Zelena lektira

Helena de Karina i Sandra Vidović

Sažetak

U Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji proveden je projekt Zelena lektira: Jabuka za srce. Projekt povezuje književnost i održivi razvoj s ciljem razvijanja čitalačke, zelene i digitalne pismenosti. Utemeljen je u humanističkom pristupu društvenim problemima, ideji da se razvojem imaginacije i kritičkog mišljenja učinkovitije motivira učenike i mlade na društveno djelovanje u skladu s univerzalnim etičkim principima.

Ključni pojmovi: održivi razvoj, književnost, imaginacija, kritičko mišljenje, interdisciplinarnost

Uvod

Tijekom rujna i listopada u sklopu školskog projekta Srce učenici 2. b i 2. d razreda Prve riječke hrvatske gimnazije su se na satovima hrvatskog jezika bavili „zelenom“ lektirom, projektom naslovljenim Jabuka za srce.

Osnovni je cilj projektom povezati književnost s ciljevima održivog razvoja. Projekt je utemeljen na humanističkom pristupu i književnosti kao ključu za bravu svijesti o važnosti održivog razvoja. Iako se povezivanje književnosti i održivog razvoja čini neobičnim, izuzev na tematskoj razini koja je u ovome slučaju namjerno izbjegnuta, postoji idejno utemeljene za takvu vezu, a nalazimo ga u filozofiji Marthe Nussbaum (2019) koja tvrdi da je znanstveni pristup lišen utjecaja kulturnog nasljeđa, temeljnih osobnih uvjerenja, želja i interesa doveo do spoznaje odvojene od čovjeka te da je zbog toga „potrebno razmišljanje o koristi imaginacije, o narativima, o retoričkim i literarnim oblicima u koje se argument može učinkovito smjestiti.“ (Nussbaum, 2019, 62.str.) U tom je kontekstu planirana trodijelna struktura projekta Jabuka za srce.

1. Rad na književnim tekstovima i gledanje filma uz imaginativno povezivanje s ciljevima održivog razvoja.
2. Iskustveno učenje: izvanučionička nastava na Recikliranom imanju Vukomerić.
3. 3Vrednovanje učeničkih prezentacija.

U prvoj je fazi razumijevanje ciljeva održivosti utemeljeno na emocionalnim reakcijama proživljenim tijekom čitanja književnih djela i gledanja dokumentarnog filma Medena zemlja, a potom književnoteorijskoj analizi u kontekstu ciljeva održivog razvoja. U drugoj je fazi nadograđeno izvanučioničkom nastavom na Recikliranom imanju Vukomerić gdje im je, uz iskustveno učenje, predavanje o tome što je i kako funkcionira održivi razvoj održao dr.sc. Dražen Šimleša. Treća faza je faza vrednovanja. Učenici samostalno stvaraju prezentacije prema unaprijed zadanim smjernicama i rubrikama, koristeći različite digitalne alate po vlastitom izboru. Projektom se, uz realizaciju predmetnih ishoda i ishoda iz međupredmetne teme Održivi razvoj, razvijala i čitalačka, odnosno digitalna pismenost učenika.

Jabuka za srce

Projekt je osmišljen polazeći od uvjerenja da moć riječi, priča i slika potiče kod učenika razvoj imaginacije i stvaranje internaliziranih misli i emocija vezanih uz pitanja održivog razvoja što u konačnici dovodi do intrinzične motivacije za djelovanje u skladu s ciljevima održivog razvoja, ali i olakšava uočavanje veze među njegovim trima područjima: društvom, ekonomijom i okolišem. Naime, povezanost naizgled nepovezanih područja kao što su književnost i održivi razvoj simbolički je model povezanosti čovjeka, odnosno društva i prirode. Poučavati o ciljevima održivog razvoja u okvirima humanističkih znanosti, u ovom slučaju hrvatskog jezika i književnosti, moguće je interdisciplinarnim pristupom i povezivanjem predmetnih ishoda s ishodima iz međupredmetne teme Održivi razvoj.

Za središnji motiv projekta odabran je simbol jabuke, semantički jednako sadržajan i funkcionalan u literaturi i održivom razvoju. Zbog univerzalne kulturne i povijesne simboličnosti jabuka je izabrana kao lajtmotiv projekta. Značenje jabuke za projekt iskazano je njezinim spominjanjem u samom naslovu, a uz jabuku dodana je atrubucija „za srce“ što je parafraza poslovice o važnosti jabuke za zdravlje. U ovom slučaju metafora je za psihičko, emotivno i mentalno zdravlje čovjeka koje je istovremeno preduvjet i krajnji cilj svakog održivog života na Zemlji.

Faze rada

Prva faza projekta podijeljena je u četiri tematske cjeline:

1. višeznačnost simbola jabuke,
2. jednostavni prozni oblici iz korpusa usmene književnosti i biblijski tekstovi,
3. suvremena književna djela, lirika i esej (Danijel Dragojević, Sloboda; Karl Ove Knausgaard, Jabuke te Okviri, Ose, Pliskavice iz tetralogije godišnjih doba, knjiga Jesen),
4. dokumentarni film Medena zemlja (r. Tamara Kotevska, Ljubo Stefanov).

U prvom dijelu projekta učenici su se bavili simbolikom jabuke. Tumačili su važnost razumijevanja višeznačnosti u književnosti, simbola kao stilske figure, ali i transferirali spoznaje na situacije iz svakodnevnog života. Uočili su dvojnu višeznačnost jabuke, pozitivnu i negativnu, komentirali ovisnost simboličkog značenja o različitim okolnostima i perspektivama kronološki razvijajući analizu simboličnosti jabuke od biblijske do Appleove jabuke.

U drugoj dijelu prve faze uslijedilo je čitanje jednostavnih proznih tekstova iz korpusa usmene književnosti s motivom jabuke. Čitali su mitove, legende, bajke i poslovice. Nakon analize teksta s obzirom na karakteristike književnih vrsta i značenja jabuke u pročitanome tekstu, učenici su dobili zadatak proširiti semantičko polje simbolike jabuke, ali ovoga puta u kontekstu ciljeva održivog razvoja. Samostalno su birali jedan od ciljeva i unutar odabranog koncepta održivosti temeljili interpretaciju. Pri tome im je bilo dopušteno da razmišljaju široko, razvijaju izazovan imaginarij i dijalog s ponuđenim ciljevima održivog razvoja i mogućim značenjima motiva jabuke. Isti metodički pristup primijenjen je i na biblijske tekstove s motivom jabuke.

Motivi jabuke u suvremenoj književnosti, konkretno u tekstovima koje su učenici čitali, u pjesmi Sloboda Danijela Dragojevića, jednako kao i u Knausgaardovom eseju Jabuke, lako su čitljivi simboli slobode, jednostavne metafore, no upravo ta je lakoća iščitavanja značenja učenicima otvorila novo pitanje i zadaću traženja odgovora na njega: Što je sloboda u kontekstu održivog razvoja? Pisanjem raspravljačkog teksta, kao logičnog izbora usklađenoga s diskurzivnim oblikom Knausgaardovih tekstova, formatirali su svoje mišljenje o tome, a ono će kasnije biti izbrušeno iskustvenim učenjem na Recikliranom imanju Vukomerić, odnosno predavanjem i razgovorom s dr.sc. Draženom Šimlešom. Odlasku u Vukomerić prethodilo je gledanje dokumentarnog filma Medena zemlja u sklopu programa Škola u kinu riječkoga Art-kina. Film problematizira suvremeni odnos čovjeka prema prirodi, beskrupuloznu eksploatacija u slijepoj utrci za maksimiziranjem profita naglašavajući važnost održivog korištenja sve manje dostupnih prirodnih resursa. U Vukomeriću su učenici putem aplikacije Actionbound u virtualnoj potrazi za blagom mogli provjeriti svoje znanje o održivom razvoju.

Posljednja je faza projekta bila vrednovanje. S učenicima je unaprijed dogovoren oblik za vrednovanje prezentacija. Kvantitativni oblik vrednovanja, u kojima se odgovori unaprijed podrazumijevaju, u ovakvom tipu projekta nije bio moguć s obzirom na to da su temeljni ciljevi projekta razvoj kritičkog mišljenja i suosjećajno imaginiranje. Učenici su podijeljeni u grupe, a svaka je grupa dobila mapu na platformi Teams. Pojedinačno su članovi skupine dobili vlastite mape za podizanje priloga potrebnih za izradu prezentacije. Zajednička mapa zamišljena je kao repozitorij za materijale kako bi bilo olakšano nastavničko praćenje individualnog doprinosa radu grupe, odnosno stvaranju prezentacije. Izbor forme i medija prezentacije učenici su slobodno birali, ali je prezentacija morala, uz tekstualne i vizualne materijale, uključivati i zvučne zapise. Prezentacije su napravljene prema unaprijed zadanim smjernicama koje su istovremeno oblikovane u obliku ishoda i rubrika za vrednovanje. Iznenađujuća je raznolikost izabranih medija za prezentiranje projekta Jabuka za srce što ukazuje na visoku razinu digitalne pismenosti kod učenika. Snimili su video, podcast, napravili infografiku i e-knjige s uključenim zvukom, digitalne plakate te Genially prezentaciju. Poveznica na učeničke radove: https://drive.google.com/drive/folders/1VfgJjUrdUykAFI6ORrQpCVV3gEOvwANr?usp=sharing

Projekt je prezentiran na mrežnoj stranici Library Map of the World.

Zaključak

Ciljevi održivog razvoja dovedeni u dijalog s osobnim pričama i poezijom uključuju učeničke emocije što dovodi do internalizacije ciljeva kod učenika. Afektivno angažiraniji način učenja o održivom razvoju lakše je ostvariti u predmetima iz humanističkog područja, iako se time nastavnici tih područja rijetko bave, osim ponekad na tematskoj razini čime se ne ostvaruje u punom smislu transformativno poučavanje koje uz čitalačku pismenost dovodi do razvoja građanske odgovornosti, pruža potporu svjesnom izboru načina života i moralnih odluka o vlastitome identitetu i njegovoj vezanosti za društvo, ekonomiju i okoliš.

Od Neretve do Toskane

Josip Jelčić

Sažetak

Srednja poljoprivredna i tehnička škola iz Opuzena posljednjih nekoliko godina redovito upućuje svoje učenike na obavljanje stručne prakse u inozemstvo kroz Erasmus+ projekte. Sudjelovanjem u projektu „Ostvarivanje očekivanja međupredmetnih tema kroz stručnu praksu u agroturizmu“ 16 učenika dobilo je jedinstvenu priliku obaviti praksu na kvalitetnom radnom mjestu, razviti osobne i profesionalne kompetencije, te ostvariti očekivanja međupredmetnih tema. Očekuje se da će iskustvo stečeno u Italiji iskoristiti za razvoj poduzetničke ideje, primjerice, kao temelj za pokretanje vlastitog agroturističkog gospodarstva ili za unaprjeđenje agroturističke ponude doline Neretve. Projekt je financiran sredstvima Europske unije iz programa Erasmus+ u iznosu od 37.878,00 EUR.

Ključne riječi: Erasmus projekt, stručna praksa, agroturizam, međupredmetne teme.

Uvod

Od 18. do 29. listopada ove godine 16 učenika opuzenske srednje škole koji se školuju za zanimanje agroturistički tehničar boravilo je u Pistoiji, gradu u talijanskoj regiji Toskani, gdje su obavili stručnu praksu.

Tijekom dva tjedna učenici su proveli ukupno po 80 sati na talijanskim agroturističkim gospodarstvima, poljoprivrednim imanjima i u restoranima, obavljajući poslove povezane sa svojim zanimanjem koje na zanimljiv način povezuje poljoprivredu i turizam.

Stjecanje znanja i vještina omogućeno je kroz Erasmus+ KA1 projekt „Ostvarivanje očekivanja međupredmetnih tema kroz stručnu praksu u agroturizmu“. Projekt je financiran sredstvima Europske unije u iznosu 37.878,00 EUR.

Agroturizam u dolini Neretve

Dolina Neretve poznat je poljoprivredni kraj, prepoznatljiv po uzgoju voća i povrća, prije svega agruma. Budući da se poljoprivrednici suočavaju sa sve više problema prilikom uzgoja i plasiranja svojih proizvoda na tržište, dio njih polako napušta poljoprivredu i okreće se drugim zanimanjima, koja često uključuju i napuštanje Doline. Nastavi li se trend napuštanja poljoprivrede i iseljenja stanovništva, plodna neretvanska dolina mogla bi postati zapuštena.

Kao jedina škola koja obrazuje učenike za poljoprivredna zanimanja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, smatramo se odgovornima i dužnima boriti se za budućnost našega kraja i vraćanje ljudi poljoprivredi. Da bismo to ostvarili, potrebno je neretvanskoj javnosti pokazati inovativne pristupe bavljenja poljoprivredom. Jedan od njih svakako je kombiniranje poljoprivrede i turizma, koje potičemo kroz zanimanje agroturistički tehničar. Školovanjem za ovo zanimanje učenici osim stručnih znanja i vještina iz područja agronomije, razvijaju i smisao za poduzetništvo. Upravo naši učenici mogli bi u budućnosti postati svojevrsni reformatori koji će javnosti pokazati kako razviti poduzetničke vještine, te tako pridonijeti rastu turizma zasnovanog na poljoprivrednim temeljima. Iako posjeduje turistički potencijal, dolina Neretve tek je usputna stanica na putu između Dubrovnika i Splita. Zbog svoje geografske specifičnosti, ovo područje ima mogućnost izgradnje jedinstvene turističke slike, po kojoj će se izdvojiti od ostatka županije i regije.

Zbog nedovoljno razvijenog agroturizma u dolini Neretve i nedostatka kvalitetnih agroturističkih objekata koji uz poljoprivredne djelatnosti sadrže i elemente turizma (smještaj i prehrana gostiju, promocija), odlučili smo učenike poslati u susjednu Italiju, u Toskanu, koja u potpunosti iskorištava svoje potencijale i postavlja trendove u bavljenju agroturizmom, kako bi prikupili primjere dobre prakse i primijenili ih na svojim gospodarstvima.

Ova mobilnost omogućuje jedinstveno iskustvo učenja, u kojem su sudionici u novoj, međunarodnoj sredini primorani bolje upoznati sami sebe, osvijestiti vlastite jakosti i slabosti. Novi uvjeti zahtijevaju od sudionika i prilagodbu, snalažljivost, prihvaćanje drugih i drukčijih, preuzimanje odgovornosti i timski rad. Sve ovo omogućuje rast pojedinca kao osobe i kao radnika, a upravo to je jedan od naših ciljeva.

Međupredmetne teme

Međupredmetne teme su teme općeljudskih vrijednosti i kompetencija za život u 21. stoljeću, prisutne u svakodnevnom odgojno-obrazovnom radu. Definirano je sedam takvih tema (Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Zdravlje, Poduzetništvo, Građanski odgoj, Održivi razvoj i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije), a očekivanja međupredmetnih tema ostvaruju su u svim nastavnim predmetima i ostalim oblicima rada (terenska nastava, praktična nastava, projekti), njihovim međusobnim povezivanjem.

Proučavajući ove teme, uvidjeli smo da bi projekt mobilnosti bio idealna prilika za ostvarivanje očekivanja međupredmetnih tema. Budući da se očekivanja ovih tema ostvaruju u jednogodišnjim i dvogodišnjim ciklusima, važno je pružiti bazu za njihovo ostvarivanje, do kojega treba doći do kraja ciklusa. Iako ova mobilnost može biti baza za ostvarivanje gotovo svih tema, odlučili smo izdvojiti po jedno očekivanje tema blisko povezanih s projektnom aktivnošću: Poduzetništvo (upoznati i kritički sagledavati mogućnosti razvoja karijere i profesionalnog usmjeravanja; razvijati poduzetničku ideju od koncepta do realizacije), Osobni i socijalni razvoj (razvijati svoje potencijale), Zdravlje (analizirati opasnosti iz okoline, prepoznati rizične situacije i izbjegavati ih) i Održivi razvoj (kritički promišljati o utjecaju našega djelovanja na Zemlju i čovječanstvo).

Priprema i provedba mobilnosti

Nakon što je Agencija za mobilnosti i programe Europske unije odobrila projekt, krenuli smo s pripremama. Mobilnost učenika bila je predviđena za ožujak 2021., no pojavom koronavirusa sve je privremeno stalo. Uslijedili su mjeseci nestrpljivog iščekivanja i praćenja situacije u Europi. Projekt koji je prethodno trebao završiti 31. svibnja 2021. produžen je do 31. prosinca 2021. Pojavom cjepiva i smirivanjem pandemije, nastavili smo rad na projektu. Kako bi se izbjegle neugodne i neželjene situacije, te kulturološki šok tijekom mobilnosti, sa sudionicima mobilnosti proveli smo temeljite pripreme. One su uključivale stručne, psihološke, pedagoške, jezične i kulturološke sadržaje. Učenici koji su sudjelovali na nekom od prethodnih projekata podijelili su svoja iskustva s korisnicima koji se tek spremaju na svoju prvu mobilnost. Oni su svojim kolegama iz prve ruke nabolje mogli dočarati što ih očekuje.

Slika 1. Pripreme učenika održavale su se uživo i online

Redovito smo kontaktirali s projektnim partnerima, koji su nas izvještavali o stanju u Italiji. Organiziranje putovanja činilo se kao nemoguća misija jer avioprijevoznici nisu imali red letenja, a karte su poskupjele. Nakon tjedana pregovora, odlučili smo aktivnost provesti od 18. do 29. listopada.

Slika 2. Promotivni materijali partnerske organizacije

Tijekom boravka u Italiji učenici su radili na agroturističkim gospodarstvima, poljoprivrednim imanjima i u restoranima. Dobili su uvid u funkcioniranje agroturističkog objekta, koji uključuje poljoprivrednu proizvodnju (voće i povrće, s naglaskom na masline i vinovu lozu, koji se i kod nas uzgajaju), smještajne i ugostiteljske kapacitete. Kako bi ostvarili zadane ishode učenja, sudionici mobilnosti bili su uključeni u kompletan rad gospodarstva: od rada u polju, uređivanja vrta i okoliša objekta, pospremanja smještajnih objekata, promatranja i samostalnog pripremanja i posluživanja tradicionalnih jela, promidžbene aktivnosti.

Slika 3. Slika 4. Slika 5. i Slika 6. Učenici na radnim mjestima

Učenici su radili deset radnih dana, od ponedjeljka do petka, dok je vikend bio predviđen za kulturološke sadržaje. U subotu smo bolje upoznali grad u kojem smo bili smješteni – Pistoiju, a u nedjelju smo se zaputili u obližnju Firencu.

Budući da gotovo nitko od učenika nije ni prebolio Covid ni bio cijepljen, kako bi dobili Covid potvrdu nužnu za odlazak na radno mjesto, ulazak u restorane, ustanove i sl., učenici su se svaka dva dana morali testirati.

Slika 7. Izlet u Firencu

Na kraju posljednjega radnog dana projektni su partneri organizirali završni događaj. Na njemu su učenici podijelili svoja iskustva s mobilnosti, prikazujući prezentacije koje su ranije napravili. Za uspješno obavljenu stručnu praksu učenicima su podijeljeni certifikati.

Slika 8. Učenici dijele svoja iskustva s prakse    Slika 9. Dodjela certifikata na kraju mobilnosti

Po povratku kući, učenicima su pregledani i ocijenjeni dnevnici prakse koje su redovito ispunjavali. Dodijeljeni su im Europass Mobility i ECVET dokumenti, koji potvrđuju ostvarene ishode.

Ovdje možete pogledati Facebook stranicu projekta.

Slika 10. Vođenje dnevnika prakse

Zaključak

Sudjelovanje u Erasmus+ projektima učenicima pruža brojne mogućnosti. Osim što imaju priliku kvalitetno obaviti stručnu praksu, sudjelovanjem na mobilnosti učenici razvijaju i osobne i profesionalne kompetencije, kao i odgojno-obrazovna očekivanja međupredmetnih tema.

Literatura

1. Međupredmetne teme https://skolazazivot.hr/medupredmetne-teme/ (pristupano: 13.11.2021.)

Poticanje učenika na pisanje rukom

Lidija Peršin

Sažetak

U svom članku želim predstaviti projekt Tjedan dana pisanja rukom, koji na školi izvodimo već treću godinu zaredom. Cilj projekta je motiviranje učenika, učitelja i šire javnosti za pisanje rukom te podsjetiti ih na važnost i koristi takve aktivnosti. Pisanje rukom ne samo, da motivira osobe za pisanjem, nego i potiče maštu, razvija memoriju, pažnju i koncentraciju kod osoba te puno ostalih sposobnosti. Projekt je jako dobro prihvaćen i jednostavan je za primjenu u školi u svim razredima te ga lako možemo primijeniti u nižim i višim razredima osnovne pa i srednje škole.

Ključne riječi: pisanje s rukom, spretnost, poticanje, kaligrafija, unikatnost-

Uvod

Zaposlena sam u osnovnoj školi kao specijalni pedagog i puno se susrećem sa teškoćama u čitanju i pisanju. U nižim razredima osnovne škole više sa čitanjem, a kasnije u višim razredima sa pisanjem. Zbog toga sam osjećala potrebu za podizanjem svijesti tako kod učenika, nastavnika, kao i šire javnosti o važnosti održavanja pisanja rukom. Tražila sam razne aktivnosti, radionice na kojima mogu motivirati učenike, da obrate pozornost na važnost te spretnosti. I tako sam naletjela na projekt Tjedan dana pisanja rukom, koji je bio idealan za uključivanje cijele škole i šire.

Središnji dio

Projekt Tjedan dana pisanja rukom je podržan sa strane Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta, Zavoda za školstvo i svake godine se u njega uključuje sve više ustanova (vrtići, osnovne i srednje škole, domovi za starije osobe…)

Sam projekt se održava tjedan dana u siječnju i svake godine pod posebnim sloganom, pod kojim onda svi uključeni izvode različite aktivnosti. Projekt podržavaju i osobe iz javnog života, koji sa svojim rukopisom napišu poruku mladima i na taj način su uzor široj populaciji. To su razni pisci, glumci, sportaši itd. Izrade i plakate sa svojim rukopisom, slikom i motivacijskom porukom.

Prve godine uključenja u projekat je bio slogan U našoj porodici rado pišemo sa rukom jer… a prošle godine Pišem pismo prijatelju, jer nas je baš u to vrijeme zadesila pandemija i tako su škole ostale zatvorene skoro pola godine. Iako se nam je činilo, da je projekt nemoguće održat u toj godinu, i to smo savladali.

U projekt smo se uključili svi nastavnici razredne nastave, predmetne nastave i nešto roditelja i starijih osoba (djedovi i bake).

Kao specijalna pedagoginja na školi osjećala sam dužnost, da podsjetim kolege koliko je pisanje rukom važno, kakve prednosti ima pred upotrebom kompjutera, pokazati odnosno podsjetiti ih gdje mogu zamijeniti odnosno upotrijebiti svoj rukopis kod školovanja na daljinu i kako učenike motivirati, da održavaju tu spretnost. Tako sam im ponudila više aktivnosti, koje su mogli izvesti sa svojim učenicima.

Njihove aktivnosti predstavljam u nastavku.

1. razred

Učenici 1. razreda su se tek susreli sa vještinom pisanja. U toj dobi je vrlo važno pravilno držanje olovke, držanje tijela i fino motoričke sposobnosti. Nastavnici su tako uz vježbe grafomotorike, pravilno držanje tijela i olovke učenike potaknuli, da razmišljaju u različitim rukopisima, oblikovanju slova, unikatnosti rukopisa. Tako su dobili zadaću, da sa roditeljima i svojim djedama i bakama razgovaraju o rukopisu, te im oni na komadić papira zapišu neku svoju pozitivnu poruku, misao koju potom donesu u školu, gdje im učiteljica pročita i o njoj razgovaraju.

Sviđala se im je i aktivnost gdje su bake i djede napisali istu rečenicu kao i njihovi roditelji, te tako prepoznavali sličnost ili različitosti osoba preko rukopisa. Na zajedničkom sastanku u školi su roditelji pohvalili tu akciju, da su sudjelovali i predali svoja iskustva i važnost o toj spretnosti. Uočili smo kako se rukopis starijih osoba bitno razlikuje od roditeljskih ili samih učenika.

Slika 1. Čitanje poruka u 1. razredu

2. razred

U to vrijeme učenici 2. razreda su govorili o bontonu i lijepim riječima. I evo ideje za poticanje djece, da zapišu na papir svoje lijepe riječi sa svojim unikatnim rukopisom. Te svoje poruke su potom pomiješali, čitali i prepoznavali preko rukopisa čiji je listić. Tako su došli do spoznaje, da je svačiji rukopis unikatan i da možemo na temelju njega prepoznati osobne karakteristike. Te papiriće su potom zalijepili u obliku sunca i nalijepili na svoja vrata učionice.

Slika 2. Sunce s lijepim riječima

3. razred

U projekt se je uključila i učiteljica engleskog jezika, koja je osmislila aktivnost pisanja skrivenih poruka učenicima na listiće, koje su potom pospremili u kutiju. Slijedeći dan su izvlačili poruke, pročitali ih i uz pomoć učiteljice preveli na engleski jezik, te pokušali prepoznati tko ih je zapisao.

Slika 3. Skrivene poruke na engleskom jeziku

4. razred

Učiteljice su u tjednu pisanja rukom sve zapise zapisale svojim rukopisom. U tom tjednu nisu upotrebljavale kompjutere, fotokopije, projekcije, nego su sve pisale rukom. Istaknule su i važnost pravilnog držanja olovke, pritiska na podlogu, kondiciji za pisanjem, oblikovanjem slova, pogotovo pisanih i razvijanju sposobnosti koje pisanje rukom podržava. Naime i kod predmeta prirode i društva imaju teme razvoj mozga, vida, sluha, mišića, gdje su lako mogli navezati tu vještinu sa temama predmeta. Učenicima se je pogotovo sviđalo, da su mogli i u vrijeme pandemije, kad je sva nastava bila preko kompjutera, sudjelovati odnosno zapisati poruke, sastave sa rukom i preko slike prenesti učiteljici. Isto tako im je učiteljica cijelo gradivo napisala sa svojim rukopisom.

Slika 4. Poruka učiteljice svojim učenicima       Slika 5. Upotreba rukopisa kod učenja
Slika 6. Motivacija učenicima

U 5. razredu imamo na školi učiteljicu koja je vrlo vješta u kaligrafiji i to je rado podijelila sa učenicima, nastavnicima i roditeljima koji su se htjeli upoznat sa tom zanimljivom vještinom. Organizirala je radionice za sve i tako potaknula i njih, da se zanimaju i počnu upoznavat tu vještinu.

Slika 7, 8. Kaligrafija

Već u 6. razredu svi primjećujemo, da se rukopis drastično promjeni na gore. Učenici što zbog brzine pisanja, što zbog slabijih grafomotoričkih sposobnosti svoj rukopis pogoršaju. Slova zapiše na pola, ne zapiše do kraja reda, ne zapiše pravopisne znakove, izgubi se slovo u rečenici ili više njih itd. Puno njih upotrebljava više kompjuter i tako zanemare važnost održavanja pisanja rukom. U toj dobi vrlo je važno, da učenike podsjetimo koje su prednosti održavanja pisanja rukom, izražavanja svojih misli i osjećaja preko rukopisa, odavanja poštovanja osobi kojoj pišemo i razvijanju svih sposobnosti koje sam napomenula u sažetku. Još nije prekasno, da učenike motiviramo, da koriste rukopise.

Tako su učiteljice koristile razne video uratke na tu temu, motivirale učenike, da napiše pismo prijateljima koje nisu dugo vidjeli zbog pandemije, doma su sa svojim roditeljima pisali razne poruke za svoje bližnje i putem pošte ih poslali svojima. U školi su zapisali rečenicu To je moj rukopis, nitko nema takvog i tako pokušali prepoznati tko ju je napisao.

Slike 9. To je moj rukopis, nitko nema takvog

Nadareni učenici su na svojoj nastavi pisali pismo kraljici Elizabeti sa svojim rukopisom.

Slika 10. Pismo kraljici Elizabeti

9. razred

S učenicima puno pričamo o zanimanjima koji proučavaju rukopise i šta se sve može iz njih pročitat. U vrijeme pandemije smo ih tako potaknuli, da napiše svoje poruke učiteljima, prijateljima, rodbini i putem pošte ili putem slike pošalju svojima bližnjima. Većini je nedostajalo druženje sa prijateljima.

Slike 11. Poruka prijatelju

Zaključak

Dobri odazivi učenika, nastavnika i roditelja pokazali su, da je razvijanje svijesti o prednostima pisanja rukom, kod svih, itekako potrebna. To je spretnost koja se razvija čitav život i koju nikako ne smijemo zaboraviti ili ju nadomjestiti.

Literatura

1. Cappell, T. (2018). Rišemo črke. Ljubljana: Mladinska knjiga.
2. Jazbec, M. (2016). Analiza pisave z malo zabave. Ljubljana: Grafologika
3. https://www.pisemozroko.si/

Osnovnoškolci – kreativci, inovatori,

poduzetnici

Marina Stokić

Sažetak

Digitalni učenički inkubator projekt je namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola s ciljem poticanja kreativnosti i razvoja inovativnih ideja. Projekt je nastao kao inicijativa Instituta za inovacije, Školske knjige i Znanstvenog centra izvrsnosti za školsku efikasnost i menadžment (Digitalni inkubator, 2022). U ovom članku predstavit će se primjer iz prakse u kojem su sudjelovali učenici sedmih razreda Osnovne škole Ljudevita Gaja iz Nove Gradiške. Predstavljene su njihove ideje te rad na razvoju ideja koje potencijalno rješavaju probleme društva. Uz to su istaknute i dobrobiti ovakvog načina učenja te pozitivne strane Digitalnog učeničkog inkubatora.

Ključne riječi: inovacije, poduzetništvo, mindset, kreativnost, digitalizacija, tehnologija

Digitalni učenički inkubator prvi se put pojavio 2021. godine kako bi se na pozitivan način iskoristile prednosti pojačanog korištenja digitalne tehnologije u obrazovanju tijekom pandemije. Online projekt omogućio je jednake uvjete za učenje svima koji imaju pristup internetu i računalu ili pametnom telefonu (Školski portal, 2022). Prijavi na projekt prethodi formiranje tima od najmanje dvije osobe s mentorom. Mentor može biti roditelj, skrbnik ili učitelj. Projekt se fokusira na učenje o inovacijama, poduzetništvu i razvoju pobjedničkog mindseta, a učenike se potiče na razvoj kreativne, inovativne ideje te učenje načina kako od ideje napraviti konačan proizvod ili uslugu i predstaviti ju zajednici. Učenici su na projektu učili o tome kako detektirati probleme zajednice, pronaći rješenje problema, razviti proizvod koji rješava problem te uz pomoć tehnologije svojim kreativnim idejama izgraditi bolju budućnost.

Uključivanje u ovaj projekt osvještava učenike o novim prilikama i mogućnostima u poslovnom svijetu, uči ih o aktualnim temama i nekima od najbrže rastućih industrija, upoznaje s pojmovima modernog doba te na vrijeme saznaju o mogućnostima zapošljavanja u online svijetu. U edukativnom dijelu projekta uče o mindsetu stvaranja vrijednosti, o kreativnosti, o tome kako razumjeti suštinu i širinu problema, kako se razvija vlastita tvrtka, što je digitalni proizvod, a što održivi razvoj, što znači biti poduzetnik, te sve faze koje prethode dobrom marketingu – detektiranje i opis problema, rješenja problema, opis potencijalnih kupaca i komunikaciju prema njima, važne stvari o prodaji te o asertivnosti i prezentacijskim vještinama.

U periodu od tri mjeseca učenici su slušali edukativna predavanja te razvijali svoje inovativne ideje i pronalazili načine kako da njihova ideja uistinu „ugleda svjetlo dana“. Učenici su učili da im ništa ne bi trebalo biti nedostižno i nemoguće, te da njihove ideje ne trebaju ostati u njihovoj mašti nego ih mogu pokušati pretvoriti u proizvod ili uslugu koja će služiti na korist društvu.

Učenici su samostalno inicirali sudjelovanje na projektu, pa su krenuli u potragu za mentorom za što im se učiteljica informatike učinila kao dobar izbor.

Nije sve išlo glatko, kreativno razmišljanje je nešto što treba trenirati. Naš mozak potrebno je ubaciti u trening za razmišljanje pa je prvih nekoliko sastanaka upravo tako i izgledalo (prikazano Slikom 1) – bilo je puno brainstorminga, puno priče, a malo djelovanja, koje je u početku izazivalo i paniku, ali to je bilo upravo ono što je trebalo prethoditi dolaženju do ideje i razvoja projekta.

Slika 1. Učenice analiziraju ideje

Učenici su u jednom trenutku počeli dolaziti s mnoštvom ideja pa su na kraju izglasali dvije, te su se podijelili u dva tima. Jedan tim počeo je razvijati ideju Smarty-ja, robota namijenjenog za pomoć u učenju koji se do kraja projekta transformirao u mobilnu aplikaciju, dok je drugi tim razvijao solarni punjač koji puni nekoliko mobitela istovremeno direktnom energijom sunca. U početku su razvijali skice, te osmišljavali logotipe koji su naposljetku izrađeni u Canvi (prikazano Slikama 2-5)

Slika 2. Prva skica Smartyja       Slika 3. Skica Smartyja dok je još bio robot
Slika 4. Logo za Smarty aplikaciju    Slika 5. Logo solaris solarnog punjača

Što su više istraživali i učili, dolazili su do različitih ideja kako mijenjati i poboljšati svoj proizvod. Isto tako, naučili su da neke ideje moraju i odbaciti jer su u realnosti ipak teško izvedive, preskupe ili jednostavno nemaju smisla.

Zanimljivo je to što su se stavili u područja o kojima nikad nisu učili, a s druge strane nisu razmišljali da će im to stvarati problem. Takve probleme rješavali smo traženjem volontera, studenata robotike koji su bili voljni volontirati, sami čitali i učili o povezanim temama i odlučivali što mogu iskoristiti za potencijalne proizvode koje razvijaju.

Neke od dobrih strana sudjelovanja na ovom projektu su suradnja među učenicima različitih razrednih odjela, učenje o raspodjeli uloga i zadataka unutar tima, poticanje kritičkog razmišljanja i izražavanje neslaganja uz pozitivno argumentiranje i savjete, povećanje motivacije, želja za razmjenom ideja i misli te mnoge druge.

Učenici su za predstavljanje svojih ideja koristili različite alate poput Swaya, Google Sitesa, društvenih mreža, PowerPointa, Worda, uređivača videozapisa, … Sastavljali su scenarije te glumili u potencijalnim reklamama za društvene mreže, ali i počeli razmišljati o društvenim mrežama ne samo kao načinu zabave nego i mjestu na kojem cvjeta digitalni marketing. Okušali su se i u izradi prodajnih objava za Facebook (Slika 6) i Instagram (Slika 7).

Slika 6. Prodajna objava na Facebooku      Slika 7. Prodajna objava na Instagramu

Digitalni učenički inkubator koncipiran je po fazama koje imaju zadane rokove i zadatke koje treba ispuniti, a nakon svake faze slijedi odluka administratora iz koje se iščitava prolazi li projekt u sljedeću fazu i sugestije za eventualne popravke kako bi projekt bio bolje prezentiran u svakoj sljedećoj fazi, ali i finalnoj verziji. Zadatci i rokovi prate se na platformi Stellarplatform, gdje je moguće vidjeti koliko je projekata i pod kojim nazivom prijavljeno na natječaj.

Što su radili učenici OŠ Ljudevita Gaja Nova Gradiška?

Tim Smarty

Tim Smarty predstavio je aplikaciju za pomoć u učenju uz moto – Ne uči puno, uči pametno! Njihova misija je stvaranje proizvoda koji će pomoći učenicima, roditeljima, skrbnicima i svima koji su dio obrazovnog sustava na način da učenje bude zanimljivije i produktivnije.
Učenici su s mentoricom kreirali skicu aplikacije u alatu Canva (Slika 8):

Slika 8. Skica mobilne aplikacije Smarty

Svoju ideju predstavili su administratorima pomoću Swaya u ulozi mrežne stranice i PowerPoint prezentacije.

Predstavili su aplikaciju (Slika 9) „kojom ćete riješiti sve svoje probleme vezane uz manjak motivacije i koncentracije za učenje. Smarty će s učenicima ponavljati gradivo, podsjećat će na zadaće, testove i druge zadatke, odredit će vrijeme učenja i vrijeme pauze. Pomoći će kad se osjećaju potišteno ili usamljeno. Smarty nikad nije sam,unutar aplikacije nalazi se još mnoštvo učenika koji će pomoći sa zadacima ili jednostavno pružiti podršku.“

Tim Solaris

Tim Solaris je razvijao ideju solarnog punjača koji je zamišljen kao mala, lako prijenosna kutijica od eco-friendly materijala koja stane u torbu svakog avanturista, a može puniti čak tri mobilna uređaja istovremeno. Osim toga, poseban je po tome što ima opciju punjenja uređaja direktno energijom sunca, ali ima i opciju konverzije sunčeve energije u električnu za slučajeve kad vremenska prognoza ne ide u korist korisnicima punjača.

Svoj projekt predstavili su pomoću PowerPoint prezentacije i mrežne stranice napravljene pomoću Google Sitesa (Slika 10).

Tim Smarty i tim Solaris međusobno su surađivali za vrijeme projekta (Slika 11).

Sudjelovanjem u projektu učenici samostalno pronalaze i vrednuju informacije, upotrebljavaju različite multimedijske programe za predstavljanje ideja u suradničkome okruženju, izrađuju i objavljuju digitalne sadržaje, koriste različite alate i programe, analiziraju suradnju među članovima virtualne zajednice, prepoznaju i proučavaju poslove koji su poboljšani razvojem tehnologije i još mnogo toga.

Sudjelovanje u projektu učenike potiče na aktivno i odgovorno sudjelovanje u izvannastavnoj aktivnosti, povećava interes za školu i učenje, potiče kreativnost i kritičko razmišljanje, te potiče propitivanje, istraživanje i učenje novog i nepoznatog. Osim što učenici razmjenjuju informacije i iskustva, u nepoznatim situacijama na zanimljiv način uče kako učiti.

Literatura

1. Digitalni učenički inkubator. (2022). Online inkubator za razvoj kreativnog potencijala učenika i stvaranje nove vrijednosti. Preuzeto 14.6.2022. s https://digitalniinkubator.eu/ucenicki/
2. Školski portal. (2022). U Digitalnom učeničkom inkubatoru stvaramo nove generacije kreativaca i inovatora budućnosti. Preuzeto 14.6.2022. s https://www.skolskiportal.hr/aktualno/u-digitalnom-ucenickom-inkubatoru-stvaramo-nove-generacije-kreativaca-i-inovatora-buducnosti/

Uspješno provedeni eTwinning projekti

u sklopu nastave Informatike

Tamara Ređep i Jasminka Belščak

Sažetak

Učenici I. osnovne škole Varaždin i Osnovne škole Petrijanec tijekom školske godine 2021./2022. u sklopu nastave Informatike sudjelovali su u eTwinning projektima “Rastimo zajedno 2 / Let’s grow together 2”, “Financial literacy / Financijska pismenost” i „Safer Internet Day 2022”. Radom u online okruženju upoznali su novi način učenja kroz suradnju u virtualnim zajednicama.

Ključne riječi: eTwinning, zanimanja budućnosti, financijska pismenost, sigurnost na internetu.

1. Uvod

Tijekom školske godine 2021./2022. učenici od I. osnovne škole Varaždin i Osnovne škole Petrijanec u sklopu nastave Informatike sudjelovali su u tri eTwinning projekta. Projekte su u svojim školama vodile učiteljice informatike mr.sc. Tamara Ređep i Jasminka Belščak, a za svoj osobni angažman na projektima nagrađene su Nacionalnim oznakama kvalitete (Quality Label) koje dodjeljuje Agencija za mobilnost i programe EU. Nagrade su također dodijeljene i učenicima.

Svi projekti bili su planirani i integrirani u godišnji izvedbeni kurikulum za nastavni predmet Informatika, a kroz provođenje različitih projektnih aktivnosti ostvarili su se pojedini odgojno obrazovni ishodi za određeni razred.

2. eTwinning projekti

Na početku samog rada uz objašnjene eTwinning platforme odnosno TwinSpacea projekata učenicima je predstavljen eTwinning kodeks ponašanja. Također objašnjeno im je intelektualno vlasništvo, pravilno navođenje izvora prilikom preuzimanja sadržaja s interneta te objavljivanje privatnih podataka.

Sve glavne projektne aktivnosti bile su unaprijed zadane i dogovorene od strane projektnih partnera. Rad u svim projektima uključivao je timski i istraživački rad učenika kako bi došli do potrebnih informacija koje su kasnije primijenili prilikom sudjelovanja u raspravama ili pak izrade digitalnih sadržaja na zadanu temu. Po završetku projektnih aktivnosti učenicu su sudjelovali u analizi radova te su tako iznošenjem svojih komentara razvijali kritičko mišljenje.

Tijekom cijelog trajanja projekata učiteljice informatike učenike su poticale i usmjeravale na pravilnu upotrebu digitalnih alata, kao i da svoju kreativnost izraze prilikom izrade digitalnih sadržaja. Također, poticale su njihovu aktivnu ulogu u procesu učenja uvažavajući njihove ideje i mišljenja.

2.1. eTwinning projekt “Rastimo zajedno 2 / Let’s grow together 2”

U ovom projektu cilj je bio potaknuti učenike na promišljanje o odabiru budućeg zanimanja ističući potrebne vještine i kompetencije za 21. stoljeće te im pomoći u usmjeravanju prema prikladnom zanimanju.

U sklopu projekta učenici su crtali svoj stroj iz snova, pa su tako nastali crteži raznovrsnih robota: robot koji izrađuje domaće zadaće, robot koji tugu pretvara u sreću, robot koji otpad pretvara u novu odjeću, itd. Učenici su svoje radove poslali na natječaj koji je organizirala organizacija MyMachine Global. Rad No War Machine odabran je za DreamsDrop kampanju 2022 te su prema toj ideji studenti s Campus Querétaro of Monterrey Tech iz Meksika napravili prototip. Više o tome pročitajte na mrežnoj stranici MyMachine.

U slijedećoj aktivnosti učenici su izradili strip na temelju prethodno napisanog intervjua sa samim sobom u kojem zamišljaju da su odrasle osobe i da već obavljaju svoje željeno zanimanje, a neka od budućih željenih zanimanja bila su: programeri, znanstvenici, arhitekti, glumci, ali i vodiči kroz Svemir. Ovu aktivnost učenici su istaknuli kao najzanimljiviju. U trećoj aktivnosti učenici su se prisjetili prethodno izrađenih stripova i svojih željenih zanimanja te su na temelju toga na Forumu sudjelovali u raspravi pod nazivom “Vještine za 21. stoljeće”. Nakon iznošenja svojih argumenata, u programu Mentimeter stvorili su oblak riječi o tome koje će to vještine i kompetencije biti potrebne za buduće poslove (Slika 1. ). Najčešće spominjane bile su: informatička pismenost, programiranje, logičko razmišljanje, snalažljivost, komunikacija, razumijevanje,…

2.2. eTwinning projekt “Financial literacy / Financijska pismenost“

Ovaj projekt govori o financijskoj pismenosti kao sposobnosti razumijevanja i učinkovitog korištenja različitih financijskih vještina, uključujući osobno financijsko upravljanje, izradu proračuna i ulaganja.

U sklopu ovog projekta učenici 7. i 8. razreda učili su o financijskoj pismenosti, a u sklopu projektnih aktivnosti razvijali su svoj odnos prema novcu. Početna aktivnost uključivala je istraživanja osnovnih pojmova vezanih uz financijsku pismenost, na temelju kojih su izrađivali digitalne plakate (Slika 2). Nakon toga uslijedila je glavna aktivnost u kojoj je svaki učenik u tablici programa MS Excel prikazao iznose pojedinih stavki svojih osobnih troškova na temelju kojih je kasnije izradio godišnji izračun pojedinačnih i ukupnih troškova. Nakon svih dobivenih izračuna učenici su predlagali moguće mjere i načine uštede te su potom izradili plan štednje. Također, učenici su istraživali i što su kriptovalute te su kritički promišljali i argumentirali budućnost plaćanja tom virtualnom valutom. Po završetku projekta učenici su se izjasnili kako su naučili puno o financijskoj pismenosti, a sve aktivnosti su im bile zanimljive i korisne.

2.3. eTwinning projekt „Safer Internet Day 2022”

Projektom “Safer Internet Day 2022” željela se podići svijest o sigurnom korištenju Interneta. Također, pokušalo se odgovoriti na pitanje kako maksimalno iskoristiti mogućnosti koje nam donosi digitalno okruženje, istodobno ublažavajući bilo koju njegovu potencijalnu negativnu nuspojavu. Glavna tema projekta bile su dezinformacija, lažne vijesti, lažne fotografije i videozapisi, pa se tako željelo osposobiti učenike da pronalaze i vrednuju informacije, formuliraju pretragu na internetu na način da izbjegnu neželjene sadržaje, prepoznaju i razlikuju dezinformacije i lažne vijesti, lažne fotografije i videozapise od pravih te opasnosti na internetu. Zatim da opišu postupke za zaštitu računala, programa i sadržaja na Internetu, zaštitite svoje i tuđe osobne podatke na Internetu, prepoznaju vrste elektroničkog nasilja, opišu i poduzimaju mjere sprječavanja elektroničkog nasilja, nabroje i primijene pravila lijepog ponašanja na internetu (netiquette) te surađuju u online okruženju.

U sklopu projekta projektni partneri izradili su identifikacijske kartice (Slika 3.), a kreirali su i pitanja za Kahoot kviz koji su učenici igrali 8. veljače kada se obilježava Dan sigurnog Interneta. Po završetku kviza troje najuspješnijih primilo je priznanja. Također učenici su sudjelovali na Forumu u raspravi o dezinformacijama, a na temelju njih su kasnije stvorili oblak riječi. Učenike je najviše razveselila izrada kreativnih radova o dezinformacijama, lažnim vijestima, lažnim fotografijama i videozapisima.

3. Zaključak

Sudjelovanjem u projektnim aktivnostima učenici su prije svega stekli kompetencije za timski rad i suradnju te komunikacijske i prezentacijske vještine na materinskom, ali i stranom jeziku. Interaktivnim korištenjem obrazovnih aplikacija i izradom digitalnih obrazovnih sadržaja te primjenom eTwinning platforme ujedno su razvili vještine informatičke pismenosti i digitalne kompetencije.

Učenici su bili oduševljeni projektnim aktivnostima, pokazali su veliki interes za sudjelovanje, aktivno su izvršavali sve zadane projektne zadatke, dobro su se zabavili, ali i naučili nešto novo. Također, aktivnije su se uključili u nastavni proces i pokazali veći interes za nastavne sadržaje, stoga možemo reći da su glavni ciljevi svih projekata uspješno ostvareni.

Osjetimo i kreativno upoznajmo jesen

Lea Košak

Sažetak

U svom članku pod naslovom Osjetimo i kreativno upoznajmo jesen predstavljam projektni odgojno-obrazovni rad koji se odvijao u sklopu interesne aktivnosti Fit školarac. Uključeni su bili prvašići iz Osnovne škole Center iz Novog mesta. Rad se temelji na aktivom sudjelovanju učenika u raznim aktivnostima te proizlazi iz potreba i interesa učenika. Željela sam da učenici jesensko doba osjete svim svojim osjetilima – vidom, dodirom, mirisom, okusom i sluhom te da ga kreativno upoznaju. Brojne aktivnosti provodili smo u prirodi jer ona ima snažan pozitivan učinak na pojedina područja djetetova razvoja. Tema o jeseni jako je zainteresirala učenike. Kod projektnog rada prevladavala je opuštena atmosfera, otvoreni razgovor, međusobno uvažavanje i poštivanje te aktivna međusobna suradnja. Zajedno smo nastojali ostvariti ciljeve koje smo si postavili. Kroz razne aktivnosti učenici su osjetili i upoznali jesen: šetnja šumom, traženje informacija o jeseni, razvrstavanje jesenskog lišća i plodova, čitanje jesenske bajke, likovno stvaranje i izrada društvene igre na temu jeseni. Završna evaluacija pokazala je uspješno postizanje postavljenih ciljeva, a u budućnosti će učenici nova znanja koristiti za rješavanje različitih problemskih situacija.

Ključne riječi: jesen, projektni odgojno-obrazovni rad, interesna aktivnost, aktivno učenje, međusobna suradnja, osjetila.

Uvod

Za projektni odgojno-obrazovni rad pod nazivom Osjetimo i kreativno upoznajmo jesen odlučila sam se jer sam željela da su svi učenici cijelo vrijeme aktivno uključeni u razne aktivnosti jer na taj način najkvalitetnije dolaze do izravne spoznaje i znanja, a time i realizacije postavljenih ciljeva. Pritom sam neprestano poticala, usmjeravala te pomagala učenicima u provođenju aktivnosti. Projektni odgojno-obrazovni rad izvodila sam u okviru interesne aktivnosti.

Trajanje izvođenja projekta: 10 nastavnih sati, povezanih u dva mjeseca.

Operativni ciljevi projekta su:

Učenici:

• vremenski istražuju, definiraju i objašnjavaju događaje i promjene kroz jesensko godišnje doba,
• upoznaju se i oduševljavaju projektnim radom.

Ciljevi: Učenici:

• prepoznaju, nazivaju i uspoređuju različita živa bića i okoliše,
• znaju pronaći razlike i sličnosti između biljaka i životinja,
• razvrstavaju i raspoređuju listove i plodove prema zajedničkim karakteristikama i razlikama (prema jednom kriteriju varijabli),
• znaju pronaći razlike i sličnosti između lišća drveća,
• znaju pronaći razlike i sličnosti između plodova,
• promatraju i upoznavaju živa bića,
• upoznaju da su neke biljke (ili dijelovi biljaka) slične, dok se druge razlikuju,
• navikavaju se na samostalan i kreativan rad
• razvijaju međusobnu suradnju,
• razvijaju motoričke sposobnosti,
• jačaju samopouzdanje,
• razvijaju odgovornost,
• navikavaju se na promatranje i opušteno likovno izražavanje,
• prezentiraju i izvještavaju o svom radu.

1. Inicijativa

Inicijativa je spontano došla od učenika. Na sat interesne aktivnosti učenicima sam donijela punu košaru divljih i pitomih kestena koje sam u šumi skupila dan ranije. Učenici su bili jako oduševljeni sakupljenim plodovima. Spontano je krenuo razgovor o tome kada i gdje su s roditeljima skupljali kestene i druge jesenske delicije te koje su životinje vidjeli u šumi. Budući da su učenici bili oduševljeni razgovorom o jesenskom godišnjem dobu te bili vrlo zainteresirani za isto, dobili su zadatak da u školu donesu barem po jedan list ili plod. Došli smo na ideju da će naša tema biti jesensko godišnje doba na što ćemo se usredotočiti u sljedećih nekoliko sati. Izveli smo oluju ideja. Na moj poticaj, učenici su nabrajali ideje – ključne riječi koje su vezali uz riječ jesen. Na ploči je stvorena tablična slika.

2. Skiciranje projekta i planiranje izvedbe

S učenicima smo pogledali dijelove biljaka koje su donijeli u školu. Pitala sam ih znaju li kako se nazivaju listovi i plodovi, što već znaju o biljkama, životinjama, podneblju u jesen, itd. Istodobno sam zapisivala odgovore. Dogovorili smo se da će se naš projekt zvati OSJETIMO I KREATIVNO UPOZNAJMO JESEN. Utvrdili smo gdje možemo naći nove informacije, a pomoću ideja učenika odlučili smo kojim ćemo aktivnostima postići naše postavljene ciljeve. Zatim smo zajedno pogledali nacrt projekta i slijedio je plan provedbe. Učenici su opušteno izrazili želje u kojim aktivnostima bi željeli sudjelovati.

Do realizacije ciljeva došli smo sljedećim aktivnostima:

• šetnjom šumom,
• traženjem informacija u knjigama i enciklopedijama o jeseni (biljke, životinje, podneblje, voće, povrće, rad u polju),
• čitanjem jesenske bajke Zahvalni medvjed,
• traženjem razlika i sličnosti između listova drveća,
• razvrstavanjem i raspoređivanjem jesenskih listova i plodova prema zajedničkim karakteristikama i razlikama (prema jednom kriteriju varijabli),
• likovnim stvaranjem na temu jeseni,
• izradom i igranjem društvene igre Memory na temu jeseni,
• stvaranjem izložbe i njezinom prezentacijom.

U nastavku predstavljamo nekoliko aktivnosti.

3. Faza izvođenja projekta

3.1. Šetnja šumom

Sljedeći sat s učenicima smo otišli u obližnju šumu. U šumi smo svim osjetilima promatrali jesensku prirodu. Opažali smo, mirisali, dodirivali drveće, lišće, plodove, životinje i druge biljke. Slušali smo zvuk životinja i šum lišća. Kušali smo šumske maline i kupine. Učenici su se potom spontano podijelili u dvije skupine prema svojim interesima. Jedna skupina je u šumi tražila i skupljala jesensko lišće, a druga jesenske plodove. Učenici su sve što su skupili posložili u pletenu košaru i s njom krenuli u školu (Slika 1: Branje i skupljanje jesenskih plodova i lišća u šumi).

3.2. Razvrstavanje jesenskog lišća i plodova

Učenici su se podijeli u dvije skupine. Jedna je skupina razvrstavala jesensko lišće prema vrsti drveća (Slika 2: Razvrstavanje jesenskog lišća), dok je druga skupina razvrstavala jesenske plodove prema vrsti drveća (Slika 3: Razvrstavanje jesenskih plodova). Na kraju smo napravili izložbu.

3.3. Izrada društvene igre Memory na temu jeseni

Na sljedećem satu učenici su izradili društvenu igru ​​Memory. Ponovno su se podijelili u dvije skupine prema svojim interesima. Jedna je skupina s bojicama na kartončiće crtala jesensko lišće, dok je druga skupina na kartončiće crtala jesenske plodove. Učenicima sam dala upute za igru. Tražili su parove plod – list (Slika 4: Društvena igra Memory).

3.4. Likovno stvaranje na temu jeseni

Učenici su se ponovno spontano podijelili u skupine prema interesima likovnog stvaranja. Jedna skupina je izrađivala proizvode od jesenskih plodova (Slika 5: Izrada proizvoda od jesenskih plodova), druga je na papir lijepila natrgani ili narezani kolaž (Slika 6: Kruška od kolaž papira), dok je treća skupina temperama radila otisak jesenskog lišća (Slika 7: Otisak jesenskog lišća).

4. Zaključak

Učenici su bili vrlo motivirani, aktivni i entuzijastični u provođenju svih aktivnosti. Ciljevi našeg projektnog rada bili su u potpunosti ostvareni. S učenicima smo postavili izložbu svih proizvoda.

Literatura

1. Program osnovnošolskega izobraževanja. Interesne dejavnosti za devetletno osnovno šolo. (2008). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
2. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
3. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
4. Antić, M., Bajd, B., Ferbar, J., Grgičević, D., Krnel, D., Pečar, M. (2012).
5. Okolje in jaz: spoznavanje okolja za 1. razred: učbenik. Ljubljana: Modrijan.
6. Hergan, I., Battelli, C., Kolar, M., Kovač, T. (2004). Dotik okolja 1: spoznavanje okolja v prvem razredu 9-letne osnovne šole: učbenik. Ljubljana: Mladinska knjiga.
7. Kolar, M. (2011). Učni načrt: Program osnovna šola: Spoznavanje okolja: Ljubljana. Ministrstvo za šolstvo in šport. Zavod RS za šolstvo.
8. Messegue, M. (2005). Narava ima vselej prav. Ljubljana: Cankarjeva založba.
9. Fitzsimons, C. (1997). 50 zamisli za otroke v naravi. Radovljica: Didakta.
10. Harlow, R. (1992). Letni časi. Murska Sobota: Pomurska založba.
11. Riha, S. (2000). Moja prva knjiga o celem letu. Artiče: Abrakadabra.
12. Wilkes, A. (1996). Imenitna knjiga za deževne dni. Ljubljana: Mladinska knjiga.
13. Johnson, O. (2010).Drevesa: najpopolnejši vodnik za prepoznavanje naravnih in gojenih dreves v Evropi. Olševek: Narava.
14. Williams, J. (1996). Jesen: poizkusi iz naravoslovja. Radovljica: Didakta.
15. Tarman, D. (1999). Na vrtu. Ljubljana: DZS.
16. Pregl, T. (1980). Letni časi. Ljubljana: Mladinska knjiga.
17. Weimar, M. (1994). Otroci izdelujejo predmete iz rastlin: izdelki iz listov, vejic in plodov. Ljubljana: Kmečki glas.

Poticanje prijateljstva

Tea Zagorc

Sažetak

U članku pod naslovom Poticanje prijateljstva opisat ću načine kako poticati i njegovati dobre međusobne odnose. U želji da tako i bude odlučila sam da se ove školske godine pridružimo nacionalnom projektu Potičimo prijateljstvo u kojem je sudjelovalo više slovenskih vrtića i osnovnih škola. Kao koordinatorica projekta na suradnju sam pozvala više razreda iz naše škole. U sklopu projekta učenici su kroz slike, pisanje, fotografije ili stvaranje videa iskazivali razmišljanja o prijateljstvu, upoznavali se i povezivali kroz različite timske igre. Na ovu temu čitali smo i razne knjige, crtali srca i poklanjali ih jedni drugima. Utvrdili smo da su dobri međusobni odnosi temelj kvalitetnog života kako unutar škole tako i izvan nje. To je postalo još izraženije u epidemiološkoj situaciji kakva je bila ove i prošle školske godine. Ljubav, poštovanje i međusobni odnosi neraskidivo su povezani s prijateljstvom.

Ključne riječi: poticanje prijateljstva, dobri međusobni odnosi, timski rad, međusobna pomoć, suosjećanje.

1. Uvod

Projekt “Potičimo prijateljstvo” dio je šireg programa Škole suživota koji ujedinjuje projekte iz različitih područja održivog razvoja. Suradnji se je pridružila i naša škola. Svrha natječaja bila je potaknuti djecu na pozitivno razmišljanje o prijateljstvu i razvijanju dobrih odnosa s vršnjacima. U okviru ovog natječaja djeca su razmišljala o prijateljima i svemu što im je važno u odnosu na njih.

Prijateljstvo se može potaknuti i timskim radom. Timske aktivnosti bilo je zabavno voditi te u njima sudjelovati jer su pune izazova. Jednostavne igre pokrivale su teme društvenih vještina, komunikacije i upravljanja ljutnjom, a istovremeno razvijale samopouzdanje, grupnu povezanost, odnose i naglašavale važnost svakog člana skupine (Prgić, 2020.).

2. Aktivnosti za poticanje prijateljstva

Do realizacije ciljeva došli smo sljedećim aktivnostima:

• literarnim stvaranjem na temu prijateljstva,
• likovnim stvaranjem na temu prijateljstva,
• izvođenjem različitih timskih igara,
• čitanjem različitih knjiga na ovu temu,
• oblikovanjem izložbe i njezinom prezentacijom,
• međurazrednim povezivanjem (preko interneta),
• igranjem uloga…

2.1. Literarno i likovno stvaranje na temu prijateljstva (škola na daljinu)

U projekt sam uključila i roditelje, čime sam dodatno naglasila važnost međusobnih odnosa. Ono što mi je bilo važno je da je svaki učenik doprinio svoj udio konačnom proizvodu. Stvorilo se nekoliko prekrasnih pjesama, priča i misli na temu poticanja prijateljstva.

Slika 1. Pjesma o prijateljstvu Slika 2. Pjesma o poticanju prijateljstva Slika 3. Priča o prijateljstvu

2. 2. Izvođenje timskih igara u učionici (djeca su se vratila u školu)

S učenicima smo izveli nekoliko igara na temu upoznavanja i povezivanja, razvijanja suradnje i komunikacije, samopouzdanja, komunikacijskih vještina, upravljanja ljutnjom i vještina donošenja odluka. U nastavku vam predstavljam nekoliko igara.

Igra Pogodimo sličnosti

Cilj: Tražimo zajedničke točke učenika u razredu i brinemo za bolje međusobno povezivanje.

Opis igre: Skupinu učenika u razredu podijelila sam na manje skupine od oko šest članova. Svaka je skupina sjedila zajedno na mjestu odvojenom od ostalih skupina. S popisa sam im pročitala određenu izjavu. Naredila sam im da će ekipa koja će mi prva poslati jednog ili više svojih članova, koji odgovaraju mom opisu, dobiti bod. Primjerice, rekla sam im: U skupini potražite dvije osobe s istim slovom na kraju prezimena. U svakoj skupini članovi bi trebali međusobno raspraviti imaju li dva njezina člana isto slovo na kraju prezimena, a zatim mi ih brzo poslati. Prva skupina koja stigne do mene dobiva bod za svoj tim. Pobjednička skupina je ona s najvećim brojem bodova na kraju igre. Popis izjava: Osoba u vašoj skupini, koja je rođena najdalje od kraja škole; skupina osoba čije ukupna starosna dob iznosi sto godina; dvije osobe s istim datumom rođenja; skupina osoba rođenih u istom rodilištu, …

Broj učenika u razredu: barem 12

Igra Stvaralačko bojanje

Cilj: Sudjelovanje svakog pojedinca u zajedničkom projektu i zajednički rad skupine kao tima. Znamo da moramo u životu često prihvatiti pomoć drugih ako želimo biti uspješni. Ako neka osoba sama izgradi kuću, mora obaviti mnogo posla pa je ovo izuzetno težak zadatak. Međutim, uz pomoć cijelog tima ljudi, od kojih svatko doprinosi svojim sposobnostima, cijela se kuća može izgraditi vrlo brzo. Svaka je osoba dio slagalice i može ponuditi svoje talente u izgradnji cijele kuće. Kod ove aktivnosti svaka je osoba dio tima koji može lako izvršiti veliki projekt, pri čemu svaki pojedinac doprinosi svojim sposobnostima za stvaranje šire slike.

Opis igre: Svakome sam članu skupine dala flomaster ili bojicu druge boje i rekla im da kod ovog projekta mogu koristiti samo nju. Skupina mora napraviti sliku na kojoj su vidljive boje svih učenika. Ali svaka osoba može koristiti samo svoju boju (zamjena ili dijeljenje nisu dozvoljeni).

Veličina skupine: 4 – 12 članova

Polazne točke za raspravu: Je li to bio težak zadatak za skupinu? Zašto da ili zašto ne? Kako ste sudjelovali u skupini pri dovršavanju slike? Jesu li svi u skupini zadovoljni slikom koju ste nacrtali? Je li vam lakše raditi sam ili s drugima? Zašto je važno biti sposoban raditi s drugima kao član tima? (Prgić, 2020.).

3. Zaključak

Nakon provedenih aktivnosti svi smo bili zadovoljni. Utvrdili smo da je vrijedilo svakog truda. Učenici su se radovali zajedničkim dogodovštinama. To učvršćuje prijateljstvo, dok će nam naši zajednički trenuci ostati u lijepom sjećanju. Međutim, mnoga prijateljstva ostat će do kraja života. Zato želimo održavati iskrene međusobne odnose i prava prijateljstva.

Literatura

1. Jelen, N., Kurent, A. (2019). Naj. Ocean, d.o.o., Zagorje ob Savi.
2. Prgić, J. (2020). Najboljše timske igre za vsako skupino. Svetovalno – izobraževalni center MI, Griže.

Projekt građanin – Pernati susjedi

Dragana Rakonca

Sažetak

Rad donosi pregled aktivnosti Projekta građanin pod nazivom Pernati susjedi. Aktivnosti su provodili učenici 2.a razreda OŠ Josipa Račića iz tijekom školske godine 2020./2021.Zagreba. Cilj projekta bio je promicati uključivanja djece u donošenju odluka. Upoznati ptice naselja i važnost ptica u funkcioniranju ekosustava. Naučiti zašto je važno poštivati pravila prirode i nastojati što manje negativno utjecati na nju. Samostalno su promatrali i istraživali ptice u naselju. Aktivnosti su provodili kroz sedam koraka obuhvaćajući nekoliko međupredmetnih tema.

Ključni pojmovi: projekt građanin, sedam koraka, građanski odgoj i obrazovanje i druge međupredmetne teme, ptice u naselju

1. Uvod

Projekt građanin je jedna od metoda prikladnih za učenje i poučavanje u građanskom odgoju i obrazovanju. Cilj projekta je aktivno uključivanje učenika u građanski život njihovih zajednica. U Projektu građanin, učenici uočavaju i analiziraju probleme s kojima se suočava njihova zajednica (škola, susjedstvo, grad, država). Odabiru jedno od tih problema za detaljno istraživanje. Nakon što dovrše svoje istraživanje učenici predlažu javnu politiku koja se bavi tim problemom, izrađuju plan akcije u kojem su detaljno opisani koraci koji se trebaju poduzeti da bi njihov prijedlog javne politike bio usvojen. Ovaj vid projektne nastave ostvaruje se kroz najmanje sedam koraka zbog toga da se očuva demokratska procedura rješavanja problema, ali i svi procesni dijelovi projekta. Znanje projektnog planiranja učenicima će kasnije dobro doći u svojem profesionalnom i građanskom životu. Tijekom rada mentor prati dječji rad, po potrebi usmjerava, pomaže prilikom organiziranja izlazaka iz škole ili u nečemu što učenici prema svojoj dobi trebaju pomoć.

2. Opis projekta Pernati susjedi

Izbor problema

Kako se naša škola nalazi na Srednjacima u blizini potoka Črnomerca, Jarunskog jezera i rijeke Save u prilici smo vidjeti različite vrste ptica. Razgovarajući o pticama shvatili smo da i nismo baš dobro informirani o njihovom životu, važnošću za zajednički život s ljudima. Zainteresiranost za ptice u naselju Srednjaci bila je velika s toga smo odlučili pokrenuti projekt u kojem bi istražili i upoznali koje vrste ptica žive u naselju i u kojem vremenskom periodu. Kako bi što bolje upoznali ptice naselja važno ih je promatrati. Pojava koronavirusa onemogućila nas je u zajedničkom istraživanju izvan škole, ali učenici su se odlično snalazili u promatranju s balkona, u parku, na školskom dvorištu ili odlazeći s roditeljima do Jaruna i rijeke Save.

Istraživanje problema

Istraživali su istraživali koristeći se internetom, razgovarali s ornitologom, čitali knjige o pticama. Saznali za Udrugu BIOM koja se bavi zaštitom ptica i njihovih staništa te zaštitom prirode i okoliša. Pronašli su Priručnik za male ornitologe koji smo koristiti u svrhu edukacije u projektu. Upoznali su preko 20 vrsta ptica koje žive u našem naselju ili povremeno dolaze radi hrane. Tijekom rada učenici su sudjelovali u interaktivnim radionicama koje su zahtijevale suradnju, raspravu, donošenje odluka. Uključili su se u Ptičarski izazov Udruge BIOM.

Slika 1. Izbor i istraživanje problema

Moguća rješenja

U prvom polugodištu rada na projektu učenici su skupili dosta materijala i naučili mnogo o pticama iz naselja. Aktivnosti su bilježili u svoje mape, snimali videozapise o pticama iz naselja, pravili origami – ptice, likovno se izražavali te izrađivali stripove u kojima je glavni lik bila ptica.

Razgovarali su o tome što učiniti sa svim prikupljenim materijalima i videozapisima koje su snimili o najčešćim pticama. Zaključili su da je najbolje na prikladan način skupljeno i naučeno pokazati što većem broju učenika naše škole. Moguće rješenje vidjeli su u Školskom listu Skice, predstavljanju po razredima te na školskoj mrežnoj stranici. Razgovarali su o dobrih stranama odluke, ali i nedostatcima kao što je nemogućnost odlaska u druge razrede ili pak mali prostor u školskom listu.

Slika 2. Moguća rješenja

Najbolji pristup rješenju problema

Kao najbolje rješenje učenici su odabrali mrežnu stranicu škole na koju nesmetano mogu staviti prikupljeni materijal u obliku digitalne brošure s prikazom osobnih iskaznica najčešćih ptica našeg naselja.

Slika 3. Najbolji pristup rješenju problema

Plan djelovanja

Svaki učenik je istražio jednu pticu i nacrtao, a osobno sam uredila Digitalnu brošuru kojoj smo dali ime Osobne iskaznice – Pernati susjedi. Učenici su bili jako ponosni na sve što su napravili. Digitalna brošura dostupna je za pogledati na mrežnoj stranice škole za sve učenike, roditelje i posjetitelje stranice.

Izradili su i portfelje prema pravilima. Podijelili su se u četiri grupe i napravili portfelje za prezentatore (4 papira različite boje veličine 100 x 80).

Predstavljanje plana

Svoj rad učenici su najprije predstavili unutar škole. Predstavljanje je bilo u školskoj knjižnici, a vršila su ga 4 učenika dobrovoljca. Kada bi se javilo više učenika, demokratskim putem bi se biralo tko će predstavljati projekt. Svaki se portfelj obrazlaže do 4 minute. Ukupno 16 minuta.

Ovdje možete pogledati videozapis.

Javna prezentacija

Rad na projektu popratila je Hrvatska radio-televizija i prikazala ga kao primjer dobre prakse provođenja građanskog odgoja i obrazovanja. Učenici su sudjelovali na Županijskoj i Državnoj smotri projekata iz područja građanskog odgoja i obrazovanja i drugih međupredmetnih tema za Grad Zagreb i na Izložbi inovacija Inova mladi 2021 gdje su dobili zlatnu medalju za Digitalnu brošuru.

Slika 4. Plan djelovanja i predstavljanje projekta

Zaključak – Osvrt na stečeno iskustvo

Učeći kroz igru i različite aktivnosti, učenici su stjecali znanja i pojedine vještine. Savladali su korake u realizaciji projekta, strpljivo slušali jedni druge, izražavali svoje mišljenje, informirali se o važnosti pernatih susjeda, naučili da je suživot ptica i čovjeka nužan te da se trebamo pridržavati, kako bi se održao. Ptice se nepravedno optužuje kao štetočine iako je korist od njih znatno veća i ugrožene su na bezbroj načina.

Želja nam je da digitalna brošura s osobnim iskaznicama najčešćih ptica u našem naselju izazove empatiju stanovnika i želju za što boljim suživotom s njima.

Općenito, Projekt građanin priprema učenike  za aktivnu ulogu u društvu i pridonosi razvijanju učeničkog znanja, osnažuje njihove vještine i produbljuje razumijevanje toga kako ljudi mogu zajedničkim radom unaprijediti svoju zajednicu. Ujedno prenosi vrednote solidarnosti, snošljivosti, demokracije, interesa za druge kulture. Uči ih da govorom izraze vlastite misli, osjećaje i ideje.

Literatura

1. Michael Fischer Charles N. Quigley Margaret Stimmann Branson Roy Erickson Duane E. Smith (2007). Projekt građanin-Priručnik za nastavnike. Zagreb. Agencija za odgoj i obrazovanje.
2. Zdravko Budimir Petra Čulig Ante Kodžoman. Prijatelji ptica – Priručnik za male ornitologe. Zagreb. Udruga Biom.

ATS STEM

Zašto upotrebljavati prirodna sredstva za čišćenje?

Igor Pangrčič

Sažetak

Projekt ATS STEM jest međunarodni projekt koji smo provodili dvije školske godine s učenicima 6. i 8. razreda u Osnovnoj školi Frana Metelka Škocjan. Cilj projekta bio je doznati kako formativno razvijati poprečne vještine učenika s pomoću informacijske i komunikacijske tehnologije. Svrha projekta jest istražiti mogućnosti formativnog praćenja / vrednovanja transverzalnih vještina ili STEM kompetencija digitalnim alatima u području znanosti, tehnologije i matematike. STEM – znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika – engleska je kratica koja u našem slučaju znači osnovnoškolska interdisciplinarna povezanost prirodoslovnih predmeta. Možete pristupiti krovnoj mrežnoj stranici projekta ATS STEM na http://www.atsstem.eu/.

Ključne riječi: STEM, znanost, tehnologija, inženjering, matematika, formativno praćenje.

Slika 1. Prezentacija projekta.
    
U jednoj od aktivnosti u trajanju od pet školskih sati učenici su utvrdili koju je vrstu sredstva za čišćenje bolje upotrebljavati: prirodno ili umjetno. Učenike smo osvijestili da sa svakom bočicom kemikalija koju ne kupe vode brigu o svojem zdravlju i zdravlju svojih vršnjaka jer im te tvari mogu biti posebno štetne. Suvremeni domovi puni su otrovnih proizvoda koji zagađuju okoliš, iako bi nam trebali olakšati svakodnevni život. U SAD-u, na primjer, svaka treća osoba pati od alergija, astme, bronhitisa… Ti se problemi također mogu spriječiti smanjenjem količine sintetičkih kemikalija u kućnom okružju. Deterdženti mogu sadržavati mnoge opasne kemikalije koje se obično uopće ne spominju na naljepnicama. Kako štitite svoju obitelj od štetnih učinaka? Jedan od najjednostavnijih načina jest prestati upotrebljavati sredstva za čišćenje koja se kupuju u trgovini i početi stvarati vlastita. Većina sastojaka za sredstva za čišćenje doma nalazi se u kuhinji.

Na slici je popis svakodnevnih ekoloških sastojaka koji se mogu upotrebljavati sami ili u kombinaciji.
 
Slika 2. Ekološki prihvatljivi sastojci

Prije nego što počnemo pripremati prirodna sredstva za čišćenje, moramo pripremiti kvalitetne boce ili boce s raspršivačem koje se mogu rabiti više puta. Mora se paziti da svi domaći pripravci budu dobro označeni kako se ne bi međusobno miješali. Sva sredstva za čišćenje (napravljena kod kuće ili kupljena) i sastojci za čišćenje trebaju se čuvati na sigurnom, od djece i kućnih ljubimcima, po mogućnosti u zaključanim ormarićima ili visoko na polici. Rezultati domaćih mješavina mogu biti različiti pa se ne može jamčiti 100 % sigurnost i učinkovitost. Prije uporabe svako se sredstvo za čišćenje mora ispitati na maloj površini. Uvijek treba biti oprezan pri uporabi novih proizvoda.

Na tehničkom danu sudjelovala su tri učitelja, učiteljica biologije, učiteljica kemije i ja kao matematičar i informatičar. Moj je zadatak bio upoznati studente s procesom izračunavanja količina koje su nam potrebne za pripremu univerzalnog sredstva za čišćenje. Sa studentima smo prvo ponovili pretvorbu jedinica, a zatim sam učenicima objasnio proporcionalnost između dviju veličina, koja im je pomogla da ponovno izračunaju količine koje je trebalo izračunati. Pitanje koje smo postavili bilo je koliko će octa i sode biti upotrijebljeno za 0,5 l otopine.

Slika 3. Kalkulacija za 0,5 l otopine

Učenici su poslije u skupinama ponovno izračunali što se više isplati te su izradili prezentacije u PowerPointu u koje su uključili podatke koje su neovisno pronašli na internetu. Doneseni su sljedeći zaključci:

Slika 4. Cjenik sastojaka za univerzalno sredstvo za čišćenje

Učenici su morali usporediti performanse prirodnog sredstva za čišćenje s kupljenim sredstvom za čišćenje Stelex. Bili su podijeljeni u četiri skupine, a svaka skupina dobila je svoje područje za čišćenje. Svaka je skupina očistila svoju površinu.

Slika 5. Različite površine za čišćenje

Rezultati su sažeti u tablici:

Slika 6. Rezultati

Zaključak

Učenici rado sudjeluju u danima aktivnosti i drugim aktivnostima vezanim za projekt ATS STEM, gdje svojom suradnjom, inovativnošću i kreativnošću te kritičkim idejama, fleksibilnošću, funkcionalnošću i marljivošću pridonose poboljšanju životnih uvjeta i održivom razvoju. Pritom učenici postaju svjesni da je njihova uloga u tome vrlo važna jer je prenose u kućno okružje među prijatelje, rodbinu, susjede i vršnjake. S projektima u kojima stavljamo učenika u prvi plan i njegove aspekte rješavanja problema nastavit ćemo u našoj školi i u budućnosti te pokušati pobuditi interes za prirodoslovne predmete.

Literatura
1.    http://www.atsstem.eu/slovenia/
2.    http://www.atsstem.eu/
3.    https://skupnost.sio.si/course/view.php?id=10029

Adolescentski svijet i eTwinning

Ivana Miletić

Mnogi se učenici nerijetko odluče za učenje dodatnog stranog jezika tijekom osnovnoškolskog obrazovanja. Nažalost, tijekom srednje škole izostane nastavak učenja zbog povećanog obujma gradiva i obveza. Učenje stranih jezika ne ograničava se na razvoj jezičnih i komunikacijskih vještina, već služi izgradnji osobnosti kroz razvoj međukulturoloških prihvaćanja, socijalizacije, kao i digitalnih kompetencija koje suvremeni pristupi učenju donose. Kroz eTwinning projekt Pianeta adolescenti nastavnici koji su autori projekta su stavili u fokus upravo srednjoškolce, adolescente, te suradnički s učenicima osmislili projekt koji promiče kulturu višejezičnosti, a ima kao okosnicu adolescentima aktualne i zanimljive teme. Uz pomoć četiri partnera nastavnika koji predaju talijanski kao drugi strani jezik tinejdžerima iste dobi, učenici su usvajali gradivo međusobno uspoređujući svoje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti uviđajući velike sličnosti među njima neovisno o fizičkoj udaljenosti koja ih razdvaja i prihvaćajući razlike u stavovima. Učeći kako koristiti nove digitalne alate, učenici su razvijali jezične vještine govorenja, pisanja, slušanja i čitanja te se stavljali u različite uloge- naratora, edukatora, savjetnika, tvorca online vježbi. Uloga nastavnika se također mijenjala-od uloge mentora u jezičnim vježbama, suradnika u razvoju digitalnih vještina, promatrača pri učeničkoj međusobnoj komunikaciji, edukatora novih online alata do diseminatora projekta.

Ključne riječi: eTwinning, adolescenti, strani jezik, talijanski jezik.

Uvod

Nastavnici autori projekta Pianeta adolescenti (Hrvatska, Francuska) već su dva puta bili partneri na eTwinning projektima za koje su dobili Europske oznake kvalitete, te su tijekom ovog projekta podučavali partnere početnike bez prijašnjeg iskustva u sličnim projektima (Francuska, Poljska) koji su tako stekli dragocjeno iskustvo i dobili svoje prve eTwinning oznake kvalitete. Projekt je u Hrvatskoj proveden u kombiniranom odjeljenju među 10 učenika trećih razreda za koje je, zbog nepovoljne epidemiološke situacije, dio nastave odrađen online. Učenicima se tijekom projekta u mnogočemu dala mogućnost sukreiranja etapa projekta te su sami predlagali teme, birali digitalne alate koji su im najviše odgovarali, samostalno se sami upisivali u tablice odabira podteme koja je njihovo područje interesa čime im se omogućilo da kroz projekt razvijaju i kreativnost, odgovornost, kritičko razmišljanje te ostvaruju ishode SŠ (2) TJ A.3.1.-A.3.4., SŠ (2) TJ B.3.1.- B.3.3., SŠ (2) TJ C.3.1.-C.3.3.

Sadašnjost

Na samom se početku nastavne godine ponavljanjem oblika sadašnjosti odradio dio zadataka na temu Sadašnjost. Učenici su se predstavili avatarima uz pomoć digitalnog alata Voki nakon čega su samostalno osmišljavali pitanja i vježbe koji su pratili te radne zadatke te odabirali formu vježbi kojima će svoje ideje pretočiti u jezični zadatak. Početna evaluacija pokazala je da učenici imaju želju da se obradi i tema Musica koja je onda naknadno uvrštena u projekt. Vršnjaci iz Italije (koji nisu sudjelovali u ovom projektu, ali smo s njima imali prilike surađivati kroz druge projekte) predložili su omiljene glazbene hitove te su učenici sudionici projekta u mješovitim internacionalnim timovima, preko digitalnog alata Edpuzzle, radeći na tim pjesmama izradili 5 vježbi razumijevanja slušanjem koje se mogu iskoristiti u nastavi. U opuštenoj atmosferi, slušajući glazbu koja je adolescentima važan medij društvene identifikacije su jačali svoje digitalne i jezične kompetencije uviđajući sličnosti u glazbenim ukusima među vršnjacima.

Slika 1. Učenici se predstavljaju pomoću digitalnog alata Voki

Prošlost

Ponavljajući i vježbajući oblike prošlosti učenici su izradili e-spomenar (uz pomoć digitalnog alata Genial.ly) sa svojim fotografijama i usmenim ili pismenim opisima djetinjstva u kojima promišljaju na koji su se sve način promijenili- fizički, emocionalno, psihosocijalno. Popratne aktivnosti su uključivale međusobnu izradu Wordwall jezičnih vježbi za dodatnu vježbu oblika prošlosti. Primijetili su slične interese i promjene kroz procese odrastanja.

Budućnost

Digitalni alat AnswerGarden je poslužio kao uvod u priču o budućnosti te su učenici izrazili želje i strahove vezane za budućnost. Njihova kreativnost došla je do izražaja kroz Wakelet opus gdje su opisivali kako zamišljaju svijet 2050. Samostalno su se podijeli u grupe te obrađivali temu po želji- škole, kuće, hrana, putovanja, medicina, društveni život, moda budućnosti.

Kritičko razmišljanje razvijali su izrađujući vježbe o prepoznavanju lažnih vijesti u medijima te su povodom Dana sigurnijeg interneta uredili pano s informacijama o online sigurnosti ukazujući svima da treba biti sve oprezniji u online okruženju.

Slika 2. Učenici ispunjavaju radne zadatke

Pozitivne i negativne strane adolescencije

Poseban je doprinos projektu online pano (Padlet) gdje su učenici iznijeli svoje viđenje pozitivnih i negativnih strana adolescencije te se međuvršnjački savjetovali kako prebroditi probleme. Stres u školi, neslaganje s roditeljima, problemi s prijateljima, manjak slobodnog vremena identificirani su kao najčešći uzroci nezadovoljstva kod adolescenata neovisno iz koje države partnera dolaze. Unakrsno su si pomagali raznim preporukama što učiniti, s kim razgovarati i na koji način. Tim zadatkom su razvijali konzultantske i međuljudske vještine pokazujući suosjećanje, razumijevanje problema drugih, prihvaćanje odgovornosti.

Održana su i dva online sastanka tijekom kojih su učenici razgovarali o pandemijskim okolnostima u vlastitim državama, odabiru studija, osmislili logo projekta…

Slika 3. Dio međuvršnjačke rasprave o adolescenciji i međusobnog savjetovanja

Na samom kraju nastavne godine, učenici su etapu po etapu projekta pretočili u stihove te suradnički (metodom station technique- svaki tim piše po strofu nastavno na prethodne stihove) osmislili pjesmu kojom opisuju što su sve radili kroz cjelogodišnji projekt. U konačnici, nastavnici su međusobno podijelili zadatke na način da su najvažnije dijelove projekta prezentirali kroz online časopis (MadMagz).

Zaključak

Projekt je kao cilj imao povezati adolescente vršnjake i promicati kulturu višejezičnosti, ideju globalizacije i toleranciju kod mladih građana Europe. Učenici su različitim zajedničkim zadatcima predstavljali svoju prošlost, sadašnjost i kreativno opisivali svoje viđenje određenih aspekata budućnosti koja je pred njima koristeći raznolike digitalne alate.

Projekt je rezultirao online časopisom koji sakuplja opise svih aktivnosti projekta, suradničkom pjesmom, e-spomenarom, jezičnim vježbama, vježbom o e-sigurnosti, online panoima. Aktivna provedba projekta doprinijela je dobivanju eTwinning oznake škole.

Ovdje možete vidjeti provedene aktivnosti.

eTwinning projekt

„Pristupačnost digitalne tehnologije osobama s posebnim potrebama“

Sanja Pavlović Šijanović

Sažetak

eTwinning projekt „Pristupačnost digitalne tehnologije osobama s posebnim potrebama“ kreiran je s ciljem isprobavanja interaktivnog i inovativnog načina rada, posebno korisnog u vrijeme nužnosti provođenja online nastave kako bi pred učenike postavio nove izazove koji će im nužnost samostalnog istraživanja i proučavanja učiniti zanimljivijim i svrsishodnijim. Projekt je omogućio povezivanje učenika Tehničke škole Karlovac i Gimnazije Vukovar s ciljem upoznavanja specifičnosti života osoba s posebnim potrebama. Učenici su kroz brojne aktivnosti analizirali utjecaj pomoćnih tehnologija i prilagođenih digitalnih sadržaja na život osoba s posebnim potrebama. Kroz zajedničku suradnju, pripremili su digitalne sadržaje za učenje i te su sadržaje, zajedno s iskustvom ovakvog načina rada objedinili u e-knjizi. Učenici su poboljšali svoje IKT i komunikacijske vještine, razvili toleranciju, empatiju i suradljivost te naučili kako raditi timski.

Ključne riječi: eTwinnig projekt, Tehnička škola Karlovac, Gimnazija Vukovar, tehnologija, posebne potrebe.

Uvod

Projekt je pokazao višestruku korist. Osim što je učenicima omogućio kontinuirano upoznavanje specifičnosti života osoba s posebnim potrebama, susrete s asistivnim tehnologijama i digitalnim sadržajima koji govore o prilagodbama određenim poteškoćama osoba s posebnim potrebama, utjecao je i na razvoj komunikacijskih, društvenih i IKT vještina. Omogućio je učenicima razmjenu gledišta i iskustava što je pridonijelo razvoju empatije kod učenika i spremnosti za inkluzivan pristup. Projekt je strukturiran kroz dvanaest aktivnosti: upoznavanje s projektom, prijava na TwinSpace i predstavljanje polaznika, upoznavanja gradova i škola sudionika, izrada, izbor i odabir loga projekta, izrada plakata koji ističu definirana pravila ponašanja vezana za e-sigurnost, mrežni bonton, zaštitu privatnosti, intelektualno vlasništvo i digitalno građanstvo, istraživanje specifičnosti života osoba s posebnim potrebama, izrada prezentacija koje prikazuju pomoćne tehnologije i prilagođene digitalne sadržaje koji određenim skupinama osoba s posebnim potrebama omogućavaju kvalitetniji život i predstavljanje uradaka na online sastanku, oblikovanje online provjera na osnovu prethodno stvorenih prezentacija, snimanje kratkih videoisječaka o digitalnim sadržajima za učenje koji su prilagođeni određenim poteškoćama osoba s posebnim potrebama, izrada e-knjige i predstavljanje videoisječaka i e-knjige te oblak riječi za kraj. Učenici su dio aktivnosti provodili u parovima unutar pojedine škole, a dio grupno kroz grupe oblikovane udruživanjem učenika iz obje škole.

Slika 1. Učenici Tehničke škole Karlovac    Slika 2. Učenici 2.a Gimnazije Vukovar

Projekt je integriran u školski kurikulum pri čemu se dio projektnog rada učenika odvijao tijekom redovne nastave, a dio online dok je sam projektni rad uključen u ciljeve i sadržaj kurikula nastavnog predmeta Informatika i kurikul međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.

Središnji dio

Zajedničkim naporima, razmjenom ideja i suradnjom, nastavnice su osmislile 12 aktivnosti u kojima je tijekom 16 tjedana sudjelovala skupina učenika obje škole. Podijeljene su obveze, pri čemu je svaka nastavnica preuzela određene aktivnosti koje je koordinirala npr. zadatci za učenike, obrasci za vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje, organizacija mrežnih sastanaka, obilježavanje prigodnih događanja i dana, priprema dodatnih materijala i sadržaja, koordinacija i mentorstvo učenicima, objava i evaluacija, vođenje projektnog bloga. Učenici su dio aktivnosti obavljali u parovima (unutar pojedine škole), a dio grupno (grupe oblikovane udruživanjem učenika iz obje škole). Mješovite grupe učenika škola sudionika surađivale su na izradi prezentacija koje prikazuju pomoćne tehnologije i prilagođene digitalne sadržaje koji određenim skupinama osoba s posebnim potrebama omogućavaju kvalitetniji život. Oblikovale su online provjere za tu namjenu predviđenim online alatima, a na osnovu stvorenih materijala. Snimali su kratke videoisječke o asistivnim tehnologijama i digitalnim sadržajima za učenje koji su prilagođeni određenim poteškoćama osoba s posebnim potrebama i kreirali su e-knjigu kao završni materijal kojim se objedinjuju sve aktivnosti provedene u projektu https://libar.carnet.hr/knjiga/?derid=71435 Učenici su realizirali sve aktivnosti uspješno zahvaljujući dobroj organizaciji i pozitivnoj radnoj atmosferi i suradnji, imali su aktivu ulogu u procesu učenja. Dok su radili u grupama raspravljali su korištenjem raznih mobilnih online aplikacija koje su odabrali po vlastitom nahođenju. Svaka grupa imala je učenika voditelja koji koordinira rad grupe, nadzire grupu i pomaže kada je potrebno. Svatko je ima pravo izraziti vlastito mišljenje, a odluke su se donosile dogovorno uz poštivanje argumenata.

Projekt se pokazao od velike pomoći u realizaciji niza ishoda. Tako su za međusobno upoznavanje stvorene internetske slagalice fotografiranih lokacija koje su označene na kartama gradova uz kratki opis istih (Jigsawplanet, Padlet), za logo projekta izrađen je niz prijedloga (Canva) te je odgovarajućim online alatom izabran najbolji (Tricider).

Slika 3. Izabrani logo projekta

Stvoreni su digitalni materijali (Prezi, Canva, PowerPoint, Genialy) u kojima su definirana pravila ponašanja na temu medijske pismenosti (e-sigurnost, mrežni bonton, zaštitu privatnosti, intelektualno vlasništvo, digitalno građanstvo).

Slika 4. Plakat e-sigurnost

Izrađene su prezentacije koje opisuju pomoćne tehnologije i prilagođene digitalne sadržaje koji određenim skupinama osoba s posebnim potrebama omogućavaju kvalitetniji život (Sway, Buncee…). Stvoren je i popis izvora koji pojašnjavaju temu projekta a oblikovane su i online provjere za tu namjenu predviđenim online alatima, na osnovu prethodno izrađenih prezentacija.

Slika 5. Korišteni izvori

Učenicima je pripremljen dokument Autorsko pravo i CC licencije te su na osnovu njega oblikovali licence za svoje materijale. Snimljeni su i kratki videoisječci o asistivnim tehnologijama i digitalnim sadržajima za učenje koji su prilagođeni određenim poteškoćama osoba s posebnim potrebama (Animoto, MoovieMaker…) te su učenici svoje uratke prezentirali na dva mrežna videosastanka (Zoom). Za učenike i sve zainteresirane nastavnike, organizirano je i online predavanje istaknutog stručnjaka prof.dr.sc. M. Vrankića.

Slika6 Online predavanje dr.sc.M.Vrankića

Koristili su Arduino tehnologiju za izradu voznog parka. Uradak projektnog tima WIRELESS koji se sastojao od učenica Gimnazije Vukovar, članica projekta Lare Šijanović i Eme Stankoski Hrgović, nagrađen je zlatnom medaljom na izložbi INOVA 2021. Djevojke su potaknute idejom projekta, stvorile inovacije koje, zahvaljujući tehnološkim rješenjima mogu koristiti i djeca s teškoćama u razvoju što ih čini ravnopravnim i aktivnim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa.

Slika 7. Ema i Lara – INOVA 2021

Izrađena je e-knjiga kao završni materijal kojim se objedinjuju sve aktivnosti provedene u projektu (Libar). Izradili su i objavili oblak riječi koji opisuje projekt (Answergarden). Budući je vrednovanje važno za razvoj samoreguliranog učenja učenika, nakon završetka pojedinih aktivnosti provedene su različite vrste vrednovanja (Google Forms). Učenici su samovrednovali vlastiti doprinos, vrednovali su rad ostalih članova grupe i rad grupa kao cjelina dok su nastavnice vrednovale formativno i sumativno prema unaprijed dogovorenim kriterijima (pripremljene su smjernice i analitička rubrika). Projekt je završio evaluacijom u obliku anketa koje su dale kritički osvrt na rad nastavnika i učenika, na načine suradnje, uporabljene online alate i kvalitetu materijala pripremljenih za ovaj projekt te su analizirana iskustava i promjene stavova. Tijekom projekta obilježeni su dani Autistic Pride Day 2021, Međunarodni dan svjesnosti o pristupačnosti, Dan Europe i Dan eTwinninga, Svjetski dan svjesnosti o autizmu (Slika 8. Svjetski dan osvještenosti o autizmu), Dan broja Pi i Social Media Day. Projektna evaluacija vođena je redovito kroz projektni blog https://projektasistivnetehnologije.weebly.com/i objave na web stranicama škola, facebook stranicama škola, objavama na portalu skole.hr i Školskom portalu te u lokalnim i nacionalnim medijima.

Zaključak

Zajedničkim osmišljavanjem i razradom teme, ideja i aktivnosti, autorice projekta Sanda Šutalo i Sanja Pavlović Šijanović osmislile su projekt putem kojeg su učenici stvarali pomoćne tehnologije i prilagođene digitalne sadržaje koji djeci s teškoćama u razvoju omogućavaju kvalitetnije i inkluzivnije obrazovanje. Značajan doprinos realizaciji aktivnosti i cjelokupnog projekta pružile su Maja Sokač, profesorica hrvatskoga jezika iz Gimnazije Karlovac, Sandra Tomac Lovasić, profesorica Engleskog jezika iz Tehničke škole Karlovac i Davor Šijanović, profesor kineziologije iz Gimnazije Vukovar. Učenici su svojim radovima i postignućima pokazali da je inkluzivno obrazovanje pitanje temeljnih ljudskih prava pri čemu je poštivanje različitosti i promicanje kvalitetne inkluzivne prakse važan element na kojem se gradi kultura medija, škole i društva u cjelini ukazujući na značaj inkluzivnog odgoja i obrazovanja u promicanju temeljnih ljudskih sloboda, prava i potreba u suvremenoj školi i suvremenom društvu.

Projekt će se nastaviti i u sljedećoj školskoj godini pomicanjem granica kroz primjenu sadržaja i dijeljenje stečenih iskustava, sadržaja i znanja te poticanjem razvoja empatije i utjecaja na formiranje pozitivnih stavova prema osobama s posebnim potrebama uz inkluzivno promišljanje i djelovanje.

Literatura

1. British Dyslexia Association, http://www.bdadyslexia.org.uk/ pristupljeno 18. lipnja 2021.
2. Brozović, B. (2014). Razvojni poremećaji komunikacije, jezika, govora i učenja. U: Jelić, S. (ur.). Priručnik za rad s osobama s komunikacijskim teškoćama u redovnom odgojno-obrazovnom sustavu. Zagreb: Centar za odgoj i obrazovanje „Slava Raškaj“, 67–112. http://www.centar-sraskaj-zg.skole.hr/upload/centar-sraskaj-zg/images/newsimg/648/File/Prirucnik_Projekt_Cjelozivotno_slusanje.pdf pristupljeno 22. lipnja 2021.
3. Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama (2016) Zagreb: CARNET, FOI, Agencija za odgoj i obrazovanje: https://edutorij.e-skole.hr/alfresco/guestDownload/a/workspace/SpacesStore/17d413fe-dce4-4e95-80f6-7f67433c6e4b/Didakticko-metodickeupute-ucenici-teskoce.pdf pristupljeno 4. srpnja 2021.
4. Sekušak-Galešev S. (2004) Djeca s deficitom pažnje/hiperaktivnim poremećajem u školi i obitelji, S Vama – polugodišnjak Hrvatske Udruge za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama-IDEM, 1, 45-60.
5. Wilkinson, K. M.; Henning, S. (2007) The State of Research and Practice in Augmentative and Alternative Communication for Children with Developmental/Intellectual Disabilities, Mental Retardation and Developmental Disabilities Research Reviews, 13, 58-69.

Sigurno u školu

Tea Zagorc

Sažetak

Naša su djeca svakodnevno uključena u promet. Stoga se suočavaju s prednostima i opasnostima u prometu. Zadatak osnovnoškolskih učitelja je postupno podučavati djecu i navikavati ih na samostalnost u prometu. U tu svrhu sam se ove školske godine kao koordinatorica pridružila projektu „Sigurno u vrtić i školu“. Projektne aktivnosti odvijale su se tijekom cijele školske godine. Na suradnju pozvala sam još nekoliko razreda iz naše škole. S učenicima četvrtih razreda u sklopu projekta provodila sam aktivnosti tijekom nastave iz prirode i društva, tehničke, likovne i glazbene kulture, slovenskog jezika te sata razrednika. Cilj projekta bio je nadograditi sveobuhvatno znanje djece o sigurnosti u prometu i tako ih osvijestiti o važnoj održivoj komponenti. Sigurna sam da će se naša škola ponovno pridružiti ovom projektu i sljedeće školske godine.

Ključne riječi: sigurnost u prometu, sigurno u vrtić i školu, održiva komponenta, iskustveno učenje.

1. Uvod

Projekt “Sigurno u vrtić i školu” dio je šireg programa Škole suživota koji kombinira projekte iz različitih područja održivog razvoja. Organizator projekta je udruga Sobivanje (Suživot – napomena prevoditelja), a projekt podupire i Agencija za sigurnost u prometu. Svrha projekta je potaknuti djecu na razmišljanje o sigurnosti u prometu općenito i o sigurnosti na putu do vrtića i škole. Projekt je trajao tijekom cijele školske godine, a naša škola sudjeluje još od prošle godine. U prvom dijelu projekta s učenicima smo razgovarali i provodili aktivnosti vezane za siguran put i prometni režim oko škole. Osim crtanja i pisanja, učenici su fotografirali i izradili maketu prometnog režima oko škole te ispunili upitnik. U drugom dijelu projekta bavili smo se prometnom sigurnošću u okolici školskog igrališta. U tom pogledu proveli smo nekoliko aktivnosti. U nastavku predstavljam nekoliko njih.

2. Aktivnosti vezane za sigurnost prometa

Kad sam odlučila pristupiti projektu, prvi poziv uputila sam roditeljima. Na uvodnom roditeljskom sastanku upoznala sam ih s projektom i potaknula da osiguraju siguran dolazak djece u školu i natrag. Odaziv je bio pozitivan. Mnogi su roditelji bili oduševljeni projektom. Na satu razrednika obradili smo nacrt sigurnog puta do škole, koji svake godine posuđuje učiteljica zadužena za prometno-sigurnosti plan. Problem koji se pojavio tijekom izvedbe bio je taj što neki putevi do škole kod nas doista nisu dovoljno sigurni za djecu, jer na nekim mjestima nema pločnika. Također su i neke dionice vrlo opasne jer su nepregledne. O njima smo s djecom posebno razgovarali i predložili poboljšanja. U okviru nastave iz prirode i društva i tehničke kulture detaljnije smo upoznali i prometne propise. U razredu smo uredili prometni kutak. U lipnju smo se provozali i po biciklističkom poligonu na školskom igralištu.

Učenici koji u školu dolaze pješice također su istaknuli problem prekomjerne težine školskih torbi. Po tom pitanju trebali bi hitno nešto poduzeti.

Do realizacije ciljeva došli smo i sljedećim aktivnostima:

• čitanjem različite literature na ovu temu,
• posjetom policajca koji brine za školski okoliš,
• literarnim i likovnim stvaranjem,
• gledanjem prometno-odgojne lutkarske igre preko interneta,
• pjevanjem pjesama na temu o sigurnosti u prometu,
• provođenjem kviza na ovu temu,
• šetnjama u okolici škole.

2.1. Literarno i likovno stvaranje na temu sigurnosti u prometu

Kod likovne kulture učenici su crtali svoj put do škole i natrag, stvarali razna prijevozna sredstva i zgrade od otpadne ambalaže i oblikovali dio školskog puta. Također smo izradili maketu koja prikazuje opasne točke i izradili nekoliko plakata. Na satu slovenskog jezika sastavljali smo pjesme, priče i misli na ovu temu. (Slika 1 – plakat na temu sigurnosti u prometu, slika 2 i 3 – plakat na temu sigurnosti na školskom igralištu).

2. 2. Pjevanje pjesama na temu sigurnosti u prometu

Kod glazbene kulture pjevali smo pjesmu Adija Smolara: Na cesti nikada nisi sam.

3. Zaključak

Učenicima je projekt u isto vrijeme bio zanimljiv i zabavan, a na kraju su bili ponosni na svoje znanje. Naime, tijekom cijele školske godine učenici su nadograđivali sveobuhvatno znanje o sigurnosti u prometu i tako postali svjesni važne održive komponente. Također, ovom projektu ću se pridružiti i sljedeće godine jer mi daje dobro polazište za obradu teme sigurnosti u prometu.

Literatura

1. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
2. Ministrstvo za šolstvo in šport. (2011). Učni načrt za naravoslovje in tehniko. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo
3. Varno v vrtec in šolo. Sobivanje. Društvo za trajnostni razvoj. Pridobljeno s: Varno v vrtec in šolo – Društvo Sobivanje (drustvo-sobivanje.si)
4. Javna agencija Republike Slovenije za varnost prometa.  Pridobljeno s: Otroci – Agencija za varnost prometa – AVP (avp-rs.si)