Engleska kreativna radionica za darovite

Gracijela Orobabić

Sažetak

U okviru školskog Projekta za darovite OŠ Gornja Vežica u Rijeci učitelji entuzijasti te škole već nekoliko godina osmišljavaju i provode niz kreativnih radionica „Kako, zašto, može li?“ iz različitih područja za potencijalno darovite učenike mlađih razreda i na taj način potiču razvoj učeničkih raznovrsnih interesa.

Naglasak radionica je na razvoju vještina 21. stoljeća, razvoju komunikacijskih vještina, kritičkog mišljenja, poticanju kreativnosti kao i suradnje učenika različite dobi u istoj skupini. U ovom članku opisano je provođenje kreativne radionice iz engleskog jezika “Give Me a Clue“ koju je profesorica Gracijela Orobabić osmislila i provela sa skupinom potencijalno darovitih učenika drugog, trećeg i četvrtog razreda.

Ključne riječi: kreativne radionice, daroviti učenici, razvoj vještina 21. stoljeća, suradnja, komunikacija, razvoj kritičkog mišljenja, IKT kompetencije

Uvod

Učiteljica engleskog jezika, profesorica Gracijela Orobabić, osmislila je i provela nekoliko kreativnih radionica za darovite učenike mlađih razreda OŠ Gornja Vežica u Rijeci u okviru školskog Projekta za darovite. U sklopu Projekta djeluje Program kreativnih radionica za darovite „Kako, zašto, može li“. Voditeljica Programa je školska psihologinja, prof. Tanja Tuhtan-Maras koja provodi sustavnu identifikaciju potencijalno darovitih, surađuje s Učiteljskim i Filozofskim fakultetom u Rijeci, osobito Odjelom za psihologiju, te izrađuje plan aktivnosti i radionica na školskoj razini surađujući s učiteljima koji osmišljavaju i izvode kreativne radionice.

Prošle školske godine profesorica Gracijela Orobabić osmislila je i održala radionicu na engleskom jeziku “Give Me a Clue“ za skupinu potencijalno darovitih učenika drugog, trećeg i četvrtog razreda škole. Radionica je trajala 90 minuta. Cilj radionice bio je razvoj komunikacijskih kompetencija, vještine govorenja te čitanja i slušanja s razumijevanjem na engleskom jeziku, poticanje suradnje i kreativnosti, razvoj kritičkog mišljenja kao i IKT kompetencija.

Odgojno-obrazovni ishodi radionice su:

• govoriti na engleskom jeziku i opisivati kosu, oči i odjeću osobe (razvoj komunikacijskih kompetencija)
• igrati razne jezične igre u skupini i paru te graditi suradničke odnose
• igrati digitalne igre i razvijati IKT kompetencije
• kreirati igraće karte i njima igrati igru ”Clue” (poticanje i razvoj kreativnosti)

Tijek aktivnosti kreativne radionice

Učenici su podijeljeni u dvije skupine mješovite dobi. U početnoj aktivnosti „razbijanje leda“, koristeći se antistresnom lopticom, međusobno su se predstavili na engleskom jeziku dvjema kratkim rečenicama. Sljedeća grupna aktivnost kojom se potiče svijest o jedinstvu grupe i stvaranje svijesti o potrebi dogovorne timske suradnje, bila je izabrati boju koja će služiti kao ime tima. Ovo je valjalo učiniti jer je u radu korištena metoda igrifikacije, engl. gamification, što znači da su učenici u svakoj aktivnosti, uspješno dovršavajući zadatak, poštujući upute i pravila, skupljali bodove za svoj tim. Bodovi su se postupno dodavali i jasno vidjeli na ploči da bi timovi mogli pratiti svoj napredak. Svaki je učenik dobio popis riječi i izraza za opis kose, očiju i imenovanje odjeće na engleskom jeziku, kao i govorne modele, tzv. discussion starters, kojima su se mogli koristiti tijekom aktivnosti prema vlastitoj potrebi zato što su članovi tima različite dobi i različitih jezičnih kompetencija.

U prvoj aktivnosti svaki je tim dobio zadatak da opiše svoju kosu i oči, a zatim osobe na fotografijama projiciranim prezentacijom na pametnoj ploči. Nakon toga timovi su igrali digitalnu interaktivnu igru koju sam kreirala u digitalnom alatu Learningapps. Služeći se pametnom pločom i tako razvijajući svoje vještine korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije, u igri su čitali i slušali izraze na engleskom te morali odlučiti opisuju li oči ili kosu. Služeći se tehnikom „povuci i pusti“, na pametnoj su ploči trebali svrstati pojam u traženu kategoriju. Ova se aktivnost našim mladim talentima jako svidjela. Poveznica za ovu digitalnu igru https://learningapps.org/view8959329 objavljena je i na mrežnoj stranici škole. Svi učenici dobili su priliku igrati i osvojiti bodove za svoj tim.

Sljedeći je korak bila igra pogađanja. Obje skupine dobile su deset fotografija među kojima su odabrale jednu. Jedan je tim drugom postavljao pitanja da bi otkrio koju je fotografiju odabrao protivnički tim. U tijeku ove aktivnosti svaki je tim jednom mogao koristiti izraz “Give me a clue“ nakon čega bi mu drugi tim morao dati informaciju za uspješan nastavak igre pogađanja. Oba tima pokazala su pravi natjecateljski duh i osjećaj za fair play.

Slika 1. Pretty big green – eyes or hair?

U drugoj aktivnosti koristili su riječi za imenovanje odjeće igrajući na pametnoj ploči digitalnu interaktivnu igru povezivanja sličice i riječi i tako osvajali bodove. Igru se može naći na mrežnoj stranici škole, na poveznici: .https://learningapps.org/view8964230

Slika 2. Sneakers? A T-shirt? Shorts…?

U trećoj aktivnosti timovi su dobili sličice odjeće. Svaki je član trebao složiti modnu kombinaciju koju bi odjenuo u tri različite zadane situacije – odlazak na prijateljevu rođendansku proslavu, odlazak u kino s prijateljima i odlazak na svečanu obiteljsku večeru u poznati restoran. U skupini su dogovorno odlučili koja će tri člana govorno prezentirati po jednu kombinaciju i tako osvojiti bodove za svoj tim.

Slike 3 i 4 Slažemo modne kombinacije i izrađujemo igraće karte

Slijedeća je aktivnost bila kreativna izrada igraćih karata. Učenici su dobili crtež obrisa čovjeka, a trebali su nacrtati i obojiti kosu, oči i odjeću po želji te sve zalijepiti na kartončiće. Kreiranje likova omogućilo je svim učenicima da artikuliraju svoje ideje bez obzira na svoje jezične sposobnosti. Opisivali su likove slobodno i bilo je pravo zadovoljstvo slušati kako je govor slobodno tekao potaknut slikom. Svaki mali umjetnik trebao je napraviti dva jednaka lika te smo na taj način dobili dva jednaka seta igraćih karata kojima se mogu igrati različite igre, poput uparivanja karata, igre Memory i jezične igre pogađanja, što će u redovnoj nastavi i koristiti.

Timovi su nakon izrade karata igrali igru pogađanja zvanu “Clue“ u kojoj su i ovoga puta, ako se nađu u nepovoljnoj situaciji, jednom u tijeku igre mogli koristiti izraz “Give me a clue“ poput jockera. Odlično su se zabavili i, uz puno navijanja i smijeha, završili ovu posljednju aktivnost.

Nakon evaluacije radionice u kojoj su učenici izjavili da su aktivnosti bile izazovne, no ne preteške i da su im se najviše svidjele digitalne interaktivne igre, rad na pametnoj ploči, govorenje i igra kartama zasladili smo se keksima i bombonima, a grupna fotografija na kojoj mladi talenti ponosno pokazuju svoje kreativno izrađene karte, podsjećat će nas na vrlo korisnu i zabavnu jezičnu timsku suradnju u engleskoj radionici.

Slika 5. Zadovoljstvo na licima učenika i učiteljice nakon kreativne radionice

Zaključak

Razvoj komunikacijskih vještina, poticanje suradnje i kreativnosti te razvoj kritičkog mišljenja kao i IKT kompetencija učenika samo su neki od svakodnevnih mnogobrojnih poslova učitelja. Prepoznati posebne potreba darovitih učenika i sustavno raditi na zadovoljavanju tih potreba iznimno je važno.

Osmišljavanje i provođenje kreativnih radionica za darovite, zajednički dodatni rad učitelja i darovitih učenika zahtjevan je posao prepun izvrsnih izazova i zadovoljstva kako za učenika tako i za učitelja.

Učitelj bi trebao sustavno ohrabrivati i poticati razvoj učenikovih posebnosti te prihvaćati različitosti i jedinstvenosti svakog pojedinog učenika, osobito onih darovitih. Valjalo bi osvješćivati da je to pravi način pristupa zadovoljavanju posebnih potreba tih učenika što će dovesti do razvoja potencijala svakog darovitog učenika kao potpune ličnosti i zadovoljnog pojedinca.

eTwinning u strukovnom obrazovanju

Ivica Borić

Sažetak

Pandemija to jest nemogućnost putovanja i susreta u živo nam je pokazala svu važnost i potrebu online suradnje između škola. Brojni projekti započeti uživo mogli su se nastaviti jedino uz pomoć digitalnih alata. eTwinning virtualna zajednica europskih škola pokazala se idealnim mjestom i sigurnim okruženjem za suradnju i traženje novih partnera. Sve se više strukovnih škole odlučuje na realizaciju raznih vrsta međunarodnih projekta, pogotovo onih financiranih kroz projekt Erasums+ a alati koje nudi platforma eTwinning u realizaciji tih projekata mogu biti od velike pomoći. Ovaj rad prikazat će neke od mogućnosti korištenja eTwinninga u svrhu provođenja mobilnosti između strukovnih škola.

Ključne riječi: eTwinning, Erasmus+, strukovne škole, mobilnost .

1. eTwinning zajednica

ETwinning je jedna od aktivnosti programa Erasmus+ namijenjena međunarodnoj suradnji i usavršavanju odgojno-obrazovnih djelatnika od predškolskog obrazovanja do srednje škole. Ova zajednica koja promovira, nadzire i potpomaže virtualnu suradnju između obrazovnih institucija ima sve važniju ulogu u obrazovanju na području Europe. U vrijeme pandemije još je više do izražaja došla važnost ove zajednice. To nije posljedica samo privremene nemogućnosti putovanja, nego su izazovna vremena u kojima živimo pokazala da se ozbiljan i važan rad i suradnja mogu odvijati i virtualno. ETwinningu nastavnici i učenici pristupanju kroz internetski portal koji za upoznavanje i suradnju s kolegama iz europskih škola kroz različite oblike usavršavanja te rad na zajedničkim virtualnim projektima. [3]

Program ETwinning službeno je pokrenut u siječnju 2005. u Bruxellesu kao glavna aktivnost programa eLearning Europske komisije. ETwining bilježi značajan rast 2007. godine, kada je program integriran u program Comenius 2007.-2013., kojeg koordinira European Schoolnet. [1]

Učenici su za vrijeme pandemije mjesecima učili na daljinu. Brojni sastanci, konferencije održavani su virtualno, što je jasan znak da je poznavanje IKT alata korisno u svim područjima života. Prilikom procjene sposobnosti kandidata za određene poslove ili usmjeravanja nekoga na putu karijere, trebalo bi u obzir uzimati i mogućnosti razvoja digitalnih vještina koje mogu biti korisne u danom poslu.

ETwinning kao besplatna platforma za testiranje i korištenje različitih digitalnih alata koje mogu koristiti i učenici i nastavnici nudi priliku učenicima da za vrijeme školovanja steknu i usavrše digitalne vještine te na taj način postanu konkurentniji na tržištu rada.

2. eTwinning u strukovnom obrazovanju

Sve je veći broj strukovnih škola koji uključuju svoje učenike i nastavnike u Erasmus+ projekte s ciljem stjecanja vještina i znanja u inozemstvu. Dodatna vrijednost edukativnih putovanja je poboljšanje komunikacijskih vještina, mogućnost usporedbe radnih uvjeta u različitim zemljama i povećanje samostalnosti učenika. Obavljanje učeničke prakse u inozemstvu nerijetko organiziraju specijalizirane tvrtke. Njihova je zadaća pronaći odgovarajuće poslodavce, rezervirati smještaj, te osigurati turistički i kulturni program u slobodno vrijeme.

Ima li u toj priči mjesta i za eTwinning? Da, iako rijetke institucije iskorištavaju ovu priliku. Uspostavljanje suradnje sa strukovnom školom sličnog profila u drugoj zemlji može pomoći u organizaciji putovanja i povećati njihovu obrazovnu vrijednost. Strani partner uvelike olakšava organizaciju strukovnog osposobljavanja zahvaljujući svojim kontaktima na lokalnom tržištu rada, poznavanju obrazovnog sustava i iskustvu u pružanju praktične nastave za svoje učenike. [4]

Na eTwinning platformi registrirano je više od dvjesto tisuća škola, tako da sami pronalazak partnera ne bi trebao biti problem (iako proces može biti dugotrajan). ETwinning projekt može biti uvod u radnu praksu učenika u inozemstvu. Mobilnost koje je prije realizacije pripremana kroz suradnju u eTwinningu biti će prilagođena potrebama sudionika, te će doprinijeti i širenju njihovih profesionalnih horizonata. Ukoliko škola koristiti posredničke tvrtke, možete koristiti eTwinning za poboljšanje komunikacijskih vještina budućih sudionika mobilnosti. Projekt sa školom iz zemlje odredišta može se provesti nekoliko mjeseci prije planirane mobilnosti. Sudionici mobilnosti će upoznati lokalne uvjete života, tradiciju, povijest i običaje. To će osigurati da učenici i njihovi mentori budu dobro pripremljeni za mobilnost. ETwinning platforma također može biti korisna nakon završetka mobilnosti. Izvrsno je mjesto za razmjenu dojmova, iskustava, novih vještina (što je važno u kontekstu diseminacije rezultata i utječe na konačnu evaluaciju projekata).

Susreti s poduzećima i kontakti sa svijetom rada vrlo su važni elementi strukovnog obrazovanja i uključeni su u obrazovne sadržaje u svim fazama obrazovanja. Dijeljenje znanja i iskustva kroz eTwinning projekte to olakšava, a materijali izrađeni tijekom suradnje mogu biti od pomoći u školskoj praksi dugo nakon završetka projekta.

Nastavnicima u strukovnim školama poseban izazov predstavljaju stručni izrazi na stranom jeziku. Prilikom učenja jezika niti jedan nastavnik ne uči razliku između kutne brusilice i tračne brusilice, a ova vrsta rječnika može biti potrebna tijekom nastave u strukovnoj školi. Stupanje u kontakt s učiteljima iz druge zemlje koji bi mogli imati slične probleme i zajednički rad na eTwinning projektu olakšavaju nastavnicima jezika pripremu za nastavu. Sudjelovanje u takvim aktivnostima i kontakt s drugim eTwinnerima kreativniji je i učinkovitiji nego samo listanje po rječnicima. [2]

Tijekom nastave iz strukovnih predmeta učenici upoznaju rad i uporabu različitih uređaja i metoda rada u određenom području. Na temelju toga mogu pripremiti, na primjer, višejezične korisničke priručnike (u obliku prezentacija ili filmova) ili rječnike u relevantnom predmetnom području. Razmjena takvih materijala u eTwinning projektima može pridonijeti stvaranju baze podataka resursa korisnih u obrazovnoj praksi. Dodatna korist takve suradnje je značajno obogaćivanje rječnika učenika i nastavnika.

3. Korištenje eTwinning platforme u Erasmus + projektima

Mobilnost se ne odnosi samo na razmjene i tečajeve, posjete školama i stažiranje u inozemstvu. Projektne aktivnosti također uključuju pažljiv odabir projektnih partnera, pripremu, upravljanje te kontinuiranu i transparentnu komunikaciju, izradu strategije za diseminaciju rezultata i planiranje evaluacije ostvarenja ciljeva. Provedba ovih faza projekta omogućena je i zahvaljujući sigurnoj i besplatnoj digitalnoj platformi eTwinning. Platforma nudi značajne mogućnosti za planiranje, provedbu i širenje projekata međunarodne suradnje – kako onih koji se odvijaju online tako i onih koji uključuju studente i osoblje koji putuju u inozemstvo. [4]

Uz standardne eTwinning Live mrežne alate (koji omogućuju pregledavanje profila drugih korisnika ili traženje pojedinaca i institucija), vrijedi koristiti mogućnosti dizajnirane posebno za strukovne škole. Jedna od tih mogućnosti je partnerski forum Erasmus+ Partnerstva: 16-19, na kojem se redovito objavljuju novi prijedlozi suradnje – kako u općem tako i u strukovnom obrazovanju.

Tematske grupe na eTwinning Live-u preporučuju se kao alati za online sastanke i suradnju. Njihovi članovi uče jedni od drugih, a uspostavljena suradnja vrlo često nadilazi aktivnosti na internetu i rezultira provedbom drugih vrsta zajedničkih projekata. Strukovnim nastavnicima je korisna grupa Global Community of Practice – Vocational Education (VET). Osnovana i moderirana od strane Središnje službe za podršku eTwinninga, grupa okuplja nastavnike strukovnih škola koji razmjenjuju informacije o aktualnim projektima. Bez obzira pripremaju li se za projekt mobilnosti učenici ili školsko osoblje, suradnja se mora uspostaviti i pokrivati ​​teme kao što su dokumenti, zajednički akcijski planovi, propisi i prezentacije. TwinSpace kao jedan od eTwinning alata je idealan za to. Virtualna učionica omogućuje dijeljenje i pohranjivanje datoteka na sigurnom mjestu, raspravu na forumu i chatu, glasovanje, postavljanje kvizova, rasporede, videozapise i vanjske dokumente, kao i održavanje video konferencija. Koristeći IKT alate tijekom priprema za mobilnost, sudionici (ili budući sudionici) u Erasmus+ projektu povećavaju svoje digitalne kompetencije. TwinSpace je izvrstan alat za nastavak suradnje i dokumentiranje njezina napretka. TwinSpace platforma, koja omogućuje kreiranje učeničkih računa, sigurno je okruženje za online interakciju sudionika projekta (u eTwinningu to mogu biti samo nastavnici i učenici). Tijekom mobilnosti, TwinSpace može poslužiti kao virtualni repozitorij za suglasnosti, pravila i upute te kao siguran kanal komunikacije s projektnim partnerima (omogućuje videokonferencije, pohranu datoteka i učitavanje digitalnog materijala). [2]

Praćenje projektnih aktivnosti može se proširiti na zadatke na TwinSpaceu. Učenici mogu objavljivati izvještaje, bilješke, koristiti forum ili TwinBoard alat – interaktivnu ploču koja služi za učitavanje različitih vrsta materijala (npr. videa, slike, prezentacije, tekstovi). TwinSpace može pomoći i u uključivanju sudionika koji u datom trenutku nisu uključeni u mobilnost. Povratak s mobilnosti ne podrazumijeva završetak projektnih aktivnosti. Naprotiv, tada obično počinje intenzivan rad na širenju rezultata i donose se zaključci. Portal eTwinning omogućuje nastavak takvih aktivnosti i nakon službenog završetka Erasmus+ projekta. Odabrani dijelovi TwinSpacea mogu se javno objaviti, tako da zainteresirani mogu pristupiti materijalu koji je tamo objavljen bez potrebe prijave. Na taj se način rezultati projekta mogu širiti (na europskoj razini), dok su ostali elementi TwinSpacea dostupni samo prijavljenim korisnicima. Zbornici, materijali za učenje, video vodiči, kao i poveznice na članke ili informativne materijale o projektu objavljene na društvenim mrežama idealni su za objavljivanje na platformi. Projektna grupa može koristiti eTwinning platformu za nastavak suradnje i ostati u kontaktu. Također mogu pozvati nove partnere sa sličnim interesima i potrebama, čime se osigurava održivost projekta i nakon prestanka njegovog financiranja. [2]

4. Zaključak

eTwinning platforma kao besplatno i sigurno okruženje za suradnju između škola nudi mogućnost ne samo realizacije online projekta nego i realizaciju brojnih aktivnosti vezanih za mobilnost. Strukovnim školama je mobilnost nastavnika i učenika izuzetno bitna, a posebno u vidu pripreme učenika za tržište rada. Priprema suradnje, traženje pouzdanih partnera, komunikacija sa stranim partnerima, evaluacija mobilnosti su aktivnosti koje se vrlo uspješno mogu realizirati kroz eTwinning alate poput Twinspace-a.

5. Literatura

[1] Crişan, G. I., The impact of teachers’ Participation in eTwinning, Acta Didactica Napocensia, 2013., (6), 4, 19.-29.
[2] FRSE Publications (2021) Vocational Education and Training with eTwinning, Analyses and inspiration from Polish schools
[3] https://www.etwinning.hr/hr/sadrzaj/sto-je-etwinning/sto-je-etwinning/ (19.4.2022.)

[4] https://erasmus-plus.ec.europa.eu/sites/default/files/2021-11/2022-erasmusplus-programme-guide_hr.pdf (21.4.2022.)

„Čarobna formula“

za uvođenje promjena

Zašto je Erasmus+ projekt u OŠ Matije Gupca Gornja Stubica bio poseban?

Ines Krušelj-Vidas

Sažetak

U članku je opisano kako osobno iskustvo učitelja u provedbi STEAM nastavnog sata koje je upriličeno za sudionike međunarodne STEAMING konferencije i za zaposlenike OŠ Matije Gupca Gornja Stubica koja sudjeluje kao partner u trogodišnjem Erasmus+ STEAMING projektu djeluje kao katalizator promjena u školskoj nastavnoj praksi i primjenu STEAM koncepta kroz istraživačke zadatke za učenike.

Ključne riječi: Erasmus+ projekt, STEAM, OŠ Matije Gupca Gornja Stubica, primjer dobre prakse.

Uza svu atraktivnost i brojne prednosti koje donosi uključivanje škole u Erasmus+ program uvijek postoje skeptici u zbornicama, uvijek su prisutni oni koji pronađu razloge za svoje neuključivanje (strani jezik, brojni privatni razlozi). U OŠ Matije Gupca Gornja Stubica, koja je uključena u STEAMING projekt, situacija je bila poprilično slična upravo opisanoj sve dok se 9.6.2022.g nije dogodila 11. sjednica Učiteljskog vijeća.

Projekt STEAMING kratica je za „STEAM: INternational Guidance to best practice“ (STEAM: međunarodne smjernice prema dobroj praksi) koji je započeo u rujnu 2019. godine kao kolaboracija 6 partnerskih institucija iz 5 europskih zemalja: Irske (Clare Education Centre iz Ennisa i STEAM department iz Mary Immaculate College iz Limericka), Hrvatske (OŠ Matije Gupca Gornja Stubica), Norveške (Luster komune), Portugala (Carlos Gargaté School Cluster Charneca de Caparica) i Grčke (The Directorate of Primary Education of Western Thessaloniki). Glavni koordinator je Clare Education Center iz irskog grada Ennisa.

Slika 1. Koordinator Ray McInerney i logo projekta

Najvažniji cilj projekta je identifikacija i analiza primjera dobre prakse u STEAM edukaciji u navedenih 5 zemalja. Svaka partnerska institucija kao jedan od zadataka dobila je izradu istraživanja u formi studije slučaja u kojoj odgovara na ključno pitanje “što djeluje, gdje, zašto i za koga“ u STEAM edukaciji. Rezultati i zaključci ovog projekta na jednom mjestu okupljaju paletu praktičnih proizvoda i resursa za obuku i podršku nastavnika, ravnatelja škola, savjetnika za obrazovanje, administratora i drugih odgovornih osoba u bilo kojoj europskoj zemlji: https://steamingproject.eu/.

Pandemijske godine primorale su partnere na intenzivniju online komunikaciju i osmišljavanje različitih online izazova s učenicima, a i cijelo to vrijeme učitelji gornjostubičke škole paralelno su izrađivali studiju slučaja u kojoj je fokus stavljen na to kako učitelji općenito razumijevaju STEAM kao pojam i koji je njihov odgovor na pitanje: što je STEAM obrazovanje?, ispitivanje stavova nastavnika o STEAM obrazovanju te analizu STEAM prakse i inovacije nastavnika; zatim iskustva učenika u STEAM obrazovanju i učinak STEAM obrazovanja na učenike. U okviru te studije željelo se postići da timsko planiranje i nastava nekoliko zajedničkih lekcija budu priprema za cjelokupni pristup integraciji STEAM-a u nastavnu praksu na razini cijele škole. Video o studiji slučaja u gornjostubičkoj školi prisutan je na poveznici: https://vimeo.com/718243593 , a ona je pokazala da se učitelji osjećaju premalo kompetentnima za primjenu STEAM pristupa u svakodnevnoj nastavi. „Nastavnici osjećaju nedostatak znanja u spajanju matematičkih, znanstvenih i/ili tehnoloških sadržaja u jednu cjelinu, povezivanju matematičkih, znanstvenih i/ili tehnoloških koncepata, davanju zadataka učenicima u kojima moraju primijeniti znanja iz različitih STEAM područja i podučavanju STEAM koncepta kroz istraživačke zadatke. S druge strane, nema problema s njihovom sposobnošću motiviranja učenika da sami pronađu odgovore na svoja pitanja, potaknu učenike na kritičku analizu podataka, osiguraju ravnopravnu uključenost u timski rad i osiguraju da se učenici bave postavljenim zadatkom, a ne nečim drugim, vodeći učenike kroz dizajniranje istraživanja, mentorirajući učenike kroz sam proces istraživanja.“ Upravo navedena zainteresiranost i motiviranost učenika daje učiteljima nužan početni elan za izlazak iz njihove „zone komfora“, a da on ne bi ubrzo splasnuo, potrebna je: „sustavno vođena obuka i obrazovanje, podrška kolega i dijeljenje ideja izvan svoje škole i povezivanje sa suradnicima na međunarodnoj razini.“

U razbijanju svih predrasuda koje učitelji o STEAM pristupu imaju najučinkovitija metoda je osobno iskustvo u provedbi STEAM nastavnog sata. Na susretima projektnih partnerskih timova u Irskoj (od 11. do 15. studenog 2019.), Portugalu (od 7. do 11. ožujka 2022.) i Norveškoj (od 2. do 6. svibnja 2022.) sedmero članova hrvatskog STEAMING tima bilo je u prilici isprobati nekoliko takvih radionica pod vodstvom gospodina Michaela Brownea i premda su po povratku održali predavanja za članove Učiteljskog vijeća, nije postignut potreban efekt.

Slika 2. STEAMING strukturirani tečaj u Hrvatskoj

U tjednu od 6. do 10. lipnja 2022. članovi hrvatskog STEAMING organizirali su u Tuheljskim Toplicama petodnevni Erasmus+ STEAMING strukturirani tečaj s pozvanim predavačima iz inozemstva, ali i priznatim hrvatskim praktičarima iz hrvatskih i zagorskih škola. Osim aktivnosti u konferencijskoj atmosferi kao što su bili primjeri dobre prakse i prikazi uspješnih rješenja, ali i plodonosne debate o otvorenim pitanjima (poput evaluacije STEAM aktivnosti), u programu tečaja planiran je dolazak gostiju u gornjostubičku školu. Dolaskom karizmatičnog g. Brownea i skupine od 42 motiviranih učitelja iz 5 partnerskih zemalja u gornjostubičku školu stvorena je atmosfera u kojoj su na sjednici Učiteljskog vijeća u nevjerojatnoj kreativnoj gužvi od 80-ak učitelja podijeljenih u 11 multinacionalnih skupina svi sudjelovali u radionici: STEAM izazovu.

Slika 3. Plenarno predavanje g. Brownea

Konkretan primjer pokazuje da nisu potrebni nikakvi skupi materijali, a evo i navedenih zadataka (najvažnije je postaviti izazov bez ikakvih dodatnih uputa za realizaciju – sudionici sami moraju smisliti kako će riješiti problem): a)Dizajnirajte igračku koja mora biti ugodna oku i mora koristiti bilo pneumatičku bilo hidrauličnu snagu da bi radila ili b) Dizajnirajte most koji se može podignuti u zrak kako bi omogućio velikim brodovima da preplove ispod njega. Most mora uključivati „dvostruko podizanje” za koje se koristi hidraulična ili pneumatična snaga. Most se mora sagraditi u omjeru 1:200 tako da predstavlja most koji je 60m dug. Za kreiranje navedenih predmeta koristili su se vrlo jednostavni materijali: spojene šprice za kreiranje pneumatske ili hidrauličke snage, selotejp i vruće ljepilo, puno kartona i nekoliko malih kartonskih kutija, nešto papira A4 formata, 15 škara, malo vate, izbor šibica i štapića za lizalice, markeri i olovke za bojanje, plišana žica, 6 ili 7 lakih igračaka autića, ravnala od 30 cm ili 10 mjernih traka, kuhinjski papir, spajalice, nekoliko malih plastičnih boca, razne drugi predmeti koji se mogu koristiti za kreativno recikliranje.

Slika 4. STEAM radionica u tijeku

Bez obzira na činjenicu što je osobna reakcija nekih učitelja bila baš kao ona koju ponekad čuju od svojih učenika u razredu (Pa što će to meni u životu?, Uopće me ne interesira hidraulika niti pneumatika!, Kakve to veze ima s mojim predmetom?, Ja o tome nemam pojma, Ne znam kako ja mogu pridonijeti svojoj skupini), dogodila se čarolija i za nepuna 2 školska sata napravljano je 6 mostova na podizanje te 2 igračke i 3 čudovišta. Svi su se odlično zabavili, međusobno povezali, svatko je pronašao barem neki zadatak za sebe u svojoj grupi, shvatili da se mogu sporazumijevati i da engleski kao službeni jezik nije prepreka, zajedničko fotografiranje ispred uspješno obavljenog zadatka dokazivalo je ponos sudionika.

Slika 5. Sudionici radionice ponosni na svoj uradak

Na odrađenom primjeru svima je postalo jasno kako treba izgledati STEAM nastavni sat i mogli su povezati konkretno iskustvo s fazama provedbe sata koje im je g. Browne predstavio neposredno prije vježbe: započnite postavljanjem izazova – pritom dajte vrlo jasne, ali kratke upute; pripremite širok raspon jednostavnog i jeftinog materijala koji se može koristiti; podijelite razred u grupe od 4 do 6 učenika u grupi kako bi isplanirali načine rješavanja izazova – kreiranje plana je bitna faza; učitelj odobrava plan (nikad ne procjenjujući učenička rješenja, jednostavno pustiti učenike da rade prema planu) i učenici počinju raditi; dok đaci rade, učitelj kruži, uključuje se, postavlja pitanja, ohrabruje, ali NIKAD ne govori učenicima što da rade; nakon što su završili, učenici predstavljaju svoj uradak.

Slika 6. Sudionici projekta u Gornjoj Stubici

Općeniti je zaključak projektnih koordinatora i eksternog projektnog evaluatora koji je zajedno sa svim gostima bio prisutan na Sjednici Učiteljskog vijeća OŠ Matije Gupca da je navedeni događaj najplodonosnije utjecao kako na sudionike međunarodne STEAMING konferencije tako i na svih 40 učitelja članova kolektiva navedene škole.

Uloga škole kod usvajanja vrijednosti

Marjanca Šoško

Sažetak

Čini se da je u današnjem svijetu odgoj djece važniji i izazovniji nego ikad. U svijetu punom opasnosti, negativnih informacija, novih virusa, maski… čini se da su ljudi udaljeniji nego ikad, ali imaju sve veću želju i potrebu da budu jedni uz druge. Odrasli se svakodnevno susreću s novim izazovima i novim mjerama što zasigurno osjećaju i naša djeca koja to ne znaju pretočiti u riječi pa nam pokazuju na različite načine. Ako već nismo, sada itekako moramo biti svjesni koliko važnu ulogu ima škola u odgoju djece i održavanju njihovog pozitivnog pogleda na svijet i povjerenja u njega. U školi nastojimo osigurati ugodno okruženje u kojem učenici stječu nova znanja i vještine, a istodobno im se pruža mogućnost opuštanja i razonode. Stoga u nastavu uvodimo razne aktivnosti i sudjelujemo u projektima koji potiču razvoj pozitivnih vrijednosti jer su one vrlo važne za pojedinca i društvo u cjelini.

Ključne riječi: vrijednosti, učenje s ciljem usvajanja vrijednosti, kulturna i prirodna baština mjesta, Rastuća knjiga, Šumska škola.

Uvod

Škola u kojoj predajem područna je, mala i ugodna, a nalazi se u idiličnoj sredini, okružena livadama i šumama. Za sebe smatramo da smo obitelj, a velika prednost male škole je što se svi poznajemo; učitelji poznaju svako dijete po imenu i primjećuju kad je ono sretno ili tužno, a učenici poznaju sve učitelje i znaju da smo tu za njih. Učitelji svake godine pomno planiraju obrazovne ciljeve koje žele postići kod učenika, no svjesni smo da su osim obrazovnih vrlo važni i odgojni ciljevi te se u obrazovni proces trudimo svakodnevno uključiti i odgoj – ponekad planirano, ponekad spontano, ovisno o situaciji koja se dogodi u učionici, hodniku ili izvan škole.

Stoga prije početka nove školske godine pažljivo biramo aktivnosti i projekte kojima ćemo nadopuniti i oplemeniti svoj rad s učenicima. Želimo da učenici osobno rastu i pritom nikad ne zaborave na svoje bližnje i zajednicu u kojoj žive te da osvijeste da je svaki član zajednice izuzetno važan dio zajedničkog mozaika.

Različitim aktivnostima razvijamo vrijednosti poput vršnjačke i međugeneracijske suradnje, solidarnosti, tolerancije, očuvanja prirodne i kulturne baštine, brige o prirodi… Stoga u našoj školi rado sudjelujemo u projektima koji jačaju te vrijednosti. Tako smo se uključili u sveslovenski projekt Rastuća knjiga, a vrijednost smo prepoznali i u projektima Dani europske kulturne baštine i Šumska škola. U nastavku ću opisati sudjelovanje u ovim projektima.

Projekt Rastuća knjiga – odgoj s ciljem usvajanja vrijednosti

U nastojanju da osnažimo vrijednosti, u matičnoj i područnoj školi odlučili smo se uključiti u sveslovenski projekt Rastuća knjiga koji se ubrzano širi i izvan granica naše zemlje. Ideja za projekt nastala je na prijelazu u novo tisućljeće kao zamisao i inicijativa za izgradnju slovenskog spomenika knjizi. Njezin idejni otac bivši je učenik naše matične škole, OŠ Šmihel Novo Mesto, dr. Janez Gabrijelčič. Zapisao je misao koja nas vodi kroz cijelu školsku godinu i kaže: „Neka ne prođe dan da ne učinimo nešto dobro za sebe, za svoje bližnje i za zajednicu.” Na početku provođenja projekta, u koji smo uključeni već šest godina, pozvali smo ga na predstavljanje i tada je zapalio iskru za širenje ideje i aktivno uključivanje svih zaposlenika. Stoga svake godine pomno planiramo aktivnosti kojima ostvarujemo jednu od glavnih ideja pokreta Rastuća knjiga, a to je promicanje knjige, čitanja i opće kulturnih vrijednosti koje omogućavaju osobni i kulturni rast, kako pojedinca, tako i društva u cjelini. Svake godine pomno planiramo svoje ciljeve i biramo aktivnosti kojima ćemo ostvariti zadano. Važno nam je u aktivnost uključiti i širu zajednicu te tako širiti vrijednosti i izvan škole. Ove školske godine odabrali smo temu Zdrav način života i postavili cilj da učenici osvijeste važnost prehrane i kretanja za zdravlje i vlastitu dobrobit. Budući da je epidemija jako negativno utjecala na naše zdravlje, svojim aktivnostima želimo dati pozitivan doprinos zdravom načinu života. Na kraju školske godine izdat ćemo knjižicu sa zdravim receptima i tjelesnim vježbama.

Svaki dan kad uđemo u naš obrazovni hram, naša djevojčica s knjigom podsjeti nas na sve navedene ciljeve i vrijednosti kojima treba težiti. Naime, ulaskom u projekt Rastuća knjiga raspisali smo likovni natječaj za učenike i obitelji na temu Djevojčica s knjigom, a potom je komisija odabrala najbolji rad. Taj nas rad u hodniku u predvorju odsad svako jutro podsjeća na važne vrijednosti, a naša djevojčica – kojoj smo po mjestu u kojem se nalazi naša škola dali ime Birčanka – svake godine poraste. Ispod nje stavimo postolje s tri bogate misli koje su doprinos članova naše zajednice (zaposlenika, učenika, roditelja ili mještana). Na kraju svake godine ponosno podignemo postolje ispod našeg kipa i sa zadovoljstvom utvrdimo da ulaganjem napora i ostvarivanjem zadanih ciljeva rastemo, povećavamo znanje i jačamo vrijednosti. Svojim djelovanjem i željom za izvrsnošću na svim područjima dokazujemo da odgovornim odnosom prema sebi i drugima, odnosom punim poštovanja, gradimo most dobrih odnosa u obitelji, školi i široj zajednici.

Slika 1. priredba povodom prve obljetnice Rastuće knjige OŠ Šmihel i Područne škole Birčna Vas

Projekt Dani europske kulturne baštine – vrijednosti za očuvanje naše baštine

U područnoj školi nastojimo povezati ciljeve projekta Rastuća knjiga s projektom Dani europske kulturne baštine, u koji smo uključeni već dugi niz godina, svjesni važnosti očuvanja kulturne i prirodne baštine našega kraja. Učenici s velikim zanimanjem otkrivaju znamenitosti u svojem kraju, uz pomoć roditelja, djedova, baka i ostalih mještana svake godine naučimo mnogo o baštini našega kraja, a učenici upoznaju koliko je važno sačuvati ovu bogatu riznicu za buduće generacije. Sve to uključujemo u naš obrazovni proces i vodimo brigu da učenici steknu znanja i vrijednosti za cijeli život koje će im omogućiti da cijene i poštuju prirodu, svoje bližnje i okruženje u kojem žive, a prije svega da budu zadovoljni onime što im je dano te da istodobno rastu. Tako smo upoznali i naučili narodne pjesme, plesove i igre, posjetili smo sekvoju koja raste u blizini naše škole, ruševine dvorca Ruperč Vrh, Uršenski beč – izvor vode u našemu mjestu, upoznali smo jela koja su pripremale naše bake i prabake… Svu ovu baštinu istražujemo s učenicima u suradnji s roditeljima, bakama, djedovima i mještanima, stvaramo na zadanu temu pa svoja saznanja i proizvode predstavljamo na priredbi za mještane. Znamenitosti potom svečano usvajamo i obećavamo da ćemo ih čuvati i posjećivati.

Slika 2. Igračke nekad – izrada lutaka od prirodnih materijala

Slika 3. Jela naših djedova i baka – pogača, žganci i kupus       Slika 4. Posjet sekvoji u blizini naše škole

Slika 5. Izložba na kraju projekta Zapjevajmo u novi dan (Dani europske kulturne baštine)

Šumska škola – priroda kao naša učiteljica i velika vrijednost

Priroda je naše bogatstvo i ljudi toga postaju sve više svjesni. Priroda je vrlo važna i za učenike, a učitelji imaju ključnu ulogu da u njima probude osjećaj za prirodu i približe im njezinu vrijednost. U prirodi se učenici opuštaju, skupljaju novu snagu i puno su spremniji za učenje pa se i naša škola uključila u projekt Šumska škola koji potiče učenje i kretanje u prirodi. Čitanje na otvorenom, gdje učenici pronalaze svoj kutak i mir, učenicima je, primjerice, mnogo privlačnije od čitanja u učionici i nikad ne traje predugo. Učenici su vrlo motivirani za učenje na otvorenom jer se ono odvija kroz pokret i igru pa bolje i brže zapamte sadržaj. Šuma nam omogućava međupredmetno povezivanje nastavnih sadržaja pa gotovo uvijek u njoj provodimo nekoliko sati. U šumi s učenicima možemo ostvariti ciljeve svih nastavnih predmeta, a aktivnosti prilagoditi radu u prirodi i tako učenje učiniti još privlačnijim.

Slika 6. Učenje u šumi – upoznavanje proljetnica

Slika 7. Učenje u šumi – šetnja i upoznavanje proljetnica    Slika 8. Učenje u šumi – učenje brojeva

Zaključak

Cilj nam je da učenici izrastu u samostalne, zadovoljne i odgovorne pojedince koji će imati osjećaj za bližnje, odgovoran odnos prema prirodi i našoj baštini. Vjerujem da će nam to uspjeti zahvaljujući svim aktivnostima, trudu i međusobnoj suradnji. Kao što u jednoj od misli za postolje kaže gospođa Mateja Petric: „Lakše ide ruku pod ruku. Zajedno možemo sve.”

Literatura

1. Institut za šumsku pedagogiju, Mreža šumskih vrtića i škola (8. 4. 2022), https://www.gozdna-pedagogika.si/mreza-gozdnih-vrtcev-in-sol/
2. Rastuća knjiga (8. 4. 2022), http://rastocaknjiga.si/
3. Zavod za zaštitu kulturne baštine, Dani europske kulturne baštine i Tjedan kulturne baštine (8. 4. 2022), https://www.zvkds.si/sl/dekd/dekd-tkd

Otok mogućnosti – More bez plastike

Ofelija Dragojević, Sanda Tasovac i Darka Pribudić

Sažetak

Zahvaljujući projektu Erasmus+ KA2 „Green SEEDS“, 20 razreda iz seoskih škola i otočnih škola razvilo je 20 „Seed Quest“, didaktičkih scenarija o svojim društvenim, kulturnim i ekološkim staništima u planinama i na malim otocima. Škole koje su sudjelovale u projektu smješteni su u sjevernoj Španjolskoj (Vigo), na Cipru, na otoku Kiosu u Grčkoj, u dolini Aoste i planinama Lessinia u sjevernoj Italiji, te naša škola na otoku Korčuli u Republici Hrvatskoj. Ove ruralne škole imale su zadatak tražiti škole i učenike iz istih zemalja ili iz inozemstva, koje imaju sjedišta u većim urbanim sredinama, kojima će prenositi znanja i iskustva o njihovoj kulturnoj i ekološkoj baštini. Ruralni učenici su svojim urbanim kolegama prezentirali kratke video zapise tehnikom digitalnog pripovijedanja kako bi opisali svoje aktivnosti, te zaključke onoga što su otkrili o svom okolišu. Svrha ovog projekta je osvijestiti učenike o važnosti očuvanja prirode i održive upotrebe prirodnih resursa.

Ključne riječi: more, plastika, zagađenje, plastične vrećice

Uvod

Glavna tema koja dominira cijelim projektom je „okoliš“, ali podteme koje smo sami mogli birati su sljedeće:

TEMA 1. Priroda i biološka raznolikost: zaštita prirodnog ekosustava
TEMA 2. Šume kao socio- ekonomska i prirodna vrijednost
TEMA 3. Obala kao socio- ekonomska i kulturna vrijednost
TEMA 4. More bez plastike

Naš tim (Plavi tim) je odabrao temu „ More bez plastike“

Radeći na ovoj temi učenici su radili na brojnim dokumentima koja su istražuju i obrađuju temu problema plastičnog otpada koji trenutno pluta morima i oceanima i to oko 100 do 150 milijuna tona. Prema podacima koji su dostupni svake godine ta brojka se poveća za 6,5 milijuna tona. Kao prvo procjenjivali smo koliko učenici znaju o štetnosti za prirodu plastike koja se baca svuda nekontrolirano. Zatim, kako doživljavaju zagađenje mora na kojem žive i od kojeg žive većina obitelji na našem otoku. Na terenskoj nastavi koju smo organizirali, mogli su se u stvarnosti suočiti s tim problemom jer smo posjetili predivnu plažu koja je prekrivena plastičnim i ostalim otpadom. Učenicima je postavljen zadatak za razmišljanje, kao i prikupljanje podataka za svoje izvještaje koje će izraditi te prezentirati u svojim učionicama. U sljedećoj aktivnosti metodom “Šest šešira” razvijali su svoje kritičko i analitičko mišljenje, rješavali problem i donosili odluke. Pomoću digitalne igre “Razvrstaj otpad” mogli su provjeriti svoje znanje o pravilnom razvrstavanju otpada. Koliko dobro poznaju što ide u koji spremnik te koliko otpada mogu razvrstati u zadanom vremenu. Kako bi učili o raznim metodama kojima svakodnevno mogu smanjiti svoj otpad, svako za sebe pomoću “Plastic fotoprint calculatora” izračunao je svoj ekološki otisak plastičnog otpada. Ove aktivnosti su raznolike i svaki učenik može primijeniti vještine kritičkog razmišljanja prema prirodi koja ga okružuje da bude jedan mali kamenčić u rješavanju tog velikog

Opis aktivnosti

1. Znanstveni monolog „Prijatelju moj“

Prvi dio počinje raspravom korištenjem alata Mentimetar gdje su učenici odgovorili na pitanje: Nabroji tri načina za koja misliš da se može spriječiti gomilanje otpada u moru.

Nakon toga poslušali su priču o moru, ljudima i budućnosti „ Znanstveni monolog – prijatelju moj “ https://youtu.be/rsT94fVBwa8 u kojem glumac Leon Lučev priča svoj doživljaj mora. Učenici su trebali razmisliti o sljedećim pitanjima:

• Što za tebe znači more?
• Koliko tvojim roditeljima (bakama i djedovima) znači?
• Razgovaraj s tvojim djedovima i bakama o ribama i moru u njihovom vremenu?
• Što se dogodilo?
• Što ti misliš, kako možemo zaštititi more?

Nakon toga na Padlet ploči trebali su podijeliti svoju priču i to kako bi izgledao njihov monolog s morem. Na nastavnom satu smo čitali odgovore na pitanja. Svi zajedno su sudjelovali i diskutirali odgovore.

2. Izračun recikliranja materijala

Nakon terenske nastave koja je organizirana u zaštićenom lokalitetu otoka Korčule po imenom Kočje, te lokalnoj uvali, plaži koja je prirodna ljepota, učenici su dobili sljedeće zadatke:

1. U grupama ili timovima koje smo već prije podijelili ( plavi tim, zeleni tim i žuti tim) učenici su trebali na hrpu staviti sav otpad koji su tijekom ovog izleta stvorili. Okvirno su trebali izračunati koliko to prosječno dnevno, a koliko godišnje svaki pojedinac stvori otpada u kilogramima.

2. Učenicima smo podijelili dokumente s podacima koliko je potrebno da se recikliraju određeni materijali. Na temelju sastava svojeg otpada potrebno je bilo izračunati koliko godina je potrebno da se reciklira sav otpad koji su stvorili, svako pojedinačno i svaki tim.

3. Kako bi mogli provjeriti koliko znaju o razvrstavanju otpada, igrali su virtualnu igricu. https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/0899bbfb-cd78-4626-bd34-206628fc582a/index.html

Putem zajedničkog dokumenta na One drive-u svaki učenik postavlja svoje podatke o dnevnoj i godišnjoj količini proizvedenog otpada. Nakon toga upisuju se rezultati koliko godina treba za recikliranje stvorenog otpada. Prokomentirali su dobivene rezultate. Što svako može napraviti kako bi smanjio te količine? Kako bi izgledale brojke kada bi svako krenuo od sebe? Ide li tetrapak u papir ili plastiku? Što s limenkama? Iako postoje lokalne razlike u razvrstavanju otpada i u tome što ide u koji spremnik i koje je spremnik boje, generalna pravila o razvrstavanju otpada su ista. Koliko dobro znaju što ide u koji spremnik i koliko otpadaka mogu razvrstati u zadano vrijeme? (Nastavnik ima uvid u dokument).

Nakon terenske nastave učenici su ispunjavali evaluacijski upitnik putem alata Forms.

Slika 1. Izračun recikliranja otpada

3. Plastični otisak

Učenici izračunavaju svoj plastični otisak. Kako će izračunati plastični otisak?

Ako se pitaju koja je godišnja potrošnja plastike, dajemo im da pogledaju kalkulator plastičnog otiska: Učenicima se objasnilo da krenu od svojih svakodnevnih potreba i kupovnih navika. Koliko plastičnih vrećica uzimaju prilikom kupovine namirnica? Koliko boca vode kupuju svaki tjedan? Prebrojali su sve i upisali vrijednosti u odgovarajuće okvire. Kalkulator otiska plastike dodaju svu plastiku koju su koristili tijekom godine.

Pomoću Plastc Fotoprint Calculatora https://www.omnicalculator.com/ecology/plastic-footprint učenici svako za sebe izračunava godišnju potrošnju plastike, te upisuje podatke u već prije predloženi dokument u One drive dokument te ih uspoređuje s prijašnjim podacima.

4. Dokumentarni film „Life on our planet“

Zajedničko gledanje dokumentarnog filma Davida Attenborougha “Life on our planet” https://bit.ly/3rA9YJb Učenici su nakon gledanja filma iznosili svoje dojmove o filmu te prokomentirali koje su probleme prepoznali u svojoj okolini. Putem aplikacije Mentimetar su naveli ugrožene i/ili izumrle vrste u Jadranskom moru te su radom u parovima izradili plakate (Canva) o ugroženim vrstama i uzrocima njihovog izumiranja. Najbolji plakati su izloženi u predvorju škole.

5. Šest šešira za raspravu

Učenici su imali zadatak pogledati sljedeće resurse:

https://www.dw.com/hr/kako-plastiku-otjerati-iz-mora/a-16743098
https://www.bezplastike.eu/
https://www.lec.hr/jadran-bez-plastike
https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/great-pacific-garbage-patch/

Podijeljeni su u 6 skupina. Pomoću pitanja pripremljeni su za metodu “Šest šešira” u kojoj smo postavili problem o kojem se iz različitih uloga raspravljalo. Problemsko pitanje: ”Kako spriječiti prekomjerno zagađivanje mora plastičnim otpadom?”

Učenici su pregledali i proučili materijale koje su dobili. Pomoću metode koja razvija kritičko mišljenje, pomaže u rješavanju problema i donošenju odluke. Dobili su listiće s bojama: plave, žute, crvene, crne, bijele i zelene, te slučajnim odabirom uzimaju svoj listić. U ovim svim bojama pripremljeni su šeširi koje učenici imaju na svojim glavama kada raspravljaju. Kada je svako odabrao svoju boju dobio je točne upute kako se pripremiti za diskusiju. Pitanje koje je postavljeno učenicima: Kako spriječiti prekomjerno zagađivanje mora plastičnim otpadom?

Učenici na ovaj način komunikacije dijele mišljenja na šest različitih načina. Nakon određenog vremena promijene boje šešira tj. sami odabiru boju i zastupaju mišljenja prema novoj boji.

Stavi šešir na glavu – kakva su tvoja razmišljanja dok imaš taj šešir?

6. Potraga za blagom

Projektni zadatak sastoji se iz 3 dijela. Prvi i onaj najvažniji je skupljanje i odvajanje 3 različite vrste otpada. Učenici su najprije podijeljeni u 2 grupe.

1. Krenuli su s jedne plaže te prate obalu u 1 km duljine te prikupljaju 3 različite vrste otpada: papir/karton, plastiku i staklo. Dodijeljene su im vreće i rukavice. Također, na početku su dobili zagonetku koju moraju riješiti kako bi pronašli sljedeći trag (bocu sa idućim zadatkom).

2. Kada su pronašli bocu sa zadatkom, rješenje su trebali proslijediti nastavnici mobitelom, kako bi im ona poslala preostali dio zadatka, a taj je da po dvoje učenika mora otrčati 1.5 km u što kraćem vremenskom roku prateći aktivnost s unaprijed dogovorenom aplikacijom. Pratio se dolazak ostalih učenika u cilj, te se skupljeni otpad “bodovao” kako bi doznali pobjednika u ovoj neobičnoj utrci.

3. Nakon bodovanja, učenici su odradili par vježbi istezanja, te povratak trčanjem do plaže hotela Posejdon.

4. Prikupljeni otpad kasnije se morao razložiti u posebne kontejnere.

*Zagonetka:” Pronaći ćeš me na putu, putokaz će ti reći,
A kad me pronađeš, neće biti kraja tvojoj sreći!
Riješi me u što kraćem roku te nastavnici pošalji zadatka sliku,
Te brzim odgovorom stvori za pobjedu priliku!”

7. Naše ruke čine plažu ljepšom

Učenici su od prethodno prikupljenog i razloženog otpada s plaže, u ovom slučaju plastike, napravili svoj proizvod koji su podijeliti sa lokalnom zajednicom. Odnosno, u dogovoru sa lokalnom turističkom zajednicom su dogovoriti 3 plaže u kojima su postaviti svoje kante, a s lokalnim komunalnim poduzećem su dogovoriti odvoz prikupljenog otpada. Učenici sami stvaraju svoj proizvod (kantu), pozivaju predstavnike navedenih poduzeća i zajednica te im prezentiraju svoju ideju.

Slika 2 . Naše ruke čine plažu ljepšom

Proces

1. Prikupiti dovoljan broj boca s kojima će biti moguće izraditi 3 veće kante za smeće. Te kante će služiti samo za prikupljanje plastike na odabranim plažama.

2. Upute za izradu kanti: https://content.instructables.com/pdfs/ELS/57NT/GRHJHMF0/Trash-can-made-of-plastic-bottles.pdf

3. Nakon izrade kanti, napravili su prezentaciju korištenjem alata (Canva, PowerPoint) svog proizvoda, od izrade do cilja i namjene.

Organizirali su predstavljanje svog proizvoda, pozvali predstavnike turističke zajednice i komunalnog poduzeća, te s njima ostvarili suradnju. Predstavnik turističke zajednice u dogovoru s učenicima predložio je lokacije, a predstavnik komunalnog poduzeća -pražnjenje istih. Nadamo se nastavku suradnje i proizvodnji ove kante u što većem broju, te stavljanje na veći broj plaža.

8. Video/foto tragači

Pronalazak plaža na kojima se zbog raznoraznih razloga nakupljaju veće količine smeća-tijekom zimskog perioda, nakon sezone. Pronalazak takvih plaža izvodio se biciklom. Učenici su se podijelili u grupe kako bi obišli što veći broj plaža. Putem mobilne aplikacije obavještavali su lokalno komunalno poduzeće koje prikuplja otpad i odnosi u reciklažno dvorište.

Proces

Za početak učenicima je zadano da biciklom obiđu lokalne plaže i poslikaju potencijalne onečišćene plaže te zapišu zapisnik koji se sastoji od osnovnih informacija: Opisati problem (potencijalno divlje odlagalište/plažu, fotografirati te zapisati lokaciju plaže.

Nakon toga, potrebno je prijaviti problem na mobilnu aplikaciju http://www.zakrpaj.to/ Vela Luka, gdje se automatski prijavljuje problem lokalnom komunalnom redarstvu te oni po pozivu izlaze na teren.

Nakon što se otpad s plaže sanira, potrebno je jednom od učenika iz grupe ponovno obići plažu te ponovno fotografirati, kako bi po završetku svih aktivnosti napravili ‘Prije-poslije’ izložbu te upozorili lokalno stanovništvo o važnosti zbrinjavanja otpada, kao i sakupljanja te sanaciji divljih odlagališta.

Planirano trajanje ove aktivnosti je mjesec dana (grupe učenika svaki vikend izlaze na teren te traže onečišćene plaže.tj.4 vikenda).

Nakon ove aktivnosti, organizirana je izložba slika koja je postavljena u hodniku škole, kao i na web i Facebook stranici škole.

Učenici po završetku mogu i dalje prijavljivati prostore i divlja odlagalište te tako osvijestiti i svoje ukućane i prijatelje da prijavljuju putem aplikacije zakrpaj.to Vela Luka.

9. Učenici izrađuju prezentaciju o aktivnostima u ovom projektu

Nakon svih aktivnosti koje su se odradile u ovom projektu, učenici podijeljeni u parove po slobodnom odabiru, napraviti su prezentaciju koja je sadržavala njihova nova saznanja o temi plastike u moru i svemu onome što su radili u ovom projektu. Za početak rada, učenici su se podijelili u parove po slobodnom izboru. Vođeno je računa da su parovi podjednakih sposobnosti i vještina informatičke pismenosti. Objašnjen im je zadatak koji imaju, a to je izrada prezentacije ( Canva, Power Point, Prezi, ClearSlide) koja će sadržavati sve ono što su naučili tijekom ovakvog načina učenja. Kada su svi parovi izradili traženo, svoje prezentacije predstavili su ispred ostalih učenika u svojem razredu. Trajanje prezentacije i izlaganja ograničeno je između 10 do 15 minuta. Učenicima je dostupna RUBRIKA kojom su se samovrednovali i vršnjački vrednovali svoje kolege. Najbolje ocijenjena prezentacija predstavljena je lokalnoj osnovnoj školi i djeci u vrtiću.

Zaključak

Glavni cilj i svrha ovog projekta je pomoći učenicima da shvate da je očuvanje okoliša jako važno pitanje koje zaokuplja cijeli svijet tj. da je to globalni problem. Na početku nastavnici raspravljaju s učenicima da vide njihova razmišljanja prije aktivnosti koje provode. Učenici istražuju podatke kako bi razvijali svoje kritičko razmišljanje i pojačali ekološku svijest. Pomoću raznih aktivnosti koje se provode u prirodi, na najbolji način su otkrili koji su to problemi koji se događaju s morem i plastičnim otpadom, te kako to djeluje na svih. Osim toga pomoću digitalnih alata sumirali su svoje znanje i prijedloge za rješenja o očuvanju okoliša, te su svoja saznanja prenosili dalje svojim kolegama u drugim školama ili odgojno obrazovnim ustanovama, te na najbolji način prikazati svoj otok kao „Otok mogućnosti“. Tijekom cijelog procesa učenja, provodila se evaluacija i vrednovanje.

Literatura

1. WFAdria, (25.1.2021.) Znanstveni monolozi: Tri priče o moru, ljudima i budućnosti <raspoloživo na: https://www.wwfadria.org/hr/?2005441/tri-audio-price-o-moru-ljudima-i-buducnosti >
2. Stephanie Höppner/Nenad Kreizer, (15.4.2013.) Kako plastiku otjerati iz mora? <raspoloživo na: https://www.dw.com/hr/kako-plastiku-otjerati-iz-mora/a-16743098 >
3. Za Zlarin bez plastike, <raspoloživo na: https://www.bezplastike.eu/ >
4. National Geografic Great Pacific Garbage Patch, <raspoloživo na: 
   https://content.instructables.com/pdfs/ELS/57NT/GRHJHMF0/Trash-can-made-of-plastic-bottles.pdf>
5. Attenborough, D. ( 2020.) Moj život na našem planetu, <raspoloživo na: https://www.netflix.com/hr/title/80216393?tctx=-97%2C-97%2C%2C%2C%2C&trackId=1427728
6. Aplikacija“ Zakrpaj to“, Geodetski zavod Rijeka, <raspoloživo na:  http://www.zakrpaj.to/>
7. Crotia.hr, Zaštićene vrste: < raspoloživo na
   https://croatia.hr/hr-HR/dozivljaji/aktivniodmor/ronjenje/zasticene-vrste>
8. Jardas,I. , Pallaoro, A., Vrgoč, N. (2016.) Ugroženost i zaštita ihtiofaune Hrvatskog dijela Jadrana,< raspoloživo na https://morehrvatskoblago.files.wordpress.com/2016/03/73-i-jardas.pdf>
9. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Bioraznolikost  ( 22.11.2017.) <raspoloživo na: http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/prirodne-vrijednosti-stanje-i-ocuvanje/bioraznolikost/morske-vrste>

Europski projekt Let’s STEM

Jasminka Možgon Jarić

Sažetak

Osnovna škola Nikole Tesle iz Zagreba kontinuirano sudjeluje u Erasmus+ projektima od 2014. godine. Dobitnici su i Erasmus akreditacije koja im je aktivna do 2027. godine. Trenutno su u tijeku tri projekta, a projekt koji završava je Let’s STEM: Solve, Think, Explore and Make. Cilj projekta bio je motivirati učenike za STEM predmete, približiti im sadržaje, učiniti učenje lakšim i zanimljivijim korištenjem novih, drugačijih i inovativnih metoda. Također su željeli povezati sadržaje STEM područja s društveno-humanističkim i jezičnim područjima kako bi učenje bilo svrhovito i kako bi učenici uvidjeli i shvatili da je učenje cjelovit proces i da, ako se želi dobiti cjelovito znanje, treba učiti u korelaciji s drugim predmetima te povezivati gradivo.

Ključe riječi: Erasmus+, STEM,  jezično područje, sruštveno-humanističko područje.

Aktivnosti u projektu

U Let’s STEM projektu sudjeluje osam učiteljica, dvije učiteljice razredne nastave, dvije učiteljice engleskoga jezika, učiteljica biologije, učiteljica fizike i tehničke kulture, učiteljica hrvatskoga jezika i pedagoginja škole. Učiteljice su mobilnosti provele u Njemačkoj (Berlin), Turskoj (Istanbul), Francuskoj (Pariz) i u Švedskoj.

Učiteljica hrvatskoga jezika ostvarila je suradnju s učiteljicom likovne kulture te prirode i biologije. Naučene metode implementirala je u redovnu nastavu i u rad Dramske grupe rabeći novootvorenu učionicu bez zidova u školskom vrtu. Povezala je znanstveno područje biologije, dramski odgoj/materinji jezik i književnost i likovni izričaj tako što su sadržaji navedenih predmeta prvo obrađeni znanstvenim putem, zatim su oživljeni dramskim tehnikama, a naposljetku su učenici izradili kostime. 

Učiteljica razredne nastave pokrenula je izvannastavnu aktivnost Feel the STEM u kojoj je projektima poput izrada padobrana i čitanja skrivenih poruka pomoću Cezarovog kotača učenike osnaživala u stjecanju digitalnih kompetencija i komunikacijskih vještina. Sudjelovala je i u obilježavanju EU Code WEEK-a te u međunarodnom eTwinning projektu Let’s STEM.

Učiteljica engleskog jezika pokrenula je izvannastavnu aktivnost CLIL u sklopu koje su učenici izradili video uratke kojima su promovirali projektne aktivnosti. Također su, po uzoru na švedske škole, u hodnicima uređena mjesta za odmor, čitanje i interaktivne igre, a učenici su sami preuzeli odgovornost za njihovo održavanje.

Učiteljice fizike i biologije osmislile su i s učenicima uredile STEAM SPOT kutak u školi namijenjen samostalnom istraživanju učenika u kojem učenici mogu koristiti alate, tablete, računala i drugu opremu za svoje kreativno izražavanje. Organizirale su Festival znanosti TeslaFest na kojem su učenici eksperimentima, Uradi sam radionicama, robotikom i dramsko znanstvenim uprizorenjima približili znanost posjetiteljima sajma.

Druga učiteljica engleskog jezika projektne aktivnosti provodila je u sklopu dodatne nastave engleskog jezika koristeći interdisciplinarni pristup uz integriranje tehnologije. Učenici su uz razvoj jezičnih kompetencija razvijali tehnike rješavanja problema, koristili nove web 2.0 alate, dijelili iskustva s vršnjacima iz europskih zemalja te usvajali korake u planiranju i provedbi projekata. Osmislila je i provela međunarodni eTwinning projekt Let’s STEAM together koji je nagrađen europskom oznakom kvalitete. Unutar projekta učenici su praktično primjenjivali i povezivali vještine STEM područja te samostalno radili na projektima koji ih zanimaju u sklopu Genius hour-a. Učenici su sudjelovali na radionici izrade holograma koristeći pametne telefone. Uvela je metodu obrnute učionice u nastavu engleskog jezika u sedmim razredima.

Učiteljica razredne nastave pokrenula je u školi izvannastavnu aktivnost Mali cvjećari te aktivno s učenicima sudjelovala u stvaranja školskog vrta. Administratorica je međunarodnog eTwinning projekta Let’s STEM kroz koji su učenici naučili da je znanost dio njihovoga svakodnevnog života te su zanimljivim aktivnostima u četirima STEM područjima otkrivali i rješavali probleme razvijajući kritičko mišljenje i logičko razmišljanje. Navedeni projekt, osim što je nagrađen Oznakom kvalitete, prepoznat je kao izuzetno uspješan te je nagrađen  i Europskom oznakom kvalitete. U nastavu je implementirala metode igrifikacije koje su pridonijele povećanju motivacije za učenje i rješavanje problema igrom.

Pedagoginja je usvojila najnoviju nastavnu metodu obrnute učionice koju je eksperimentalno integrirala u školski kurukulum. Istu metodu koristila je za održavanje roditeljskih sastanaka što je uvelike olakšalo rad učiteljima na početku školske godine, a roditeljima je omogućilo stalan pristup korisnim materijalima.

Projekt Let’s STEM doprinio je poboljšanju kvalitete nastave STEM područja, boljem međupredmetnom povezivanju i popularizaciji znanosti.

Šareno programiranje

– STEAM za najmlađe

Lucija Ćurko i Ivan Lipanović

Sažetak

Udruga „Neki novi klinci“ u partnerstvu s DV Sunčana i DV Bajka iz Zagreba u pedagoškoj godini 21./22. provodi projekt Šareno programiranje – STEAM za najmlađe. Projekt je odobren i financiran na natječaju MZO za financiranje projekata udruga u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece i mladih.

Slika 1. Logo projekta

Radi se o inovativnom programu učenja programiranja od najranijeg uzrasta koristeći robote Cubetto i RoboWunderkind. Ciljevi projekta su razvoj algoritamskog načina razmišljanja, logičkog zaključivanja te poticanje na kreativno izražavanje i stvaranje djece koristeći suvremene IKT tehnologije.

Prednost odabranih edukacijskih robota je da ne koriste uopće ekran (Cubetto) ili ga koriste u maloj količini (RoboWunderkind), prilagođeni su uzrastu i potrebama korisnika te predstavlja holistički pristup odgoju i obrazovanju za STEAM. Posebnost projekta je i naglasak na rodnoj ravnopravnosti tj. većem uključivanju djevojčica u STEAM. U projekt su uključeni studenti volonteri s učiteljskog fakulteta (smjer Rani i predškolski odgoj i obrazovanje i Učiteljski smjer) koji će metodom društveno korisnog učenja, upotrjebljujući svoja stručna znanja i vještine raditi na projektu udruge, popularizaciji programiranja od najmlađih uzrasta, poticanju djece (osobito djevojčica) na bavljenje STEM-om i radu s darovitim učenicima. Studenti volonteri će dobiti praktično iskustvo upotreba suvremenih metoda poučavanja i korištenja modernih edukacijskih IKT igračaka (robota) u edukacijske svrhe.

Ključni pojmove: programiranje za najmlađe, suradnja s vrtićima, studenti volonteri, suvremeni odgoj i obrazovanje za STEAM, aktivnosti za darovite.

Pozadina projekta

Djeca puno vremena provode za računalom kojeg uglavnom koriste kao pasivni konzumenti. Ovo je vidljivo od najranije dobi gdje roditelji daju djeci od par godina mobitele i tablete u ruku. Današnje generacije djece su zaista pravi digitalni urođenici i izvorni govornici „digitalnog“ jezika. Od rođenja su okruženi tehnologijom, računalima, mobitelima, videoigricama, internetom i nesumnjivo je promijenjen način na koji današnja djeca razmišljaju i obrađuju informacije. Ovo također otvara veliko područje za odgoj i obrazovanje za aktivno, produktivno i kreativno korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije. U digitalnoj eri u kojoj živimo, razvijanje računalnog razmišljanja i usvajanje osnovnih programerskih vještina su preduvjet za stvaranje informiranog i osnaženog digitalnog građanstva. Programiranje, također pomaže učenicima u razvoju analitičkog mišljenja, logičkog zaključivanja, modeliranja, apstrahiranja, rješavanja problema, timskog rada i kreativnosti, što su sve izrazito potrebne vještine u suvremenom društvu. Učenje programiranja je poput učenja stranih jezika, najveći uspjeh se postiže početkom učenja u što ranijoj dobi.

Vrlo je važno istaknuti kako je informatička industrija još uvijek stereotipno muška industrija te je potrebno provoditi programe koji bi motivirali, osnažili i uključili što više djevojčica za programiranje – čime zapravo doprinosimo ekonomskoj i rodnoj ravnopravnosti u demokratskom društvu.

S čim radimo?

Iskustva iz programa provedenih prijašnjih godina su nam pokazala kako postoji veliki interes za učenje programiranja u ranoj dobi, te da su djeca još uvijek samo djeca te najbolje reagiraju na aktivnosti u kojima se mogu izraziti, koristiti maštu i kreativnost, zajednički raditi… Također, za učenje programiranja kod djece u ranijoj dobi korištenje računala i ekrana nam se pokazalo kao veliki distraktor u radu. Stoga smo se odlučili okrenuti inovativnim tehnologijama koje su interaktivne, interdisciplinarne, humane, a opet jednostavne za korištenje, prikladne za učenje osnovne logike programiranja od najranije dobi, te su podjednako privlačne djevojčicama i dječacima.

Shvatili smo ako želimo raditi na popularizaciji programiranja, većem uključivanju djevojčica u STEAM (smanjivanje tzv. „gender gap“) i prilagoditi program djeci nadarenoj za područje STEAM-a moramo odabrati i nabaviti didaktička sredstva (robote) koji su atraktivni, šareni, privlačni djeci, pokrivaju više područja interesa, uključuju maštu, kreativnost, priče, suradnju, a sadržaj se može skalirati i prilagođavat pojedinim korisnicima i grupama. Također htjeli smo hands – on i iskustveno učenje (learning by doing) i to u malim grupama.

Za rad s predškolskom djecom odabrali smo robota Cubetto. Drveni robot Cubetto napravljen je prema načelima Montessori pedagogije. Djeca na iskustven i taktilan način usvajaju osnovne logičke koncepte programiranja. Ujedno se koriste prekrasne, velike i šarene mape s pričama i zadatcima koje djecu potiču na maštanje, kreativno izražavanje i timski rad. Posebnost Cubetto robota je što je izvana napravljen od prirodnog materijala – drva, ima tu humanu, toplu notu, ne koristi se ekran, te se ne piše kod.

Slika 2. Cubetto ro-ot

Djeca ne moraju znati čitati i pisati da bi ga koristila. Prikladan je za učenje algoritamskog načina razmišljanja od predškolske dobi pa na dalje.

Aktivnosti za učenike nižih razreda osnovne škole provodit ćemo koristeći RoboWunderkind robote. Radi se o inovativnom, interaktivnom i interdisciplinarnom edukacijskom sredstvu za rano učenje programiranja i usvajanje STEAM vještina.

RoboWunderkind se sastoji od kocka koje su unaprijed programirane (svaka kocka ima svoju funkciju), a zahvaljujući magnetnom mehanizmu međusobno se spajaju i stvaraju robote različitih karakteristika. Kocke su robusne, čvrste, intuitivne za slaganje. Robot se slaže u par minuta, sadržaj se može skalirati i prilagođavati učenicima različite dobi i predznanja.

Slika 3. RoboWunderkind

Programirati se može pomoću ikonica (za djecu koja još ne znaju čitati), zatim s Blockly, a potom najnapredniji učenici mogu programirati u Phyton programskom jeziku. Također kompatibilni su Lego kockama pa se pomoću Lego kockica roboti mogu personalizirati ili izgraditi nešto novo i kreativno.

RoboWunderkind omogućava učenje koje je interdisciplinarno, cjelovito, ukorak s modernim vremenom,pokriva čitav raspon STEAM vještina i znanja. Djeca s Robownderkindom uče se programiranju, robotici, percepciji 3D prostora, statici, matematici, algoritamskom načinu razmišljanja, logičkom zaključivanju. Radi se hands-on pristupom, učenjem kroz projekte povezane s realnim životnim situacijama. Velika prednost je da se uz sve nabrajano razvijaju i tzv. Soft skills – suradnja, dijeljenje znanja, rješavanje problema, kreativnost, prezentacijske vještine, aktivno slušanje.

Planiramo održati dvije 5-dnevne ljetne škole u kojima bismo okupili učenike nižih razreda koji pokazuju interes i/ili darovitost u STEAM-u. Iz našeg iskustva rada se pokazalo kako djeca, osobito (potencijalno) darovita djeca dobro reagiraju na aktivnosti koje su izvanškolske, u neformalnijem okruženju i u društvu vršnjaka istih ili sličnih interesa. Djeca su više motivirana, rado dolaze, aktivni su, jako napreduju i roditelji nam redovito daju pozitivne povratne reakcije.

Što smo do sada postigli u projektu?

• Upisali smo Modularnu edukaciju za rad s darovitim učenicima u organizaciji udruge Vjetar u Leđa (ukupno 120 sati stručnog usavršavanja) čime ćemo unaprijediti kapacitet udruge za rad s darovitom djecom.
• 41 dijete predškolskog uzrasta (podijeljenih u 7 manjih grupa) iz DV Bajka i DV Sunčana sudjeluje na radionicama programiranja Cubetto robota.
• Uključili smo 12 volonterki – studentica s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (smjerovi – Rani predškolski odgoj i obrazovanje i Učiteljski smjer). Održali smo edukaciju za volontere i studentice, buduće odgojno-obrazovne djelatnice, uspješno sudjeluju uz voditelje na radionicama u direktnom radu s djecom.
• Na stručnim odgojiteljskim vijećima DV Bajka, Zagreb održano je predavanje „STEAM i poticanje računalnog razmišljanja kod djece“. Održana su 3 vijeća i ukupno je sudjelovalo 92 djelatnika DV Bajka.
• Za 10 odgojiteljica i edukacijskih rehabilitatora DV Bajka te 18 odgojiteljica i stručnih suradnica DV Sunčana održali smo edukaciju radioničkog tipa „Primjena Cubetto robota u radu s djecom“.

Slika 4. Edukacija

• Na kraju projekta 2 Cubetto robota ostat će na trajno korištenje vrtićima partnerima. Zahvaljujući prijenosu znanja i vještina odgojiteljice će ga nastaviti koristiti u radu s djecom i prilagoditi odgojno-obrazovnim potrebama u vlastitim skupinama ili dodatnim programima za djecu koja pokazuju interes i potencijalnu nadarenost u STEAM područjima. U DV Bajka odgojiteljice i edukacijske rehabilitatorice Cubetto robota će koristiti i u radu u posebnom programu u koji se uključuju djeca sa sumnjom na razvoj poremećaja i /ili djeca s poremećajima iz autističnog spektra.

Tehnologija u službi očuvanja

i promoviranja kulturne baštine – vukovarski vodotoranj

Sanja Pavlović Šijanović i Davor Šijanović

Sažetak

Učenici vukovarske gimnazije svojim su IoT modelom vukovarskog vodotornja demonstrirali primjenu tehnologije u službi očuvanja i promoviranja kulturne baštine. Projektno orijentirano učenje temeljeno na uporabi suvremenih tehnologija u stvaranju vlastitih tehnoloških rješenja i interdisciplinarnost područja informatike i povijesti, učenicima je donijela izazove i poticaje za proučavanje prošlosti baš kao i razumijevanje sadašnjosti te stjecanje znanja i vještina nužnih za upućeno i aktivno sudjelovanje u modernom društvu. Projekt je osvojio treće mjesto na kreativnom natječaju Junior Engineer Academy.

Ključni pojmovi: IoT tehnologija, kulturna baština, IRIM, vukovarski vodotoranj.

Uvod

Projekt „Tehnologija u službi očuvanja i promoviranja kulturne baštine – vukovarski vodotoranj“ realiziran je u sklopu donacijskog natječaja Instituta za razvoj i inovativnost mladih pod nazivom Junior Engineer Academy sa ciljem na autentičan način čuvati sjećanja na hrabre ljude i ratnu prošlost Grada Heroja jednako kao i odaslati poruku da je Vukovar grad okrenut budućnosti i svima koji u njemu žele živjeti, raditi, stvarati, svima koji žele biti dijelom te budućnosti.

Model vodotoranja u potpunosti je ispisan na 3D pisaču, pri čemu je korištena prozirna/ transparentna nit za ispis. Unutrašnjost je bez ispune što je omogućilo postavljanje LED traka. Led traka postavljena je na kvadratni štapić u dimenziji 10*10 mm pri čemu se na svakoj strani štapića nalazi LED traka sa 10 lampica, što ukupno čini brojku od 40 lampica. LED traka povezana je s Arduino MFR 1000 WiFi koji ima programski kod za 6 različitih modova prikaza osvjetljenja unutar vodotornja. Cijelim sustavom upravlja se pomoću Blynk aplikacije na mobilnom uređaju povezanom na WiFi mrežu pomoću mobilnog routera. Uz Arduino MKR 1000 WiFi i bežični WiFi router, korišten je i Arduino MKR Carrier Bord with Easy C a za izradu cjelokupnog modela vodotornja i njegovog okruženja, ispisano je preko 130 3D dijelova.

Junior Engineer Academy

Na ovogodišnji donacijski natječaj Instituta za razvoj i inovativnost mladih pod nazivom Junior Engineer Academy mogle su se, osim strukovnih škola, po prvi puta prijaviti i gimnazije te je organiziran suradnički tim vukovarske gimnazije sačinjen od učenika 2. razreda prirodoslovno-matematičkog usmjerenja, ujedno i članova eTwinning projekta The green changemakers, u sastavu Blanka Bučko, Lara Šijanović, Fran Hutinec i Hrvoje Sovar te mentora, nastavnika Šijanović Davora i Sanje Pavlović Šijanović. Osnovno je obilježje ovog donacijskog natječaja uspostavljanje i održavanje bliskih kontakata s tvrtkama i sveučilištima koji učenicima omogućuju rani uvid u svijet rada inženjera i kvalificiranih stručnjaka u svim područjima tehnologije i znanosti. Svaka škola u projektu dobila je zadatak prijaviti kreativnu projektnu ideju s temom Očuvanja kulturne baštine pomoću tehnologije koju će realizirati doniranom opremom. Sudjelovanje u kreativnom natječaju bilo je obvezno za sve uključene ustanove u projektu Junior Engineer Academy 2.0. Uvodne aktivnosti obuhvatile su osnovnu i naprednu edukaciju u organizaciji Instituta za razvoj i inovativnost mladih putem online video radionica temeljem kojih su usvojene sve potrebne informacije za izradu praktičnog rješenja vezanog za realizaciju idejnog projekta.

Kombinacija izravnih i virtualnih susreta i aktivnosti kroz igru, učenje i stvaranje, rezultirala je izradom i prikazom modela vukovarskog vodotornja i pripadajućih sadržaja u potpunosti ispisanih na 3D pisaču.

Slika 1. Izrađeni model vukovarskog vodotornja

Vukovarski vodotoranj

Vukovarski vodotoranj izgrađen je u periodu od 1963. do 1968. godine, visine 50.33 metara i kapaciteta rezervoara od 2200 kubnih metara s primarnim ciljem spremanja vode u sklopu vodovodne mreže, te je po završetku svoje gradnje tada pripadao među najveće građevine takve vrste u cijelome svijetu. Danas je jedan od prepoznatljivih simbola Hrvatske i poznat je kao simbol vukovarske obrane, braniteljske hrabrosti te hrvatskog zajedništva. Za obnovu vukovarskog Vodotornja, koji je pogođen s više od 900 projektila i na kojem se nalazi čak 640 vidljivih ratnih rana, sredstva je prikupilo gotovo 7000 donatora sa svih kontinenata, građani Republike Hrvatske te brojni hrvatski gradovi, općine, županije i tvrtke. Učenici i djelatnici Gimnazije Vukovar organizirali su i proveli akciju “Vukovarski Vodotoranj – simbol hrvatskog zajedništva” kojom su prikupili i donirali sredstva za obnovu vodotornja. Vukovarski je vodotoranj 30. listopada 2020. otvoren za javnost nakon trogodišnje konzervacije i obnove.

Projekt vukovarskih gimnazijalaca „Tehnologija u službi očuvanja i promoviranja kulturne baštine – vukovarski vodotoranj“ uključivao je izradu idejnog rješenja, rezanje i sastavljanje drvenih dijelova makete, 3D ispis, programiranje i povezivanje s Blynk aplikacijom te fino podešavanje i pripremu za prezentaciju.

Slika 2. Glavna platforma u izradi

Osnova za sastavljanje modela je šperploča bukve debljine 4 mm i dijelovi ispisani na 3D pisaču.

Slika 3. Dijelovi korišteni u projektu ispisani na 3D pisaču

Model je izrađen iz dva dijela, oba od šperploče 4mm – donja baza dimenzija je 580 x 480 mm, dok je gornja baza 420 x 310 mm. Glavna nosiva platforma vodotornja kružnog je oblika i promjera je 300 mm. Spajanje i čvrstoća drvenih dijelova postignuta je ljepilom i pneumatskom klamericom. Na poziciji gornje plohe nosivog dijela (baze) postavljena je staza u obliku dekorativnog kamena i umjetna trava  dok su na poziciji glavne platforme postavljeni svi funkcionalni dijelovi, ograda i umjetna trava.

Slika 4. Staza od dekorativnog kamena i umjetne trave  Slika 5. Umjetna trava

Osim sastavljanja nosivih dijelova izvodili su se radovi lemljenja svih potrebnih spojeva spojnih žica, otpornika i kondenzatora.

Slika 6. Postavljanje elektroničkih komponenti

Programiranje Arduina i povezivanje elektroničkih komponenti bio je zahtjevan zadatak. Poseban problem bio je povezati Arduino na Wi-Fi mrežu te pokrenuti upravljanje osvjetljenjem vodotornja koristeći aplikaciju Blynk. Korišten je Arduino softver otvorenog koda (IDE) koji omogućava olakšano pisanje koda a ujedno se može koristiti s bilo kojom Arduino pločicom. Arduino Integrated Development Environment (IDE) je softver koji sadrži uređivač teksta za pisanje koda, područje za poruke, tekstualnu konzolu, alatnu traku s gumbima za uobičajene funkcije i izbornik s funkcijama.

Slika 7. Softver Arduino IDE

Koristeći Blynk platformu napravljena je aplikacija za pokretanje 6 različitih modula osvjetljenja. Za mobilnu aplikaciju Blynk korišten je račun dobiven od IRIMa. Drag and drop sistemom odabran je gumb, podešena funkciju, izgled, ime gumba, način rada, boja, tekst na gumbu te virtualni pin s kojim je gumb povezan kao i moguća stanja gumba. Preuzeta je dodatna knjižnica za povezivanje s WiFi mrežom. Serial.begin(9600) ostvaruje serijsku komunikaciju, pri čemu se vrijednost 9600 odnosi se na brzinu prijenosa veze i brzinu slanja podataka a putem naredbe Blynk.begin(auth,ssid,pass) ostvaruje se povezivanje na Blynk Cloud koristeći WiFi mrežu. Blynk.run() naredba održava vezu, slanje i primanje podataka.

Slika 8. Blynk i povezivanje na Wi-Fi mrežu mobilnog Interneta

Izrađeni model vukovarskog vodotornja predstavlja spoj ponosne prošlosti i perspektivne budućnosti koji čuva kulturnu baštinu i jača osjećaj identiteta dok istovremen promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost.

Slika 9. Shema spajanja Adafruit Neopixel LED strip

Zaključak

U projektu Junior Engineer Academy 2.0 sudjelovalo je 25 srednjih škola iz Republike Hrvatske koje su ukupno prijavile 29 projekata a projekt Vukovarski vodotoranj osvojio je izvrsno treće mjesto.

Slika 10. Izgled osvjetljenog Vodotornja

Vukovarski gimnazijalci svojim radom i znanjem trude se doprinijeti podizanju kvalitete života mladih na području grada Vukovara a kroz brojne projektne suradnje kontinuirano se uključuju u procese izgradnje bolje, zelenije, uključivanje i digitalnije budućnosti. Projektna je aktivnost učenicima omogućila porast razine samopouzdanja u vlastite snage kao i pronalaženje vlastitih odgovora i rješenja za aktualne društvene probleme i izazove. Cjelokupnu realizaciju praktičnog STEM projekta podijelili su sa svojim vršnjacima u sklopu međunarodnog eTwinning projekta a zahvaljujući projektno orijentiranom učenju i interdisciplinarnosti, projektna je aktivnost potaknula interes sudionika projekta za upoznavanjem grada Vukovara i Republike Hrvatske. Kao takva, ne samo da je doprinijela razvoju vještina u području najbrže rastuće internetske tehnologije današnjice već i razumijevanju sadašnjosti te stjecanju znanja za upućeno i aktivno sudjelovanje u društvu kao građana lokalne zajednice, Hrvatske, Europe i svijeta.( Poveznica na video uradak učenika – predstavljanje projekta Vukovarski vodotoranj – kulturna baština Republike Hrvatske https://vimeo.com/721960858 i eng. verzija https://vimeo.com/727743905 )

Literatura

1. Vukovarski vodotoranj – simbol hrvatskog zajedništva, dostupno na mrežnoj stranici https://vukovarskivodotoranj.hr/en/vukovar-water-tower/

Tradicionalni slovenski doručak 2021

Tina Rezar

Projekt Tradicionalni slovenski doručak prvi je put zaživio 18. studenog 2011. godine. U desetljeću postojanja, taj se dan prilično dobro uklopio u radni ritam planiranja školskih aktivnosti u studenom. U svih deset godina trajanja projekta Tradicionalni slovenski doručak po cijeloj je Sloveniji bilo posluženo između 2,5 i 3 milijuna doručaka. Ove je godine projekt održan pod sloganom „Doručak s voćem – super dan!“.

Ključne riječi: doručak, kruh, maslac, med, jabuka, mlijeko.

Uvod

Ove godine održan je već 11. tradicionalni slovenski doručak u slovenskim vrtićima, osnovnim školama, ustanovama za odgoj i obrazovanje mladih s posebnim potrebama te drugim ustanovama odnosno javnim zavodima. To je dan kada obilježavamo dan slovenske hrane u skoro 1000 ustanova. I ove godine, po običaju, tradicionalni slovenski doručak održan je trećeg petka u studenom., 19. 11. 2021.

Slika 1. Stolnjak za doručak u bilježnici

Središnji dio

Na taj dan u kuhinjama škola i vrtića za doručak se pripremaju i poslužuju namirnice poput meda, maslaca, mlijeka, crnog kruha i jabuka, a sam projekt potiče učenike, učitelje, roditelje i ostale uključene da tokom cijele godine upotrebljavaju lokalne namirnice i kupuju lokalne proizvode na najbližem seoskom gospodarstvu, odnosno kod najbližeg proizvođača ili zadruge.

Tradicionalni slovenski doručak za našu je djecu poseban „praznik“, jer se za njega pripremamo različitim događajima i aktivnostima, a sam doživljaj doručka nadograđujemo obrazovanjem o značaju lokalne hrane i zdravog načina prehrane. Popratne aktivnosti uključuju i posjete lokalnih pčelara.

U našem smo si razredu ove godine uzeli vremena, kako bi saznali na koji način dolazimo do živežnih namirnica tradicionalnog slovenskog doručka te tko je sve uključen u proces njihove proizvodnje.

Najprije smo se uhvatili učenja o pripremi kruha, kojega najčešće jedemo i kod ostalih doručaka, a ne samo pri tradicionalnom. Pročitali smo pjesmu Vide Brest Pjesmica o kruhu.

PJESMICA O KRUHU

(Vida Brest)
Mamica bi krušić pekla,
ali brašna nema.
Teci, teci, mlinu reci,
žita neka samelje.
„Rado bih ti mlio žito“,
promrmljao je mlin.
Teci, teci, njivi reci,
nek’ pšenice da!
Pšenicu bi njiva dala,
ali zrela nije.
Teci, teci, suncu reci,
neka ju sazrije!
Na suncu žito sazrijelo,
mlin ga samlio,
evo krušić,
dobri krušić
iz peći zamirisao.

Tako smo počeli razmišljati, da je za kruh najprije potreban rad seljaka, koji pripremi polje, njivu, kako bi mogao posijati pšenicu. Kada je posijana, moramo brinuti za navodnjavanje i obrađivanje polja. Veliku ulogu imaju sunce i toplina, koji se pobrinu za to da žito proklije i raste. Da žito izraste do zrele biljke, potrebno je dosta vremena i rada, jer pšenica, iz koje najčešće radimo kruh, od sjetve (na jesen, oko listopada) do žetve (u srpnju ili kolovozu) treba između 9 i 10 mjeseci. Kada žito sazrije, seljaci ga požanju. Kada ga požanju, izdvoje zrna. Kada su zrna očišćena, postaju primjerena za preradu, odnosno mljevenje. Zrnje možemo odnijeti u mlin, gdje ga možemo samljeti i tako dobiti brašno.

Upoznali samo jedan poseban mlin, Mlin na Muri, kojemu rijeka Mura pokreće mlinsko kolo i tako melje žito u brašno. Tako smo upoznali zanimanje mlinara, koji radi u mlinu i nadzire nastanak brašna iz zrnja. Koristeći se kućanskim mlincem za žito, zrnje smo samljeli u brašno, što je bilo jako zanimljivo iskustvo. Zaključili smo da poznajemo puno različitih vrsta kruha: pšenični, heljdin, kukuruzni, kamutov, zobeni, pirov, punozrnati, ječmeni, itd. Za različite vrste kruha potrebne su različite vrste žitarica. Neke od tih vrsta smo pogledali (pšenica, heljda, kukuruz…) i zaključili kako je njihovo zrnje različitih oblika, veličine i boja.

Kada smo došli do brašna, zaključili smo da, iako imamo brašno, još uvijek nemamo kruh. Za pečenje kruha trebamo još sastojaka. Učenici su roditelje doma pitali za recepte za kruh i na taj smo način skupa zaključili, kako uz brašno trebamo još kvasac, malo soli, malo šećera, žlicu ulja i mlaku vodu. Iz tih sastojaka dobijemo tijesto. U školi smo napravili tijesto i pri tom ustanovili da to uopće nije jednostavno i da se mogu pojaviti teškoće. Neki su učenici prvi puta vidjeli, da tijesto moramo pustiti da se diže. Kruh smo ispekli u školskoj kuhinji. Na ovaj smo naći upoznali zanimanje pekara, koji radi tijesto i peče kruh koji kupujemo u trgovini.

Djeca mlijeko poznaju, jer ga piju još od rođenja. Razgovarali samo i osvježili znanje o mlijeku. Većinu mlijeka dobivamo od krava, a poznajemo još i kozje mlijeko. Tako smo saznali da na seoskim domaćinstvima na kojima proizvode mlijeko, prevladavaju krave. Seoska domaćinstva mlijeko predaju u mljekare na preradu,a tamo se može proizvesti trajno mlijeko, koje ima dulji rok trajanja, te ostali mliječni proizvodi poput jogurta, vrhnja i sira. Razgovor je tekao glatko jer su djeci mlijeko i mliječni proizvodi poznati. Mlijeko rado pijemo za doručak, večeru ili užinu, a ponekad s užitkom popijemo i kakao.

Za maslac smo zaključili da je mliječni proizvod, jer ga u trgovini nalazimo u hladnjacima, dok domaći maslac možemo kupiti i na kakvom seoskom domaćinstvu. Upoznali smo drvenu posudu, pinju, koju su nekada upotrebljavali na alpskim pašnjacima za izradu maslaca. S učenicima smo u školi pokušali napraviti maslac. Upotrijebili smo slatko vrhnje i mikser. Kada se maslac stvrdnuo, odlili smo nastalu tekućinu i dolili malo hladne vode, kako bi maslac postao maziv.

Na maslac namažemo med. Razgovor o medu uključivao je i razgovor o pčelama, koje proizvode med iz cvjetnog nektara. Govorili smo o tome kako poznajemo različite vrste meda: med od kestena, cvjetni med, šumski med, med od lipe, akacije, heljde, smreke, od borovih iglica, kadulje, i dr. Pogledali smo nekoliko različitih vrsta meda, koje smo razlikovali ponajprije po boji.

Saznali smo da se s pčelama i medom bave pčelari, koje svrstavamo u stočare. Utemeljitelj pčelarstva u Sloveniji je Anton Janša, koji je radio kao prvi učitelj pčelarstva na carskom dvoru, nakon što je 1769. godine carica Marija Terezija utemeljila školu pčelarstva. Pčelar ima mnogo posla tijekom cijele godine. Među pčeline proizvode ubrajamo med, pelud, propolis, matičnu mliječ, pčelinji vosak i pčelinji otrov.

20. svibnja obilježavamo svjetski dan pčela.Taj je datum Slovenija, u ime Pčelarskog saveza Slovenije, predložila Ujedinjenim narodima (postupak je vodilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i prehrane Republike Slovenije u prosincu 2017.). Tako smo 20. svibnja 2018. godine obilježili prvi svjetski dan pčela,. 20. svibnja 1734. godine rođen je Anton Janša, prvak modernog pčelarstva.

Slovenija ima svoju, autohtonu vrstu pčela, koju nazivamo kranjska pčela, odnosno kranjska sivka ili kranjica. Pogledali smo njene košnice, te smo na satu likovnog odgoja slikali kombiniranom tehnikom na temu košnice s pčelama.

Slika 2. Izložba razrednih košnica

Na kraju smo pričali o jabukama. Jabuke rastu na stablima jabuka, koja po zimi miruju, što znači da su grane gole, bez listova. Na proljeće stablo počne listati i jabuka procvjeta. Cvjetovi su nježne bijelo-ružičaste boje. Ako su cvjetovi oprašeni, tijekom ljeta iz njih narastu plodovi. Na jesen beremo zrele plodove, stavimo ih u drvene sanduke i spremimo ih za zimnicu. Gledali smo branje jabuka. Zaključili smo da i kod jabuka razlikujemo više vrsta: bonita, fuji, gala, topaz, ajdared, elstar, zlatni delišes i granny smith.

Izreka: „Jedna jabuka na dan tjera doktora iz kuće van.“ dala nam je misliti kako je jabuka jako zdrava, puna vitamina, jača naše zdravlje i otpornost. Zaključili smo da jabuka treba cijelu godinu kako bi dovoljno narasla da je možemo pojesti. Uz razgovor smo stvarali i likovno. Napravili smo jabuku pomoću kolaž papira i tehnike trganja.

Slika 3. Jabuke

Zaključak

Zajedno s učenicima smo zaključili da je za jedan doručak, u našem slučaju tradicionalni slovenski doručak, potrebno puno sirovina, ljudi i vremena da bi na stolu mogli poslužiti cijeli obrok. Nadam se, da će učenicima u sjećanju ostati tjedan prepoznavanja i predstavljanja rada koji je potreban kako bi došli do hrane, kao i to da do hrane ne dolazimo pretjeranom lakoćom i jednostavnošću.

Glavni cilj dana slovenske hrane smo postigli, jer smo dodatnu pozornost namijenili hrani proizvedenoj u Sloveniji. Ove godine obilježavamo međunarodnu godinu voća i povrća, zato je ovogodišnja inicijativa usmjerena ka uključivanju domaćeg sezonskog voća i povrća, uz ostale namirnice, na naše stolove tijekom cijele godine.

Literatura

1. http://uganke1.blogspot.com/2013/05/pesmica-o-kruhu-3.html (5. 11. 2021)
2. Tradicionalni slovenski zajtrk (nasasuperhrana.si) (1. 12. 2021)
3. Anton Janša – Wikipedija, prosta enciklopedija (wikipedia.org) (1. 12. 2021)
4. Svetovni dan čebel – Wikipedija, prosta enciklopedija (wikipedia.org) (1. 12. 2021)
5. Med – Wikipedija, prosta enciklopedija (wikipedia.org) (1. 12. 2021)
6. Jabolko – Wikipedija, prosta enciklopedija (wikipedia.org) (1. 12. 2021)

Biologija glazbe

Slavica Gilić i  Dijana Šutak

Sažetak

U OŠ Žuti brijeg tijekom protekle školske godine provele smo projekt pod nazivom Biologija glazbe.

Projekt je fokusiran na utvrđivanje fizioloških pokazatelja tijekom slušanja glasne, agresivne glazbe (tzv. psihodelične glazbe) mjerenjem krvnog tlaka i pulsa učenika, te na anketno ispitivanje učenika o njihovoj percepciji konzumiranja glazbe. Istraživanje je provedeno kao izborna aktivnost za učenike od petog do osmog razreda, a uključilo se ukupno 80 učenika.

Ovim smo istraživanjem došli do vrlo zanimljivih podataka vezanih za vrijednosti tlaka dobivenih kod učenika i prije slušanja zadane glazbe, a osobito nakon slušanja.

Zaključak je da je ista glazba dovela do potpuno različitih fizioloških i psiholoških reakcija kod učenika što im je pomoglo da bolje upoznaju sebe i nesvjesni fiziološki odgovor tijela na određenu glazbu. Pokazatelji ukazuju na niski krvni tlak kod učenika ovog uzrasta prije slušanja zadane glazbe, a koja je još dodatno spustila tlak nekim učenicima. Zabilježili smo i reakcije razilaženja ili približavanja gornjeg i donjeg krvnog tlaka. Nekim učenicima je reakcija bila vidljiva u značajnom skoku ili padu srčanog pulsa što može ukazivati na povećani psiho-motorni nemir. Svaki organizam u određenom vremenu različito reagira na isti glazbeni podražaj.

Ključne riječi: glazba, utjecaj glazbe, krvni tlak, puls.

Uvod

Glazba u nastavi Glazbene kulture je sredstvo upoznavanja sebe kao pojedinca, ali i zajednice u kojoj učenik živi. Naučeni smo da je glazba zabava, ali ona je i snažno sredstvo za postizanje specifičnih ciljeva čime se bave muzikoterapija, psihologija glazbe i sociologija glazbe.

Muzikoterapija je zdravstvena profesija koja se bavi utjecajem glazbe i glazbenih strategija u terapijske svrhe. Nova stremljenja struke predmeta Glazbene kulture u svijetu idu u smjeru korištenja elemenata muzikoterapije s ciljem omogućavanja učenicima boljeg upoznavanja sebe i svoje okoline posredstvom glazbe. Kako u našoj školi glazbenu kulturu predaje profesorica koja je i muzikoterapeut po struci, povezali smo ta dva vrlo srodna područja, s biologijom u ovaj zanimljiv i inovativan međupredmetni projekt. Projekt su provodile učiteljice glazbene kulture i biologije te školska psihologinja uz podršku ravnatelja.

Učenici ove i svih drugih generacija provode puno vremena slušajući glazbu i ona zauzima važno mjesto u njihovom životu te za nju svaki dan odvajaju dosta vremena. Obzirom na količinu konzumiranja glazbe ona značajno utječe na njihov psiho-fizički rast i razvoj, a da oni toga nisu svjesni. Zato smo proveli ovo istraživanje kako bismo učenicima zorno prikazali utjecaj glazbe na njihovu fiziologiju i na njihovo psihološko funkcioniranje.

Glazba koju učenici slušaju na satu glazbene kulture nije glazba koju oni slušaju u slobodno vrijeme i zato često ne pokazuju interes za nastavne sadržaje. Ovakav projekt uključuje popularnu glazbu, snažne energije i ritma koja im se većinom sviđa, te metodički polazi od učenika, a ne od analize glazbe, čime dobivamo aktivno uključivanje svih sudionika nastave bez etiketiranja prilagođavanjem programa i učimo ih neke životno korisne činjenice o njima samima.

Tijekom ovoga projekta s učenicima je obrađena tema slušanja glazbe uz pomoć slušalica te im je pojašnjeno da su preblizu bubne opne koja se može oštetiti neopreznim korištenjem dubokih slušalica. Pored toga kontinuirano glasno slušanje glazbe pomiče prag čujnosti te će trebati glasniji podražaj kako bismo mogli čuti. Ovo se u starosti prirodno događa, ali se korištenjem slušalica može i prije dogoditi. Razgovarali smo o slušnom stresu koji potencira hiperprodukciju adrenalina, što također može imati utjecaja na njihovo psiho-fizičko zdravlje.

Krvni tlak je lekcija u okviru predmeta Biologija u sedmom (7.) razredu, koju su učenici ovoga puta povezali s glazbom – sadržajem koji vole i tako na multidisciplinaran način naučili i teorijski aspekt ove lekcija, ali i nešto o svom osobnom krvnom tlaku i pulsu tijekom slušanja glazbe kao i o tome koliko su međusobno različiti fiziološki. Ove fiziološke razlike mogu značajno utjecati i na njihovo općenito funkcioniranje, pa je ovo aktivnost koja promiče toleranciju različitosti.

U našem istraživanju koristili smo digitalne tlakomjere (za zapešće i za nadlakticu) čija je točnost bila prethodno provjerena u ljekarnama. Mjerili smo dvije vrijednosti tlaka:

• gornju (sistolička) vrijednost tlaka i
• donju (dijastolička) vrijednost tlaka.

Sistolička vrijednost tlaka je viša vrijednost tlaka koja nastaje izbacivanjem krvi iz srca što nazivamo sistola (stezanje). Dijastolička vrijednost tlaka je niža vrijednost tlaka koja nastaje ulijevanjem krvi u srce što nazivamo dijastola. Prosječna vrijednost krvnog tlaka iznosi 120/80 mmHg, ali kod učenika ove dobi u okvire normalnog krvnog tlaka spadaju vrijednosti 90/ 60mmHg do 130/90 mmHg.

Krvni tlak je promjenjiv i zato smo vrednovali i prikazali samo značajno veća odstupanja od navedenih okvira normalnog krvnog tlaka i pulsa. Zanimljive su vrijednosti krvnog tlaka kod učenika prije slušanja zadane skladbe što dosta govori o različitim životnim čimbenicima te prehrambenim i drugim navikama.

Brzina rada srca pod utjecajem je živčanog sustava te ovisi o energetskim potrebama organizma. U stanju mirovanja brzina rada srca iznosi prosječno 60 – 80 otkucaja u minuti. Puls označavamo kao broj otkucaja srca u minuti.

Slika 1. Građa srca čovjeka           Slika 2. Digitalni tlakomjer

Opći podaci istraživanja

Zadaci ovoga rada su:

1. Istražiti kako slušanje zadane glazbe utječe na promjenu krvnog tlaka kod učenika
2. Istražiti kako slušanje zadane glazbe utječe na promjenu pulsa kod učenika
3. Osvijestiti učenicima vrstu i načine slušanja glazbe (putem ankete)

Ciljevi projekta su:

1. Prevencija štetnih utjecaja glazbe
2. Razumijevanje funkcioniranja tijela tijekom doživljavanja glazbe
3. Poticanje selektivnosti kod izbora i načina slušanja glazbe
4. Pobuditi veći interes za brigu i praćenje tjelesnih senzacija i signala
5. Percepcija fizioloških i drugih razlika među učenicima s ciljem veće tolerancije različitosti.

Početne pretpostavke:

1. Kod većine učenika vrijednosti tlaka će se neznatno promijeniti (do 5mmHg)
2. Kod pojedinih učenika vrijednosti tlaka će porasti (10 i više mmHg)
3. Kod pojedinih učenika vrijednosti tlaka će se smanjiti (10 i više mmHg)
4. Kod pojedinih učenika vrijednost pulsa će se značajnije povećati ili smanjiti

Plan provođenja projekta

Projekt je obuhvatio teorijski i praktični dio te obradu dobivenih podataka. Plan provođenja projekt prikazan je u tablici 1.

Ispitanici

Projekt je izborna aktivnost te se od 305 učenika OŠ Žuti brijeg, od petog do osmog razreda, u projekt uključilo 80 učenika, što je u postotku 26,8% učenika. Mjerenja su vršena tijekom jutarnje smjene, a neki učenici su sami doma mjerili tlak te nam poslali dobivene vrijednosti.

Proces dobivanja rezultata

Prije mjerenja krvnog tlaka i pulsa učenicima su dane upute vezano za proces:

a. Prije slušanja zadane glazbe mjerit ćemo krvni tlak i puls .
b. Ukoliko se ne osjećaju dobro ili spremno ne moraju sudjelovati u projektu.
c. Mjerenja ćemo obavljati na goloj nadlaktici dok sjede uspravno.
d. Tijekom mjerenja krvnog tlaka ne pomičite se i ne govorite.
e. Nakon upisanih početnih vrijednosti slušati ćete 15 min. zadane pjesme vrlo glasno.
f. Pred kraj zadnje pjesme ponovno ćemo izmjeriti vrijednosti krvnog tlaka i plus te ih pribilježiti.
g. Nakon toga učenici popunjavaju anketu, koja je anonimna.

Slika 3. Upute za mjerenje krvnog tlaka (preuzeto s www.veroval.info)

Učenicima je dodatno pojašnjeno mjerenje tlaka i pulsa:

1. Postaviti manšetu oko nadlaktice, ne prejako, toliko da se ispod nje može staviti vršak prsta. Osigurati da je donji rub manšete 2,5 cm iznad lakatne jame.
2. Uključiti uređaj.
3. Manšeta će se početi napuhavati nakon pritiska na odgovarajuću tipku. Nakon što je manšeta napuhana, automatski mehanizam će polako smanjivati pritisak.
4. Kako se manšeta se polagano prazni, promatrati ekran i očitati vrijednosti tlaka. Na ekranu se na kraju mjerenja ispisuju obje vrijednosti i sistolički i dijastolički tlak.
5. Zapisati izmjerene vrijednosti, prvo sistolički, a potom dijastolički tlak. (npr. 120/80)
6. Zapisati vrijednosti izmjerenog pulsa.

Učenici su slušali tri skladbe benda Project 86.

1. Project 86 – Fall Goliath (s promjenama tempa i intenziteta glazbe)
2. Project 86 – Evil
3. Project 86 – Spy Hunter

Project 86 je američki bend s rock/post-hardcore/alternativnim stilom glazbe. Tekstovi su poticaj za prepoznavanje i rad na negativnostima kod sebe i u društvu. Pjevaju karakterističnim vičućim vokalom uz izrazito energičnu i ritmičnu glazbu. (https://www.project86.com/home).

Slika 4. Mjerenje tlaka tlakomjerom       Slika 5. Mjerenje tlaka tlakomjerom za za nadlakticu zapešće

Rezultati prije slušanja zadane glazbe

Normalne vrijednosti tlaka kod adolescenata su od 90/6O mmHg do 130/90mmHg(podaci dobiveni od strane obiteljskog liječnika).

Gornji tlak izlazi iz okvira normalnog (90 – 130mmHg) kod 19 učenika (23%): 12 učenika ima vrijednosti veće od 130mmHg i 7 učenika manje od 90mmHg.

Donji tlak izlazi iz okvira normalnog (60-90mmHg) kod 18 učenika (21,95%): 3 učenika ima vrijednosti više od 90mmHg, a 15 učenika manje od 60mmHg.

Puls izlazi iz okvira normalnih vrijednosti (60-80 otkucaja/min.) kod 23 učenika (28%).

ZAKLJUČAK: Prije istraživanja 17 učenika ima niski tlak, a 12 ih ima visoki tlak, što može značajno utjecati na njihovu sposobnost praćenja nastave. Mogući su simptomi kao što su vrtoglavica, mučnina, slabost, omaglica i sl. Nakon razgovora sa ravnateljem o ovim podacima nabavili smo školske tlakomjere koji su dostupni u slučaju potrebe.

Slika 6. Vrijednosti sistoličkog tlaka kod učenika PRIJE procesa slušanja

Slika 7. Vrijednosti dijastoličkog tlaka kod učenika PRIJE procesa slušanja

Rezultati dobiveni nakon slušanja glazbe

Tlak se kod 7 učenika spustio nakon slušanja glazbe za više od 20mmHg (za 58, 60, 43mmHg).

Kod 2 učenika tlak se povisio za 31 i 67mmHg, a prije slušanja je bio u granicama normale.

Dakle, kod 3% učenika glazba je izazvala značajno veliki pad ili skok tlaka, a da učenici nisu verbalno potvrdili bilo kakvu nelagodu ili promjenu, dapače većini je ova glazba odgovarala.

Gornji tlak se promijenio za više od 10mmHg kod 22 učenika (7,21%), a donji kod 19 učenika (6,22%). Kod 8 učenika tlak se približio ili udaljio, što također nije dobro (2,62%).

Manjem broju učenika je tlak ostao isti, ali se kod takvih puls promijenio.

Puls je porastao kod 8 učenika preko 20 otkucaja u minuti (2,62%), što može ukazivati na psiho-motorni nemir izazvan glazbom. To smo pojasnili učenicima jer kod samostalnog slušanja ovaj podatak prođe neopaženo.

Dakle, kako smo i pretpostavili kod 5% učenika je došlo do velikih promjena vrijednosti tlaka i/ili pulsa a kod 16,05% učenika je vrijednost tlaka promijenjena za više od 10mmHg.

Zanimljivi primjeri pojedinih učenika:

• L.R. tlak 106/61mmHg, puls 92 (prije), te tlak 173/124mmHg, puls 96 (poslije slušanja) promjena za 67/63.
• J.M. tlak 185/103mmHg, puls 61 (prije) te tlak 127/84mmHg (poslije slušanja) što je promjena od 58/19.

Rezultati koje smo dobili svakako ne pokazuju pravo stanje jer je samo 15 minuta slušanja glazbe daleko od stvarnih vremenskih odrednica dnevnog slušanja glazbe učenika, što smo doznali u anketi. Dakle ako su ovakvi rezultati nakon samo 15min. kakve bismo rezultate mogli dobiti nakon njihovog uobičajenog dnevnog slušanja glazbe koje u prosjeku iznosi oko jedan sat.. Glazba koju su slušali tijekom projekta odgovara glazbi koju oni slušaju u slobodno vrijeme po ritmu, tempu, dinamici i načinu izvođenja tako da tu ne bi bilo značajnih razlika u dobivenim rezultatima. Zaključujemo da slušanjem glasne i vrlo ritmične glazbe možemo svakodnevno mijenjati i varirati broj otkucaja srca i krvni tlak i tako pomjerati prirodne vrijednosti koje imamo.

Rezultati provedene ankete (Anketa u prilogu)

Nakon slušanja učenici su popunili anketu i odgovorili na pitanja o tome kako slušaju glazbu. U nekim pitanjima su bili ponuđeni odgovori a u nekima su sami dopunjavali odgovore.

1. Koju vrstu glazbe slušaš u slobodno vrijeme?

Slika 8. Vrsta glazbe koju učenici slušaju

2. Koliko vremena provodiš slušajući glazbu tijekom jednog dana? (s mobitela, CD playera, TV-a, igranja igrica, slušanja radija…)

Slika 9. Vrijeme koje učenici provode slušajući glazbu tijekom jednog dana

3. Na koji način slušaš glazbu?

Slika 10. Način na koji učenici slušaju glazbu

4. Kakvog je karaktera glazba koja ti najviše odgovara?

Slika 11. Karakter glazbe koju slučaju učenici

5. Koliko glasno slušaš glazbu?

Slika 12. Glasnoća pri kojoj učenici slušaju glazbu

6. Kakvo raspoloženje pobuđuje glazba koju slušaš?

Slika 13. Prisutno raspoloženje kod učenika tijekom slušanje glazbe

7. Koristiš li slušalice koje idu dublje u uho?

Slika 14. Koriste li učenici slušalice koje idu dublje u uho

8. Jesi li ikada doživio/doživjela lagano zujanje u ušima ili „gluhoću” nakon boravka u prostoriji s glasnom glazbom?

Slika 15. Doživljaj zujanja ili gluhoće tijekom slušanja glazbe

9. Koristiš li slušalice u prometu (šetnja, vožnja biciklom…)?

Slika 16. Koriste li učenici slušalice u prometu

10. Upozorava li te okolina na glasnoću glazbe koju slušaš?

Slika 17. Upozorava li okolina učenike na glasnoću slušanja glazbe

Mogući nedostaci istraživanja

Učenici odgovaraju uvjetovano pretpostavljenim ‘‘očekivanjima profesora’‘ iako je anketa anonimna, vjerujemo da ih puno više sluša narodnu glazbu ali kada se o tome govori ne ističu to. Postoji mogućnost da učenici ne razlikuju glazbene stilove obzirom na fuzije glazbenih stilova koje su danas prisutne u glazbi koju oni slušaju.

Izbor glazbe je uvjetovan onim što se sluša kod kuće i što ”svi u razredu slušaju”.

Kažu da najviše njih sluša pop i rock, koji su najviše medijski prisutni pa su moguće i time uvjetovani kod davanja odgovora.

Trebali smo u pitanjima definirati odnosi li se slušanje glazbe na pozadinsko ili aktivno slušanje.

Zaključak

Psihološke i fiziološke promjene tijekom slušanja glazbe ostaju nezamijećene jer smo ih navikli ignorirati. Poznato je da glazba nakon nekog vremena umara, no često toga nismo svjesni. Zato smo u ovom projektu učenicima skrenuli pozornost na takve činjenice vezane za fiziološke signale koje tijelo šalje.

60,3% ispitanika sluša glazbu dominantno na slušalice koje su danas modni detalj jer se imitira izgled DJ-a, a pri tome ne razmišlja o mogućim štetnim učincima istoga, a osobito u prometu.

49,2% učenika je izjavilo da glazba kod njih provocira veselo raspoloženje, a 48% učenika glazbom kod sebe provocira agresivno ili depresivno raspoloženje. Poznato je da glazbom kod sebe podržavamo svoje dominantno raspoloženje pa je alarmantan broj učenika koji svjesno podržavaju svoje negativno raspoloženje glazbom. Ono se slušanjem produbljuje i dobiva kontinuitet.

Često slušanje glazbe na slušalice je znak potrebe za isključivanjem svijeta i isključivanjem sebe iz svijeta. Time glazba gubi svoju prvotnu – socijalnu – dimenziju i u razredima imamo sve više ”providne” i asocijalne djece . Ova je generacija učenika zbog pandemije ionako zakinuta za koncerte i druga okupljanja te bi barem put do škole mogao biti socijalna aktivnost.

Dosta učenika ima niski ili visoki krvni tlak u jutarnjim satima tijekom nastave, što je također samim učenicima bila novost obzirom da većina njih nije do sada mjerila tlak. Ovo je vrijedan podatak za učenike kako bi mogli prevenirati eventualne simptome.

Utjecaj glasne i agresivne glazbe na slušatelje je potpuno individualan i ne podudara se sa osjećajem ugode ili nelagode.

Kod nekoliko učenika ovakva vrsta glazbe, ovoga puta je pozitivno utjecala na tlak tj. povisila ga onima koji imaju nizak tlak i obrnuto. To ne znači da svaka druga glazba u neko drugo vrijeme to isto čini.

Kada smo učenicima prikazali njihove rezultate i pojasnili vidjeli smo veliku zainteresiranost, pozitivne komentare i želju za više ovakvih korisnih sadržaja.

Ovakvi nastavni sadržaji uključuje sve učenike na jednak način (inkluzivni sadržaj) i pomaže im da spoznaju i prihvate fiziološke i druge razlike među sobom.

Ovo je vrlo sugestibilan način koji potiče učenike da vode računa o izboru i načinu slušanja glazbe te o fiziološkim senzacijama koje ono provocira.

Nastavak projekta

U razgovoru sa odjelom za ispitivanje sluha u jednoj gradskoj bolnici naišli smo na interes otorinolaringologa koji je prihvatio suradnju vezanu za detaljna istraživanja sluha neposredno nakon uobičajenih sat vremena slušanja i gledanja njihove glazbe.

Radujemo se toj suradnji i jedva čekamo nove rezultate.

Želja nam je javiti se na natječaj koji potiče istraživanje novih obrazovnih sadržaja, kako bismo razvili cijeli proces. U nastavku ćemo raditi isto istraživanje sa umirujućom glazbom.

Želja nam je iskustveni i zorni prikaz utjecaja glazbe na slušatelje.

Literatura

1. Begić V., Bastić. M., Madaj Prpić J., Bakarić A. 2019. Biologija 7, Alfa
2. Daniel J. Levitin: This is Your brain on Music, Penguin Group – USA 2007
3. A.C. Lehmann, J. A. Sloboda, R.H. Woody: Psichology for musicians, NY 2007.
4. www.veroval.info

___________________________________________________________________

Prilog 1. Anketa o slušanju glazbe za učenike

Zaokruži jedan odgovor.

1. Koju vrstu glazbe slušaš u slobodno vrijeme?

a. klasičnu b. filmsku c. pop/rock d. rap e. turbo-folk

2. Koliko vremena provodiš slušajući glazbu tijekom jednog dana?
(s mobitela, CD playera, TV-a, igranja igrica, slušanja radija…)

a. 0-30 min b. 30 min – 1h c. 1h – 2 h d. 2h i više

3. Na koji način slušaš glazbu?

a. preko zvučnika b. preko slušalica c. podjednako preko zvučnika i slušalica

4. Kakvog je karaktera glazba koja ti najviše odgovara?

a. sjetna/spora b. vesela/plesna c. agresivna d. depresivna

5. Koliko glasno slušaš glazbu?

a. glasno b. umjereno c. tiho

6. Kakvo raspoloženje pobuđuje glazba koju slušaš? Zapiši svoj odgovor.

7. Koristiš li slušalice koje idu dublje u uho?

a. da b. ne

8. Jesi li ikada doživio/doživjela lagano zujanje u ušima ili „gluhoću” nakon boravka u prostoriji s glasnom glazbom?

a. da b. ne

9. Koristiš li slušalice u prometu (šetnja, vožnja biciklom…)?

a. da b. ne c. ponekad

10. Upozorava li te okolina na glasnoću glazbe koju slušaš?

a. da b. ne

Školski projekt „Bee me”

Kristina Stegel

Sažetak

U članku je opisan primjer školskog projekta koji se temelji na razvoju potencijala djece i kvalitetnom provođenju slobodnog vremena. Namijenjen je učenicima koji bi željeli aktivno doprinijeti očuvanju prirodne i kulturne baštine te stvaranju novog turističkog proizvoda „Escape land”. Ideja se razvila po uzoru na virtualnu igru uloga “Escape room” čiji je cilj uz pomoć prijatelja i kritičkog razmišljanja pronaći izlaz iz zaključane sobe. Projekt je primjer dobre suradnje učenika cijele škole i nastavnika te škole i lokalnih organizacija.

Ključne riječi: prostor za bijeg, suradnja, školski projekt, kulturna i prirodna baština, kvalitetno provođenje slobodnog vremena

Uvod

U Osnovnoj školi Antona Globočnika u Postojni osmislili smo projekt kojim smo znatiželjnim i vrijednim učenicima htjeli ponuditi dodatnu aktivnost u kojoj bi učenici mogli kvalitetno i aktivno provoditi slobodno vrijeme. Projekt je namijenjen razvoju temeljnih znanja i ključnih kompetencija djece i mladih. Stvorili smo novi proizvod, koji bi mogao biti tržišno orijentiran u lokalnoj zajednici. U tu svrhu surađivali smo s udrugom Boreo, lokalnim obrtnicima te Udrugom prijatelja mladih Postojne i Pivke, koja je i financirala cijeli projekt.

Opis projekta

U projektu su sudjelovali učenici svih uzrasta (od 1. do 3. razreda, od 4. do 6. razreda i od 7. do 9. razreda) Osnovne škole Antona Globočnika iz Postojne, koji su se dobrovoljno uključili u projekt. Cilj je bio izraditi „Escape land” ili prostor za bijeg, a izrada se odvijala na obližnjem brdu Sovič. Riječ je o specifičnoj ruti podijeljenoj na sedam tematskih postaja. Na svakoj postaji posjetitelji otkrivaju prirodnu i kulturnu baštinu svog kraja te traže lozinke, tj. šifre koje im otkrivaju dio puta i vode ih preko novih zadataka do cilja.

Projekt smo nazvali „Bee Me” ili u prijevodu „budi ja”. Naziv je pomno odabran, jer „Bee”, kada se izgovori, ne znači samo „budi”, već predstavlja marljive, vrijedne učenike koji rade kao pčele, dok „Me” označava jedinstvenost svakog pojedinca koji sudjeluje u projektu.

Tijek rada

Na razini škole prvo je održan likovni natječaj na kojem su svi učenici naše škole izrađivali logotip za naš projekt. Izabran je logotip koji je dobio najviše glasova.

Slika 1. Logotip projekta

Kasnije se u projekt aktivno uključilo četrdeset i osam učenika (po dva učenika iz svakog razreda) i sedam mentorica. Rad je bio podijeljen prema uzrastima (od 1. do 3., od 4. do 6. i od 7. do 9. razreda) te se između uzrasta nadopunjavao i ispreplitao.

Slika 2. Plan aktivnosti

Učenici od 1. do 3. razreda najprije su upoznavali prirodnu i kulturnu baštinu kraja, a potom su osmislili tematske slikovne oznake za označavanje postaja uključenih u „Escape land”. Povezali smo se s lokalnim stolarom, koji je slike ugravirao na drvene daske i izradio drvene škrinje za pojedine zadatke.

Slika 3. Drvene škrinje sa zadatcima

Učenici od 4. do 6. razreda istraživali su i predlagali kojim će se putom odvijati „Escape land”. Odredili su sadržaj i pitanja za pojedine tematske točke. Teme koje su dotaknuli bile su: kulturna baština, prošlost, znameniti stanovnici našeg kraja, nacionalni simboli, prirodna baština, voda, položaj kraja i orijentacija te gastronomija.

Oblikovali su lozinke i upute do sljedeće postaje.

Učenici od 7. do 9. razreda saželi su cijeli projekt i izradili kartu rute, letak za promociju projekta, hologram i aplikaciju za mobitel.

Slika 4. Pomagala za izradu holograma

Svi sudionici projekt su predstavili i učiteljima. Imali smo svoj štand na općinskom događaju, gdje smo predstavili projekt i poveli sudionike u istraživanje našeg kraja. Svake godine održavamo i sportski dan, gdje autori projekta vode mlađe učenike u „Escape land”.

Projekt je koncipiran tako da se sadržajno i prostorno lako mijenja, jer su pomagala mobilna i nude brojne mogućnosti za nadogradnju projekta, a mogu se upotrijebiti i kao nastavna pomagala ili za obogaćenje nastave.

Zaključak

Učenici su tijekom cijelog projekta učili o poduzetničkim vještinama od ideje do lansiranja proizvoda na tržište i njegove promocije. Tijekom projekta stekli su nova poznanstva i prijateljstva te razvili mnoge ideje i iskustva. Bili su kreativni, tolerantni i uporni. Naučili su biti odgovorni i voditi skupinu te su ujedno razvijali samopouzdanje i samostalnost.

U budućnosti već razmišljamo o predstavljanju projekta drugim školama i uključivanju aktivnosti u lokalnu turističku ponudu.

Reciklirana odjeća i modni dodaci

Andreja Kocjan

Sažetak

U članku opisujem kako smo s učenicima sedmih razreda naše škole tijekom nastave obaveznog izbornog predmeta Likovni dizajn, maštovito ostvarili četiri školska sata na temu Dizajna odjeće i modnih dodataka, i uz naš doprinos obogatili projekt Pogum (Hrabrost), kojeg je u školskoj godini 2018./19. raspisao Zavod RS za školstvo. Vodeći principi našega stvaranja bili su prije svega održivi razvoj, kritičko razmišljanje, sudjelovanje i kreativnost.

Psiholog i otac humanističke psihologije Abraham Maslow je postavio koncept »hijerarhije čovjekovih potreba« u kojem je jasno odredio čovjekove potrebe. Među »potrebama biti« je na vrhu hijerarhijske ljestvice definirao čovjekovu potrebu za samoostvarenjem, samopotvrđivanjem i kreativnosti. Taj njegov koncept na neki način također potvrđuje antičko poimanje riječi kreativnost, koja izvire iz latinske riječi creatio, a isprva su je koristili samo za djela Boga/Stvaratelja. Tek u doba renesanse su je povezivali također i s ljudskim dostignućima. Stoga možemo zaključiti da je kreativnost nešto što je čovjeku potrebno za samoostvarenje i samorazvoj te je više nego samo pusto zadovoljenje fizičkih, socijalnih i emocionalnih potreba. Kreativnost čovjeku donosi samopouzdanje, radost, ispunjenost i ostvarenje sebe (sažeto iz knjige Kogoj N.: Vožnja u slobodu).

Ključni pojmovi: likovna umjetnost, otpadni materijal, održivi razvoj, modni dizajn, sudjelovanje, kreativnost.

Uvod

U školskoj godini 2019./20. se naša škola, Osnovna škola Solkan, priključila projektu Pogum (Hrabrost), koji je raspisan od strane Zavoda RS za školstvo. Ključni ciljevi projekta POGUM su jačanje kompetencija poduzetništva i poticanje fleksibilnog prijelaza između obrazovanja i okoliša u osnovnim školama (POduzetništvo, Građenje povjerenja (zaUpanja) Mladih).

Budući da su među glavnim ciljevima projekta, a po mom mišljenju i najbitnijim, bili istaknuti i kritičko razmišljanje, kreativnost i održivi razvoj, s učenicima smo se s veseljem odazvali suradnji.

Odlučila sam da će osnova našeg likovnog izaziva biti problematika onečišćenja okoliša, koja je po mom mišljenju jedan od ključnih problema modernog društva. Zato je potrebno našu djecu i učenike svakodnevno upozoravati na katastrofalne učinke nepromišljenog onečišćenja okoliša, koji ostavljaju trajne posljedice na životinje, biljke, zrak, vodu i tla. Konstantno osvješćivanje djece o toj problematici je po mom mišljenju temelj odgoja i obrazovanja u budućnosti. Odrasli naravno moraju pružati pozitivan primjer djeci.

Središnji dio

U nastavni plan predmeta Likovna umjetnost i Likovni dizajn za 7.razred osnovne škole, je također uključeno područje modnog dizajna i modnih dodataka. Prvo smo se s učenicima usredotočili na različite modne kreacije te spomenuli i upoznali njihove autore – modne dizajnere. Razgovarali smo o korištenju različitih materijala i vrsta robe. Kroz slikovne materijale su analizirali različite likovne elemente kao što su linija, boja, oblik, prostor, svijetlo/tamno. Učenici su kroz teoriju, a kasnije i praktično iskustvo prepoznavali važnost dizajniranja odjeće, obuće i modnih dodataka. Objašnjavali su važnost usklađenosti boja i oblika te materijala u modnom dizajnu.

Općenito su upoznavali rad modnog dizajnera. Saznali su da to igra veliku, a moguće i ključnu ulogu u tome kakav će stil odijevanja biti moderan. Učenici su kroz razgovor i raspravu spoznali da modni dizajn ima veliki utjecaj na moderno društvo i širi prostor. Osvijestili su činjenicu, da primarna namjena odjeće da nas štiti od hladnoće, topline i ostalih nepoželjnih utjecaja okoliša, već dugo nije osnovna nit vodilja modnih dizajnera. Na modnim pistama, a također i na našim ulicama, iako sigurno rjeđe, vidimo kreacije koje izgledaju neudobno i nepraktično. Promatrali smo razvoj odjeće kroz povijest. Odjeća je bila dizajnirana prema potrebama, namjeni i mogućnosti korištenja materijala. Kroz slikovni materijal smo proučili sve od skromne odjeće napravljene od životinjske kože, koja je u davna vremena štitila naše pretke od hladnoće i kiše, pa do moderne znanstveno-fantastične odjeće napravljene od umjetnih materijala, koja najprije ima za cilj privlačenje pozornosti.

U teoretskom dijelu sata su učenici otkrivali razlike i sličnosti u oblačenju među različitim društvenim kulturama svijeta. Pokraj namjene, oblika i boje odjeće, također smo se usredotočili na korištene materijale. Učenici su prepoznali, da su širom svijeta drevne civilizacije za izradu odjeće upotrebljavale isključivo materijal koji im je bio na dohvat. Upotrebljavali su prirodni materijal, koji je najprimjereniji kako za pojedinca tako i za šire društvo, prirodu i okoliš. U moderno doba se to nažalost mijenja. Pri izradi odjeće koristi se previše umjetnih materijala, kemikalija i izbjeljivača. Općenito se u toj industriji koristi prevelika količina vode zbog velike potražnje i prekomjerne potrošnje pojedinca.

Aktualni likovni izazov smo proveli kroz razgovor o problematici onečišćenja okoliša, kojoj u velikoj mjeri doprinosi prije svega modna industrija. Po statističkim podacima modna industrija proizvede više ugljika nego li svi međunarodni letovi i teretni brodovi na svijetu, što je otprilike 10 posto svih emisija. U zadnjih 20 godina se proizvodnja odjeće udvostručila, jer ljudi ne samo da kupuju više nego i ranije bacaju kupljene komade odjeće. Sasvim zastrašujuće je podatak, da na kraju više od 85 posto svog tekstila završi na odlagalištima (sažeto iz članka iz časopisa Svijet kapitala, listopad 2016).

Učenici su o problematici onečišćenja prirode i okoliša razmišljali posve kritično, i predložili mnogo konstruktivnih rješenja. Sama mislim, da je zadaća učitelja, odgojitelja i roditelja potaknuti u mladoj osobi odgovoran odnos prema sebi i prirodi, te osvijestiti međuovisnost i jednog i drugog kako bi u budućnosti tražio i dolazio do novih spoznaja i rješenja.

Nakon temeljitog teorijskog rada su uslijedile pripreme i upute za praktični dio. Učenici su se najprije rasporedili u više manjih skupina. Rad u skupinama zahtijeva od pojedinca mnogo prilagođavanja, usklađivanja i stvaranja kompromisa. Također od pojedinaca zahtijeva i mnogo međusobne suradnje, interakcije, uključivanja i poštivanja želja ostalih članova skupine. U pojedinoj skupini su učenici prvo dodijelili uloge (vođa, crtač, djelatnik odnosno izvođač, model,…). Već prilikom crtanja modne skice su morali voditi računa o materijalu koji će im trebati za izradu svoje kreacije odnosno i modnog dodatka. Za izradu su imali na raspolaganju različiti otpadni materijal. Prije svega su se služili papirom iz časopisa, žicama, kartonskim ambalažama i ostalim otpadnim materijalom.

Slike 1., 2., 3. i 4. Timski rad tijekom praktičnog rada

Tijekom samo izrade njihovih kreacija je mnogo puta došlo do nepredviđenih situacija, koje su od učenika zahtijevale brzu reakciju i traženje novih rješenja. Kao mentorica i vođa tog likovnog izazova moram napisati da su pri radu svi sudionici iskazali veliku mjeru snalažljivosti i ustrajnosti. Rad u skupinama se pokazao izrazito učinkovitim i zbog činjenice da su učenici postali samopouzdaniji i odlučniji.

Slike 5., 6., 7., 8. i 9. Modna revija s završenim recikliranim modnim kreacijama

Za zaključak našeg izazova smo u likovnoj učionici dodatno pripremili pravu modnu reviju s temeljitom opisom modnih kreacija, a uz to i spikera i odabranu glazbu.

Zaključak

Svjesna sam da smo s našim doprinosom ne samo obogatili projekt Pogum (Hrabrost), nego smo postigli i mnogo više. S učenicima smo realizirali još jednu uspješnu likovnu priču i osvijestili mnogo važnih čimbenika te ostvarili postavljene ciljeve. Postigla sam to da ih se ta problematika zaista dotaknula i da su je čim jasnije doživjeli, jer jedino će tako rezultat biti trajan i učinkovit. S aktualnim i zanimljivo sastavljenim likovnim izazovom, htjela sam kod učenika probuditi zanimanje i osviještenost o tako bitnoj problematici kao što je u današnjem vremenu otpad.

Željela sam da učenici shvate kako je moguće na maštovit način ponovo upotrijebiti otpadnu ambalažu u ostale svrhe. Radi kreativnog i praktičnog rada su shvatili da se mogu opustiti, družiti, međusobno surađivati, stvarati, dobiti korisna iskustva, razviti različite vještine, a i utvrditi nastavno gradivo na zanimljiv način. Prije svega su osvijestili misao i želju da su i oni bitni članovi društva koji mogu pridonijeti boljoj budućnosti svih nas, na način da recikliraju otpadni materijal u kreativne svrhe te tako slijede principe održivog razvoja.

Literatura

1. Časopis Svijet kapitala URL:https://svetkapitala.delo.si/trendi/modna-industrija-najhujsa-onesnazevalka-okolja/ (listopad 2016)
2. Kogoj N.: Vožnja u slobodu
3. Projekt Pogum, Zavod RS za školstvo. URL: https://www.zrss.si/projekti/projekt-pogum/
4. Tacol T., Frelih Č., Muhovič J.: Udžbenik likovno izražavanje za 7. razred, 2015
5. Mrežna stranica: https://sl.wikipedia.org/wiki/Obleka