Reciklirana odjeća i modni dodaci

Andreja Kocjan

Sažetak

U članku opisujem kako smo s učenicima sedmih razreda naše škole tijekom nastave obaveznog izbornog predmeta Likovni dizajn, maštovito ostvarili četiri školska sata na temu Dizajna odjeće i modnih dodataka, i uz naš doprinos obogatili projekt Pogum (Hrabrost), kojeg je u školskoj godini 2018./19. raspisao Zavod RS za školstvo. Vodeći principi našega stvaranja bili su prije svega održivi razvoj, kritičko razmišljanje, sudjelovanje i kreativnost.

Psiholog i otac humanističke psihologije Abraham Maslow je postavio koncept »hijerarhije čovjekovih potreba« u kojem je jasno odredio čovjekove potrebe. Među »potrebama biti« je na vrhu hijerarhijske ljestvice definirao čovjekovu potrebu za samoostvarenjem, samopotvrđivanjem i kreativnosti. Taj njegov koncept na neki način također potvrđuje antičko poimanje riječi kreativnost, koja izvire iz latinske riječi creatio, a isprva su je koristili samo za djela Boga/Stvaratelja. Tek u doba renesanse su je povezivali također i s ljudskim dostignućima. Stoga možemo zaključiti da je kreativnost nešto što je čovjeku potrebno za samoostvarenje i samorazvoj te je više nego samo pusto zadovoljenje fizičkih, socijalnih i emocionalnih potreba. Kreativnost čovjeku donosi samopouzdanje, radost, ispunjenost i ostvarenje sebe (sažeto iz knjige Kogoj N.: Vožnja u slobodu).

Ključni pojmovi: likovna umjetnost, otpadni materijal, održivi razvoj, modni dizajn, sudjelovanje, kreativnost.

Uvod

U školskoj godini 2019./20. se naša škola, Osnovna škola Solkan, priključila projektu Pogum (Hrabrost), koji je raspisan od strane Zavoda RS za školstvo. Ključni ciljevi projekta POGUM su jačanje kompetencija poduzetništva i poticanje fleksibilnog prijelaza između obrazovanja i okoliša u osnovnim školama (POduzetništvo, Građenje povjerenja (zaUpanja) Mladih).

Budući da su među glavnim ciljevima projekta, a po mom mišljenju i najbitnijim, bili istaknuti i kritičko razmišljanje, kreativnost i održivi razvoj, s učenicima smo se s veseljem odazvali suradnji.

Odlučila sam da će osnova našeg likovnog izaziva biti problematika onečišćenja okoliša, koja je po mom mišljenju jedan od ključnih problema modernog društva. Zato je potrebno našu djecu i učenike svakodnevno upozoravati na katastrofalne učinke nepromišljenog onečišćenja okoliša, koji ostavljaju trajne posljedice na životinje, biljke, zrak, vodu i tla. Konstantno osvješćivanje djece o toj problematici je po mom mišljenju temelj odgoja i obrazovanja u budućnosti. Odrasli naravno moraju pružati pozitivan primjer djeci.

Središnji dio

U nastavni plan predmeta Likovna umjetnost i Likovni dizajn za 7.razred osnovne škole, je također uključeno područje modnog dizajna i modnih dodataka. Prvo smo se s učenicima usredotočili na različite modne kreacije te spomenuli i upoznali njihove autore – modne dizajnere. Razgovarali smo o korištenju različitih materijala i vrsta robe. Kroz slikovne materijale su analizirali različite likovne elemente kao što su linija, boja, oblik, prostor, svijetlo/tamno. Učenici su kroz teoriju, a kasnije i praktično iskustvo prepoznavali važnost dizajniranja odjeće, obuće i modnih dodataka. Objašnjavali su važnost usklađenosti boja i oblika te materijala u modnom dizajnu.

Općenito su upoznavali rad modnog dizajnera. Saznali su da to igra veliku, a moguće i ključnu ulogu u tome kakav će stil odijevanja biti moderan. Učenici su kroz razgovor i raspravu spoznali da modni dizajn ima veliki utjecaj na moderno društvo i širi prostor. Osvijestili su činjenicu, da primarna namjena odjeće da nas štiti od hladnoće, topline i ostalih nepoželjnih utjecaja okoliša, već dugo nije osnovna nit vodilja modnih dizajnera. Na modnim pistama, a također i na našim ulicama, iako sigurno rjeđe, vidimo kreacije koje izgledaju neudobno i nepraktično. Promatrali smo razvoj odjeće kroz povijest. Odjeća je bila dizajnirana prema potrebama, namjeni i mogućnosti korištenja materijala. Kroz slikovni materijal smo proučili sve od skromne odjeće napravljene od životinjske kože, koja je u davna vremena štitila naše pretke od hladnoće i kiše, pa do moderne znanstveno-fantastične odjeće napravljene od umjetnih materijala, koja najprije ima za cilj privlačenje pozornosti.

U teoretskom dijelu sata su učenici otkrivali razlike i sličnosti u oblačenju među različitim društvenim kulturama svijeta. Pokraj namjene, oblika i boje odjeće, također smo se usredotočili na korištene materijale. Učenici su prepoznali, da su širom svijeta drevne civilizacije za izradu odjeće upotrebljavale isključivo materijal koji im je bio na dohvat. Upotrebljavali su prirodni materijal, koji je najprimjereniji kako za pojedinca tako i za šire društvo, prirodu i okoliš. U moderno doba se to nažalost mijenja. Pri izradi odjeće koristi se previše umjetnih materijala, kemikalija i izbjeljivača. Općenito se u toj industriji koristi prevelika količina vode zbog velike potražnje i prekomjerne potrošnje pojedinca.

Aktualni likovni izazov smo proveli kroz razgovor o problematici onečišćenja okoliša, kojoj u velikoj mjeri doprinosi prije svega modna industrija. Po statističkim podacima modna industrija proizvede više ugljika nego li svi međunarodni letovi i teretni brodovi na svijetu, što je otprilike 10 posto svih emisija. U zadnjih 20 godina se proizvodnja odjeće udvostručila, jer ljudi ne samo da kupuju više nego i ranije bacaju kupljene komade odjeće. Sasvim zastrašujuće je podatak, da na kraju više od 85 posto svog tekstila završi na odlagalištima (sažeto iz članka iz časopisa Svijet kapitala, listopad 2016).

Učenici su o problematici onečišćenja prirode i okoliša razmišljali posve kritično, i predložili mnogo konstruktivnih rješenja. Sama mislim, da je zadaća učitelja, odgojitelja i roditelja potaknuti u mladoj osobi odgovoran odnos prema sebi i prirodi, te osvijestiti međuovisnost i jednog i drugog kako bi u budućnosti tražio i dolazio do novih spoznaja i rješenja.

Nakon temeljitog teorijskog rada su uslijedile pripreme i upute za praktični dio. Učenici su se najprije rasporedili u više manjih skupina. Rad u skupinama zahtijeva od pojedinca mnogo prilagođavanja, usklađivanja i stvaranja kompromisa. Također od pojedinaca zahtijeva i mnogo međusobne suradnje, interakcije, uključivanja i poštivanja želja ostalih članova skupine. U pojedinoj skupini su učenici prvo dodijelili uloge (vođa, crtač, djelatnik odnosno izvođač, model,…). Već prilikom crtanja modne skice su morali voditi računa o materijalu koji će im trebati za izradu svoje kreacije odnosno i modnog dodatka. Za izradu su imali na raspolaganju različiti otpadni materijal. Prije svega su se služili papirom iz časopisa, žicama, kartonskim ambalažama i ostalim otpadnim materijalom.

Slike 1., 2., 3. i 4. Timski rad tijekom praktičnog rada

Tijekom samo izrade njihovih kreacija je mnogo puta došlo do nepredviđenih situacija, koje su od učenika zahtijevale brzu reakciju i traženje novih rješenja. Kao mentorica i vođa tog likovnog izazova moram napisati da su pri radu svi sudionici iskazali veliku mjeru snalažljivosti i ustrajnosti. Rad u skupinama se pokazao izrazito učinkovitim i zbog činjenice da su učenici postali samopouzdaniji i odlučniji.

Slike 5., 6., 7., 8. i 9. Modna revija s završenim recikliranim modnim kreacijama

Za zaključak našeg izazova smo u likovnoj učionici dodatno pripremili pravu modnu reviju s temeljitom opisom modnih kreacija, a uz to i spikera i odabranu glazbu.

Zaključak

Svjesna sam da smo s našim doprinosom ne samo obogatili projekt Pogum (Hrabrost), nego smo postigli i mnogo više. S učenicima smo realizirali još jednu uspješnu likovnu priču i osvijestili mnogo važnih čimbenika te ostvarili postavljene ciljeve. Postigla sam to da ih se ta problematika zaista dotaknula i da su je čim jasnije doživjeli, jer jedino će tako rezultat biti trajan i učinkovit. S aktualnim i zanimljivo sastavljenim likovnim izazovom, htjela sam kod učenika probuditi zanimanje i osviještenost o tako bitnoj problematici kao što je u današnjem vremenu otpad.

Željela sam da učenici shvate kako je moguće na maštovit način ponovo upotrijebiti otpadnu ambalažu u ostale svrhe. Radi kreativnog i praktičnog rada su shvatili da se mogu opustiti, družiti, međusobno surađivati, stvarati, dobiti korisna iskustva, razviti različite vještine, a i utvrditi nastavno gradivo na zanimljiv način. Prije svega su osvijestili misao i želju da su i oni bitni članovi društva koji mogu pridonijeti boljoj budućnosti svih nas, na način da recikliraju otpadni materijal u kreativne svrhe te tako slijede principe održivog razvoja.

Literatura

1. Časopis Svijet kapitala URL:https://svetkapitala.delo.si/trendi/modna-industrija-najhujsa-onesnazevalka-okolja/ (listopad 2016)
2. Kogoj N.: Vožnja u slobodu
3. Projekt Pogum, Zavod RS za školstvo. URL: https://www.zrss.si/projekti/projekt-pogum/
4. Tacol T., Frelih Č., Muhovič J.: Udžbenik likovno izražavanje za 7. razred, 2015
5. Mrežna stranica: https://sl.wikipedia.org/wiki/Obleka

Razredni projekt: Kako je bilo nekada

– Sojeničari

Katarina Vinšek

Sažetak

S obzirom na to da se naša škola nalazi u neposrednoj blizini Ljubljanskog barja, smatram da je potrebno posvetiti više vremena upoznavanju učenika s karakteristikama i načinom života sojeničara. Oko 2000. godine p.n.e. Ljubljansko barje naseljavaju sojeničari, koji su živjeli u sojeničarskim naseobinama. Voda koja je okruživala naseobine štitila je stanovnike od zvijeri i predstavljala izvor hrane. Jednostavan i drugačiji način života sojeničara, usko povezanih s prirodom, uvijek privlači učenike i budi u njima želju za istraživanjem. U tu svrhu svake godine u okviru nastave za 5. razred pripremamo razredni projekt koji traje cijelu školsku godinu. Predstavit ću vam neke aktivnosti odnosno radnje koje možete izvesti i sami.

Ključne riječi: sojeničarska naseobina (naselje), način života sojeničara, Ljubljansko barje, prapovijest, društvo.

Uvod

Do sada su na Ljubljanskom barju pronađena 23 ostatka koji se odnose na 23 veće sojeničarske naseobine te brojni predmeti zahvaljujući kojima se polako sastavlja mozaik načina života sojeničara/sošničara: glinena posuda, oruđe od životinjskih kostiju i rogova, bakreni predmeti, čamci izdubljeni u deblima, drveni kotač i osovina dvokolica.

Drveni kotač s osovinom, koji je ležao u močvarnom tlu 5200 godina, danas se smatra najstarijim drvenim kotačem na svijetu.

Tko su bili sojeničari i kako su živjeli?

Sojeničari su živjeli tijekom bakrene dobe, oko 2000 godine p.n.e. Naselili su se na jezeru koje je prekrivalo današnje Ljubljansko barje. Ovo ime (mostiščarji) dobili su jer su živjeli u drvenim nastambama koje su međusobno bile povezane mostovima. U jezersko dno bilo je zabijeno kolje na kojem su postavljene sojenice. Uglavnom su se bavili lovom i ribolovom te primitivnom poljoprivredom. Bili su odjeveni u životinjske kože. Kao prevozno sredstvo koristio se drveni čamac (sažeto MOJE MESTO LJUBLJANA (uni-lj.si)).

Koristili su glinu i izrađivali posuđe te jednostavan nakit. Osim ribara bilo je i pastira, koji su već imali svoja stada, pa možemo reći da su to bili i prvi počeci ispaše i bavljenja stočarstvom.

No, poznavali su također trgovinu i trampu, a ne smijemo zaboraviti da su se bavili i kožarskim zanatom (dabrova koža).

Sojeničari odnosno sošničari su redovito jeli meso i masti, mliječne proizvode, puževe, rakove, školjke i jaja. Prikupljali su također slatki i ljekoviti med. Jeli su rukama (Gale i sur., 2019.).

Slika 1. Sojeničarske naseobine na Ljubljanskom barj
Izvor: Od prvih bivališč do stalnega domovanja (os-toncke-cec.si)

Prezentacija projekta

1. Obrada književnih djela

Zajedno s učenicima čitam knjigu Deček Brin na domačem kolišču (Dječak Brin u svom naselju), autora Sebastijana Pregelja. Knjiga govori o dječaku Brinu, koji živi u jednoj od sojeničarskih naseobina koje su u davna vremena postavljane na jezeru, koje se nalazilo na površini koju danas prekriva Ljubljansko barje. Ima veliku obitelj, koju vodi djed Volk (Vuk). Iako većina djece vjeruje u ono što im ispričaju stariji, Brin je vrlo znatiželjan dječak. Ne vjeruje da se iza visokih planina, koje su prekrivene vječnim snijegom i ledom, nalazi kraj svijeta. Slično je i s njegovim stricem Oblakom. Čovjek kojeg u naselju smatraju osobenjakom, kreira predmete od drveta koje drugi smatraju nepotrebnim i ne razumiju njihovu svrhu, sve do momenta kada dovršava svoj prvi kotač. Tek zahvaljujući Brinovom oduševljenju, drugi stanovnici počinju spoznavati njegovu korisnost. Po ugledu na djeda djeda Volka koji je jednom prilikom pripitomio vuka po kojem je dobio ime, Brin je pripitomio sokola. Kada pored svega još i prevari medvjeda te tako spasi pastira i stado, postaje junak u očima stanovnika naselja (sažeto Sebastijan Pregelj: Deček Brin na domačem kolišču (biblos.si)).

Osim navedenog djela, učenicima predstavljam i sadržaj knjige Dabrovi, autora Janeza Jalna. Pročitam im neke odlomke koji zorno opisuju sojeničarske naseobine i način života sojeničara.

»Voda u jezeru narasla je do kolaca na kojima su bile postavljene kolibe, a počela je opadati tek kada je neke zabrinulo da će prodrijeti kroz pod i otjerati ih iz suhih ležišta u vlažne drvene čamce, istesane od po jednog samog debla, udubljene čamce, koji su se privezani uz naselje ljuljali na mutnoj vodi. Danju su, međutim, tiho klizili uokolo po jezeru te su tijekom obavljanja poslova nekoliko puta morali preploviti ​​udaljenost između naselja i kopna (Jalen, 1982, str. 7).

U učionici gledamo nekoliko videosnimki, koje su javno dostupne na internetu te na taj način lakše dobivamo predstavu o tome kako su živjeli sojeničari.

Posjećujemo školsku i mjesnu knjižnicu, pregledavamo literaturu, tražimo informacije i zapisujemo zanimljivosti koje pronađemo. U učionici potom izrađujemo plakate ili prezentacije o sojeničarima te ih prezentiramo i ocjenjujemo.

2. Izrada jednostavnog nakita

Najčešće nošene dijelove sojeničarske nošnje predstavljali su privjesci i ukrasne bobice od različitih materijala. Za izradu ogrlica koristili su izbušene školjke, kamenčiće, životinjske zube i lijepo oblikovane bobice od drveta i gline, nanizane na uzicu. U iškim naseobinama pronađene su dvije bakrene narukvice i pojasne kopče od životinjskih kostiju, a u sojeničarskoj naseobini na području Notranje Gorice otkriven je dio češlja izrađen od roga. Sojeničarke su izrađivale nakit od gline, kamenčića, kostiju i drugih prirodnih materijala. Za ukrašavanje jedne perlice trebalo im je nekoliko sati. Navečer su se okupljale oko vatre, čavrljale i pravile perlice. Izrađivale su čak i niti na koje su nizale perlice (Gale idr., 2019).

Na satima likovne umjetnosti također se trudimo sami izraditi ​​jednostavne lančiće, narukvice, naušnice i nakit za gležanj (nanožnice) od raznih prirodnih materijala. Učenici uživaju u kreiranju, a potom sa zadovoljstvom nose svoj nakit.

3. Kiparstvo

Sošničari su bili lončari. Lončarstvo je bila jedna od djelatnosti tipičnih za mlađa razdoblja prapovijesti. Posuđe su izrađivali ručno, pri čemu su oblici i ukrasi bili jednostavni. Izrađivali su ga za razne namjene: kuhanje, skladištenje, za držanje napitaka i pohranjivanje posmrtnih ostataka umrlih.

Na nastavi se učenici imaju priliku okušati u kiparstvu. Trudimo se napraviti jednostavno posuđe, zdjele i zdjelice od gline. Na ovaj način pokušavamo se još više približiti razumijevanju načina života sojeničara. Rad s glinom djecu umiruje i nehotice nas povezuje s prirodom.

4. Arhitektura, oblikovanje prostora

Sada kada smo se pobliže upoznali sa sojeničarskim naseobinama i načinom života u njima, vrijeme je da ih i sami izgradimo. U prirodi prikupljamo granje, slamu, pijesak, kamenje i druge prirodne materijale koji se mogu koristiti u radu. Rad se odvija u grupama pa, te je potrebno puno dogovora i suradničkog učenja. Učenicima uvijek prepuštam maksimalnu slobodu kreativnog izražavanja, usmjeravam ih i potičem u radu, pri čemu ponekad nešto predložim. Njihovi proizvodi svake su godine izvrsno urađeni i zaista jedinstveni.

Slike 2 i 3: Izrada sojeničarskih naseobina (osobna arhiva)

Slike 4, 5 i 6: Naše sojeničarske naseobine (osobna arhiva)

Zaključak

Sojeničari su živjeli usko povezani s tada netaknutom prirodom. Ona im je dala utočište, hranu, piće, bila je njihova korisna učiteljica i prijateljica. Čini se da su sojeničari to osjetili i da su je poštovali. Upravo ovako osjećamo se i mi na kraju projekta koji provodimo tijekom cijele školske godine. Svi smo bogatiji za nova znanja i zadovoljni svojim radom. Poštujemo prošlost i povijest te se iz njih učimo.

“Mi nismo stvaratelji povijesti. Povijest stvara nas.” – Martin Luther King, Jr.

Literatura

1. Gale M., Osredkar E., Stražiščar T. (2016). Učna pot po stopinjah koliščarjev. Ljubljana: Srednja poklicna in strokovna šola Bežigrad.
2. Jalen, J. (1982). Bobri. Ljubljana: Mladinska knjiga.
3. Pregelj, S. (2021). Deček Brin na domačem dvorišču. MIŠ Založba.
4. MOJE MESTO LJUBLJANA (uni-lj.si) Dostupno na: http://www.educa.fmf.uni-lj.si/izodel/sola/2003/di/jurkovic/Moje_mesto/Cas.htm [Pristupljeno 15.1.2022.].
5. Sebastijan Pregelj: Deček Brin na domačem kolišču (biblos.si) [Pristupljeno 15.1.2022.].

Videosnimke:
Ljubljansko barje in koliščarji – YouTube
KOLIŠČA – Vasi Sredi Jezera – YouTube
Ljubljansko barje nekoč – YouTube

IN EDU Online Hackathon/Student Camp

Marija Bratonja

U članku će se govoriti o IN EDU Online Hackathonu i International Student Campu u kojima su sudjelovali učenici Ekonomske škole Vukovar sa svojim mentoricama stručnim suradnicama školskim knjižničarkama. Hackathon i Student Camp su aktivnosti provedene u sklopu IN EDU projekta Inkluzivne zajednice kroz EDUkaciju medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja koji je trajao 24 mjeseca, a sudjelovalo je 5 zemalja – Italija, Bugarska, Francuska, Slovenija i Hrvatska (u organizaciji Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek). Kroz Hackathon i International Student Camp učenici su stekli nova znanja i vještine vezane uz medijsku i informacijsku pismenost te kritičko razmišljanje koji će im pomoći u daljnjem školovanju.

Ključne riječi: Hackathon, Student Samp, medijska pismenost, kritičko razmišljanje, informacijska pismenost.

IN EDU Online Hackathon medijske i informacijske pismenosti

U studenome 2020. godine dvoje učenika Ekonomske škole Vukovar sudjelovalo je, zajedno sa svojim mentoricama stručnim suradnicama školskim knjižničarkama Marijom Bratonja i Željkom Geto, u IN EDU online Hackathonu u sklopu IN EDU projekta Inkluzivne zajednice kroz EDUkaciju medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja koji je trajao 24 mjeseca i u kojem je sudjelovalo 5 zemalja – Italija, Bugarska, Francuska, Slovenija i Hrvatska. Nositelj projekta u Hrvatskoj je bio Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek.

Hackathon je participativna aktivnost u kojoj se nekoliko ljudi okuplja kako bi riješilo nekakav problem u određenom vremenskom razdoblju. Vrlo je praktičan za pokretanje dostupnih resursa za inovacije, za brzi razvoj i stvarnu demonstraciju ideja i usluga. U sklopu IN EDU Online Hackathona medijske i informacijske pismenosti imali smo priliku poslušati I dva zanimljiva predavanja: Kako prepoznati i pobijediti dezinformacije Stefana Janjića i Dezinformacije i lažne vijesti Lane Ciboci. Zadatak za učenike bio je osmisliti i kreirati medijsku kampanju na temu ‘fake news’ – lažnih vijesti te joj pronaći mjesto na jednoj od društvenih mreža (Facebook, Instagram, Youtube, Tik Tok i Snapchat) po izboru te na taj način sustavno raditi na podizanju svijesti, prepoznavanju, detektiranju i prijavljivanju lažnih vijesti. Nakon što su se naši učenici odlučili za kampanju na Instagramu, bilo je bitno osmisliti ime profila, izraditi vizualni identitet i strategiju kampanje te definirati ciljanu publiku koristeći razne digitalne alate i resurse te predstaviti kampanju pred žirijem u 5 minuta koristeći bilo koji od alata za prezentaciju.

Slika 1. Instagram profil Detektiv Fakt

Kampanja Ekonomske škole Vukovar stvorila je lik Detektiva Fakta koji djeluje u Uredu za prijavu, detekciju i istragu neistinitih tvrdnji i prijevara u javnome prostoru. Detektiv Fakt traga za medijskim zlikavcima, sprječava ponovne prijestupe, štiti pravo na istinu, čisti javni prostor od lažnih vijesti i zauzima se za osjetljive skupine. Isto tako daje savjete za prepoznavanje lažnih vijesti i upućuje ih na prijavu. Vizualni identitet osmišljen je u digitalnom alatu Canva, a lažne vijesti su personificirane i pojavljuju se kao osobe, medijski zlikavci. U našoj kampanji, za vrijeme hackathona, osmišljeni su neki od medijskih zlikavaca: Howard Hoax, umirovljeni haker koji je prekršio Odredbu o zaštiti podataka zbog slanja poruka neistinitog sadržaja sa svrhom prijevare, obmane i krađe osobnih podataka; Coco Clickbait, traljava novinarka koja svojim opetovanim postupcima privlači Facebook pratitelje na klik senzacionalističkih naslova; Propa Ghandi, motivacijski govornik i karizmatik; Dr.Meme, cinik i satiričar; Fiona Phisher, svjetska prvakinja u “ribičiji” te Dark Webster, vitez tamnog Interneta.

Slika 2. Logo Detektiva Fakta

Zahvaljujući kreativnoj i zanimljivoj kampanji koju su učenici predstavili u digitalnom alatu Spark Adobe, žiri, koji je bio sastavljen od stručnjaka: Tomislav Bilić (Inchoo), Leo Vinković (studio 33), izv. Prof. dr.sc. Julia Perić (Ekonomski fakultet u Osijeku), doc.dr.sc. Lana Cibocci (Edward Bernays Visoka škola za komunikacijski menadžment i Irena Mikulić (PRONI centar za socijalno podučavanje), je tim Ekonomske škole Vukovar nagradio visokim 3.mjestom I novčanom nagradom od 1000 eura. U IN EDU Online Hackathonu medijske i informacijske pismenosti sudjelovalo je 8 timova iz cijele Hrvatske, preko Zoom platforme i komunikacijske mreže Discord, a uz tehničku pomoć Bamboo Lab-a.

International Student Camp

3.mjesto donijelo nam je sudjelovanje na International Student Campu koji se trebao održati u Bugarskoj, ali je zbog epidemioloških razloga na kraju održan online. Sudionici iz Hrvatske okupili su se u Osijeku, u edukativnom i informativnom turističkom centru mladih – Stara pekara 14. I 15.svibnja 2021. Ekipe iz Zadra, kao i ekipe iz ostalih zemalja sudionica, Italije, Bugarske I Slovenije, uključile su se putem Zoom-a. Prvoga dana, na samom početku Student Campa, okupljenima se obratio Diego Ciulli iz Google Italy, a zatim su se učenici međusobno upoznali. Njihov zadatak je bio izraditi viralni video kako bi se što lakše upoznali i prebrodili jezičnu barijeru.

Slika 3. Odlična atmosfera sudionika u Staroj pekari

Drugoga dana organizatori su priredili odličan program pa smo tako imali priliku čuti predavanja o greenwashingu (Plan A), medijskoj pismenosti (Slow News), informacijskoj pismenosti (Open Migration), pravima životinja (Udruga Pobjede) i strahu od propuštanja – FOMO, Fear of Missing Out (LOGOUT). Najveći je pljesak dobio Hrvoje iz Udruge Pobjede jer je svoje predavanje držao iz Stare pekare tako da smo ga imali priliku slušati uživo. Zatim su učenici podijeljeni u manje skupine, a svaka je dobila zadatak riješiti problem pojedine udruge/start-upa/institucije iz kojih su osobe koje su održale predavanje. Naši su se učenici priključili skupini koja je imala zadatak izraditi vizuale i objave za društvene mreže Udruge Pobjede. Odlično su se snašli u radu s učenicima iz drugih zemalja pa je tako učenik naše škole imao čast prezentirati ono što su napravili u skupini.

Slika 4. Prezentacija rada skupine

Hrvoje iz Udruge Pobjede bio je vrlo zadovoljan te je zaključio da će vjerojatno iskoristiti napravljene vizuale i objave za društvene mreže. Svi su bili vrlo zadovoljni napravljenim prezentacijama i načinom na koji su učenici predstavili rješenja nekih problema. Domaćini iz Bugarske zahvalili su se svima na sudjelovanju te zatvorili International IN EDU Student Camp.

Našim učenicima, a i mentoricama jako se svidio ovakav način učenja i stjecanja novih znanja. Nove aktivnosti u kojima prije nismo imali prilike sudjelovati, poput Hackathona, suradnje i radnog okružja na engleskom jeziku donijeli su nam neka nova iskustva i vještine. Učenici su zasigurno naučili puno toga i poboljšali svoje informacijske i medijske kompetencije, a mentorice dobile ideje za neke nove projekte I aktivnosti.

Izazov čitanja lektire iz užitka

Željka Krizmanić i Marijana Kuna

Sažetak

Rad u kombiniranom odjelu posebno je izazovan, pa je obrada lektire “Čarobnjak iz Oza” L. F. Bauma i „Hrabnica“ Željke Horvat-Vukelja bio prava avantura koja je zamišljena kao zajednički projekt školske knjižničarke i učiteljice razredne nastave. Cilj projekta bio je obraditi književno djelo na učenicima zanimljiv način, povezati ga sa svim nastavnim predmetima u trećem i prvom razredu, koristiti vizualne predloške, digitalne alate i medijske sadržaje te provesti vrednovanje zadovoljstva učenika.

Ključne riječi: lektira, čitanje iz užitka, motivacija.

O čitanju, knjigama i važnosti stručne suradnice školske knjižničarke u obradi lektire

Učenici vole promjene, pa je najčešće stručna suradnica školska knjižničarka pozvana održati sate motivacije za čitanje ili obradu same lektire iako se može uklopiti u bilo koju nastavnu jedinicu.

Uvjet za razvijanje ljubavi prema čitanju su kratka, zabavna i lagana književna djela. Važno je održati uvodni sat predstavljanja svih lektira koje će učenici čitati tijekom godine i na taj način zaintrigirati učenike. Taj posao može obaviti školska knjižničarka. Učenici će zapamtiti što im se svidjelo pa će pročitati nekoliko naslova u cijelosti.

Kako može izgledati suradnja knjižničara i učitelja?

Ona se treba ostvarivati kroz tri oblika suradnje:

• suradnja u pripremi za motivacijski sat lektire
• aktivna suradnja na satu
• suradnja u refleksiji

U današnje vrijeme moguće nastave na daljinu knjižničari trebaju biti prisutni u svim virtualnim razredima kako bi ih mogli učenike uputiti na mrežne stranice cjelovitih tekstova lektire i ostalih upita. Učenici bi sami dnevno trebali određivati tempo i količinu pročitanog teksta sukladno njihovim obvezama. Knjižničar bi mogao u suradnji s učiteljicama provjeriti znanje pročitanog teksta kreiranjem sadržaja u nekom digitalnom alatu.

Učitelj je taj koji svojom metodičkom organizacijom odgojno-obrazovnog procesa pridonosi motivaciji učenika i poticanju zanimanja za čitanje.[1]

Za dobru motivaciju važno je poznavati iskustvo učenika. Ona zna iskustveno uputiti tko će od učenika dobro reagirati na aktivnosti kao i na posebnosti pri radu s pojedinim učenicima.

Književno djelo zahtijeva obostranu komunikaciju. Vizualna komunikacija izrazito je važna učenicima razredne nastave. Vizualni predlošci doprinose “usavršavanju kulture čitanja, kulture slušanja i kulture usmenog izražavanja i stvaranja”[2] To je u osnovnoj školi najčešće crtež. Učenici jasno, tematski prepoznatljivo, pregledno i čitljivo osmišljavaju svoj predložak na zadanu temu.

Sat motivacije

Učenici dobivaju kratku uputu za aktivnost. [3]. Cilj predloška labirinta je pronaći put kune do jabuke. Slijedi razgovor o važnosti putovanja i preprekama na putu. Prepričavanjem svoga iskustva lako se može opaziti razina i vještina korištenja dosad usvojenog vokabulara.

Uz digitalni alat Wordwall i digitalni kotač učenici objašnjavaju izreke koje su čuli, a koje nisu, po smislu. Cilj aktivnosti je bio saznati prepoznaju li učenici osobine koje su predstavljene izrekom. Primjeri su: Plašljiv kao miš. On nema srce. Gdje ti je pamet? Razmišljam srcem. Glava mu je u oblacima. Nigdje nije kao kod kuće. Hrabar kao lav.

U ovoj aktivnosti učenici prvoga razreda su ravnopravno sudjelovali jer je lektirni naslov za njih bio “Hrabrica” Željke Horvat-Vukelja.

Uslijedila je aktivnost crtanja stripa u tri do četiri sličice. Svaki je učenik izabrao naljepnicu s likom i dodao mu osobine. Izborom čarobnog predmeta koji ga vodi kroz radnju dobiva osobine koje do sada nije imao ili su važne za razvoj radnje. U posljednjoj sličici postiže se cilj, lik postaje dobar ili zao, ali s razlogom. Ta ovu aktivnost bila su ključna pitanja:Tko je to? Što je dobio/pronašao? Koga je sreo? Kakav je postao? Kakav je bio njegov svijet? Ona omogućuju prepričavanje slijeda događaja i razvijanje mašte.

Učenicima koji vole čitati ovakav je sat zanimljiv kao kolaž različitih aktivnosti, dok se ne vješti čitači na ovaj način mogu dobiti smjernice koje će im olakšati čitanje i uvesti ih u svijet čitanja iz užitka.

Glazbena kultura

Učenicima je ponuđeno slušanje skladbe Somewhere over the rainbow raznih izvođača. Pogledali su isječak iz filma „Čarobnjak iz Oza“ gdje pjesmu izvodi Judy Garland. Učenici utvrđuju kakav je ugođaj i tempo pjesme. Otkrivaju izvodilački sastav – orkestar i solo ženski glas.

Hrvatski jezik i interpretacija lektire

Učenici slušaju interpretativno čitanje prvog poglavlja, a zatim prepričavaju poslušani tekst. Odgovaraju na pitanja, ispisuju nepoznate riječi i uočavaju po čemu se dječji roman razlikuje od ostalih vrsta književnih djela. Uz upute istražuju na računalu o životu književnika Franka Lymana Bauma te zapisuju osnovne podatke o njemu.

Nakon pročitanog romana uslijedila je analiza gdje u uvodnom dijelu učenici spajaju rečenice s likom koji ih izgovara. Svaki učenik rješava zadatak prolazeći labirintom.

Dostupno na poveznici: https://wordwall.net/hr/resource/7535874/hrvatski-jezik/%c4%8darobnjak-iz-oza-izreke

Izdvajaju temu književnoga teksta, prepoznaju redoslijed događaja, povezuju likove s mjestom i vremenom radnje te ih opisuju prema izgledu, ponašanju i govoru. Utvrđivanje naučenog je provedeno uz pomoć digitalnog alata Wordwall. Učenici odgovaraju na pitanja pokrećući digitalni kotač koji se zaustavlja na nasumičnim pitanjima.

Dostupno na poveznici: https://wordwall.net/resource/7525087/%c4%8darobnjak-iz-oza-l-fbaum

Stvaralački dio

Učenici zamišljaju jedan lik iz romana i osmisle njegov opis. Opis zapisuju kratkom rečenicom, poput zagonetke. Zagonetku čitaju naglas, a drugi učenici pogađaju koji lik je opisan.

Velik sam i lijep. U nevolji pomažem svojim prijateljima iako sam jako plašljiv. (lav)

Dodatni zadatak

Učenici flomasterima na kartonu slikaju događaj ili lik koji ih se dojmio te sliku sijeku na dijelove kako bi napravili slagalicu.

Planiranje vlastitog učenja

Napravljen je plakat i postavljen u učionicu pomoću kojega su učenici mogli pratiti tempo čitanja. Svaki učenik je napisao inicijale na jedan geometrijski lik. Po stazi od žute opeke pomicali su svoj znak. Cilj je bio doći do Smaragdnog grada – kraja knjige. Opeke su bile označene brojevima, a svaki broj je predstavljao podnaslove priča. Na pojedinim opekama kao mamac ili poticaj za čitanje su se nalazile slike predmeta koji se spominju u priči (slama, zelene naočale, poklopac limenke).

Tjelesna i zdravstvena kultura

Zagrijavanje je provedeno oponašanjem kretanja poput likova iz romana (Lav, Limeni, Strašilo ili Dorothy). Zatim učenici samostalno osmišljavaju i uvježbavaju koreografiju na skladbu iz mjuzikla Somewhere over the rainbow.

Likovna kultura

Kao poticaj likovnom stvaralaštvu korišten je isječak iz mjuzikla Wizard of Oz. Od didaktički neoblikovanih materijala (kutije za ciple, kutije od čaja, konac) izrađuju panoramske kutije. Režu ih, spajaju i lijepe ljepljivom trakom. Motiv koji izrađuju biraju prema dogovoru. Koristili su kolaž papir, ljepilo, škare, plastelin, flomastere i dr.

Matematika

Učenici rješavaju jednostavne problemske zadatke zbrajanja i oduzimanja u kojima se spominju likovi i događaji iz dječjeg romana.

Vrednovanje

Učenici vode dnevnik čitanja koji ne podliježe sumativnom vrednovanju, ali se ishod prati uvažavajući učenikovu samostalnost i mogućnosti. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Sumativno je vrednovan ispit čitanja s razumijevanjem te panoramska kutija.

Zaključak

Učenici su obradu ove lektire ocijenili kao najzanimljiviju i došli do zaključka da je bilo potrebno puno pripreme za aktivnosti. Izazov učiteljicama i stručnim suradnicima je dopunjavanje ovog primjera obrade novim materijalima i aktivnostima, ovisno o sposobnostima koje će imati učenici. Cilj je bio upravo to: ponuditi doživljaj književnog djela koje će učenici pamtiti te potaknuti čitanje iz užitka.

Literatura

1. Kurtak, Marica (2017.), Vizualni predložak u obradi lektirnih djela, Školska knjiga, Zagreb
2. Visinko, Karol (2014.), Čitanje: poučavanje i učenje, Školska knjiga, Zagreb
3. Češi, Marijana, Đurđica Ivančić (2019.), Izazovi i umijeća učenja i poučavanja: hrvatski jezik i inkluzivni pristup, Ljevak, Zagreb
4. Mesić, Ana (2007.), Projekt u predmetnoj nastavi s polazištem u nastavi hrvatskog jezika, Školska knjiga, Zagreb
5. Peti-Stantić, Anita (2019.), Čitanjem do sporazumijevanja. Ljevak, Zagreb
6. Lučić-Mumlek, Kata (2004.). Lektira u razrednoj nastavi – metodički priručnik. Školska knjiga, Zagreb
7. URL: http://mzos.hr/datoteke/1-Predmetni_kurikulum-Hrvatski_jezik.pdf (13.01.2021)

---

[1] Lučić-Mumlek, Kata. Lektira u razrednoj nastavi – metodički priručnik. Zagreb: Školska knjiga, 2004. str. 31.
[2] Kurtak, Marica. (2017.) Vizualni predložak u obradi lektirnih djela. Školska knjiga, Zagreb.
[3] predložak je preuzet iz dječjeg časopisa SMIB

Mala škola filma (eTwinning projekt)

Melita Horvatek Forjan

Sažetak

U eTwinnng projekt Smiješak, snima se! – mala škola filma, koji se održavao tijekom školske godine 2020./2021., bilo je uključeno 8 škola s područja Republike Hrvatske.

Autorice projekta bile su: Marijana Dostal iz Osnovne škole Bogumila Tonija, Samobor, i Vesna Kovačević-Tomić i Ivana Ostrički iz Osnovne škole kralja Tomislava, Našice. Iz OŠ Marije Jurić Zagorke u projekt su bili uključeni članovi Filmske družine ZAG (ZaigraniAktivniGromoglasni), a projekt su koordinirale voditeljice družine Melita Horvatek Forjan, prof., i Nataša Jakob, prof. Polaznici su usvojili vještine fotografiranja i snimanja pametnim telefonom, fotoaparatom i kamerom.

Mentori iz svih škola uključenih u projekt osmišljavali su kreativne zadatke i izazove koje su učenici rješavali kroz mjesečne projekte. Obrađene su sljedeće teme:

• Ručne postavke fotoaparata
• Likovni elementi u fotografiji i filmu
• Trikovi za fotografiranje/snimanje mobitelom
• Važnost fotografije u objavijesti
• Programi za obradu fotografija
• Sinopis, scenoslijed i scenarij
• Snimanje kamerom
• Filmska izražajna sredstva
• Stop animacija
• Montaža.

Ciljevi projekta bili su: usvajanje temeljnih tehničkih vještina za snimanje kvalitetne fotografije i kratkoga filma, poticanje kreativnoga izražavanja učenika kroz medij filma i fotografije te razvoj filmske pismenosti i medijske kulture.

Ključni pojmovi: eTwinning, dječji film, filmska pismenost, ZAG.

ZaigraniAktivniGromoglasni (ZAG)

U OŠ Marije Jurić Zagorke već 19 godina djeluje filmska družina ZAG. Članovi družine daroviti su učenici od 5. do 8. razreda zainteresirani za medij filma i fotografije. Tijekom proteklih godina u ZAG-ovim radionicama snimljeno je 80-ak dječjih filmova koji se mogu pogledati na mrežnoj stranici www.udrugazag.hr u rubrici Filmografija.

ZAG je tijekom godina organizirao mnogobrojne edukativne radionice za djecu s posebnim potrebama i darovite učenike: Zagorkini lumeni, Sva lica različitosti, Sretna djeca, Ljepota je u različitosti, Najljepše je gdje je srce, Rodna ravnopravnost, Prava djece, Palac gore, Superjunaci…

Svake godine u rad družine uključuju se novi učenici, a tijekom pandemijske šk. godine 2020./2021. bio je preporučen rad u malim odvojenim skupinama bez miješanja učenika iz različitih razreda. Kako bi što više učenika uključile u rad filmske družine i kod njih razvile filmsku pismenost, voditeljice družine s učenicima su se uključile u eTwinning projekt Smiješak, snima se! – mala škola filma.

Projektni zadatci

Škole partneri imale su uvodni i završni sastanak putem Zoom platforme, a svaki su mjesec mentori iz pojedinih škola zadavali projektne zadatke. Učenici članovi FD ZAG rješavali su zadatke uz usmjereno vođenje svojih voditeljica Forjan i Jakob.

U listopadu 2020. učenici su dobili prvi zadatak fotografiranje zdravoga doručka i jabuka povodom Svjetskoga dana hrane, 16. listopada, i Svjetskoga dana jabuka, 20. listopada.

Slika 1. Jabuke                                Slika 2. Zdravi doručak

Tijekom projekta učenici su radili i u manjim skupinama (izrada sinopsisa i scenarija), a neke su zadatke radili u parovima (pokreti kamere). Učenici su poticani na kreativno izražavanje kroz usmjerene zadatke koji su razvijali njihovu filmsku pismenost i vršnjačku suradnju. U sljedećim mjesecima učenici su pisali sinopsis, scenoslijed i scenarij za svoj autorski film o utjecaju medija na mlade. Kad je epidemiološka situacija bila povoljnija, u proljeće 2021., s učenicima su provedene praktične vježbe snimanja uz primjenu filmskih izražajnih sredstava (kadar, plan, rakurs). Tijekom travnja i svibnja snimljen je i montiran film Gospodar medija koji se može pogledati na ovoj poveznici.

Ovaj trominutni film prikazuje kako učenicima internet i društvene mreže (e-knjige, e-lektire, i-nastava, YouTube) mogu pomoći u učenju. Učenici lako prepoznaju poruku filma – budi gospodar medija i svoga slobodnoga vremena.

Slika 3. Snimanje filma Gospodar medija

Zagovci su dobili i izborni istraživački zadatak. Mogli su snimati jednominutne priloge svojim mobitelima o temi koja ih zanima: slobodno vrijeme, hobiji, izleti, okruženje u kojem žive. Odabrane kadrove mogli su montirati uz pomoć besplatnoga montažnoga programa (MovieMaker, FilmoraGo) i objaviti na svom YouTube kanalu ili poslati na zajedničku razrednu platformu (Microsoft Teams, Yammer…).

Učenik Filip Brzović napravio je dojmljiv videouradak U Trnavi u kojem je prikazao željezničku stanicu, u čijoj blizini stanuje, i vlakove koji dolaze i odlaze. Taj kratki eksperimentalni film može se pogledati na ovoj poveznici.

Na završnom Zoom sastanku svih partnerskih škola, 10. lipnja 2021., voditeljice ZAG-a s učenicima su prezentirale put od ideje do premijere dječjega filma.

Zaključak

Projekt Smiješak, molim! Mala škola filma integriran je u dijelove nastavnoga plana hrvatskoga jezika u 6. razredu i u godišnji plan rada Filmske družine ZAG. Sastavni dio programa hrvatskoga jezika u 6. razredu područje je Kulture i medija. U okviru toga područja u 6. razredu proučavaju se filmska izražajna sredstva i put od ideje do premijere filma pa je na taj način projekt Mala škola filma bio u korelaciji s nastavom hrvatskoga jezika. Sudjelujući u projektu učenici su stekli sljedeće vještine i kompetencije:

• usvojili su filmska izražajnja sredstva (kadar, plan, rakurs)
• naučili su kadrirati predmete u prostoru
• usvojili su vještinu snimanja kamerom u jednom kadru
• primijenili su svoje vještine i stečena znanja u procesu nastanka dječjega filma od ideje, pisanja sinopsisa i scenarija, snimanja i montaže
• izradili su kratke animirane filmove postupkom stop animacije
• uspješno su usvojili postupak fotografiranja i snimanja iz ruke.

Tijekom mjesečnog zadatka o animaciji učenik Lukas Golubić napravio je zanimljiv animirani film koji govori o vršnjačkoj netoleranciji. Film Pipi sudjelovao je na državnoj Smotri školskoga filma (među 30 najboljih filmova djece i mladih) u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Hrvatskog filmskog saveza u kinu Tuškanac u listopadu 2021.

Ovdje možete pogledati animirani film Pipi.

Osim što su sudionici projekt ocijenili uspješnim, to je i učinila i Nacionalna služba za podršku pa je projekt dobio oznaku nacionalne kvalitete.

Slika 4. Oznaka kvalitete

Literatura

1. Horvatek Forjan, Melita; Jakob, Nataša; Brčić Bauer, Ana. 2020. Snaga medija 6. Školska knjiga. Zagreb.
2. Horvatek Forjan, Melita; Jakob, Nataša; Krunić, Josip. 2011. Od ideje do premijere filma. Profil. Zagreb.
3. Šojat, Anita. 2020. Snaga riječi 6. Školska knjiga. Zagreb.
4. Težak, Stjepko. 2002. Metodika nastave filma. Školska knjiga. Zagreb.

Projekt „Voda“

Mirjana Krpan

Sažetak

U školskoj godini 2021./2022. OŠ Marije Jurić Zagorke iz Zagreba, SŠ Petrinja iz Petrinje, SŠ Prelog iz Preloga, SŠ Matije Antuna Reljkovića iz Slavonskog Broda i Ženska opća gimnazija Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti u Zagrebu uključile su se u zajednički projekt „Voda“.

Svrha ovog projekta je razviti svijest kod učenika o važnosti pitke vode. Istaknuti važnost zaštite pitke vode. Ukazati na racionalno korištenje vodenih resursa. Procijeniti važnost osobne odgovornosti i djelovanja za održivi razvoj. Povezati očuvanje okoliša s očuvanjem vlastitog zdravlja.

Ključne riječi: voda, potrošnja vode, očuvanje i zaštita voda.

Uvod

Svako živo biće na Zemlji ovisi o vodi. Porast broja svjetskog stanovništva dovodi do porasta potražnje za pitkom vodom. Količina i kvaliteta dostupne vode jedan je od ključnih faktora koji omogućava život ljudi i razvoj društva. U Zakonu o vodama stoji: voda je nasljeđe koje treba čuvati, štititi i mudro i racionalno koristiti. Voda je obnovljivi izvor energije i neprestano kruži u prirodi. Problem nastaje kada čovjek svojim aktivnostima dovodi do pogoršanja kvalitete vode. Životni stil u razvijenim zemljama svijeta doprinosi prekomjernoj potrošnji vode. Siromašne zemlje svijeta svakodnevno se susreću s nedostatkom vode za piće. Loša kvaliteta pitke vode uzrok je brojnih bolesti.

Ciljevi projekta

1. Objasniti mehanizme održavanja uravnoteženoga stanja u prirodi.
2. Preispitati utjecaj ljudskih djelatnosti na prirodne procese i mogućnosti smanjenja onečišćenja.
3. Objasniti čovjekovo ponašanje pri korištenju energijom i ilustrirati ga primjerima.
4. Preispitati povezanost vlastitoga života s utjecajem na okoliš i druge ljude.
5. Promicati djelovanje za opće dobro i javno zastupati održivi razvoj.
6. Promicati važnost aktivnoga djelovanja za zaštitu prirode i okoliša.
7. Organizirati akcije za informiranje javnosti o pitanjima javnog dobra.
8. Planirati osobnu potrošnju i štednju.
9. Promatrati i prikupljati podatke te donositi zaključke tijekom učenja i poučavanja.
10. Primijeniti matematička znanja i vještine za osnovni kemijski račun.
11. Povezati nove informacije s postojećim znanjima i iskustvima te stvarati novo znanje
12. Suradnički učiti i raditi u timu.
13. Razvijati digitalne kompetencije.

Aktivnosti

1.Izrada kurikuluma projekta

Svaka je škola napravila svoj kurikulum koji sadrži naziv i namjenu aktivnosti, nositelje, ciljeve, ishode učenja, način realizacije aktivnosti, vremenik, troškovnik te načine praćenja i provjere ostvarenosti ishoda.

2.Predstavljanje škola, profesora i učenika.

3.Izrada loga projekta.

Slika 1. Logo projekta – radovi učenika

4.Istraživački mini projekti – praktični radovi vezani uz temu voda (osmoza, površinska napetost vode, promjena pH vrijednosti vode pod utjecajem otpadnih voda, hidrološki ciklus, anomalija vode)

5.Izrada virtualnog herbarija – biljke vodenih staništa u digitalnom alatu Book Creator.

6.Determinacija životinjskih vrsta vodenih staništa (ptice močvarice, živi svijet makrozoobentosa zagrebačkih potoka)

7.Fizikalno-kemijska analiza vode (određivanje temperature vode, prozirnosti, pH vrijednosti, količine otopljenog kisika, nitrita i nitrata)

8.Izrada modela molekule vode od različitih materijala.

9. Praćenje količine potrošene vode u kućanstvu tijekom jednog mjeseca i izrada izračuna mjesečne potrošnje. Učenici su dobili zadatak izmjeriti potrošnju vodu s obzirom na jačinu mlaza prilikom pranja ruku. Izračunali su koliki su gubici vode na primjeru jedne slavine koja kapa tako da su postavili menzuru ispod slavine i promotrili koliko se mililitara vode nakupi u deset minuta, koliki je to volumen vode u litrama u jednome danu, jednome mjesecu i jednoj godini. Tijekom mjesec dana svakodnevno su zapisivali potrošenu količinu vode u svom kućanstvu. Rezultate su prikazali tablično i grafički uz izračun potrošnje vode, količinski i cjenovno.

10. Izrada edukativnih letaka o uštedi vode u digitalnom alatu Canva.

11.Prezentacija vode kao obnovljivog izvora energije (plima i oseka, valovi) – nekada i danas. Princip rada vodenica i hidroelektrana. Prednosti i nedostaci hidroelektrana.

12.Mjerenje prosječne godišnje količine padalina u Hrvatskoj.

13. Izrada fotografija na temu vode.

Slika 2. Plitvička jezera (vlastita fotografija)

14. Izrada modela hranidbenih odnosa u vodenim staništima.

15.Obilježavanje eko datuma ( Međunarodni dan močvarnih staništa, Međunarodni dan voda).

Slika 3. Međunarodni dan močvarnih staništa (rad učenika)

16.Prezentacija prirodne baštine (NP Krka i NP Plitvička jezera).

17.Izrada kvizova i križaljki na temu vode u digitalnim alatima LearningApps i Crossword Labs.

18. Terenska nastava – posjet postrojenjima za preradu otpadnih voda.

Zaključak

Učenici se kroz ovakav oblik nastave upoznaju s problemima vode u vlastitom okruženju. Kod učenika se potiče svijest o očuvanju pitke vode. Razvija se kritičnost prema pojedinim (ne)održivim postupcima ljudi prema vodama. Učenicima se približavaju integrirani aspekti održivosti voda (ekološki, ekonomski, zdravstveni, socijalni). Ovakvim načinom rada, pored aktivnog učešća u njihovoj realizaciji, učenici usvajaju etape istraživačkog rada i suradnički način učenja te razvijaju vještine važne u široj društvenoj zajednici.

Literatura

1. Beraković, M.(2015). Voda: vječna tajna prirode. Zagreb: Izdanja Antibarbarus.
2. Kotur, Š. (2015).Što voda može. Zagreb: Školska knjiga.
3. Petlevski, S.(2004). Knjiga o vodi. Zagreb: Kigen d.o.o.
4. www.ekologija.com.hr
5. www.ekologija.com.hr/pitka-voda-i-zagadenje

PlantNet.com, Land art i Nature bingo

Snježana Kovačević

Sažetak

U članku se govori o primjeni digitalne aplikacije PlantNet, o aktivnosti Land art i o svojevrsnoj potrazi za blagom Nature bingo u Erasmus+ projektu Learning Outside-Vivid Exploration koji se provodi u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica od 2019. do 2022. godine. Cilj projekta je poticanje učenja izvan učionice te provođenje projektnih aktivnosti koje su usko povezane s iskustvenim učenjem na otvorenom kako bi učenici znanja i vještine stjecali na kreativan, dinamičan, zoran, primjenjiv i zanimljiv način. S tim u vezi, partnerske škole izradile su i razmijenile nastavne pripreme za održavanje nastave izvan učionice iz različitih predmeta. Korištenje aplikacije PlantNet u projektnim aktivnostima osmislili su kolege iz Finske škole, a učenici i učitelji iz OŠ Zlatar Bistrica testirali njezinu primjenu i mogućnosti u školskom vrtu i dvorištu tijekom jednog nastavnog sata koji su vodili školska knjižničarka, koordinatorica Erasmus+ projekta i učitelj Engleskog jezika, voditelj Ekološke skupine. Tijekom sata učenici su koristili aplikaciju preuzetu na tablet, skenirali su biljke, drveće i grmlje u školskom dvorištu i vrtu, a aplikacija je prepoznala o kojoj vrsti se radi. Učenici su rezultate istraživanja zapisivali na listić te se upoznali s biljnim svijetom koji raste u okolišu škole. Također, učenici su se okušali u umjetničkom izričaju na otvorenom koristeći metodologiju likovnog pravca Land art kada su reproducirali umjetničko djelo s prikazom pejzaža te odigrali zimski bingo.

Slika 1. Logo LO-VE

Ključni pojmovi: Erasmus+, iskustveno učenje, Land art, PlantNet, zimski bingo

Uvod: OŠ Zlatar Bistrica, kao škola partner, sudjeluje u Erasmus+ projektu Learning Outside-Vivid Exploration u kojem surađuje sa školama iz Finske, Slovačke, Češke, Portugala te koordinatorskom školom iz Španjolske. Okosnicu projekta čine projektne aktivnosti koje naglašavaju učenje izvan učionice i stjecanje cjeloživotnih vještina kod učenika te jačanje kompetencija učitelja koji su aktivno ili pak, indirektno uključeni u spomenuti projekt. S projektom smo započeli u rujnu 2019. godine, a traje do 31.8.2022. Do sada su provedene gotovo sve planirane aktivnosti, kako na virtualan način preko platforme eTwinning, tako i licem u lice organiziranjem mobilnosti za učenike u Finsku 2022. te za učitelje u Slovačku 2021. Naime, projektne aktivnosti ovog Erasmus+ projekta provode se i virtualno s obzirom da smo projekt prijavili na platformi eTwinning te za njegovu provedbu koristimo TwinSpace na koji projektni partneri postavljaju materijale, dokumente, fotografije, digitalne obrazovne sadržaje, video uratke, rezultate projektnih aktivnosti i druge resurse. Također, učenici i učitelji ovdje provode suradničke aktivnosti korištenjem različitih digitalnih alata. No, ipak se naglasak daje na učenje izvan učionice tako da se projektne aktivnosti nastoje što više provoditi na otvorenom kako bi učenici učili na zoran i iskustven način i tako razvijali vještine cjeloživotnoga učenja što je i cilj projekta. U skladu s tim, proveli smo aktivnost za koju nam je bila potrebna aplikacija PlantNet pomoću koje su učenici istraživali i učili o biljkama koje se nalaze u školskom dvorištu te zimski bingo i Land art. U aktivnostima su sudjelovali učenici 5. i 6. razreda, ali se mogu primijeniti i na drugi uzrast učenika.

Upotreba aplikacije PlantNet u nastavi

Svaka od partnerskih škola osmislila je prijedlog za osam aktivnosti za provođenje izvan učionice i to iz različitih predmeta: Matematika, Glazbena kultura, Likovna kultura, Priroda, Geografija, Informatika, Engleski jezik, Hrvatski jezik, školska knjižnica i dr. koje smo razmijenili te uzajamno testirali i proveli u našim školama. Tako je OŠ Zlatar Bistrica testirala aktivnosti osmišljene u finskoj školi, a aktivnosti koje su osmislili učitelji iz OŠ Zlatar Bistrica provodili su učitelji i učenici u školi u Češkoj. Zajednička značajka ovih aktivnosti je da se one provode isključivo izvan učionice kako bi učenici štoviše tijekom nastavnog dana provodili na svježem zraku i pri tom usvajali obrazovne sadržaje. Tako je jedna od aktivnosti bila i aktivnost Identify the plant using PlantNet application koju su osmislili partneri iz finske škole.

Slika 2. Foto aplikacije

Kako smo proveli aktivnost i koristili aplikaciju? Za upotrebu aplikacije PlantNet u nastavi potrebno je preuzeti ju s interneta i instalirati ju na pametni telefon ili tablet s kamerom što smo i učinili. Učenici su za potrebe ove aktivnosti koristili školski tablet. Prijedlog provođenja aktivnosti bio je prvi korak ka osmišljavanju nastavnog sata koji smo proveli izvan učionice u školskom dvorištu. Naime, okoliš škole pun je zelenila čak i zimi tako da nam je ono postalo učionica u kojoj su učenici mogli promatrati, zabilježiti i prikupiti podatke o biljkama te tako ostvariti ishode ove aktivnosti. Umjesto u školskom dvorištu, ova se aktivnost može provesti i u parku, u šumi, u školskom vrtu, na livadi i slično. Naime, aplikacija ima mogućnost skeniranja različitih biljnih vrsta i njihovih dijelova ( list ili pak cijela biljka) i može se koristiti za gotovo sve biljne vrste jer se u bazi podataka nalazi lista svjetske flore, korisnih biljaka, trava, invazivnih vrsta pa čak i po područjima svijeta tako da se mogu skenirati i biljne vrste s područja Afrike, Kanade, Azije, Zapadne Europe i slično. U aplikaciji se tijekom skeniranja kreira fotoalbum sa skeniranim biljaka koje se tako pohranjuju na jedno mjesto što olakšava proces korištenja rezultata. Nakon skeniranja učenici su predstavili rezultate istraživanja biljnog svijeta školskog dvorišta, raspravljali o tome i prezentirali ih drugima. Tako su učenici saznali da se u školskom dvorištu nalaze vrste: lovorvišnja, smreka, lavanda, ginko, lipa, jabuka, maćuhica, zečje uši i druge te su ih opisivali, razgovarali o tome kakve su to vrste, kako su prezimile, da imaju estetsku ulogu u školskom dvorištu, ali i da su vrlo važne za bioraznolikost jer privlače kukce.

Slika 3. Foto iz aplikacije

Zimski bingo – promatranje promjena u prirodi na zabavan način

Učenici su dobili zadatak da istraže koje znakove zime primjećuju oko sebe. I ovu aktivnost proveli smo u školskom dvorištu s ciljem promicanja povezanosti s prirodom, razvijanja vještina promatranja i uočavanja znakova zime i samih promjena u godišnjim dobima, poticanja timskog rada učenika i slično. Učenici su na početku sata razgovarali o osnovnim karakteristikama zime u različitim dijelovima svijeta pa su tako naveli da je zima drugačija u npr. Finskoj od one u Australiji. Nakon toga dobili su listiće- tablicu s navedenim pojavama i pojmovima vezanima uz zimu kao što je: led, snijeg, oblaci, vjetar, pjev ptica, gnijezda, ogoljele grane drveća, češeri, hladnoća, hotel za kukce, otpalo lišće, itd. Učenici su po školskom dvorištu tražili „znakove zime“ bilježeći u tablicu što su od toga uočili. Primjer tablice nalazi se u nastavku:

Slika 4. Foto tablice

Kada su učenici završili s aktivnošću razmijenili su podatke i razgovarali o rezultatima koje su pronašli. Zaključili su da nema snijega jer su zime toplije nego ranije, led su uočili u vrtnom jezercu, a za vrijeme održavanja aktivnosti bilo je sunčano i hladno što nas nije spriječilo da se aktivnost provede na otvorenom. Učenici su rekli kako bi voljeli sudjelovati u više ovakvih ili sličnih aktivnosti istraživačkoga tipa koje bi se odvijale izvan učionice, u školskom vrtu i dvorištu tako da u skorije vrijeme planiramo neku sličnu aktivnost.

Land art – umjetnost u prirodi

Učenici su trebali prošetati školskim vrtom i pronaći prirodne materijale kao što su grančice, lišće, kamenčići i na tlu izraditi reprodukciju jednog poznatog umjetničkog djela. Za tu smo prigodu koristili djelo Jima Lanea „Hyde Park Ride“ iz 1978. godine s motivima drvoreda. Učenicima je bilo lako pronaći materijale u vrtu s obzirom da usred vrta raste vrba čije su otpale grančice vrlo dobro poslužile za novo umjetničko djelo. Kada su skupili sve potrebno, učenici su počeli slagati grančice i ostale materijale prema likovnom predlošku, a njihov likovni izričaj je s vremenom počeo ličiti na original. Učenici su tijekom ove aktivnosti razvijali svoju kreativnost, motoričke vještine i timski rad te su upoznali likovno djelo jednog likovnog umjetnika koji im je do sada bilo nepoznato. Također, učenici su se upoznali s umjetničkim pravcem Land art i načinom kako ga primijeniti u nastavi na otvorenom. Uočili su da su školsko dvorište i školski vrt neiscrpni izvor učenja jer se lako mogu pretvoriti u učionicu kada je riječ o sadržajima koji se mogu provoditi na otvorenom u bilo kojem godišnjem dobu kao što je slučaj s ovom aktivnosti. Najvažniji aspekt spomenute aktivnosti jest da su učenici učili na kreativan način boraveći na svježem zraku, da su se tijekom aktivnosti zabavili osmišljavajući novo umjetničko djelo i pomagali jedno drugome prilikom toga. Nakon provedene aktivnosti snimili smo fotografije, izradili video i napisali osvrt i dojmove učenika.

Slika 5. Land art

Zaključak

Aktivnosti na otvorenom prikazane u ovom članku osmišljene su prema ideji učitelja iz finske škole koja je partner u projektu. Nakon što smo ih proveli, učitelji su zapažanja zapisali na evaluacijski listić koji prilažemo u zajednički dijeljeni dokument dostupan svim partnerima kako bismo dobili povratnu informaciju o aktivnostima koje smo testirali, što treba unaprijediti, promijeniti, dopisati ili pak poboljšati u njihovom izvođenju. Cilj provođenja ovakvih aktivnosti jest planirati što više nastavnih jedinica vani, osmišljavati radionice i lekcije koje se izvode izvan učionice, koristiti učionicu na otvorenom ( koju OŠ Zlatar Bistrica ima od početka ove školske godine), poticati učenike na to da više borave na svježem zraku jer je anketa među učenicima pokazala da ne provode dovoljno vremena na svježem zraku ni kada su u školi, ni kada su kod kuće što kod nekih škola partnera nije slučaj već njihovi učenici imaju svaki dan jedan sat velikoga odmora koji provode vani igrajući se ili šetajući u školskom dvorištu. Ishodi aktivnosti koje smo proveli u našoj školi prema primjeru finske škole pokazali su nam da partneri u ovom europskom projektu i na ovakav način mogu dijeliti iskustva, primjere dobre prakse i sadržaje učenja na otvorenom na suradnički način. Dakle, cilj je naših nastojanja da se u OŠ Zlatar Bistrica više razvijaju vještine cjeloživotnoga učenja kod učenika, da se više druže i uče na svježem zraku, a ovakve i slične aktivnosti pridonose upravo tome.

Literatura

1. https://identify.plantnet.org/ (pristupljeno 17.1.2022.)
2. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=35296 (pristupljeno 17.1.2022.)
3. https://bit.ly/3qxJQkP (pristupljeno 17.1.2022.)
4. Jensen, E. (2003). Super-nastava. Educa.
5. Ambrose, J. (2015). 365 zabavnih aktivnosti na otvorenom. Mozaik knjiga.

Tradicionalni slovenski zajutrak

Vanja Rušt

Sažetak

U Sloveniji ove godine obilježavamo već desetu obljetnicu Tradicionalnog slovenskog zajutarka. U tome sudjeluju svi vrtići i osnovne škole u Sloveniji. Provodi se svake godine trećeg petka u studenom. Djeca za zajutrak dobivaju kruh, maslac, med, mlijeko i jabuku od lokalnih proizvođača. Svrha Tradicionalnog slovenskog zajutarka je prije svega osvijestiti djecu o zdravoj prehrani, namjeni zajutarka te o proizvodnji hrane od strane lokalnog stanovništva.

Ključne riječi: vrtići, osnovne škole, kruh, maslac, med, mlijeko, jabuka.

Sažetak

U Sloveniji ove godine obilježavamo već desetu obljetnicu Tradicionalnog slovenskog zajutarka. U tome sudjeluju svi vrtići i osnovne škole u Sloveniji. Provodi se svake godine trećeg petka u studenom. Djeca za zajutrak dobivaju kruh, maslac, med, mlijeko i jabuku od lokalnih proizvođača. Svrha Tradicionalnog slovenskog zajutarka je prije svega osvijestiti djecu o zdravoj prehrani, namjeni zajutarka te o proizvodnji hrane od strane lokalnog stanovništva.

Ključne riječi: vrtići, osnovne škole, kruh, maslac, med, mlijeko, jabuka.

Ove godine se obilježava već 10. godišnjica provođenja Tradicionalnog slovenskog zajutarka u svim školama i vrtićima u Sloveniji. Prvi put se Projekt Tradicionalni slovenski zajutrak u školama održao 18. studenog 2011. godine. Pokretač je bila Pčelarska zadruga Slovenije.

Slika 1. Logotip slovenskog  tradicionalnog zajutrak

Svrha Tradicionalnog slovenskog zajutarka je prije svega osvješćivanje djece o važnosti pčela i pčelinjih proizvoda za zdravlje i dobrobit okoliša te konzumiranje hrane lokalnog porijekla. Također, o brizi za očuvanje zdravog i čistog okoliša kao i očuvanje ruralnog područja.

Slika 2. Kruh, maslac, med, mlijeko, jabuka

Tradicionalni slovenski zajutrak je događaj koji se provodi svake godine u vrtićima i školama diljem Slovenije svakog trećeg petka u studenom.

Djeca toga dana dobivaju namirnice domaćih ili lokalnih proizvođača:

• kruh (bio punozrnati kruh),
• maslac,
• domaći med (lokalni pčelar),
• nehomogenizirano mlijeko,
• domaća jabuka.

Na dan Slovenskog tradicionalnog zajutarka provode se razne aktivnosti pa tako prvi školski sat učenici s razrednikom u razredu razgovaraju o važnosti zajutarka.

Slika 3. Učenici tijekom tradicionalnog slovenskog zajutarka

Neke slovenske poslovice o zajutarku (doručku):

• Prazna vreća ne stoji uspravno.
• Po jutru se dan poznaje, po doručku pak jutro.
• Doručkuj kao kralj, ručaj kao princ, a večeraj kao siromah

Zajutrak je također poslovično jedan od najvažnijih obroka, jer njime već ujutro tijelu osiguravamo dovoljno energije za dnevne aktivnosti i rad. Važno je da zajutrak bude punovrijedan obrok koji tijelu osigurava esencijalne hranjive tvari. Najbolje je dijete u ranom djetinjstvu naviknuti na zajutrak pa se iz toga aspekta razvio projekt Tradicionalni slovenski zajutrak koji je u deset godina djelovanja pomogao u poboljšanju rezultata slovenske djece.

Dokazano je da doručkuje sve više djece te se trend pretilosti među slovenskim školarcima smanjuje. Toj promjeni je sigurno potpomogao i projekt Tradicionalnog slovenskog zajutarka kojem već godinama naglašavamo važnost redovitog zajutarka i konzumiranja što više domaće hrane. Zdrav zajutrak ima pozitivan učinak na zdravlje jer tijelu osigurava energiju za umni i fizički rad te pomaže da lakše održavamo tjelesnu težinu. Dječji mozak je posebno osjetljiv na nedostatak energije jer brže metabolizira glukozu. Zdrav i uravnotežen zajutrak potpomaže boljim kognitivnim sposobnostima što posebno dolazi do izražaja u aktivnostima koje zahtijevaju koncentraciju, pamćenje i rješavanje mentalnih zadataka.

Dovoljno je doručkovati 4 do 5 puta na tjedan kako bi se vidjeli pozitivni učinci na zdravlje.

Ključno je učenje o važnosti prehrane već od malih nogu kako bi djeca, osim važnosti zajutarka za zdravlje naučili i unaprijedili svoj odnos prema hrani, o njenoj proizvodnji i utjecaju na zdravlje ljudi. Istodobno, važno je upoznati ih s lokalnom proizvodnjom hrane kao i značajem poljoprivrede te prehrambene industrije.

Veliki naglasak dobivaju i pčele te pčelarstvo kao i zaštita okoliša.

Međunarodna godina voća i povrća se obilježava 2021. godine. Pokretač je Opća skupština UN-a na prijedlog Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).

Svrha projekta je naglasiti važnost voća i povrća u prehrani, upozoriti na štetu koju čine otpadci hrane uzrokovani pogrešnim potrošačkim navikama i globalnom trgovinom. Kako su voće i povrće namirnice s najkraćim rokom trajanja, ključni su načini transporta i skladištenja u trgovini kao i kod kuće.

Najčešći razlozi za preskakanje doručka su rano buđenje za učenike putnike, predugo spavanje, nedostatak apetita, mučnina, spajanje zajutarka i doručka, višak kalorija kod tinejdžera – strah od debljanja, a u današnje vrijeme utječe i preopterećenost te nedostatak vremena.

Literatura

1. https://www.nasasuperhrana.si/clanek/zjutraj-jej-kot-kralj-pomen-zajtrka-v-prehrani/
2. https://www.nasasuperhrana.si/tradicionalni-slovenski-zajtrk/

Budi internet genijalac – Varšava

Dunja Mijović i Manuela Kujundžić

Članovi Udruge Suradnici u učenju sudjelovali su od 24. do 26. rujna 2022. godine na sastancima i edukaciji u sklopu projekta Be Internet Awesome u Varšavi. Budi internet genijalac – Be Internet Awesome je Googleov program kojim se poučava djecu osnovama digitalnog građanstva i sigurnosti kako bi mogli pouzdano istraživati internetski svijet, a u Hrvatskoj ga provodi Udruga Suradnici u učenju.

Ključne riječi: edukacije, projekt Be Internet Awesome, udruga “Suradnici u učenju”, Vašava, digitalno građanstvo.

Na sastanku su prisustvovali predstavnici organizacija koje surađuju u okviru ovog projekta, a to su: Szkola z Klasa iz Poljske, Adfaber iz Rumunjske, Forth iz Grčke, Teach for Slovakia iz Slovačke i Jules a Jim iz Češke.

Slika 1. Pogled na Stari grad sa zvonika Sv. Ane

Članovi Udruge Suradnici u učenju sudjelovali su od 24. do 26. rujna 2022. godine na sastancima i edukaciji u sklopu projekta Be Internet Awesome u Varšavi. Budi internet genijalac – Be Internet Awesome je Googleov program kojim se poučava djecu osnovama digitalnog građanstva i sigurnosti kako bi mogli pouzdano istraživati internetski svijet, a u Hrvatskoj ga provodi Udruga Suradnici u učenju.

Na sastanku su prisustvovali predstavnici organizacija koje surađuju u okviru ovog projekta, a to su: Szkola z Klasa iz Poljske, Adfaber iz Rumunjske, Forth iz Grčke, Teach for Slovakia iz Slovačke i Jules a Jim iz Češke.

Dobrodošlicu nam je poželjela Agata Łuczyńska, predsjednica Szkola z Klasa nakon čega je uslijedio trening o tome kako poticati polaznike online treninga na aktivnije sudjelovanje u radu. Trening je vodila Marta Florkiewicz-Borkowska, trenerica u Internet Aces programu. Zaključci su kako se polaznike treba uključivati od samog početka, zadržati njihovu pažnje mijenjanjem aktivnosti, uvoditi pauze, međusobno povezivati polaznike i koristiti što raznovrsnije metode rada.

U drugom dijelu radionice razvijali smo timsku suradnju igrajući posebno osmišljene igre koje je za nas pripremila Pracownia Gier Szkoleniowe. U našim internacionalnim timovima dokazali smo dobro poznatu činjenicu, a to je da je za suradnju najvažnija dobra komunikacija, osjećaj zajedničke odgovornosti te podrška – kako unutar timova tako i između njih.

Slika 2. Radna atmosfera tijekom edukacije

Sutradan je predavač bio Kamil Śliwowski, a tema je bila kako evaluacija obrazovnih programa za digitalno građanstvo. Prvo smo u parovima analizirali naše osobne životne lekcije kada smo prvi put nešto uspješno napravili. Na temelju tih primjera razgovarali smo o tome na što je sve potrebno obratiti pozornost pri provedbi nekog obrazovnog programa. Neki od zaključaka bili su sljedeći: potrebno je naglasiti za koga radimo program, koje su sve potrebe sudionika, koji cilj želimo postići, kako će sudionici dati svoj doprinos te kako ćemo prikupiti povratne informacije o provedenom projektu.

Poslijepodne smo razgovarali o grupama djece i odraslih ljudi kojima je potrebna posebna pažnja i podrška. Naši treneri: Agnieszka Chmielecka i Maciej Sopyło vodili su nas kroz cjelokupni proces. Svoju pažnju smo usmjerili na sljedeće grupe: djeca bez doma/u udomiteljskim obiteljima, djeca koja žive u izoliranim područjima, imigranti, izbjeglice, Romi, žrtve prirodnih katastrofa, djeca s posebnim potrebama te stariji građani.

Slika 3. Tim Udruge Suradnici u učenju

Posljednji dan započeli smo s nenasilnom komunikacijom (NVC), koju je objašnjavala trenerica Internet Aces-a, Izabela Meyza. Naučili smo predložene korake u provođenju NVC-a i analizirali primjere situacija kada takva komunikacija može pomoći u rješavanju problema. Koraci koje smo proučavali su: promatranje situacije i sudionika te osjećaji, potrebe i želje svih uključenih. Ako se fokusiramo na ta četiri koraka lakše ćemo izbjeći nasilnu komunikaciju.

Ostatak dana proveli smo radeći u nacionalnim timovima na poboljšanju programa BIA-e. Prvo su pojedine organizacije podijelile primjere dobre prakse, a zatim smo prikupljeno znanje i inspiraciju stečenu tijekom ova tri dana iskoristili kako bismo razvili prijedloge rješenja za neke od problema s kojima se susrećemo u našim zemljama. Vodila nas je odlična Internet Aces trenerica – Agnieszke Bilska.

Slika 4. Pogled na modernu četvrt Varšave s vidikovca Palače kulture i znanosti

Kroz ovaj sastanak imali smo mogućnost razmijeniti svoja iskustva s istomišljenicima, upoznati se s njihovim načinom rada i vidjeti inspirirajuće primjere dobre prakse. Kroz ovu suradnju rastemo, trudimo se biti bolji, upijamo savjete drugih i inspiriramo se za daljnji rad.

Slika 5. Palača kulture i znanosti

Early English learning

– project “My town”

Valentina Batagelj

Abstract

Early years of learning English as a foreign language are of crucial importance. In Slovenia, the students start to learn English in the 2^nd grade, some of them can choose to start already in the first grade. Associating learning English as something fun and actively including every individual student can be done via numerous activities. The article presents one such activity, the project “My town” created by the 3^rd graders at the Fran Erjavec Primary School in Slovenia. The process combined making the houses and vehicles out of wooden blocks and creating the town’s map. The article includes the lesson plans.

Key words: dream town, project, group work, English, early learning.

1. Introduction

In English lessons, the 3^rd graders at the Fran Erjavec Primary School in Nova Gorica created the project “My town”. Within 12 school lessons and via various activities, such as reading a book Brown Rabbit in the City, singing songs and playing games, they, in groups, created their dream vehicles that travelled over their dream towns. This creative process led the students to create extraordinary vehicles, such as a magic broom and a well-adored ice-cream truck, words, the students would probably not have learned within the regular school curriculum. In addition, they learned how to give directions to one another, for example to use the expressions “turn left, turn right, go straight on past the …, it’s on your left/right”. Working in groups is the most rewarding, yet one of the most challenging tasks for a teacher. The article presents the process of the project “My town”.

Goals:

• ecognize and name the vehicles,
• say how to travel to school,
• create a class survey about travelling to school,
• develop reading, speaking, writing, listening skills,
• create the dream vehicle and the dream town,
• learn how to use a map; to ask and give direction.

Material:

Song »Look all around« from Happy Street 2, powerpoint projection »Look all around«, paper with a chart (each group), wooden blocks, book »Brown Rabbit in the City«, a board, a chalk, a poster from the book (with the buildings and the rabbit), jar lids.

2. Process

The teacher introduces the song “Look all around” and sets the task to name all the vehicles from the song.

The pupils listen to the song and name the vehicles. The teacher elicits the answers and writes the words on the board.

With the help of the projection in which the song is presented with symbols, the students say the song. The students practise.

The teacher presents the dancing moves to sing next to the song, for example, to stretch out our hands for the stop sign and show “stop” in the song. The students dance and sing along.

The teacher asks how the students came to school. They answer. The teacher puts the students into groups. Each group has a paper with a chart. One of them asks the question to the other students and marks the answers on the chart. The teacher elicits the answers from each group. The teacher marks the answers on the board and discusses the results with the students.

The teacher asks which houses they passed on their way to school. The students name the buildings. The teacher introduces the book »Brown Rabbit in the City«. After the reading, the teacher puts the poster of the city from the story on the board. The students answer which buildings were in the story and puts the buildings on the poster in the order the students say the words. He travels with the rabbit over the town and the students name the building. The students recreate the story.

The teacher explains the rabbit got lost because the city is very big. He asks the students if they know how to give directions in English, to help the rabbit. He elicits the answer. The teacher asks to help the rabbit to get to different buildings. The teacher invites the students to create their own towns on the posters, which the rabbit can also visit. In groups, the students make their own map of the town.

In the next step, the students are given wooden blocks which they transform into buildings and blocks for the vehicles for the rabbit to travel in. They name the buildings and vehicles.

A person in a group chooses a building and a vehicle for the rabbit to travel in. He leads the person with the rabbit and the vehicle to the building.

In the end, each group presents their town. They practise the structure »There is/there are« which they know from the previous years. With the help of various games, the students practise the new vocabulary (vehicles and buildings). For example, the teacher gives the students jar lids. They create their own memory, two identical images for two jar lids, for example two images of »a school« which they glue under the jar lid. They play memory game. In the first rounds, they only name the images under the lid. When they are confident about the buildings and the vehicles, they can only take the pair when they correctly form the sentence »There is« or »There are« and get the pair.

3. The students’ feedback

The students wrote some impressions after the project finished.

“What I liked the most was that we worked together.” David, 3.A

“I liked that each of us contributed with his or her idea and that we helped each other.” Šeli, 3.A

Picture 1. A group of students playing with the vehicles

Picture 2. The map of the town and the buildings          Picture 3. Students practicing the words before the play

“I loved making a magic academy which was also in the story of Harry Potter, called Hogwarts School of Witchcraft and Wizardry. My vehicle was the flying broom Nimbus.”– Anna Sofia, 3. C

“I really liked working in groups and that we used wooden blocks for it.” Jan, 3. A

3. Conclusion

The project “My Town” involved early learners of English at Fran Erjavec Primary School in Nova Gorica, who worked in groups. Working in groups can be challenging because there are more conflicts among the students than if the teacher simply gives the instructions to the class as a whole and each does the same exercise and answers at the same time. Solving such problems that occurred during the lessons proved as an investment in the future. After the lessons, where these students were playing in the yard, they more quickly solved the problems that occurred because they had the techniques for problem solving from the class and it was easier and quicker for them to apologise and achieve a goal. The students learned English in a fun way, through a story and created their own project they could play with. All students were active, they supported each other and practised together so all reached the goals set at the beginning of the project.

Literature

1. Maidment, S. 2010. Happy Street 2. Oxford University Press.
2. Russel, N. 2010. Brown Rabbit in City. Viking Books for Young Readers.

Posebnosti mjeseca veljače

Gabrijela Zečević

Sažetak

4. a razred Osnovne škole „Franjo Hanaman“ je zajedno sa svojom učiteljicom, veljaču 2021. godine obilježio sudjelovanjem u nizu različitih projekata. Iz svih projekata proizišli su rezultati kojima smo bili zadivljeni te smo ih rado podijelili na Etwinning platformi s drugim školama i projektnim partnerima. Veljaču obilježava mnoštvo zanimljivih projekata. Učenici su aktivno i veselo pristupili svim aktivnostima koje smo proveli. Svaki smo realizirani projekt oblikovali videouratkom, a potom ga podijelili na svojoj razrednoj stranici te na našoj Facebook stranici. Obilježili smo Dan sigurnijeg interneta, Valentinovo, 100. dan škole te Dan ružičastih majica.

Ključni pojmovi: Dan sigurnijeg interneta, Dan ružičastih majica, Valentinovo, 100. dan škole, nasilje, opasnost, društvene mreže, vršnjačko nasilje, ljubav, majka.

Uvod

Nizom različitih aktivnosti, učenici su najprije 9. veljače 2021. godine, obilježili Dan sigurnijeg interneta, pod nazivom „Gdje si ti u digitalnoj džungli?“. Uz kreativne radionice, igru te izradom vlastitih avatara, obilježili smo ga na zanimljiv način. Učenici su osvijestili sve potencijalne rizike s kojima se mogu susresti na društvenim mrežama. Potom smo, 14. veljače, obilježili Valentinovo. Posvetili smo taj dan našim najstrpljivijim, najbrižnijim i najodanijim osobama – našim majkama. 21. veljače smo obilježili 100. dan škole odjeveni u stogodišnjake. 24. veljače 2021. godine, obilježili smo Dan ružičastih majica. Naš je razred odlučio doprinijeti obilježavanju i podizanju svijesti o vršnjačkom nasilju nizom različitih aktivnosti.

Dan sigurnijeg interneta

Pod motom „Gdje si ti u digitalnoj džungli?“ uz kreativne radionice, igru te izradom vlastitih avatara, obilježili smo Dan sigurnijeg interneta 9. veljače 2021. godine. Učenici su osvijestili sve potencijalne rizike s kojima se mogu susresti na društvenim mrežama. Najprije smo, u siječnju, izradili podlogu za igru „Čovječe, ne ljuti se“. Uz tu smo igru u timovima te board game pitanja ponovili prednosti interneta. Ujedno smo naučili kakav rizik sa sobom nosi korištenje društvenih mreža. Izradili smo i vlastite avatare pomoću alata „Avatar Maker“, s ciljem sprječavanja zlouporabe osobnih fotografija. Izradili smo razredni mobitel te pravila ponašanja na internetu. S ciljem sprječavanja elektroničkog nasilja unutar naše učionice, ona najvažnija pravila predstavili smo javnosti.

Ovdje možete pogledati video projekt.

Valentinovo

14. veljače 2021. godine obilježili smo i proslavili Valentinovo. Ovaj smo dan posvetili našim majkama jer su majke jedine osobe na svijetu koje će nas uvijek paziti i voljeti na način na koji to nitko drugi ne može. Izgovorili smo „VOLIM TE“ na mnogim svjetskim jezicima. Cilj nam je bio da kroz naš video, jezik ljubavi dopre do svih majki ovoga svijeta. Video smo postavili na razrednu stranicu te na Facebook stranicu razreda i na taj način svojim našim majkama poželjeli sretno Valentinovo s najmoćnijom porukom i jezikom ljubavi. Za prijevod i izgovor riječi „volim te“ na svjetskim jezicima, služili smo se google prevoditeljem. Potom smo, za majčinu ljubav, dobrotu, strpljenje, brižnost i hrabrost izradili diplome u alatu Canva. Plastificirali smo ih i kao poklon ponijeli svojim majkama.

Ovdje možete pogledati video projekt.

100. dan škole

Naše planirane aktivnosti za obilježavanje 100. dana škole predstavili smo u alatu Microsoft Sway. Veseli 100. dan škole započeli smo na način da smo u školu došli odjeveni u stogodišnjake. Na početku smo pristupili izrezivanju i ukrašavanju vlastitih naočala, kojima smo se, nakon što smo ih stavili na glavu, priključili obilježavanju današnjega dana. Rješavali smo labirint čiji je put vodio kroz znamenke broja 100. Najbrži su i najuspješniji učenici, u rješavanju postavljenih zadataka, osvajali medalje. U sljedećoj smo aktivnosti, u tišini, nastojali procijeniti trenutak u kojemu je proteklo 100 sekundi. Ovaj zadatak učenicima nimalo nije bio lak. Ipak, jedan je učenik bio najbliži stotoj sekundi te je zaslužio medalju. U sljedećoj smo aktivnosti, nizom postavljenih pitanja i odgovora, pokušavali pogoditi zamišljeni broj učenika u rasponu od 1 do 100. Učenici sjede u krugu, dok jedan učenik sjedi u središtu kruga. Odabrani učenik treba zamisliti broj do 100 te ga napisati na papirić i predati učiteljici (zbog provjere točnih povratnih odgovora.) Učenici pokušavaju pogoditi broj koji je učenik zamislio. Dopušteno je postavljati pitanja poput: Je li broj jednoznamenkast, je li broj veći od 35, ima li broj u sebi znamenku 8, je li broj paran, itd. Smiju postaviti svako pitanje na koje se može dati odgovor “DA” ili “NE”. Ukoliko bi odgovor bio “DA”, učenik može ponovno postaviti pitanje. Ako bi odgovor bio “NE”, sljedeće pitanje postavlja sljedeći učenik. Ukoliko učenik prilikom pogađanja broja kaže broj koji nije zamišljen, ispada iz igre. Učenik koji pogodi broj, osvaja medalju.

U sljedećoj smo aktivnosti slagali puzzle na kojima su se nalazili zadatci množenja i dijeljenja. Cilj je, uz pomoć zadataka i rješenja, što prije složiti puzzle. Najbrži učenik osvojio je medalju. Sljedeća aktivnost sastojala se od navođenja gradova i naselja u Republici Hrvatskoj. Tijekom ove aktivnosti služili smo se geografskom kartom RH. Potom sam u učionici skrila 100 žumanjaka iz kinder jaja. U svakom se žumanjku krila riječ. Cilj je bio tijekom 10 minuta pronaći što više žumanjaka, a riječi iz žumanjaka pravilno rasporediti na ploči u stupce imenica, glagola i pridjeva. Pobjednik je učenik koji na kraju igre ima najviše skupljenih žumanjaka te na taj način osvaja sljedeću medalju. Pomoću aplikacije Aging booth izradili smo fotografije učenika postaranih za 40ak godina. Učenici su aktivnost proveli pomoću svojih tableta, a potom su fotografije postavili na Lino it ploču. Svi su učenici na kraju dana dobili diplomu za uspješnih 100 dana u školi. Poželjeli smo na kraju jedni drugima, sretne i uspješne preostale dane nastavne godine, u nadi da će i nagodinu, kada budu 5. razred, obilježiti 100. dan u školi, pametniji i godinu stariji.

Ovdje možete pogledati video projekt.

Dan ružičastih majica

Posljednje srijede u veljači obilježava se Dan ružičastih majica, poznatiji kao Pink Shirt Day.

Pokret je nastao u Kanadi potaknut dirljivom pričom srednjoškolca koji je u znak podrške majci oboljeloj od raka odlučio doći u školu odjeven u ružičastu majicu, čime je postao žrtva nasilja.

U znak potpore, u pomoć mu je priskočila grupa dječaka koji su podijelivši ružičaste majice školom, odaslali poruku o važnosti tolerancije i nenasilničkog ponašanja. Njihova poruka uskoro je poprimila globalni karakter, a naš je razred odlučio doprinijeti obilježavanju i podizanju svijesti o vršnjačkom nasilju nizom različitih aktivnosti. Dan prije obilježavanja Dana ružičastih majica, izradili smo razredni poster te ga izvjesili na vratima svoje učionice. Na ovaj smo način najavili dan koji slijedi te nastojali potaknuti sve učenike naše škole na odijevanje ružičaste majice. Pogledali smo prigodne videozapise “Anti Bullying Animated Short Film Project” te videozapis “Dan ružičastih majica” kroz koje su učenici usvojili zbog čega se obilježava Dan ružičastih majica, kojim se danom kroz godinu obilježava, naučili smo razlike između nasilja, zlostavljanja i sukoba. Učenici su kroz razgovor iskazivali visok stupanj empatije i suosjećanja s žrtvama nasilja. U sljedećoj smo aktivnosti izrađivali Wordart natpise. Cilj je učenika bio pokazati kojim ljudskim vrlinama možemo pomoći žrtvama te na koji način im možemo pružiti podršku. Izradili smo i ukrasili ružičastom kremom muffine. Na ružičaste smo zastavice pisali poruke nenasilja te smo ih uz muffin, dijeliti učenicima naše škole. U sljedećoj smo aktivnosti stvarali zajedničke fotografije s jednoznačnom porukom. #nasiljeprestajeovdje Izradili smo i razrednu osobnu iskaznicu. Ukrašavali smo učionicu ružičastim balonima te porukama nenasilja na ružičastim majicama. Pomoću njih ukrasili smo razredni pano. Sudjelovali smo u kvizu na razini škole, u kojemu je učenik našega razreda osvojio 1. mjesto. Bili smo iznimno ponosni. Svoje smo poruke nenasilja podijelili i s ostalim učenicima naše škole putem Padlet ploče, koja se nalazila na ulazu naše škole. Zaključili smo da svako dijete treba osmijeh. Mi smo odlučili pružiti ruku i biti prijatelj. Na kraju smo dana rješavali i igrali igre koje smo samostalno osmislili u alatu Crossword puzzle i Daisy puzzle.

Ovdje možete pogledati video projekt.

Zaključak

Mišljenja smo kako smo sve projekte uspješno realizirali. Iz svakog smo projekta izdvojili i usvojili ciljeve zbog kojih su i provedeni. Učenici su svaki projekt povratno evaluirali pomoću semafora osjećaja. Većina je učenika svoju kvačicu za sve projekte stavila na zeleno polje semafora. Učenici su projektne aktivnosti dovršili u nadi da će ih i kroz sljedeće nastavne godine obilježavati te da će imati priliku svakom projektu pružiti vlastiti doprinos.

Literatura

1. https://csi.hr/2021/01/25/obiljezavanje-dana-sigurnijeg-interneta-2021/
2. https://www.dansigurnijeginterneta.org/

YOUTUBE

1. https://www.youtube.com/watch?v=YyDJafzuUK4
2. https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=brcegY49Ji0

ADOBE SPARK

1. https://spark.adobe.com/video/Vm4nOwkU15lTP?fbclid=IwAR25DPlf8q1JKchSZzU6yk0sOcLXQVN5V7ECoeU_8pKeNvQhQ-scl5PnGCw
2. https://spark.adobe.com/video/MQOtkS5eBYG1f?fbclid=IwAR1oOuypt7KMUv4GQ0TVgMuRLKGKfeW-6hE8Hq2_OxFZm0AL-6G-JEKZwQU
3. https://spark.adobe.com/video/dEyQim3ia4rLn
4. https://spark.adobe.com/video/muUKfcnvZIFGr?fbclid=IwAR1tbuzfq6M10GShqOiKq0Ch3hghiB-V53fHcyAQzLd7ksqcvwvpZdJIIAg

Čakavica

Jagoda Čopac i Sandra Podrug

Sažetak

U članku je opisana suradnja učiteljica dviju splitskih osnovnih škola, Osnovne škole Trstenik i Osnovne škole Split 3, koje je povezala ljubav prema tradiciji i zavičajnom govoru, splitskoj čakavici. Osmislile su razredni projekt „Restimo s čakavicon“ koji su provodile u svojim razrednim odjelima tijekom školske godine 2020./21. Učenici su sudjelovali u brojnim projektnim aktivnostima te primjenom suradničkog učenja usvajali riječi zavičajnoga govora. Uz to su jačali digitalne kompetencije korištenjem IKT-e u nastavi.

Ključne riječi: projektne aktivnosti, suradničko učenje, digitalne kompetencije, zavičajni govor (splitska čakavica).

Projektnim aktivnostima čuvamo splitsku čakavicu

Uvod

Suvremeni način života i utjecaj medija najčešći su razlozi radi kojih se u našim školama sve manje čuju riječi zavičajnoga govora, a nažalost, neke od njih potpuno su zaboravljene. Učitelji imaju važnu ulogu u očuvanju tog vrijednog nematerijalnog kulturnog dobra u koji ubrajamo i splitsku čakavicu. Upravo ta ljubav prema „lipoj čakavskoj riči“ u vrijeme pandemije Covid 19 bila je presudna za osmišljavanje cjelogodišnjeg projekta „Restimo s čakavicon“. Svrha projekta je očuvanje zavičajnoga govora od zaborava kao važnog temelja nacionalnog identiteta. Cilj je bio potaknuti učenike na istraživanje zavičajnih riječi, izradu zavičajnog rječnika i slovarice te literarnog, glazbenog, likovnog i dramskog stvaralaštva u okviru sadržaja i ishoda predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema za niže razrede osnovne škole.

Realizacija ovog projekta uglavnom se provodila kroz izvannastavnu aktivnost „Čuvari baštine“, ali i kroz druge nastavne predmete (Hrvatski jezik, Glazbenu kulturu, Likovnu kulturu) te međupredmetne teme, tako da su u projekt bili uključeni svi učenici u razredu. U skladu sa suvremenim trendovima u nastavi i epidemiološkom situacijom, primjenjivale su se i IKT-e u radu u svrhu osuvremenjivanja nastave te ostvarivanja komunikacije među učenicima dviju škola.

Projektne aktivnosti u 2.a razredu

Drugaši iz OŠ Split 3 upoznavanje splitske čakavice započeli su u mjesecu rujnu. Na satu Hrvatskoga jezika upoznali su razliku između hrvatskog standardnog jezika i mjesnoga govora te na satu Čuvara baštine počeli prikupljati zavičajne riječi s ciljem izrade zavičajne slovarice. Tijekom godine učili su pisana slova, prikupljali zavičajne riječi s obrađenim slovom i zapisivali ih u male zavičajne rječnike. Krajem prvog polugodišta izradili su zavičajnu slovaricu. Kako je njihova nova izvannastavna aktivnost potekla iz izvannastavne aktivnosti „Mali zbor“, u koju su bili uključeni prethodne školske godine, pjevali su pjesme na čakavici koje je za potrebe projekta napisala i uglazbila učiteljica Sandra Podrug. Tako je nastala himna „Lipi naš ča“. Snimku pjevanja i matricu poslali su svojim projektnim partnerima, trećašima iz OŠ Trstenik, s ciljem da i oni nauče pjesmu. Istu su zajedno otpjevali spajajući se putem videokonferencije. Osim ove, nastale su i dvije prigodne, blagdanske pjesme.

Povodom blagdana Svetoga Nikole pjevali su pjesmu „Mikula sveti“, a povodom Uskrsa pjesmu „Sritan van Uskrs prijate’ji“, čije su videozapise i matrice proslijedili svojim projektnim partnerima. Osim glazbenog izričaja, njegovali su čakavsku poeziju i krasnoslovili pjesme Tonča Petrasova Marovića iz njegove zbirke „Ča triba govorit“ te pjesme Zvjezdane Čagalj iz zbirke pjesama „Trun iz žepa“.

Za Svetog Duju pjevali su i snimili pjesmu „Spli’ska riva“ te proučavali običaje u starome Splitu. Naglasak je bio na starim igrama koje su odlučili i sami igrati te ih na taj način sačuvati od zaborava. Nastavili su bogatiti svoj zavičajni rječnik te u suradnji s učiteljicom Informatike izradili oblake riječi u digitalnom alatu WordArt.

Posebno ih je radovala stalna suradnja s prijateljima iz OŠ Trstenik koji su ih razveselili prekrasnim straničnicima sa zavičajnim riječima. Njih su dobili na dar za Svetog Nikolu. Razmijenili su božićne i uskrsne čestitke izrađene u digitalnom alatu Greetings Island kao i videozapise s glazbenim i scenskim nastupima te uživali u njihovim izvedbama.

Trećaši su im poslali ppt prezentacije i digitalne igre napravljene u alatu Wordwall o zavičajnim riječima i igrama iz prošlosti, koje su sami izradili. Zabavljajući se, utvrdili su svoja znanja i obogatili se suradničkim učenjem.

Projektne aktivnosti u 3.c razredu

Učenici 3.c rad na izvannastavnoj aktivnosti „Čuvari baštine“ i na projektu „Restimo s čakavicon“ započeli su pjesmom Zvjezdane Čagalj „Vidiš li, Splite“. Razlike uporabe zavičajnoga govora (splitske čakavice) i hrvatskog standardnog jezika utvrdili su uz pomoć slikovnih kartica te pogađali riječi na zavičajnom govoru. To je bio izvrstan način za ponavljanje i utvrđivanje poznavanja zavičajnih riječi. Zaključili su da je vrlo važno sačuvati od zaborava splitsku čakavicu i time obilježili Europski dan jezika.

Projekt su s oduševljenjem prihvatili i roditelji. Osmišljavanje razrednog loga ostvareno je u suradnji s roditeljem koji je po struci grafički dizajner. Ubrzo su tiskane majice s razrednim logom, raspored sati, straničnik, naljepnice i slikovni čakavski rječnik zavičajnih riječi. Odlična suradnja s roditeljima pokazala se izuzetno značajna zbog zadovoljstva svih sudionika. Naljepnice s razrednim logom učenici su zalijepili na naslovnice svojih bilježnica koje su im koristile za pisanje riječi, poslovica, uzrečica i stihova na zavičajnom govoru.

Koristeći se knjigom Sonje Senjanović-Peračić „Pelud spli’ske baštine“ učenici su pisali poslovice i uzrečice te tumačili značenje istih. Ova aktivnost bila im je vrlo zanimljiva. Otkrili su mudrost u svakoj uzrečici i ostali obogaćeni za nove zavičajne riječi i izraze.

Kako djeca najbolje uče kroz igru, osmišljene su različite aktivnosti. Učenici su istražili koje igre su igrali naši stari te iste prezentirali putem plakata i ppt prezentacija. Većinu igara s veseljem su odigrali na školskom dvorištu. Najveću radost izazvao je kviz poznavanja igara iz prošlosti kojega su učenici izradili u digitalnom alatu Wordwall.

Projektnim partnerima iz 2.a poslali su ppt prezentaciju i digitalnu igru kako bi i oni provjerili svoja znanja o poznavanju igara iz prošlosti zavičaja. Na satu Likovne kulture nastali su likovni radovi i na taj način stvorena je razredna slovarica zavičajnih riječi pod nazivom „Spli’ske riči kako i priliči“ kao i digitalna knjiga u BookCreator-u.

Projektni partneri 2.a razreda razveselili su učenike 3.c snimkom izvedbe pjesme „Lipi naš ča“, koja je postala himna zajedničkog projekta. Otpjevali su je spajajući se putem videokonferencije na obostrano zadovoljstvo projektnih partnera.

Redovito su vježbali izražajno čitanje pjesama na spli’skoj čakavici, poznatih čakavskih pjesnika Dunje Kalilić, Zvjezdane Čagalj i Nađana Dumanića, koje su im bile inspiracija za stvaranje rima i pjesama.

Također su se istaknuli i u dramskom stvaralaštvu te su pjesme Z. Čagalj iz zbirke pjesama „Znaš, volim te“ ukomponirane u dramsko-scensku predstavu koja je s učenicima uvježbana za promociju istoimene knjige. Dramsko-scensku igru na čakavštini osmislila je učiteljica Jagoda Čopac. Bogatstvo jezičnog izričaja očitovalo se u tome što su pjesme pisane na hrvatskom standardnom jeziku, a dijalog je napisan na zavičajnom govoru. Ljepota dramsko-scenskog nastupa učenika 3.c naglašena je imitacijom odjeće koju su djeca nosila u starome Splitu.

Učenici su bili posebno uzbuđeni spajajući se putem video poziva s književnicom Zvjezdanom Čagalj. Imali su priliku saznati sve što ih je zanimalo vezano za stvaralaštvo književnice. Zahvalili su joj recitirajući pjesme iz njene zbirke „Trun iz žepa“. Ovaj književni susret bio je dodatan poticaj za čitanje i učenje pjesama na zavičajnom govoru.

Prosinac je obilježen brojnim blagdanskim običajima. Učenici su saznali kako su se u prošlosti slavili blagdani Sv. Nikola, Sv. Lucija, Božić i Novo lito. Poklonili su projektnim partnerima straničnike zavičajnih riječi s razrednim logom. Upotrebom IKT-e trećaši su izradili čestitku u digitalnom alatu Greetings Island za svoje prijatelje iz 2.a koji su im uzvratili blagdanske želje. Uslijedila je videokonferencija dvaju partnerskih razreda na kojoj su učenici 3.c recitirali prigodnu recitaciju „Čestitka“ Zvjezdane Čagalj, a učenici 2.a otpjevali su prigodnu pjesmu „Mikula sveti“.

U drugom polugodištu naglasak je bio na literarnom i dramskom stvaralaštvu. Započeli su pripreme za natječaje koji njeguju našu „lipu čakavsku rič“ i time ne dopuštaju da se naše „ča“ zaboravi. OŠ Bijaći iz Kaštel Novog natječajem „ČA u versin, riči i pinelu“ već nekoliko godina privlači brojne ljubitelje čakavštine na sudjelovanje u hvalevrijednom natječaju i to s literarnim, recitatorskim i likovnim radovima. Trećaši su pisali literarne radove na temu „Ča je za me srića“. Sat književnog stvaralaštva započeli su olujom ideja na istu temu, pronalazili riječi na zavičajnom govoru i slagali rime. Nastale stihove povezivali su u kitice i na kraju dobili prekrasne pjesme. Najuspješniji literarni uratci poslani su na natječaj. U suradnji s učiteljicom Hrvatskoga jezika osmišljena je dramsko-scenska igra na temu „Lipe fjere prin i sa’“ kroz koju su prožeti stihovi Nađana Dumanića iz zbirke pjesama „Moja dica o’ besid“. Uvježbana je uz prikladnu scenografiju i također poslana na natječaj. Zanimljivo je to da su učenici bili odjeveni u svečane splitske nošnje, tipične za odijevanje građana Splita na blagdan Sv. Duje. Dobitnici su prve nagrade u kategoriji scenskog nastupa od 1. do 4. razreda.

Nekoliko pjesama na temu „Fešta“ poslano je i na literarni natječaj „ČA more – judi“ OŠ Grohote na otoku Šolti koje su objavljene u njihovom Zborniku.

Čitanjem pjesme “Uskrs nade“ Nađana Dumanića, trećaši su saznali kako se slavio najveći kršćanski blagdan u starome Splitu. Naučili su krasnosloviti stihove istoimene pjesme te ih podijelili s prijateljima 2.a putem videokonferencije kao čestitku za Uskrs. Razmijenili su i digitalne uskrsne čestitke na zavičajnom govoru.

Povodom blagdana Sv. Duje, zaštitnika grada podno Marjana, razgovaralo se o proslavi nekad i danas. Trećaši su pisali pjesme i izrađivali likovne radove na prigodnu temu. Likovni uradak učenika Lovre objavljen je u megaposteru Slobodne Dalmacije.

Skupnom recitacijom iz zbirke haiku poezije Dunje Kalilić „Nima Splita brez Splita“, trećaši su okrunili razredni projekt „Restimo s čakavicon“. Krasnoslovili su stihove o voljenom gradu, odjeveni u bijele majice s razrednim logom projekta. Uz to su osmislili ppt prezentaciju zavičajnih riječi kao i digitalni kviz poznavanja istih. Svoj uradak proslijedili su drugašima kako bi i oni na kraju nastavne godine testirali svoje znanje o zavičajnom govoru.

Zaključak

Suradničko učenje tijekom realizacije projekta „Restimo s čakavicon“ najveće je bogatstvo koje su učiteljice omogućile svojim učenicima. Rast sa splitskom čakavicom, zbog povezanosti dvaju razreda iz dvije splitske škole, bio je izuzetno kvalitetan i poticajan u pripremi i realizaciji. Učenici su s radošću prezentirali što su novoga naučili i s nestrpljenjem čekali što će im prijateljski razred prezentirati od svojih uradaka na zavičajnom govoru. Na taj način, svi su imali višestruku korist. Projekt je potaknuo dječju znatiželju, maštu, volju za istraživanjem, učenjem kao i upoznavanjem drugih učenika koji imaju isti motiv i cilj. A na radost sviju, evo i poruke na splitskoj čakavici: „Nima ništa lipje i slaje vengo ka’ van dite spli’skon čakavicon piva i špjegaje!“

Literatura

1. Čagalj, Z., (2014). Trun iz žepa. Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade; Zagreb
2. Dumanić, N., (2015). Splitu na dar – Moja dica o’ besid. Vlastita naklada; Split
3. Kalilić, D., (2017). Nima Splita brez Splita. Vlastita naklada; Solin
4. Petrasov Marović, T., (1975). Ča triba govorit. Školska knjiga; Zagreb
5. Senjanović-Peračić, S., (2003). Pelud spli’ske baštine. Društvo prijatelja kulturne baštine Split; Split