas je prema našoj procjeni posjetilo više od tisuću najmlađih i malo manje mladih posjetitelja, a reakcije i prijedlozi za budućnost vrlo su dobri. Raduje nas što nas posjećuju cijele obitelji, koje u prirodi listaju knjige i razgovaraju o njima. Riječ je o aktivnosti bez glamura, o aktivnosti koja miriše na svjež zrak, u seoskom okruženju. Ali zato donosi mnogo istinskog užitka i opuštajućih trenutaka.

Zaključak

Čitanje u prirodi donosi mnogo toga lijepoga. Ležaljka, pjev ptica, dobra knjiga i vjetar u kosi ljeti dočaravaju novo iskustvo. Iskustvo koje mladom čitatelju pomaže zavoljeti knjigu i čitanje. Zato ćemo se na Polšniku nastaviti truditi da Knjižnica pod krošnjama ostane naša konstanta u srpnju. U vrijeme kad djeca imaju praznike i ponekad ne znaju što bi sa svojim vremenom. Osiguravamo da je njihovo slobodno vrijeme maksimalno iskorišteno, i to dalje od televizije, računala i pametnih telefona. Vraćamo se u sjenu drveća i čitamo knjige, koje su čovjekove najbolje prijateljice i pozivaju nas na odmak od dnevne rutine te nas vode u čudesne svjetove koji su onome koji ne čita nedostupni.

Literatura

1. https://www.bralnaznacka.si/
2. http://www.knjiznicapodkrosnjami.si/
3. Kropp, P. (2000). Vzgajanje bralca: naj vaš otrok postane bralec za vse življenje. Tržič: Učila.

Projekt ilustriranja drveća

Špela Ivančič

Sažetak

Predstaviti ću kako s učenicima prvog i četvrtog razreda na različite načine upoznajemo i kreiramo ilustracije stabala. Drveće smo upoznavali na različite načine te ih poslije probali oslikati. Budući da smo bili izuzetno motivirani za ilustriranje drveća, počela sam razmišljati, na koje sve načine bi mogli to realizirati. Jedna od ideja je bila da izradimo plakat na kojem su učenici probali nacrtati sebe, šta će biti kad odrastu… Učenici su stvarali na različite načine, njihovi radovi su bili predstavljeni i na izložbi. Predstavljeni su načini kako mogu nastavni satovi u prvom i n četvrtom razredu postati zanimljivi i kreativni, čemu su se učenici radovali i što im se je pritom najviše svidjelo.

Ključne riječi: projektni rad, drvo, kreativnost, mašta, učenici.

1. Uvod

Projekti u prvom i četvrtom razredu su uvijek zanimljivi i rad može biti vrlo raznovrstan. Veseli smo kad se prihvatimo novog projekta, neko vrijeme radimo na projektu i na kraju dobijemo konačni uradak. Tome se raduju učitelji, učenici i roditelji. U prvom i četvrtom razredu znaju biti učenici za vrijeme nastave likovne umjetnosti vrlo kreativni. Izrada zajedničkog razrednog uradka ili individualni pristup radu zna biti veliki izazov.

Znamo, da smo na jednu stranu vrlo različiti, a na drugu stranu težimo pronalaženju zajedničkih ideja i zamisli tako da je u konačnom uratku prisutan djelić ideje svakog pojedinog učenika.

2. Kreativnost likovne umjetnosti

Učenici obično vrlo rado sudjeluju na satovima likovne umjetnosti. Zato sam projekt izvela u prvom i četvrtom razredu. Jedan od načina poticanja njihove kreativnosti su originalni i privlačni likovni zadaci.

Na kreativnost učenika utiče mnogo faktora: nasljedni faktor, roditelji, učitelji, osobnost i stečena iskustva. Obitelj je prva koja utiče na djetetovu kreativnost. Po ulasku u školu dodatan utjecaj imaju škola i učitelji. Učitelj motivira učenike te im daje slobodu likovnog izražaja. Tako nastaju radovi koji proizlaze iz pojedinca. Učitelj je onaj koji potiče kreativnost i razvoj mašte. Pri tome učenici razvijaju moć zapažanja i maštu, motoričke sposobnosti, sudjeluju u skupini te se navikavaju slušati sugovornika. Učenicima približavamo likovnu umjetnost stvaranja koristeći različite tehnike i materijale. Kad se učeniku ponudi slobodno izražavanje na specifičan, drugačiji način, on ima mogućnost značajnog stvaranja. Učenici su originalni, radoznali i željni istraživanja.

3. Projekt ilustriranja drveća

U projekt sam uključila prvi i četvrti razred. Za realizaciju nekih zadataka projekta je bilo potrebnih nekoliko sati, za ostale duži period vremena. Učitelj obraća pažnju na svakog učenika i pri tome poštuje kreativnost svakog pojedinca.

Riječ kreativnost izvire iz latinske riječi creo, što označi napraviti. Danas kreativnost definiramo na mnogo načina, a svima je zajedničko da znače novost. Riječ kreativnost znači sposobnost rješavanja problema na nov, originalnih način. Kreativnost je dakle oblikovanje nečeg novog, još neviđenog, nepoznatog ili malo poznatog (Pečjak in Štrukelj, 2013).

Ideje učenika, kako ilustrirati drveće na različite načine.

3.1. Kad odrastem, bit ću …..

Kad smo razgovarali s učenicima prvih razreda o drveću jedan od učenika dao je ideju da se napravi jedno stablo, kojem bi svi iz razreda doprinijeli dio svoje kreativnosti. Razgovor je tekao tako da smo na posljetku dobili ideju da naslikamo jedno veliko stablo na kojem će na granama biti zalijepljene naše slike. Kad smo razgovarali o tome što žele nacrtati, željeli smo stvari napraviti na originalan način. Zajednička ideja je bila da na okrugle listiće nacrtamo najprije sebe i potom što ćemo biti kad odrastemo. Možemo reći da je nastalo stablo s pogledom u budućnost. Učenici su pritom pokazali mnogo maštovitosti – svatko je imao ideje što će biti kad odraste. Konačni uradak – plakat učenici i roditelji promatrali su sa zanimanjem te bili veseli zbog raznolikosti tog svijeta.

Slika 1. Kad odrastem biti ću … (fotografija Špela Ivančič)

3.2. Jesensko stablo

U razredu smo upoznavali jesen. S učenicima smo bili na nastavnoj šetnji, na kojoj smo promatrali drveće, njihove karakteristike i značenje. Kad smo razgovarali o tome kako bi ilustrirali promatrana stabla došli smo do ideje da bi nacrtali svoju ruku, koja bi predstavljala deblo i grane stabla. Krošnju smo odlučili oblikovati na poseban način: listićima u boji oblikovali smo u krugove te ih nalijepili u krošnju. Nastala su vrlo kreativna stabla.

Slika 2. Jesenje stablo (fotografija Špela Ivančič)

3.3. Kreiranje drveća s različitim uzorcima

S učenicima četvrtih razreda razgovarali smo o drveću. Jedna od ideja, kako nacrtati drveće je bila je naslikati sliku s različitim uzorcima. S crnim flomasterom su naglasili uzorak. Pozadinu su oslikali s ponavljajućim ritmovima određenih boja. Nastali su vrlo raznoliki likovni radovi učenika. Učenici su na vrlo inventivan način pristupili rješavanju likovnog problema.

Slika 3. Ilustriranje drveća s različitim uzorcima (fotografija Špela Ivančič)

3.4. Reljefni način ilustriranja drveća

S učenicima četvrtih razreda smo razgovarali, na koji način bi još mogli predstaviti drveće. Njihova želja je bila probati s reljefnim prikazom. Ideja je bila izvedena na način, da su pozadinu polijepili s novinskim papirom. Prvo stablo je nalijepljeno na tu osnovu, nato su ostala stabla, kad su ih izrezali, prilijepili na kartonski okvir. Tako smo dobili dubinu u prostoru i reljef. Prikazali su stabla koja su blizu i druga stabla koja su udaljena. Dobili su šarenu šumu drveća, koju su na kraju uokvirili s određenom bojom. Nastali su vrlo originalni likovni radovi na drugačiji način.

Slika 4. Ilustriranje drveća na reljefni način (fotografija Špela Ivančič)

3.5. Slikanje drveća na način impresionista

S učenicima prvih razreda pogledali smo nekoliko knjiga o impresionistima. Njihov likovni zadatak je bio da s kistom probaju ilustrirati drveće na način impresionista. To učenicima nije predstavljalo nikakav problem. I mnogi impresionisti bi zavidjeli na njihovim kreacijama. Uradci učenika su vrlo lijepe impresionističke ilustracije drveća.

Slika 5. Slikanje stabala na način impresionista (fotografija Špela Ivančič)

4. Izložba likovnih radova

U prostorima škole napravili smo izložbu svih likovnih radova. Učenici su mogli vidjeti kako drugi stvaraju na svoj način i tako proširiti poglede i kreativnost likovnih radova. Slikanje stabala na različite načine dalo mi je puno pozitivne energije. Kako u prvom, tako i u četvrtom razredu učenici su prilikom rješavanja likovnih problema pokazali veliku kreativnost i maštu.

5. Evaluacija

Tijekom projekta je nastalo vrlo mnogo zanimljivih, kreativnih likovnih radova. Dio toga može se vidjeti na fotografijama. Učenici su s lakoćom pristupili realizaciji zadataka i pri tome pokazali svoje kreativne sposobnosti. Motiviranost učenika za likovno stvaranje je bila velika. Svi su se radovali konačnom uradku.

6. Zaključak projekta

Istraživala sam kako učenici, kad im govorimo o drveću, stvaraju na različite načine. Svijet njihove mašte ne poznaje granice, o kreativnosti govore njihovi likovni radovi. Apstraktnost drveća su učenici rješavali na različite načine i tako pokazali da je kreativnost bezgranična. Mi odrasli možemo od njih dobiti nove ideje kako stvarati na drugačiji način.

Literatura

1. Tacol, T. (1999). Didaktični pristop k načrtovanju likovnih nalog. Izbrana poglavja iz likovne didaktike. Ljubljana: Debora.
2. Pečjak, V. in Štrukelj, M. (2013). Ustvarjam, torej sem. Celovec: Mohorjeva založba.

Rimski projektni tjedan na našoj školi

Martina Prejac

Sažetak

U školi već dugi niz godina uspješno djeluje turistički krug. Učenici koji ga pohađaju imaju mnogo kreativnih ideja. Kako bi rad bio još zabavniji i kreativniji, učenici su uz pomoć učitelja napravili plan za tjedan međukulturalnog projekta pod nazivom Mi, Rimljani. Sadržaj nastavnog rada na projektu tematski je zaokružen. Rad je obavljen u unaprijed definiranim koracima. Glavna ideja ovog projektnog tjedna bila je pretvoriti Ptuj u rimski grad na tjedan dana.

U okviru projekta organizirane su razne rimske radionice za učenike od 6. do 9. razreda. Studenti su napravili amfore, uljne svjetiljke, rimski nakit, rimski novac, žlice i glinene posude, katapult …

Učenici su uživali u radu. Pokazali su svoja jaka područja i razvili slabija. Konačni proizvodi predstavljeni su na izložbi roditeljima, učiteljskom zboru i svim ostalim učenicima škole, a potom su ukrasili najstarije ulice u našom gradu..

Ovo je bio važan projekt za učenike i predstavljao je veliki izazov. Procjena je navela da žele više ove vrste rada.

Ključne riječi: projektni tjedan, projektno učenje, kreativna ideja, zanimljiva aktivnost.

1. Uvod

Projektno učenje ima niz karakteristika koje se ne nalaze u drugim oblicima i jedan je od onih procesa učenja koji se temelje na iskustvenom učenju i potiču polaznika na aktivno učenje. Umjesto učenja po temama, učenici su upoznati sa cijelim procesom od ideje do konačnog proizvoda. To je bio slučaj i s projektnim radom koji smo proveli u našoj školi.
Kao mentor turističkog kruga, postupno sam vodila studente kroz pojedine korake projektnog učenja kroz realizaciju ciljeva i zadataka koje sam postavila u suradnji sa studentima na početku provedbe projekta. Tijekom projekta poticala sam ih, usmjeravala i pomagala im u provedbi aktivnosti koje su poduzeli u planiranju provedbe projekta. Stoga su uz posrednu pomoć učitelja učenici radili samostalno. Tako su učenici kroz vlastite aktivnosti došli do usredotočenja znanja i saznanja.
Radni tjedan projekta odvijao se u obliku različitih radionica na dane aktivnosti. Veliki broj radionica pružio je raznolik rad, a svi su učenici pripremili kratku prezentaciju svog projektnog rada za ostale učenike, nastavnike i roditelje te završili evaluaciju.

2. Učenje dizajna i ciljevi ovog rada  

Projektno učenje je metoda koja nadilazi tradicionalno učenje jer je polaznik središnji nositelj aktivnosti od početka do kraja. U projektnom radu razvijamo ključne kompetencije učenika (učenje za učenje, zajedničko učenje, socijalne vještine, informacijske i komunikacijske vještine, sposobnost holističkog sagledavanja problema, pronalaženja rješenja …). Učenici također vježbaju u javnom govoru pred publikom i prezentacijama svog rada. Rad na projektu obavlja se korak po korak. U prvom koraku formiraju se inicijativa i krajnji cilj, u drugom se planira provedba, a u trećem koraku dolazimo do realizacije cilja ili konačnog proizvoda. Slijedom ovih koraka odvijao se i naš projekt učenja na projektu.

3. Projektni tjedan u našoj školi

Dugi niz godina bila sam mentor turističkom krugu u našoj školi. Rad je uvijek zabavan i kreativan. Studenti su prepuni novih ideja i ideja. Oni također imaju konkretne prijedloge za provedbu tih ideja. Tako je nastala ideja o rimskom projektnom tjednu, budući da je naša škola građena na rimskim ostacima, grad Ptuj ima bogatu rimsku povijest, a s rimskim temama sudjelujemo i na Festivalu turizma s vlastitom glavom.

3.1. Ideja i plan za tjedan projekta 

Glavna ideja projektnog tjedna bila je pretvoriti Ptuj u rimski grad na tjedan dana. Ideja učenika bila je organizirati tehnički dan za učenike od 6. do 9. razreda uz pomoć učitelja i međunastavne veze, u sklopu kojeg bi se održavale razne radionice u rimskoj temi. Tehnički bi se dani proširili tijekom cijelog tjedna kako bi učenici turističkog kruga mogli samostalno voditi ovu radionicu u svim razredima. Učenici kruga također su od djelatnika Pokrajinskog muzeja Ptuj zatražili pomoć u provođenju radionica, s čime naša škola dobro surađuje duži niz godina. I oni su rado prihvatili tu suradnju. Uz moju pomoć učenici su napravili plan za provedbu projektnog tjedna i nazvali ga Mi, Rimljani. Na kraju su si postavili cilj predstaviti svoje proizvode na posebnoj izložbi u školi, a potom i na pojedinačnim izložbama ptujskih trgovina i pubova. Ovom idejom i planiranim ciljem realizirana su prva dva koraka na projektu.

3.2. Program projekta

Budući da u školi imamo mnogo učenika,  smo jih  podijelili u grupe. Međutim, neki su učenici sudjelovali u krugovima u kojima su se održavale i pojedinačne radionice. Sve su radionice bile podvrgnute umrežavanju kurikuluma. Prvi dan imao je tehnički dan  6. razred. Učenici su bili podijeljeni u šest grupa. Prva skupina je napravila amfore (keširanje), druga lonac i žlice od gline, treća glinene maske, četvrta vijenac od bršljanovog lista i maslinove grane, peta skupina koja se bavila borilačkim vještinama, a šesta je pomogla učenicima tehničkog kruga u izgradi    katapulta. Sljedeći dan bio je tehnički dan za učenike 7. razreda. Skupine su izrađivale rimski novac od gline, nakita, uljanih pokrivača, kaciga i štitova. Nekolicina se bavila sportskim aktivnostima (rimske igre), a jedna je skupina bila uključena u izradu katapulta.

Slika 1. Izrada amfora              Slika 2. Maske                  Slika 3. Proizvodnja

Slika 4. Izgradnja štitova         Slika 5. Izrada kaciga        Slika 6. Rimski nakit

Slika 7. Izgradnja vijenaca       Slika 8. Glineni lonac       Slika 9. Početak gradnje katapulta

Učenici 8. razreda pekli su kruh i pripremali razna jela po Apici-jevim receptima i radili mozaik. Neki su sudjelovali u učenju rimskih sportova i stvaranju katapulta. Učenici 9. razreda slikali su na staklu, neki su posjetili rimske spomenike u gradu, sudjelovali u rimskim igrama i izrađivali rimsku odjeću i rimsku vojnu opremu koristeći ručno izrađeni krug. Međutim, tehnički nadareni pomogli su da se napravi rimska katapulta.

Slika 10. Pečenje kruha       Slika 11. Rimski kruh           Slika 12. Rimski mozaici

Slika 13. Crteži rimske tematike    Slika 14. Voštane ploče    Slika 15. Gradnja katapulta

Sve radionice vodili su učenici turističkog kruga s pomagačima iz muzeja i nekim učiteljima, te naravno tutori iz krugova. Svi smo se tada pokušali uključiti u rimsko obrazovanje i naš način života. Učenici petih razreda također su sudjelovali u kreiranju crteža iz vizualne umjetnosti na rimskoj temi. Sve ove dane stvoreno je puno lijepih proizvoda za izložbu. Najljepši proizvodi bili su izloženi u školi i u nekim izlozima u centru grada i raznim prodajnim mjestima na Ptuju. Izložbe su vidjeli mnogi posjetitelji, posebno roditelji, prijatelji, kao i predstavnici Općine Ptuj.

Slika 16. Kruh u jednoj od pekara     Slika 17. Vitrina rimske skripte      Slika 18. Izložba o rimskom obrazovanju

Slika 19. Izložba rimske odjeće   Slika 20. Izložba o rimskom novcu   Slika 21. Učenici Rimljani

Tako je realiziran i treći korak rada na projektu.

Projekt je bio vrlo uspješan, pa su učenici odlučili s njim, uz neke dodatke, prisustvovati nekim drugim događajima i natjecanjima koja su se održala na tu temu.

3. 3. Sudjelovanje u različitim događanjima    

Projekt je dodatno proširen i predstavljen na turističkom tržištu u sklopu ProjektaTurizmu pomaže vlastita glava. U starom gradu Ptuju i u Termama Ptuj održane su razne radionice za rimske tematike za sve generacije. Na ovom natjecanju osvojili su tri zlatne nagrade. Osvojili su i zlatnu medalju na Slovenskom natjecanju mladih istraživača.

Slike 22, 23 i 24: Turističko tržište u sklopu festivala Turizmu pomaže vlastita glava

Kao Rimljani, smo velikom broju prisustvovali na ptujski karnevalski povorki.

Na događaju dana škole učenici su pripremili štand za predstavljanje rimskih jela, začinskog bilja i začina.

Ovim projektom učenici su se predstavili i na Učiteljskom fakultetu Ane Katarine Zrinski u Čakovcu.

Slika 22. Karnevalska povorka     Slika 23. Rimska jela     Slika 24. Rimsko tržište hrane

Slika 25. Kulturni program u Čakovcu       Slika 26. Mi, Rimljani u Čakovcu

4. Zaključak

Svi su učenici uživali u radu. Otkrili su da su za postizanje tog cilja moraju raditi s drugim učenicima, razmjenjivati ​​ideje, razmišljanja, pitanja i odgovore te uspoređivati, dopunjavati i učvršćivati ​​svoje znanje.

Učenici su ojačali svoja snažna područja i razvili slabija. Bio je to veliki projekt i izazov za njih i sve nas. U evaluaciji su učenici rekli, da žele više ove vrste rada. Posjetitelji izložbe također su bili zadovoljni.

Ovaj projektni tjedan također je bio veliki izazov za mene kao njihovog mentora. Naime, ovakav rad zahtijeva fleksibilnog učitelja i aktivne učenike, utječe na organizaciju nastave i stil poučavanja. To stvara kreativnu buku i omogućuje kolektivnu orijentaciju, a prije svega naglašava aktivnu ulogu učenika i doprinosi malom šljunku mozaiku skladnog i holističkog razvoja pojedinca, uključujući učitelja.

Zadaća škole nije samo obrazovati mlade, već ih razviti u neovisne, samouvjerene, razmišljajuće pojedince i osposobiti ih za različite uloge u društvu.

5. Literatura

1. Atlagić. G., Ciglic, A., Černilec, J., Gorjan, M., Krosl, K., Maher, N., et al. (2006)Projektni rad: Građa za nastavnike. Centar za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, Ljubljana, 9 – 40.
2. Žužej, V. i Novak, H. (2009). Projektni rad kao model nastave u vrtićima i osnovnim školama.  Didacta, Ljubljana, 7 – 86.
3. Borstner, M. (2011). Evalvacija postignuća na projektnom radu.
4. 4. Gacner, D. (2011). Korištenje projektnog nastavnog rada u osnovnoj školi. Preuzeto s https://www.fsp.uni-lj.si/cobiss/diplome/Diploma22058740GacnerDominika.pdf.

Međugeneracijska suradnja u školi

Saša Vrabič

Sažetak

Živimo u vremenu kada se međugeneracijskoj suradnji pridaje sve veći značaj. U prilogu ću opisati  primjere dobre prakse suradnje između baka i djedova te njihovih unuka. U školi smo već nekoliko godina zaredom uključeni u sveslovenski projekt SIMBIOZA POKRETA, a bake i djedovi pozvani su u školu na različite radionice i druženja. Uvijek rado sudjeluju na druženjima i istodobno se raduju i novima.

Ključne riječi: međugeneracijska suradnja, primjeri dobre prakse.

Uvod

Međugeneracijska suradnja je međugeneracijsko povezivanje. Radi se o međuljudskim odnosima i ostvarivanju međugeneracijske solidarnosti. Kada je riječ o međugeneracijskoj suradnji, najčešće mislimo na suradnju mladih i starih. Društvo u Europi stari te se posljedično, na račun povećanog broja starijih, omjer mlađih i starijih mijenja.

Današnje društvo trebalo bi osigurati prikladno okruženje za poštivanje starijih generacija. Od izuzetne je važnosti njegovati međuljudske odnose. Bake i djedovi igraju veliku ulogu u današnjem brzom tempu života i nedostatku vremena roditelja. Oni čine važnu kariku u odrastanju mlađe generacije. Međugeneracijska suradnja je, dakle, suradnja svih triju generacija i postaje svjesna odluka te u društvu koje stari, društvena potreba. Međugeneracijska suradnja podrazumijeva razmjenu iskustava i spoznaja, učenje, druženje. Riječ je o pomaganju jedne generacije drugoj, o stvaranju, očuvanju i proširenju društvene mreže, uz očuvanje materijalne sigurnosti i kulturne baštine. Međugeneracijska suradnja donosi novu kvalitetu života svim uključenim.

Projekt Simbioza pokreta

Simbioza pokreta je slovenski međugeneracijski projekt koji se već šestu godinu zaredom provodi u OŠ Blaža Arniča. U projekt su uključene generacije od -9 mjeseci do 100+. Projekt udružuje ideje međugeneracijske suradnje, volontiranja i tjelovježbe kroz koje podiže svijest te promiče zdrav i aktivan život za sve generacije u svim životnim razdobljima.

Projekt nudi besplatnu priliku svima da upoznaju nove fizičke, rekreativne i sportske aktivnosti te ih poziva na aktivno sudjelovanje. U okviru projekta podižemo svijest uključenih o važnosti svakodnevnog kretanja za zdravlje pojedinca tijekom cijelog životnog vijeka.

Simbioza pokreta u 2. razredu

Svake godine, u mjesecu listopadu, bake i djedove pozivamo na sat sporta. Tjedan dana prije druženja učenici nose kući pozivnice. Bake i djedovi svoje sudjelovanje potvrđuju potpisom, a zatim učenici s nestrpljenjem čekaju dan kada nas posjete. Pričekaju ih već pred školom, a zatim ih pozivaju u razred. Svake godine im najprije pripremimo kratak kulturni program s deklamacijama i pjevanjem. Bakama i djedovima ponudimo domaće kekse i sok kako bi se malo osvježili prije sportskih aktivnosti. Tako je bilo i ove školske godine. Budući da smo bili bez dvorane, koja je u završnoj fazi gradnje, odlučili smo bake i djedove odvesti na šetnicu uz rijeku Savinju koju nazivamo Prode. Tijekom cijele šetnje na Prode mogao se čuti oduševljeni razgovor. Nakon dolaska na »prizorište« objasnili smo im tijek sportskih aktivnosti.

Aktivnosti

Najprije smo igrali igru ​​LEDENA BABA. Dvoje učenika lovilo je, a onaj koga su dotakli postao je nepomični kip. Sljedeća igra, koju nazivamo LOVAC, bila je s loptom. Lovac u rukama drži mekanu loptu i osoba koju pogodi loptom mora kleknuti. Bake i djedovi u obje su igre odlično sudjelovali.

Za nastavak smo se podijelili u dvije ekvivalentne skupine. Igre su se odvijale u obliku štafetnih igara, što znači da je sljedeći nastavio kada se prvi vratio nazad na početak.

1. štafetna igra

POMAGALA:

• dvije vreće
• šest lopti
• dva štapa

Tijek igre: Štapovima smo označili do kamo natjecatelji moraju trčati. U obje vreće smo stavili po tri lopte. Odlučili smo se za vreće jer je listopad mjesec berbe i ovaj izbor nam se činio još zanimljivijim.

Prvi u koloni stavio je vreću na ramena, otrčao do stupića, oko njega i zatim na početak. Igru smo nastavili toliko dugo dok nisu s vrećom na ramenu i oko stupića trčali svi.

2. štafetna igra

POMAGALA:

• držač loptica
• loptice za stolni tenis
• dva štapa

Tijek igre: Sudionici su već bili podijeljeni u skupine. U držač smo stavili lopticu za stolni tenis i na znak, zvuk zviždaljke, natjecatelji su trčali do štapa, oko njega i opet na početak. Tamo su držač predali sljedećem. Kada su svi izvršili zadatak, igra se završila.

3. štafetna igra

POMAGALA:

• markirane majice
• dva štapa

Tijek igre: Prvi u koloni obukao je markiranu majicu i otrčao do stupića, oko njega i opet na početak, gdje si je majicu skinuo, dodao ju sljedećem, koji si ju je obukao i otrčao oko stupića. Zadatak je bio završen kada su svi natjecatelji obukli i skinuli majicu.

Druženje smo završili veselom pjesmom i zajedničkim fotografiranjem.

Još nekoliko primjera međugeneracijskog druženja

Spavanje u školi

Dugi niz godina organiziramo spavanje za učenike 1. i 2. razreda. Na sudjelovanje pozivamo i neke bake i djedove koji nam u Vlcerskoj bajti (umirovljenički dom za druženje) pripreme sat pričanja priča. Već samom posjetom Vlcerske bajte preselimo se u život u prošlosti. To je drvena kuća sa starom opremom i ljubaznim ljudima. Djeca tada ne slušaju poznate priče, već priče djedova i baki. Bake i djedovi su sjajni pripovjedači starih priča koje djeca slušaju otvorenih usta. S kako samo velikim očima prate! Svake godine nas počaste biljnim čajem i domaćim kruhom.

Uskršnje radionice

Bake i djedovi svake godine s najvećim veseljem sudjeluju na radionicama koje pripremamo. Radionice pripremamo tako da od naših baka i djedova učimo i mi. Djedovi pomažu učenicima napraviti proljetne bukete, a bake ih uče kako napraviti cvijeće od krep papira kojima proljetne bukete i ukrašavaju. Zajedno izrađujemo i ukrašavamo uskršnja jaja, bojimo kalupe zečeva i pilića i odlično se provodimo.

Zaključak

Međugeneracijska okupljanja jednom godišnje od izuzetnog su značaja za obje generacije, stariju i mlađu. Odnosi između unuka i djedova još se više produbljuju te se pletu upravo posebne veze. Poznato je da su unucima djedovi i bake osobe od velikog povjerenja. Djeca se drugačije ponašaju u društvu baka i djedova nego u društvu svojih roditelja. S najvećim veseljem pokazuju im svoj razred, svoju ladicu, kutke u razredu. Usput i razgovaraju, fotografiraju se. Djedovi i bake blistaju od ponosa. Vole svoje unuke. Nude im utočište i podršku. Pored roditelja, djedovi i bake su unucima najvažnije osobe. Bake i djedovi pomažu roditeljima u odgoju, a za svoje unuke predstavljaju sigurno utočište. Unucima služe kao primjer i uzor.

Literatura

1. Žorž B. (2006).Stari starši in njihovo vzgojno poslanstvo, 2006, Celjska Mohorjeva družba
2. Pajk, T. (2013). Medgeneracijski odnosi in stereotipi o generacijah, diplomsko delo. Ljubljana: Fakulteta za socialno delo

„Zelena knjižnica“ na Osnovnoj školi Mladika

Urška Hlupič Voda

Sažetak

U knjižnici Osnovne škole Mladika odvijaju se različite aktivnosti, koje se mijenjaju, kako bi privukle što više čitatelja i uzbuditi ih za čitanje. Ovaj put knjižničarka je odlučila pokrenuti projekt Zelena knjižnica, kako bi promovirala zaštitu okoliša i istodobno čitanje knjiga o organskim temama. Prilikom pružanja lekcije s informacijama o knjižnici, knjižničarka je koristila knjige o organskim temama, eko igrama i učenje pokretom.

Ključne riječi: zelena knjižnica, obrazovanje o okolišu, odvajanje otpada, ekologija

Uvod

Prečesto smo svjesni važnosti našeg odnosa prema prirodi i okolišu u kojem živimo kako bismo živjeli i postojali. Ovom problemu trebaju biti svjesni najmlađi i osvijestiti ih o važnosti zaštite i očuvanja našeg okoliša, razvijati pozitivan odnos prema prirodnom i društvenom okruženju i pružiti im edukaciju o okolišu.

Osnovna škola Mladika već dugi niz godina aktivno sudjeluje u projektu Eko škola kao način života, zato sam odlučila provesti projekt „Zelena knjižnica“ u okviru satova vještine informiranja u knjižnici u travnju, kada slavimo Dan planeta Zemlje.

Zelena knjižnica

Ideja Zelene knjižnice dolazi iz susjedne Hrvatske. Godine 2014. Hrvatski knjižničarski savez osnovao je Radnu skupinu Zelenih knjižnica s idejom, da se uvede promicanje održivog razvoja knjižnice, koja je započela 2011. godine projektom Udruge zelenih knjižnica Istre.

Izraz zelena knjižnica najčešće se koristi u dva termina. Prvo značenje predstavljeno je u zgradi knjižnice, koja je bila utemeljena u zgradi koja štetno utječe na okoliš.

Drugo značenje odnosi se na knjižnične programe i usluge usmjerene na razvoj zelene pismenosti, odnosno na jačanje svijesti i informiranosti o održivom društvu i zaštiti okoliša, razvoj sposobnosti kritičkog mišljenja o ekološkim temama, kao i na  stjecanje znanja i vještina potrebnih za poboljšanje kvalitete vlastitog života, a tako i života čitave zajednice.

U Sloveniji je prva zelena knjižnica bila Knjižnica Ormož. Takozvani “zeleni program” pokrenut je 2016. Pripremili su »Četvrtak biljnih popodneva« u srpnju i kolovozu. Knjižničari su također prošli obuku za projekt. Podijelili su svoja iskustva putem Erasmus +. U 2018. godini pridružili su se svenacionalnom projektu Zelena knjižnica i širili ideju na Sloveniju.

Zelena knjižnica u OŠ Mladika

U travnju 2019. godine u školskoj knjižnici Osnovne škole Mladika održan je projekt Zelena knjižnica, s ciljem širenja znanja o brizi o okolišu kroz knjige i igre i motivirati učenike, da se pridruže projektu Ekočitanje.

Za uvodnu motivaciju učenici od 1. do 3. razreda slušali su priču pod nazivom Mala Rožica, koju je napisala naša učenica Danaja Frangež, a učenici 4. razreda slušali su priče Jane i Jane, koji su glavni likovi u knjizi Učimo obradu otpad. Na kraju ove knjige je kviz. Učenici su se formirali u četiri grupe kad su ušli u knjižnicu. Skupine su sudjelovale u kvizu. Svaka skupina je dobila dva pitanja, za točan odgovor dobila je bod.

Sljedeći zadatak bio je razvrstavanje otpada. Svaka je skupina dobila različite kante za smeće i sličice (izrezane iz reklama) razne namirnice. Zadatak je zahtijevao, da sortiraju sličice u kantu za smeće. Svi su učenici dobili bodove jer nemaju problema s odvajanjem otpada.

Slika 1. Odvajanje otpada

Uslijedio je razgovor o opasnom otpadom. Kroz razgovor smo objasnili zašto su opasne, kako ih razdvojiti i kako se s njima nositi. Uslijedila je igra pretraživanja opasnog otpada. Svaka skupina dobila je igraću ploču s piktogramima o opasnom otpadu i objašnjenjem piktograma. Te kockice na kojima je bio i piktogram i sličice otpada na kojem je vidljiv piktogram. Nakon bacanja kockice, na ploči s igrama pročitali su što piktogram znači i na nju stavili odgovarajuću sličicu otpada.

Slika 2. Sortiranje piktograma

Učenici 1. i 2. razreda igrali su igru ​​”Očisti rijeku Dravu”. Plavi papir koji je predstavljao rijeku Dravu sadržavao je ribe i otpad. Uz pomoć štapa morali su izvlačiti stvari iz rijeke. U ovoj su igri učenici razvijali i motoričke sposobnosti.

Slika 3. Čišćenje rijeke Drave

Zaključak

Na kraju predavanja ponovili smo kako se brinemo za prirodu i koji su kriteriji za sudjelovanje u projektu Ekočitanje.

Učenici su bili oduševljeni zbog lekcije. Nastava je bila drugačija od klasične jer se održavala u drugačijem prostoru, a učenici su bili aktivni većinu vremena. Upoznali su se s novim aktivnostima i stekli korisna znanja.

Literatura

1. Frangež, D. (2012). Mala rožica. Bevke: Smar-team.
2. Lambilly, E. (2015). Raziščimo predelovanje odpadkov. Ljubljana: Mladinska knjiga.
3. http://orm.sik.si/pages/napovednik/projekti/zelena-knjiznica.php, pribavljeno 7. 1. 2020
4. http://www.kgz.hr/hr/projekt-zelena-knjiznica-za-zeleni-zagreb/32340, pribavljeno 7. 1. 2020