eTwinning uz World’s Largest Lesson

iva_naranđa

Iva Naranđa

Sažetak

Članak opisuje aktivnosti eTwinning projekta The World’s Largest Lesson – UN Sustainable Development Goals provedenog u Osnovnoj školi Vladimira Nazora Pribislavec, s naglaskom na aktivnosti provedene na nastavi informatike. Projekt je dodan u školski kurikulum i kreiran je školski tim za rad na projektu u kojem je sudjelovalo više učiteljica i stručni suradnik psiholog kako bi se obuhvatio veći broj učenika tijekom različitih aktivnosti. Projekt se temelji na materijalima UNICEF-a dostupnima na stranici worldslargestlesson.globalgoals.org, a partnerske škole su putem TwinSpacea razmjenjivale primjere kako provode predložene aktivnosti. Tijekom projekta radilo se na ostvarivanju ishoda međupredmetne teme Održivi razvoj, a u projektu su sudjelovali učenici prvog razreda i učenici viših razreda u sklopu redovne i izborne nastave informatike te izvannastavne aktivnosti Ekološka grupa.

Ključni pojmovi: održivi razvoj, globalni ciljevi, informatika, eTwinning.

Uvod

U Osnovnoj školi Vladimira Nazora Pribislavec prepoznata je važnost zajedničkog djelovanja u cilju ostvarivanja globalnih ciljeva održivog razvoja te je početkom školske godine 2019./2020. u suradnji sa školom iz Danske pokrenut jednogodišnji eTwinning projekt The World’s Largest Lesson – UN Sustainable Development Goals. Autorice projekta su učiteljica Charlotte Rørbøl iz danske škole Langelinieskolen, Kopenhagen i učiteljica informatike Iva Naranđa iz Hrvatske. Projektu se pridružilo 76 partnera iz raznih država. Cilj projekta je podržavati globalne ciljeve Ujedinjenih naroda za održivi razvoj, upoznati učenike sa 17 globalnih ciljeva održivog razvoja i potaknuti ih na zajedničku akciju. Putem TwinSpacea predstavili smo školu i školski eTwinning tim.

Glavni dio

Tijekom projekta glavna suradnička aktivnost bila je izrada sedam časopisa u kojima su škole uredile po jednu stranicu sa sažetim prikazom najznačajnijih aktivnosti provedenih tijekom određenog mjeseca. Radi velikog broja partnera i jednostavnosti za izradu časopisa koristili smo dijeljeni Google dokument.

Aktivnosti na nastavi informatike

Projektne aktivnosti osmišljavale su se za svaki mjesec. Tijekom rujna učenici su upoznati s projektom i uređeni su panoi u školskom hodniku i informatičkoj učionici. Pridružili smo se Tjednu Globalnih ciljeva 2019. i počeli s diseminacijom projekta putem školske mrežne stranice. Na nastavi informatike učenici šestog razreda upoznali su se s globalnim ciljevima i odabrali cilj koji im se čini najvažnijim. Na izbornoj nastavi informatike učenici osmog razreda sudjelovali su u aktivnostima temeljenim na World’s Largest Lesson (WLL) materijalima “Upoznajmo globalne ciljeve”. PrSlika1ilikom rada pomoću materijala dostupnih na stranici World’s Largest Lesson aktivnosti su prilagođavane nastavi informatike na način da učenici koriste više raznih alata. U ovoj aktivnosti učenici su koristili Mentimeter, MS PowerPoint i Canvu. Materijali i zadaci učenicima su bili dostupni na Edmodu.

Slika 1. Upoznajmo globalne ciljeve

Povodom Međunarodnog dana djeteta i na poziv naših partnera pridružili smo se potpisivanju UNICEF-ove peticije kojom podržavamo prava djece. Aktivnost je provedena s učenicima osmih razreda. Nadalje, na nastavi informatike učenici osmog Slika2razreda sudjelovali su u aktivnostima temeljenima na WLL materijalima „Utjecaj onečišćenja na naš planet i naše živote“. Učenici su koristili WordArt, MS PowerPoint i MS Word.

Slika 2. Utjecaj onečišćenja na naš planet i naše živote, oblaci riječi

Tijekom Tjedna informatičke edukacije održan je Sat kodiranja. Za učenike šestog i osmog razreda aktivnosti su bile povezane s ovim projektom, te su učenici šestog razreda sudjelovali u aktivnosti Responsible Consumption and Production, a učenici osmog razreda u aktivnostima Responsible Consumption and Production i Affordable and Clean Energy. Učenici osmog razreda izradili su božićne i novogodišnje čestitke u Slika3alatu Canva i prikladno uredili pano u informatičkoj učionici.

Učenici šestog razreda radili su na WLL lekciji „Kakav svijet želite 2030.?“ i pritom koristili Pixabay, MS Paint 3D i Miro ploču za suradničke aktivnosti.

Slika 3. Kakav svijet želite 2030.?, suradničke aktivnosti na Miro ploči

Slika4Tijekom eTwinning projekata velika pozornost pridaje se sigurnom korištenju interneta te smo sudjelovali u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta. Sljedeća lekcija bila je WLL „Održivi život“ tijekom koje su učenici šestog i osmog razreda koristili Ecological Footprint i MS PowerPoint za izradu grafikona.

Slika 4. Održivi život

Širenjem vijesti o pandemiji pridružili smo se eTwinning događanju How To Prevent Coronavirus koje promovira smanjivanje panike i pružanje savjeta vezano uz aktualni koronavirus. Učenici osmog razreda pogledali su materijale na stranici WikiHow: How To Prevent Coronavirus i izradili postere u alatu Canva s najvažnijim savjetima na hrvatskom jeziku. Učeničke radove izložili smo na panou kod ulaza u školu kako bi bili dostupni svim učenicima škole, a nekoliko postera podijelili smo razrednicima kako bi ih koristili u svojim razredima.

Slika5
Slika 5. Izrada postera u alatu Canva

Početkom ožujka 2020. pridružilli smo se inicijativi Rosadigitale, pokretu za jednake mogućnosti u IT sektoru u kojoj je naša škola sada sudjelovala po drugi puta. Inicijativa Rosadigitale pokrenuta je u Italiji 2016. godine kao nacionalni pokret, s namjerom proširenja na Europu i svijet. Diljem Italije, Europe i šire, kroz događanja pod nazivom „ružine latice“ Rosadigitale želi upoznati mlade i stare sa svime što se tiče digitalnog. U organizaciji pokreta Rosadigitale tijekom ožujka održava se Rosadigitale Week, a povodom Međunarodnog dana žena. Ova aktivnost povezana je s globalnim ciljem 5, a sudjelovali su učenici osmog razreda. Nakon uvodnog dijela i pretraživanja interneta s ciljem pronalaženja poznatih osoba iz raznih područja IT sektora, učenici su u alatu BigHugeLabs napravili po dvije kartice o poznatim osobama iz IT sektora i prenijeli ih na Wakelet.

Tijekom travnja aktivnosti su bile usmjerene na Dan planeta Zemlje, u uvjetima nastave na daljinu. Učiteljica Iva Naranđa pripremila je videolekcije povodom Dana planeta Zemlje, a objavljene su na stranici Škola za život. Naši učenici petog i šestog razreda radili su prema navedenim videolekcijama. Tijekom travnja učenici osmog razreda radili su na sličnom zadatku i izradili PowerPoint prezentacije kojima su povezali Dan planeta Zemlje i globalne ciljeve održivog razvoja. Osim toga, sudjelovali su u još dvije aktivnosti, What do you see through your global goals glasses i Celebrate Earth Day with Climate Conversations!.

Ostale aktivnosti

Projektne aktivnosti realizirane izvan nastave informatike obuhvaćale su obilježavanje Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, sudjelovanje u akciji Zasadi drvo, ne budi panj, školsku akciju sakupljanja staroga papira, sudjelovanje na 11. festivalu prava djece, obilježavanje Međunarodnog dana tolerancije i organiziranje posjeta volonterke Gradskog društva Crvenog križa Čakovec. Pridružili smo se inicijativi Make an eTwinning forest i akciji Plastičnim čepovima do skupih lijekova. Učenici prvog razreda s učiteljicom Marinom Ninić upoznali su 17 ciljeva održivog razvoja i izradili čestitke za Božić i Novu godinu. Nadalje, učiteljica Ninić provela je aktivnosti u prvom razredu povodom Međunarodnog dana žena i Dana očeva, u sklopu rada na ostvarivanju globalnog cilja 5, a prvi razred sudjelovao je i u obilježavanju Dana planeta Zemlje izradom likovnih radova. Ekološka grupa pod vodstvom učiteljice Emine Rus bavila se globalnim ciljevima 6 i 14 te su učenici uredili pano. Druga aktivnost Ekološke grupe bila je izrada plakata povodom Međunarodnog dana zaštite močvara i močvarnih staništa.

Pregled provedenih aktivnosti dostupan je na školskim mrežnim stranicama i TwinSpaceu. Provedena je ex-post evaluacija projekta putem online upitnika. Diseminacija je provedena putem članaka na školskim mrežnim stranicama i lokalnog portala emedjimurje. U listopadu 2020. projekt je nagrađen Europskom oznakom kvalitete. Pod vodstvom učiteljice Stavroule Skiada projektni partneri iz Grčke s aktivnostima iz ovog projekta osvojili su prvo mjesto na natjecanju Bravo Schools.

Zaključak

Pred kraj projekta provedena je online anketa za učenike 8. razreda, polaznike izborne nastave informatike. Iz rezultata može se zaključiti da većina učenika smatra da u potpunosti ili djelomično razumije globalne ciljeve.

Grafikon 1Grafikon 1. Samoprocjena učenika razumijevanja pojedinih Globalnih ciljeva

Kao što su svi globalni ciljevi održivog razvoja međusobno povezani, tako je i za sveobuhvatno upoznavanje učenika s ovom temom potrebno povezivanje učitelja i stručnih suradnika škole u zajedničkim nastojanjima da se učenike osvijesti o složenosti teme i važnosti globalnih ciljeva te uloge svakog pojedinca u postizanju istih. Također, potrebna je suradnja s akterima izvan škole, roditeljima i lokalnom zajednicom te uključivanje u lokalne i nacionalne akcije.

Projekt „I životinje trebaju našu brigu“

martina_jembrih

Martina Jembrih

Sažetak

Na V. osnovnoj školi u Varaždinu već sedmu godinu zaredom uspješno se provodi projekt „I životinje trebaju našu brigu“ u suradnji s Udrugom za zaštitu životinja „Spas“. Projekt ima veliko društveno značenje, a važan je i za učenike škole jer potiče razvitak socijalnih vještina i podupire odgojne vrijednosti. Projekt je humanitarnog karaktera i u njemu dobrovoljno sudjeluju učenici V. osnovne škole Varaždin prikupljajući sredstva i potrepštine za štićenike Udruge „Spas“. Projekt se odvija u dva dijela – prvi se dio odnosi na prezentiranje realnog stanja štićenika udruge te prikupljanje potrebnih sredstava, a drugi se dio odnosi na posjet Udruzi i dopremanje prikupljenih potrepština.

Ključne riječi: Udruga „Spas“, socijalno ponašanje, odgoj, škola.

1. Uvod

Jedan od glavnih i temeljnih zadataka osnovne škole je odgoj i obrazovanje. Odgojna strana obuhvaća razvijanje osjećaja za zajednicu i socijalno povezivanje s članovima zajednice. Na taj način promiče se socijalno ponašanje u djeteta, čime mu se omogućava normalno funkcioniranje u ljudskoj zajednici. Učenika osnovnoškolske dobi treba usmjeravati prema osjećaju pripadnosti zajednici i jačanju osjećaja za druge jer su to temeljne vrijednosti jednog budućeg građanina ove zemlje. U razrednom okruženju učenici dobivaju dio tog osjećaja i dio te obaveze (dužnosti) s kojom ih ispraćamo u svijet nakon osam godina školovanja. Osnovna škola kao gotovo jedina odgojna institucija koja oblikuje i odgaja mlade ljude od prvog dana njihovog svjesnog uključivanja u zajednicu ima najvažniji zadatak usađivanja odgojnih vrijednosti u djeteta.

Nažalost, nisu sve aktivnosti u okvirima predmetnih kurikuluma usmjerene prema stvaranju i usađivanju socijalnih vrijednosti učenika. Često uz obradu novoga gradiva, što je isto tako važna komponenta učenikova života i prebivanja u osnovnoj školi, jednostavno nema prostora za dodatno stvaranje izvrsnosti u odgojnim vrijednostima.

Nasreću, tu su školski projekti kojima je moguće izvan predmetnih kurikuluma osnažiti odgojne vrijednosti uključivanjem učenika u aktivnosti i provedbu tih projekata. Najzanimljiviji su humanitarni projekti u kojima učenici mogu pokazati sav potencijal za ostvarivanje socijalne izvrsnosti. Tako su dvije učiteljice V. osnovne škole Varaždin, Martina Jembrih i Gordana Križanić, osmislile socijalni i humanitarni projekt „I životinje trebaju našu brigu“, koji se u njihovoj organizaciji provodi već sedmu godinu zaredom u suradnji s naširoko poznatim azilom u Hrvatskoj, Udrugom za zaštitu životinja „Spas“.

Udrugu za zaštitu životinja “Spas” osnovala je 2000. godine mala grupa entuzijasta s ciljem promicanja prava životinja i njihove zaštite. Nedostižno u tim davnim počecima, cilj i želja volontera bila je osnutak NO KILL skloništa u gradu Varaždinu.

Velikim angažmanom ljudi koji su bezuvjetno uložili svoje vrijeme i trud sa željom da se pomogne lutajućim ili ozlijeđenim životinjama koje je netko napustio i zaboravio, sklonište je 2010. godine, uz potporu Grada Varaždina, dobilo status registriranog skloništa!

clip_image002
Slika 1. Službeni logo udruge za zaštitu životinja „Spas“

Udruga uskoro slavi 20 godina od osnutka, a sklonište je prošlo 7000 pasa te je 5000 sretnih njuškica u tim godinama pronašlo svoj dom. Svake godine sklonište se adaptira te se veliki trud i napor ulažu za poboljšanje uvjeta štićenika (prema: https://spas.hr/o-nama/).

2. Način provedbe i organizacija učenika

Osnovni cilj projekta „I životinje trebaju našu brigu“, koji djeluje već sedmu godinu zaredom, jest pobuditi kod učenika veći stupanj suosjećanja i senzibilnosti, u ovom slučaju prema životinjama i svemu živom, što se pokazalo iznimno vrijednim. Jačanje učenikove empatije prema životinjama zapravo je učenje usmjereno prema svemu živome. Ovim projektom, koji se već sedam godina provodi sa istom svrhom, dobivaju se dugotrajni rezultati koji možda nisu vidljiv trenutno, tijekom same provedbe projekta, ali dugotrajno pridonose zajednici oblikujući mlade ljude spremne pomoći i suosjećati u teškim trenucima.

Projekt su s učenicima V. osnovne škole provodile učiteclip_image004ljice Martina Jembrih i Gordana Križanić. Aktivnosti ovog školskog projekta bile su realizirane tijekom mjeseca studenoga u obliku dobrotvorne akcije istog naziva – „I životinje trebaju našu brigu“. Učenici škole bili su dobrovoljno uključeni u ovu akciju, odnosno u projektne aktivnosti.

Slika 2. Akcija prikupljanja potrepština

Na samom početku provedbe projekta održana je kratka prezentacija realnog stanja štićenika Udruge „Spas“, gdje su učenici bili suočeni s grubom realnosti koja je u njima pobudila suosjećanje, empatiju te ostale pozitivne emocije. U svakomclip_image006e razredu razrednici su s učenicima prikupljali potrepštine (hranu za pse, prekrivače, zdjelice za hranu, gumene i plastične igračaka za pse), koje su na kraju bile spremljene u jednu školsku prostoriju.

Slika 3: Učenici 8.a razreda s prikupljenom hranom za pse

clip_image008Prilozi u obliku hrane, prekrivača, ručnika, zdjela i plastičnih igračaka prikupljani su uzastopno nekoliko tjedana. Sakupilo se više od 300 kg hrane za pse, što pokazuje koliko je učenicima bilo važno sudjelovati u toj projektnoj aktivnosti.

Slika 4. Utovar potrepština namijenjenih Udruzi „Spas“

clip_image010Nakon što su sva potrebita sredstva prikupljena, vozilima Udruge „Spas“ prevezena su u samo sklonište. Učenici V. osnovne škole Varaždin su, uz pomoć djelatnike Udruge, osobno pomagali utovariti sve prikupljene potrepštine.

Slika 5. Transport potrepština u Udrugu „Spas“

Učenici su stvarno pokazali svu svoju socijalnu izvrsnost i najiskrenije namjere te veliko srce i suosjećanje s napuštenim životinjama, ali i suosjećanje prema svemu živome i životu. Na ovaj način učenici su stekli nova iskustva i usvojili pozitivne odgojne vrijednosti suosjećanja i socijalnog ponašanje koje će im uvelike koristiti u životu.

Uspješnost provedenog projekta vidljiva je ponajviše u osobnom zadovoljstvu učenika i na njihovim sretnim licima.

3. Zaključak

Aktivacijom i participiranjem učenika u projektnim aktivnostima projekta „I životinje trebaju našu brigu“ ostvarene su mnogostruke odgojne vrijednosti, u prvom redu stvaranje pozitivnih stavova prema sebi, drugima i vlastitom angažmanu. Također, učenici su dobili prostor za svoje djelovanje i stvaranje osjećaja pripadnosti na temelju svojega rada i doprinosa. Ovaj proces odgoja učenika možda u ovom trenutku nije dao konačne rezultate, ali svakako će im ta stečena iskustva i usvojene vrijednosti dugotrajno u životu biti glavna okosnica socijalnog ponašanja, čemu zapravo škola kao odgojno-obrazovna institucija treba težiti – stvaranju trajnih vrijednosti i pozitivnih obilježja karaktera.

4. Literatura

  1. Službene stranice udruge Spas: https://spas.hr/ (pristupano 29. prosinca 2020).

Poticanje djece na skrb za okoliš

nika_zalec

Nika Žalec

Sažetak

Sa skupinom vrtićke djece stare 5-6 godina uključila sam se u projekt Održiva mobilnost. S djecom smo upoznavali prednosti i nedostatke dobre i loše logističke povezanosti. Otkrivali smo također i koje su prednosti korištenja javnog prijevoza, dolaska u vrtić pješice, biciklom ili romobilom. Kroz tri tjedna svakodnevno smo bilježili dolaske djece u vrtić, te preko različitih aktivnosti poticali roditelje i djecu na dolazak u vrtić na održiv način.

Ključne riječi: održiva mobilnost, djeca, skrb za okoliš.

Uvod

Možete li zamisliti život bez automobila? Kvalitetna prometna povezanost i dostupnost usluga poput npr. trgovina, domova zdravlja i drugih javnih ustanova izuzetno su važne za kvalitetu života kako pojedinca tako i zajednice u cjelini. Ipak, svi želimo očuvati prirodu što čišćom i što je više moguće smanjiti negativne učinke prometa.

Svi želimo učinkovit prometni sustav, koji će biti brz, siguran i ekonomičan, te istodobno što je moguće manje štetan za naše zdravlje i okoliš. Od takvog bi prometa koristi imali baš svi, a osobito oni koji žive u urbanom okružju. Gradovi bi nam bili zahvalni. Kao i pluća. Čistiji zrak i manja buka pridonose i boljem osjećaju i boljem zdravlju. Ekološki prihvatljiva vozila, uređene biciklističke staze i zadovoljni šetači ne čine središta gradova samo atraktivnijima, već i ekonomski uspješnijima. Naime, u njima se rado zadržavaju stanovnici, posjetitelji i turisti. (http://sptm.si/wp-content/uploads/2019/07/trajnostna-mobilnost-vrtec-web-OK.pdf)

Svi možemo učiniti korake u smjeru održive mobilnosti. Važno je, međutim, da pri tome imamo prave smjernice, uvid u trenutno stanje, te informacije o tome kakvi su mogući utjecaji na okoliš i naše zdravlje.

Automobilima treba puno prostora, bilo da su u pokretu ili parkirani. Djeca posljedično imaju sve manje prostora za kretanje i igru. Ulice su preuzela parkirališta, a djeca se obično smiju kretati samo po ograđenim igralištima. Djeci je oduzeto pravo na slobodno kretanje. Igrališta su zbog gustog prometa teže dostupna, što djecu čini mnogo ovisnijom o roditeljima nego što smo bili mi. To im otežava učenje samostalnosti i navikavanje na ispravno i sigurno ponašanje u prometu. (http://sptm.si/wp-content/uploads/2019/05/ETM_publikacija_2016.pdf)

Čovjek je dio društvene sredine u kojoj raste, živi i radi. Da bi djeca mogla surađivati s okolinom, utjecati na nju i kasnije je aktivno mijenjati, moraju je postupno upoznavati. (Bahovec, 1999).

Za mladež, na kojoj navodno ostaje svijet, vrijedi izreka koja kaže: »Drvo se savija dok je mlado.« Rad s mladima važan je jer se njihove predodžbe o svijetu tek formiraju. Promišljenim djelovanjem možemo osigurati da se njihovi obrasci razmišljanja i ponašanja razvijaju u pravom smjeru. Već u vrtićima djeci moramo bajkama, pjesmama i praktičnim zadacima objasniti da su ljudi zagađivači okoliša na raznim područjima. Mladoj populaciji moramo što jasnije predstaviti tu tematiku i pri tom se koristiti sa što više pomoćnih sredstava. Ciklična provedba programa vrlo je važna, jer tako postižemo bolji učinak. (Fefer, 2007)

Središnji dio

Moje je mišljenje da je potrebno već vrlo maloj djeci pojasniti loš utjecaj korištenja automobila za svako, pa i najkraće kretanje. I sama se s djecom često uputim na duža i kraća pješačenja. Za odlazak na različite organizirane aktivnosti povremeno koristimo javni prijevoz.

Većina djece živi u neposrednoj blizini, ali ih se priličan broj u vrtić vozi autom. Svoju sam predanost brizi za okoliš željela predstaviti djeci, te promijeniti prometne navike obitelji.

Aktivnostima sam kod djece željela potaknuti:

  • održive navike putovanja;
  • sigurnost u prometu;
  • skrb za čistiji okoliš;
  • kretanje i zdravlje;
  • jezične sposobnosti (vještina pripovijedanja i opisivanja, bogaćenje vokabulara);
  • umjetničko prikazivanje.

Izvedba aktivnosti

Priča o Bijelom zečiću i bilježenje dolazaka u vrtić

Kao uvod u projekt, djecu sam upoznala s pričom o Bijelom zečiću koji je zbog automobilskih ispušnih plinova postao siv. U šumi u kojoj je živjela njegova obitelj nestale su životinje i šumski plodovi.

Nakon čitanja, porazgovarali smo o priči i o tome što zagađuje naš okoliš, te što moramo učiniti da se to ne bi događalo.

Kroz tri tjedna svakodnevno smo bilježili dolaske djece u vrtić. Ako je dijete u vrtić došlo na održiv način (pješice, biciklom, romobilom,…), na sliku sivoga zeca nalijepilo je bijeli kružić. Osim zečića, kreirala sam i stupčani dijagram. Dijete je svaki dan kada je u vrtić došlo na održiv način to zabilježilo kvačicom na odgovarajućem mjestu.

Rasprava o vlakovima

U sklopu projekta, preko računala smo gledali različite vlakove, porazgovarali se o njihovom pogonu, o tome tko upravlja vlakom, gdje kupujemo karte, kako karte izgledaju, pogledali smo pruge, vozni red,… Djeca su imala mnogo pitanja, zanimalo ih je kako izgledaju kola za spavanje i vagon s restoranom, kako izgledaju podvodni tuneli… Na sva ta pitanja odgovore smo potražili putem interneta, te smo pogledali fotografije.

Od djece sam zatražila da u vrtić donesu prazne kutije različitih veSlika_1ličina, iz kojih smo napravili vlak. Svako je dijete izradilo vlastiti vlak, te su između sebe posuđivali ili mijenjali kutije. Svako je dijete potom vlak obojalo, izrezalo, te zalijepilo bicikle i prozore.

Na jednoj od šetnji šumom, koje smo tada često prakticirali, sakupili smo grane i grančice te od njih u igraonici napravili željezničku prugu. Djeca su tom aktivnošću bila oduševljena.

Slika 1. Izrada željezničke pruge od grana i grančica

Promatranje prometa i autobusa

U sljedećem smo skupu aktivnosti promatrali promet. Svako je dijete dobilo tablicu u kojoj je dodavanjem crtica bilježilo koliko je automobila, pješaka, autobusa, vlakova i biciklista prošlo pokraj njih u određenom kratkom vremenu. Na kraju bilježenja smo porazgovarali i zaključili da smo najmanje crtica zabilježili kod simbola vlaka i autobusa.

Slika_2U šetnji smo također promatrali različite autobuse, vozni red na kolodvoru, te se porazgovarali o pravilima ponašanja u autobusu. Nakon povratka u vrtić, svako je dijete nacrtalo svoj autobus. Aktivnost je potrajala nekoliko dana.

Slika 2. Promatranje i brojanje prometa

Prostorno preuređenje vrtićkog parkirališta

Za kraj skupa aktivnosti, otišli smo na vrtićko parkiralište. Naš je zadatak bio promatrati zauzetost prostora ispred vrtića vozilima. Otkrili smo da je tamo parkiran ogroman broj automobila i zamišljali što bi sve moglo biti pred vrtićem ako bi svi u vrtić dolazili na održiv način.

Potom sam shemu parkirališta nacrtala na veliki format papira, a djeca su je gledajući precrtala na svoj list za crtanje. “Parkiralište” su oslikala različitim zanimljivim idejama, kao što su bazen, različite sprave za igranje, trampolin, stijena za penjanje.

Slika_3Pri izvođenju aktivnosti cijelo smo vrijeme s djecom razgovarali o pozitivnim stranama toga da se u vrtić, trgovinu ili drugdje kad god je moguće upute pješice, biciklom, romobilom ili javnim prijevozom.

Slika 3. Prostorno preuređenje vrtićkog prostora kroz dječje oči

Zaključak

Djeca su aktivnostima bila oduševljena. Kroz cijeli period bilježenja dolazaka trudila su se u vrtić doći na održiv način. Neki su takav način dolaska toliko željeli da su si čak i umišljali da su u vrtić došli npr. pješice ili biciklom. I roditelji su sudjelovali u našim aktivnostima, te su u jutarnjoj žurbi iz kuće kretali ranije kako bi djetetu omogućili da u vrtić dođe na željeni način.

Nadam se da sam ovim aktivnostima makar malo osvijestila djecu o brizi za okoliš i o važnosti njegovog očuvanja.

»Razvijena država nije ona u kojoj siromašni imaju automobile, nego ona u kojoj bogati koriste javni prijevoz.« Enrique Panalosa

Literatura

  1. Bahovec D. E. i drugi (1999): Kurikulum za vrtce. Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport. Ljubljana
  2. Fefer J., (2007): Kam z odpadki. Narodna in univerzitetna knjižnica. Ljubljana
  3. http://sptm.si/wp-content/uploads/2019/07/trajnostna-mobilnost-vrtec-web-OK.pdf
  4. https://eucbeniki.sio.si/geo9/2629/index6.html
  5. http://sptm.si/wp-content/uploads/2019/05/ETM_publikacija_2016.pdf

Aktivnosti poticanja čitanja

u razrednoj nastavi

danielaK_teaR

Daniela Kuić i Tea Radić

Sažetak

Rad donosi pregled aktivnosti za poticanje čitanja u razrednoj nastavi. Sve aktivnosti korištene su ili se koriste u provedbi projekta Superčitači i Superčitači 2 tijekom školske godine 2019./2020. i 2020./2021. Razvoj i jačanje čitalačkih vještina ključne su zadaće učitelja, ali i stručnih suradnika školskih knjižničara jer dokazano pozitivno utječu na emocionalni i kognitivni razvoj učenika. Rad donosi kratki opis svake aktivnosti te prijedloge za provedbu u razredu, u okviru postojećeg projekta ili samostalno, integriranjem u planirane nastavne sadržaje.

Ključne riječi: aktivnosti za poticanje čitanja, čitalačke vještine, čitanje na glas, motivacija za čitanje.

1. Uvod

Uspješno ovladavanje vještinama govorenja i slušanja preduvjet su usvajanja vještine čitanja. Temelji komunikacijskih vještina postavljaju se u predškolskoj dobi. Početci uvođenja djeteta u svijet knjige ostvaruju se unutar obitelji. Pažljivim biranjem slikovnica primjerenih dobi djeteta ono će dobiti priliku učiti i razvijati se. Kako dijete odrasta tako se njegove potrebe i želje mijenjaju.

Osnovna podjela čitanja uključuje čitanje iz užitka i funkcionalno čitanje. Čitanje iz užitka vezuje se uz određene interese pojedinca koji zajedno sa stečenim navikama čitanja čine čitateljsku kulturu pojedinca. Funkcionalno čitanje obuhvaća proces usvajanja informacija i učenja. Proces čitanja omogućuje osobni rast, razvoj i usvajanje znanstvenih informacija te potiče cjeloživotno učenje, istovremeno zadovoljavajući društvene potrebe pojedinca, kao i potrebe za opuštanjem i razbibrigom. (Bokan; Poljak, 2018.) Prema Aniti Peti-Stančić razine čitalačke pismenosti bolji su prediktor gospodarskoga rasta od obrazovnog postignuća, a čitalačka je pismenost preduvjet svjesnoga, kritičkoga i aktivnoga sudjelovanja u gotovo svim aspektima suvremenoga života. (Matešić, 2019.)

Polaskom u školu djeca uče ovladavati tehnikom čitanja. Ona koja su u tome uspješnija bilježe bolje rezultate u svim nastavnim područjima. Čitanje omogućuje stjecanje spoznaja o svijetu u kojem živimo što je preduvjet za djetetov mentalni razvoj, što će kasnije pozitivno utjecati i na njegov profesionalni razvoj.

Uz obitelj, središnju ulogu u procesu poticanja čitanja kod djece i mladih imaju učitelji. Učitelj je taj koji planira strategije i tehnike kojima će učenike osposobiti za čitanje te različitim aktivnostima učiniti čitanje zanimljivim. Učitelj u tu svrhu istražuje i bira književna djela koja će djeci predstaviti, postavlja zadatke koji zahtijevaju različite pristupe tekstu, s učenicima provodi vrijeme u školskoj knjižnici, potiče ih na slobodan izbor literature, listanje dječjih časopisa i sl. Kvalitetna suradnja učitelja sa stručnim suradnicima knjižničarima u osnovnim školama temelj je ojačavanja čitateljskih vještina učenika te razvijanja pozitivnih osjećaja prema pisanoj riječi.

2. Aktivnosti za poticanje čitanja

Rad donosi primjere iz prakse kojima se potiču čitalačke kompetencije učenika. Aktivnosti su primjerene za učenike od drugog do četvrtog razreda osnovne škole, a provode se kroz projekt Superčitači i Superčitači 2.

A. Motivacijska ploča

Motivacijski aspekt čitanja podrazumijeva vrijednost čitanja kao korisne aktivnosti, pozitivna očekivanja od čitanja, ciljne orijentacije usmjerene na ovladavanje zadataka čitanja, interes za čitanje koji je razvijeniji ukoliko je intrinzično internaliziran, odnosno pobuđen unutarnjom željom ili potrebom, pozitivnu sliku o sebi kao čitatelju, smanjeni osjećaj anksioznosti prilikom čitanja te osjećaj samoefikasnosti ili samodjelotvornosti u svladavanju zadataka čitanja. (Nikčević-Milković, 2016)

Temeljem razumijevanja motivacijskog aspekta čitanja kao početna aktivnost predlaže se izrada motivacijske ploče. Riječi imaju snažnu moć koja može probuditi u učeniku želju i radni entuzijazam. Kako bi se učenici podsjetili na važnost i učinke čitanja potrebno ih je uvijek iznova poticati i motivirati. Koristeći digitalne ploče (npr. Linoit, Padlet) učenici mogu zapisivati motivirajuće poruke o tome zašto vole čitati, što im čitanje omogućuje, kako se uz čitanje osjećaju, što mogu naučiti i sl. Motivirajuće poruke učenici također mogu zapisati i zakačiti na razredni pano ili ploču.

Slika1
Slika 1. Lino ploča u projektu Superčitači 2

B. Čitanje tekstova na zavičajnom govoru i izrada E-zavičajnog rječnika

U školskim udžbenicima najveći dio književnih djela napisan je na hrvatskom standardnom jeziku. Osvijestiti ljepotu zavičajnog govora i ljubav prema rodnom kraju moguće je ostvariti čitanjem tekstova na zavičajnom govoru. Prilika je to da učenici, na sebi bližem govoru, interpretiraju različite tekstove što ih čini dodatno motiviranima.

Jedna od aktivnosti koja potiče korištenje i razumijevanje zavičajnog govora te usporedbu vlastitog zavičajnog vokabulara s drugim zavičajnim govorima jest izrada E-zavičajnog rječnika u IKT alatu Padlet.

Primjer: E-zavičajni rječnik u Padletu

C. Putujuća priča

Stvaranje zajedničke priče aktivnost je koju učenici jako dobro prihvaćaju. Pobuđuje maštu, razumijevanje pročitanog i čitanje s razumijevanjem. Učenici stvaraju putujuću priču tako što učitelj/učiteljica zadaje naslov ili ga učenici predlože. Nakon toga abecednim redom počinju stvarati dio po dio priče. Ovisno o broju učenika svaki učenik osmisli i napiše 1-3 rečenice priče pazeći da se smisleno nastavljaju na prethodno napisano. Posljednji učenik završava priču, nakon čega se priča u cijelosti predstavlja učenicima.

U procesu stvaranju učenici su znatiželjni jer ne znaju u kojem je smjeru priča nakon njihovog dijela krenulaPutujuća priča te s iščekivanjem čekaju krajnji rezultat. Također se potiče zajedništvo i suradništvo jer učenici stvaraju zajednički proizvod u kojem su svi ravnopravno sudjelovali.

Slika 2. Radni listić sa zadatkom

D. Čitanje sa zadatcima

Uz čitanje učenicima se mogu postaviti različiti zadatci:

  • Čitanje u zadanom raspoloženju (tužno, ljuto, uplašeno, pospano, veselo)
  • Zamisli da si ti glavni lik priče. Ispričaj kako bi se ponašao i što bi napravio.
  • Bajka u bajci: učenici pročitaju nekoliko bajki. Nakon toga zamisle da je lik iz jedne bajke prešao u drugu. Osmišljavaju i pričaju novu bajku.
  • Učenici čitaju priču u kojoj je tijek događaja napisan pogrešnim redoslijedom. Zabilježavaju olovkom pravilan redoslijed događaja. Čitaju priču pravilnim redoslijedom događaja.
  • Učenici čitaju šifrirani tekst te nastoje odgonetnuti skrivenu poruku. Da bi došli do rješenja potrebno je pronaći ključ za dešifriranje tj. uočiti neobičnu karakteristiku u tekstu.
  • Stvaramo stihove: Učiteljica odabire pjesmu u kojoj su neki stihovi izbrisani. Zadatak učenika je osmisliti vlastite stihove i napisati ih na za to predviđeno mjesto.

E. Čitalački toranj

Slika3Na početku nastavne godine učitelj može predstaviti učenicima aktivnost Čitalački toranj. Čitalački toranj se slaže od knjiga nacrtanih na šarenim papirima. Nakon pročitane knjige učenik zapisuje naslov knjige i ime autora na papir te lijepi papir na zid. Učenici prate rast tornja i motivirani su dati svoj doprinos njegovom rastu. Čitalački toranj služi i kao lista prijedloga knjiga koje učenici mogu pročitati.

Slika 3. Rast čitalačkog tornja na zidu učionice u OŠ „Žnjan-Pazdigrad”, Split

F. Uređenje čitalačkog kutka u učioniciSlika4

Posebno uređen čitalački kutak razreda može bit mjesto u kojem će učenici povremeno odmoriti i prolistati knjigu ili časopis. Razrednu knjižnicu popunjavaju sami učenici dječjim časopisima koje su pročitali i knjigama iz obiteljske biblioteke.

Slika 4. Čitalački kutak u učionici OŠ „Žnjan-Pazdigrad”, Split

G. Audio priča

Aktivnost izrade audio priče usmjerena je na pripovijedanje i moć koju posjeduje izgovorena riječ. Govorom sebe izražavamo, u govoru se možemo vidjeti kao u zrcalu. […] Ponekad nas samo jedna izgovorena rečenica, ili čak riječ, u pravom trenutku može usmjeriti, vratiti, biti nam putokaz. (Velički, 2014). Sa željom da se iskoriste dobrobiti pripovijedanja te usmjeravanjem učenika na stvaranje dodatne vrijednosti, osmišljena je aktivnost snimanja audio priča.

Poveznice na dvije audio priče nastale u projektu Superčitači:

Mosorska priča
Mačka i miš

H. Aktivnosti u knjižnici:

  • Sve je u naslovu: Prema naslovu knjige pretpostavi koja je tema i kratak opis sadržaja. Nakon što pročitaš knjigu ispričaj jesi li što točno pretpostavio.
  • Pronađi knjigu: Učenik zadaje drugom učeniku da pronađe neki naslov u knjižnici. U slučaju da učenik koji traži ne uspijeva pronaći zadani naslov, drugi ga učenik usmjerava govoreći vruće (što je bliže knjizi) ili hladno (što se više odaljava od mjesta na kojem se knjiga nalazi).
  • Uvježbavanje abecednog pravila: Korištenje abecednog pravila neophodno je za snalaženje među policama knjižnice. Uvježbavanje toga pravila moguće je provesti u fizičkom i online okruženju. Također je vrlo korisno za pretraživanje informacija u enciklopedijama, referentnoj zbirci te u mrežnim katalozima školskih i drugih knjižnica.
  • Rječnik manje poznatih riječi: Tijekom čitanja učenici zapisuju riječi koje su im manje poznate. U zajedničkoj raspravi utvrđuju značenja riječi te ih zapisuju. Na taj način stvaraju zajednički rječnik manje poznatih riječi.
  • Bijeg iz knjižnice – Escape room zadatak koji je moguće provesti u fizičkom ili virtualnom okruženju. Sastoji se od niza zadataka i zagonetki vezanih uz čitanje, knjigu i knjižnice koje potiču učenike da razmišljaju istraživački te aktivno rješavaju problemske zadatke oslanjajući se prvenstveno na vlastite vještine razumijevanja pročitanog. Suradnja i komunikacija su također dvije ključne vještine koje su učenicima neophodne za uspješan „bijeg iz knjižnice”.

I. Dnevnik čitanja naglas i Barometar čitanja

Aktivnost čitanja naglas u učionici važan je čimbenik u razvoju čitalačkih vještina. Postoji značajna korelacija između čitanja naglas i razvoja unutarnje motivacije učenika za čitanjem. Taj motivacijski čimbenik naziva se „uključenost i uranjanje u čitanje”. (Pletikos Olof; Vlašić Dujić, 2016).

Osim poticanja učenika na čitanje i čitanje naglas, potrebno je sustavno pratiti i njihov razvoj i napredak. Dvije aktivnosti osmišljene u tu svrhu, a korištene u projektu Superčitači i Superčitači 2 su Dnevnik čitanja naglas i Barometar čitanja. U Dnevniku čitanja naglas uA Summer Book Reportčenici prate što čitaju svakog dana u zadanom vremenskom periodu. Zapisuju što su pročitali i koliko dugo su čitali. Moguće je upisati samo onu literaturu koja nije zadana u okviru redovne domaće zadaće. Barometrom čitanja prati se mjesečni napredak učenika prema sastavnicama utvrđenima u rubrici za vrednovanje čitanja. Učenici pomoću grafikona prate vlastiti napredak kroz školsku godinu te prate i vlastiti napredak u odnosu na ostale učenike iz razreda.

Slika 5. Dnevnik čitanja naglas – listić za praćenje pročitanog

Slika6Slika 6. Barometar čitanja – grafički prikaz po sastavnicama rubrike

3. Zaključak

Jačanje čitalačkih vještina ključna je aktivnosti u razrednoj nastavi, a doprinosi razvoju čitalačke pismenosti, razvijanju motivacije, unapređenju tehnike čitanja, razumijevanja i pamćenja pročitanoga teksta. Sve aktivnosti za poticanje čitanja bi trebale biti provođene planski s jasnim ciljevima i ishodima te integrirane u predmetne, izvannastavne i projektne kurikulume. Sustavan pristup i praćenje provedbi aktivnosti za poticanje čitanja doprinijeti će pojedinačnom napretku učenika, ali i razrednog odjeljenja kao cjeline. Aktivnosti koje se navode u radu sastavni su dio projekta Superčitači. Ipak, sve aktivnosti za poticanje čitanja moguće je provesti i samostalno, integriranjem u planirane nastavne sadržaje te po vlastitom nahođenju ili procijeni učitelja i/ili stručnog suradnika knjižničara.

4. Literatura

  1. Bokan, A., & Poljak, Lj. (2019). Provođenje slobodnog vremena čitajući u knjižnici: Usporedba hrvatske i finske knjižnične prakse. Vjesnik bibliotekara, 61. file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/VBH_2018_1_173_199.pdf
  2. Matešić, M. (2019). Razumijem što čitam. Fluminensia 31. file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/prikaz6_fluminensia_2019_2_Matesic.pdf
  3. Nikčević-Milković, A. (2016). Psihološka perspektiva motivacije za čitanje. Zrno: časopis za obitelj, vrtić i školu, 144-145. file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/811999.lanak_o_motivaciji_za_itanje_za_Zrno.pdf
  4. Pletikos Olof, E., & Vlašić Dujić, J. (2016). Čitanje naglas i interpretativno čitanje u učionici. Croatian Journal of Edication, 18(3). file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/CJE_Vol_18_No_2_2016_1994_Elenmari_Pletikos_Olof%20(3).pdf
  5. Velički, V. (2014). Pričanje priča – stvaranje priča: Povratak izgubljenom govoru. Alfa.

eTwinning projekt ME THE A.I#2.0

iva_naranđa

Iva Naranđa

Sažetak

Umjetna inteligencija sve se više integrira u svaki aspekt našeg života te naše učenike od rane dobi trebamo pripremati za svijet pun tehnologije. Upravo to bila je glavna misao vodilja eTwinning projekta ME THE A.I #2.0. Učenicima su predstavljene nove tehnologije poput umjetne inteligencije i strojnog učenja, pomažući im da shvate kako djeluje umjetna inteligencija, koja su ograničenja, kako umjetna inteligencija može pomoći ljudima u suočavanju s najvećim svjetskim izazovima, ali i koja se etička pitanja moraju uzeti u obzir. Aktivnosti su predstavljene na TwinSpaceu i školskoj mrežnoj stranici. Materijali i primjeri dobre prakse preneseni su u eTwinning grupu Artificial Intelligence in Education.

Ključni pojmovi: umjetna inteligencija, strojno učenje, Machine Learning for Kids, Scratch, eTwinning.

Uvod

Projekt je proveden tijekom školske godine 2019./2020., a iz II. osnovne škole Čakovec sudjelovali su učenici šestog razreda u sklopu nastave informatike. Autorice projekta ME THE A.I #2.0 su učiteljice informatike Georgia Lascaris i Iva Naranđa. Projekt se temelji na pet velikih ideja umjetne inteligencije koje je razvila AI4K12 inicijativa, a koje su učenici upoznali kroz zabavne i suradničke aktivnosti. Kroz projekt se nastojalo demistificirati umjetnu inteligenciju i prepoznati uobičajenu uporabu tehnologije te razvijati vještine 21. stoljeća temeljene na Europskom referentnom okviru ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje (kompetenciju višejezičnosti i digitalnu kompetenciju).

Glavni dio

Uvodne aktivnosti obuhvaćale su gledanje videozapisa s code.org što je bila prilika za ponavljanje naučenog tijekom petog razreda, ali i za razmišljanje o temi projekta, umjetnoj inteligenciji. Učenici su rješavali LearningApps igre koje su pripremile učiteljice iz više država. Škole su izradile zajednički slikovni rječnik.

Europski tjedan programiranja obilježili smo s partnerima i razmijenili ideje i iskustva. Učenici II. OŠ Čakovec sudjelovali su u aktivnosti ME THE AI: Let’s experience the Machine Learning!. Aktivnosti su obuhvaćale istraživanje primjera i raspravu o umjetnoj inteligenciji u svakodnevnom životu te pozitivnim utjecajima i mogućim rizicima, nakon čega su učenici unijeli svoje odgovore pomoću alata Mentimeter. Rezultati su prikazani oblakom riječi i grafikonima. Učenici su upoznali pojmove neuronska mreža i strojno učenje, te istraživali primjere dostupne na Experiments with Google, zbirka AI Experiments, AI+Drawing. Učenici su odigrali igru Quick, Draw! u kojoj neuronska mreža pokušava pogoditi što crtate. Završne aktivnosti obuhvaćale su samovrednovanje uz LearningApps igre, osmosmjerka s osnovnim pojmovima na hrvatskom i engleskom jeziku, slika sa slojevima neuronske mreže i dopuna teksta o strojnom učenju. Provedena je inicijalna procjena pomoću MS Forms upitnika, a na kraju sata učenici su ispunili izlaznu karticu na Edmodu. U siječnju 2020. dodijeljen nam je certifikat Code Week Certificate of Excellence.

slika1Slika 1. ME THE AI: Let’s experience the Machine Learning!

Rad na projektu nastavili smo s besplatnim alatom Machine Learning for Kids koji na jednostavan način uvodi učenike u strojno učenje pružajući im praktična iskustva za treniranje sustava strojnog učenja. Machine Learning for Kids pruža jednostavno vođeno okruženje za obuku modela strojnog učenja za prepoznavanje teksta, brojeva, slika ili zvukova te predstavlja koristan alat za upoznavanje djece s načinom na koji se treniraju modeli strojnog učenja i kako se koriste. Za početak, za naše učenike odabrana je aktivnost Make me happy tijekom koje su učenici stvorili lik u Scratchu koji se smiješi ako mu kažemo nešto lijepo, a plače ako mu kažemo nešto ružno. Učenici su trenirali model strojnog učenja za prepoznavanje komplimenata i uvreda upisivanjem primjera ljubaznih i uvredljivih izjava.

Sljedeća aktivnost bilo je ispunjavanje upitnika Quality Data & Biases kojeg su napravili partneri iz Grčke. Učenici iz Grčke nacrtali su crteže djece koji bi se koristili kao ulazni podaci za treniranje modela strojnog učenja. Učenici iz drugih država pozvani su da ispune upitnik u kojem su za te crteže trebali glasati jesu li dovoljno jasni da bi čovjek ili robot mogao razlikovati radi li se o djevojčici ili dječaku. Uslijedio je razgovor o važnosti kvalitete podataka i stereotipima, a učenici su se trebali osvrnuti i na pitanje jesu li na tim crtežima zastupljena sva djeca, npr. djeca raznih rasa, djeca s poteškoćama, djeca s naočalama i sl. Na temelju rezultata upitnika, učenici su shvatili koliko su važni dobro definirani, kvalitetni i raznoliki podaci za treniranje modela strojnog učenja. Također su shvatili da su reproducirali neke nesvjesne pristranosti (djevojčice imaju dugu kosu, a dječaci kratku) i da su uzeli u obzir samo djecu sa svojim osobinama (Europljani, bez naočala, bez debele djece, bez djece s nekim hendikepom, bez djece s afričkim ili azijskim osobinama i sl.).

U Tjednu informatičke edukacije održan je Sat kodiranja tijekom kojeg su učenici sudjelovali u aktivnosti AI for Oceans. Slijedio je Break the Code Challenge, još jedna aktivnost koju su pripremili učenici iz Grčke i pozvali partnere da prihvate izazov. Učenici su trebali otkriti tajne poruke sakrivene u slikama za što su koristili online ASCII konvertere. Sljedeći zadatak bila je izrada umnih mapa o primjeni umjetne inteligencije u svakodnevnom životu za što su učenici koristili alat bubbl.us.

Povodom Dana sigurnijeg interneta provedene su neke od aktivnosti iz kurikuluma Be Internet Awesome (Share with Care i Secure Your Secrets). Učenici su upoznali Interland, online igru s postavljenim izazovima putem koje se upoznaju razni aspekti sigurnosti na internetu i odigrali Mindful Mountain i Tower of Treasure.

Pslika2redstavljanje projekta u školi provedeno je tijekom Integriranog dana robotike i informatike.

Nadovezujući se na Dan sigurnijeg interneta nastavili smo rad s Machine Learning for Kids i osmislili suradničke aktivnosti za učenike tijekom kojih su učenici trenirali model strojnog učenja koji razlikuje uvredljive slike i bezopasne slike. Kako bismo zaštitili učenike tijekom pretraživanja interneta i ne izlagali ih neprikladnim slikama, uvredljive slike bile su odabrane između sličica s emotikonima s negativnim osjećajima i ikona Pegi sustava. Za bezopasne slike uglavnom smo koristili smajliće. Učenici iz svake škole najprije su odabrali nekoliko slika i postavili ih na Wakelet te smo napravili kolekciju slika koje ćemo koristiti. Drugi dio ove aktivnosti sastojao se od kodiranja u Scratchu, a temeljio se na vodiču Car or Cup?. Učenici su izradili Scratch projekt koji uči razvrstavati slike na dvije skupine, uvredljive slike i bezopasne slike. Učenici pojedine škole zajedno su radili na treniranju modela strojnog učenja za razvrstavanje slika.

slika3
Slika 3. Rad učenika na Machine Learning for Kids

Tijekom pandemije i nastave na daljinu autorice projekta ponudile su tri aktivnosti rangirane po složenosti, najsloženija bila je izrada chatbota, srednje zahtjevna bila je izrada zajedničke priče, a kao najjednostavnija aktivnost ponuđeno je dijeljenje primjera primjene umjetne inteligencije u borbi protiv pandemije koronavirusa. Učenici su pripremili tekstove (pitanja i odgovore) o koronavirusu koje smo dodali u zajednički model te izradili chatbot. Za rad na ovom zadatku koristili smo vodič Chatbots dostupan na Machine Learning for Kids. Za suradnju smo koristili i MindMeister umnu mapu. Drugi zadatak bila je izrada zajedničke priče o tome kako je pandemija koronavirusa promijenila naše živote za što smo koristili dijeljenu prezentaciju kako bi učenicima bilo što jednostavnije. U trećoj aktivnosti naši su učenici posterima predstavili digitalnog asistenta Andriju.

Zaključak

Za realizaciju ovog projekta učitelji su se trebali kontinuirano educirati, naročito putem MOOC-a, eTwinning Learning Eventa i webinara. Rezultati evaluacije objavljeni su na TwinSpaceu, a u pripremi evaluacijskih upitnika sudjelovalo je više partnera. Pred kraj projekta izrađena je zajednička završna prezentacija projekta koja je korištena i za diseminaciju putem eTwinning Live Eventa. Škole su provele diseminacijske aktivnosti u svojim državama i lokalnim zajednicama, a autorice projekta predstavile su projekt putem Visibility of eTwinning Projects Newslettera No10. Kvalitetu projekta potvrđuje i više nagrada. Učiteljica Georgia Lascaris iz Grčke sudjelovala je u natjecanju STEM Discovery Campaign 2020 Scientix s aktivnosti Me the A.I #2.0: Artificial Intelligence Activity te je odabrana za jednog od pobjednika. Nagrada se sastoji od sudjelovanja na Scientix Science Projects Workshop u Future Classroom Lab u Briselu koja je zbog COVID-19 pandemije odgođena. U Grčkoj je projekt osvojio 2. mjesto na nacionalnoj razini, a u Litvi je Lina Lienienė osvojila nacionalnu nagradu za eTwinning projekt. Europsku oznaku kvalitete dobilo je 14 partnera iz pet država (Grčke, Španjolske, Litve, Turske i Hrvatske).

Odbačena hrana u našoj osnovnoj školi

katarina_vinsek

Katarina Vinšek

Sažetak

U školi se na satu prirode svake godine dotaknemo teme bacanja hrane. To je hrana koju ne pojedemo i bacimo je u smeće. Prema statističkim podacima, u Sloveniji svaki stanovnik godišnje baci 68 kg hrane, što iznosi 139.000 tona otpadne hrane (2018.). Svake godine u svijetu se baci čak 1,5 milijuna tona hrane. Problem odbačene hrane čini mi se gorućim i uvijek aktualnim, zato mu i u školi posvećujem nešto vremena.

Ključne riječi: hrana, otpad, odbačena hrana, prerada otpadne hrane.

Svjetski dan hrane

Na taj način također nekako podižemo svijest o Svjetskom danu hrane, koji se obilježuje 16. listopada. Glavna je svrha Svjetskog dana hrane upozoravanje da u svetu živi velik broj ljudi koji trpi zbog nedostatka hrane. Upravo je to drugi razlog zašto ima smisla razgovarati o odbačenoj hrani.

Ukupna količina otpadne hrane koju smo u Sloveniji prouzročili u 2018. iznosila je gotovo 139.900 tona. Ta količina mogla bi biti znatno manja kad bi naš odnos prema hrani bio drugačiji i kad bismo se pobrinuli da hrana ne završi u otpadu. Prema procjeni među tom otpadnom hranom bilo je 38 % jestivog dijela, a uz osvješćivanje i pravilan odnos prema hrani tu količinu mogli bismo smanjiti ili spriječiti. Nejestivog dijela otpadne hrane, npr. kostiju, koštica, kore (od guljenja), ljuski od jaja, lupina, ljusaka itd., koji većinom nije moguće izbjeći, bilo je 62 %. (Statistički ured Republike Slovenije, https://www.stat.si/StatWeb/news/lndex/8433)

slika 1 odbačena hrana u svijetuSlika 1. Odbačena hrana u svijetu
Izvor: https://www.radovednih-pet.si/vsebine/rp5-nit-sdz-osn/# (Sažeto 11. 10. 2020.)

Učenici su uvijek puni ideja o tome što bi se sve moglo učiniti kako bi odbačene hrane bio što manje. Njihovi prijedlozi:

  • Kada kupujemo hranu, možemo kupiti manje.
  • Ne kupujmo lako kvarljivu hrane za zalihe.
  • Obratimo pozornost na rok uporabe.
  • Skuhajmo samo toliko koliko ćemo pojesti.
  • Ono što ne pojedemo za ručak, možemo pojesti kasnije ili za večeru.
  • Hranu koja nam je ostala možemo dati domaćim životinjama.
  • Otpadnu hranu koja je pogodna za biološki otpad odložimo u komposter.
  • Hranu koju ne pojedemo možemo zamrznuti za drugi put.
  • Nismo izbirljivi i ne izmišljamo što ćemo jesti, a što ne.

Prerada odbačene hrane

Ove godine u školi nas je uglavnom zanimalo kamo ide hrana koju učenici ne pojedu. Prvo smo odgovor potražili od naše voditeljice prehrane. Rekla nam je da otpadnu hranu odvozi poduzeće koje se time bavi. Kamo odvoze hranu i što se s njom događa nije znala. Pozvala nas je u školsku blagovaonicu gdje smo mogli vidjeti odbačenu hranu nakon školske užine. Hrana je bila odvojena i prikupljena u posudama za otpad. Ono što je ostalo od dobre užine (voće, kruh, pecivo…) uvijek se ponudi i za ručak, kad si to može uzeti sslika 2 Odvajanje hrane u školskoj blagovaonicivaki učenik. Saznali smo i da je otpada nakon ručka znatno više nego nakon užine. I sama primjećujem da djeca u školi slabo jedu ručak. Najveći problem vidim u tome što si ne uzmu dovoljno vremena. Ručak, naime, pojedu vrlo brzo. I po tom pitanju moglo bi se u školi učiniti još mnogo.

Slika 2. Odvajanje hrane u školskoj blagovaonici

Kako još uvijek nismo znali gdje završava hrana koja ostane u školi, pisali smo poduzeću koje se brine za odvoz otpadne hrane. Odgovorili su nam da se ta vrsta otpada predaje bioplinarama gdje ga pretvaraju u električnu energiju. Ostatke nakon prerade otpada raspu po poljoprivrednim površinama.

Otpadna hrana nije sporna samo s moralnog i društvenog aspekta, nego ima i velik utjecaj na okoliš, jer je treći najveći uzročnik emisija stakleničkih plinova. Emisije stakleničkih plinova uzrokuju zagrijavanje okoliša, a time i klimatske promjene. Ekološke posljedice toplije atmosfere su zagrijavanje voda, topljenje snijega, intenzivnije padaline, dulja sušna razdoblja i drugi ekstremni vremenski događaji koji nepovoljno utječu na životne i gospodarske uvjete u okruženju u kojem živimo. (Stran pa ne bomo metal, 2020, sažeto »Stran pa ne bomo metal!« | Naša super hrana (nasasuperhrana.si)

Vaganje ostataka školske užine

Tu bi naše istraživanje moglo završiti, ali zanimale su nas i mnoge druge stvari. Postavili smo si zadatak da mjesec dana važemo oslika 3 Dnevni otpad od školske užinestatke školske užine u našoj učionici, a nakon toga ćemo taj podatak pomnožiti s razredima u našoj školi i dobiti približnu količinu bačene hrane u mjesec dana. Opravdano možemo pretpostaviti da bi podaci bili znatno veći kad bismo se odlučili za ručak.

Slika 3. Dnevni otpad od školske užine

Prije početka ovog projekta postavili smo hipotezu u kojoj smo predvidjeli koliko će koštati masa odbačene hrane. Predvidjeli smo 15–20 kg.

Redovito smo vagali ostatke užine i podatke marljivo upisivali u pripremljenu tablicu.

Na kraju mjeseca zbrojili smo vrijednosti i dobili sljedeće podatke: U roku od mjesec dana u našem razredu skupilo se 1080 g otpadne hrane. U našoj školi ima 27 razreda, što u prosjeku iznosi 29.160 g – gotovo 30 kg otpadne hrane samo od školske užine.

Ovim kratkim razrednim istraživanjem utvrdili smo da smo pogriješili u predviđanju i da je bačene hrane znatno više. Dobivenim podatkom bili smo iznenađeni i zgroženi.

Međunarodni dan osviještenosti o gubicima hrane i otpadnoj hrani

Dan 29. rujna proglašen je od Generalne skupštine Ujedinjenih naroda i uz potporu Organizacije Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu (FAO) međunarodnim danom osviještenosti o gubicima hrane i otpadnoj hrani. Ove godine obilježili smo ga prvi put.

Hrana se gubi ili odbacuje u svim fazama lanca opskrbe hranom, i to na farmama, u transportu, obradi, preradi i proizvodnji, u trgovinama, restoranima i javnom sektoru.

No pokazalo se da najveći udio otpadne hrane nastaje u našim kućanstvima.

Prema Statističkom uredu Republike Slovenije, u Sloveniji je u 2018. godini proizvedeno ukupno oko 140.000 tona otpadne hrane. Od toga su čak 52 % otpadne hrane proizvela kućanstva, 30 % ugostiteljstvo i usluge, 10 % distribucija i trgovina hranom i 8 % proizvodnja hrane (proizvodnja i prerada). (Hrana ni za v smeti, 2020, sažeto Hrana ni za v smeti! | Naša super hrana (nasasuperhrana.si)

S obzirom na velik udio odbačene hrane u kućanstvima, dobro je da taj problem počnemo osvješćivati već u ranoj dobi. Dobro je da učenici vide koliko se hrane stvarno baci. Moramo biti svjesni da smo mi ti koji možemo nešto promijeniti i time posljedično pomoći našem planetu.

Uza sve već napisano, naravno da se možemo sjetiti i gladnih usta po cijelom svijetu. Djeca su gladna dok su nama trbusi i hladnjaci puni. Svaki osmi stanovnik našeg planeta je gladan, a svaki treći trpi zbog nedostatka hrane. Ako svake godine potaknem na razmišljanje o tome barem trećinu svojih učenika, mislim da je moj cilj postignut.

Zaključak

Na kraju našeg razrednog projekta moji učenici i ja odlučili da ćemo dobro razmisliti prije nego što bacimo hranu u smeće, pa makar to bila samo korica kruha. Pritom ne mogu zanemariti našu poslovicu zbog koje mi je uvijek toplo oko srca: »Ako kruščić padne na tlo, podigni i poljubi ga.«

Literatura

  1. https://www.stat.si/StatWeb/news/lndex/8433
  2. https://www.nasasuperhrana.si/clanek/stran-pa-ne-bomo-metal/
  3. https://www.nasasuperhrana.si/clanek/hrana-ni-za-v-smeti/

Bajka na putu kroz Europu

marija_meglic

Marija Meglič

Dječji vrtići partneri dolaze iz Slovačke i Poljske.

Kranjski vrtići su stvarno veliki. Imamo čak 15 kuća u kojima djeca svakodnevno stječu nova iskustva i uvide. Također osiguravamo da događaji budu što raznolikiji s uključivanjem u razne projekte. Projekt Bajka na putovanju Europom privukao me samim naslovom. Bajka je bliska meni i djeci. U svom obrazovnom radu često ga koristim u razne svrhe (kao motivaciju, kao slušanje književnog teksta, kao poticaj za verbalizaciju ….)

Ključne riječi: međunarodni projekt, vrtić, bajka, Slovačka, Slovenija.

Naravno, odmah se pitam, s kojom svrhom bi bili uključeni u ovaj projekt?

Svrha:

  • da djeca kroz slovačku i poljsku bajku upoznaju zemlju iz koje dolazi bajka.

I koje ciljeve bi mogla postići kroz projekt?

Ciljevi:

  • upoznavanje užeg i šireg društvenog i kulturnog okruženja, upoznavanje međukulturnih i drugih razlika
  • mogućnost upoznavanja različitih kultura i tradicija
  • dijete uči da svi, odrasli i djeca, pripadaju društvu i da su važni

Tako smo započeli.

Moj asistent i ja prvo smo istakli približne mogućnosti aktivnosti.

NAŠA SLOVENIJA, ……………. A KAKO SLOVAČKA?

Karta, zastava, himna, jezik, bajka, pjesma, ples, običaji, tipična jela …

Primjeri djelatnosti:

  • pregledavamo atlas
  • pregledavamo globus
  • crtamo, bojimo, izrežemo predložak Slovenije, Slovačke
  • uspoređujemo zastavu i grb
  • slušamo himne, uspoređujemo jezike
  • pjevamo slovenske narodne pjesme, slušamo slovačke narodne pjesme
  • plešemo slovenske narodne plesove, gledamo videozapis slovačkog narodnog plesa     
  • ČITAMO, ČITAMO, ČITAMO SLOVENSKE I SLOVAČKE BAJKE, razgovaramo o njima , razmišljamo, pričamo priče … ..   

Zatim dopuštamo djeci da nas vode svojim putem.

U kutak za knjige donijeli smo globus, atlase, enciklopedije, zagonetke – Europa.

Tražili smo Sloveniju i Slovačku. Upoznavali njihov oblik i veličinu. Zajedno smo crtali kartu Europe i slikali Sloveniju i Slovačku. Djeca su brzo shvatila da je Slovačka veća.

Glavni grad Slovenije je Ljubljana, a Slovačke Bratislava.

clip_image002clip_image004

Svaka država ima zastavu i grb, zato mora ih imati i Slovačka. Pa smo nacrtali zastave i grbove i ih usporedili. I grb i zastava vrlo su slični.

clip_image006clip_image008

A što s himnom? Našli smo ih na Youtubeu. Ovdje su djeca prvi put otkrila da ne razumiju slovački tekst. Naravno, mi govorimo slovenski, a oni slovački.

Napokon se pojavila serija bajki. Odabrali smo slovačku narodnu bajku: Bajka o vjetru.

image

„Kako ćemo to razumjeti ako djeca u Slovačkoj govore drugačije?“ Tako su se djeca prvi put susrela s profesijom prevoditelja.

Nakon ručka sam im tjedan dana čitala bajku. Djeca su me iznenadila spremnošću da slušaju isti sadržaj dan za danom. Zapravo, svaki put kad su slušali, otkrili su neki novi detalj.

Svako je dijete odabralo lik iz priče koji ga je najviše privukao. Počeli smo s dramatizacijom. Shvatili smo što nam je sve trebalo za svaki lik u priči. Napravili smo kape i puške za vojnike. Za staricu pregaču i kapu. Za vjetar trakove. Trebali smo nacrtati dvorac, špilju. Napraviti mlinac za kavu, bačvu…

imageimage

Stvarno smo uživali u poslu. Sam proces radnje pružao je obilje mogućnosti za rješavanje problema, dogovarana i uzajamne pomoći.

Dramatizaciju smo premjerno pokazali ostaloj djeci iz našeg vrtića. Međutim, kao točka na i, to je bila predstava za roditelje.

image

Završili smo s projektom. Mogu reći da su djeca doista pokrenuli ga svom putem. Možda nismo upoznali Slovačku onoliko koliko sam u početku očekivala. Međutim, saznali smo puno više o našoj Sloveniji. Domovinsko obrazovanje mi voli pobjeći. U ovom sam projektu maksimalno iskoristila ovu priliku.

Također sam najsretnija od ovoga. Završila bih s Habetovom pjesmom:

Domovina

Naša domovina je zemlja
To su polja, more i planine,
to su ceste i tvornice,
rudnici i svi ljudi.

Ovo je naša, naša lijepa pjesma,
su riječi koje govorite
ovo je naša povijest,
ovo je dom u kojem živite.

Tomaž Habe

Možda se nekome čini malo prašnjavim, ali svejedno je vrlo stvarna. Toga biste trebali biti svjesni.

Tolerancija je značajna vrijednost

marijana_kavcic

Marijana Kavčič

Sažetak

Vrijednosti su važne za svakog pojedinca, grupu i zajednicu u životu. U školi su vrijednosti jedna od značajnih odgojnih smjernica, koje diktiraju osnovna pravila ponašanja. Prijateljstvo, suradnja, povezanost, uzajamna pomoć, sigurnost, mir, povjerenje, istina, radost, prihvaćanje, važne su vrijednosti kojima pedagoški radnici u osnovnoj školi teže i razvijaju ih. Budući da su međuljudski odnosi među učenicima vrlo važni, jedna od značajnih vrijednosti je i tolerancija. Svaki učenik želi biti prihvaćen, cijenjen, uvažen, pa je potrebno poticati i njegovati toleranciju među učenicima. To smo postigli izvođenjem edukativnih radionica. Razvili smo i poticali toleranciju i prijateljske odnose među učenicima.

Ključne riječi: tolerancija, projekt, radionice.

Uvod

Međunarodni dan tolerancije obilježava se svake godine 16. studenog. Na ovaj dan duboko se promiču tolerancija, prijateljstvo, suradnja i međusobno uvažavanje, a osvješćuju se i različiti oblici netolerancije. U školskoj godini 2019/2020, mi smo u našoj podružničkoj školi odlučili poticati i razvijati toleranciju još više među učenicima. Sudjelovali smo u projektu Međunarodni dan tolerancije – dan za toleranciju i prijateljstvo. U projekt su bili uključeni svi učenici od 1. do 5. razreda. Njihove razrednice i ostale stručne suradnice, bile smo njihove mentorice tijekom provedbe projekta.

Jedro

Značajan vodič za provedbu projekta bila je poruka UNESCO-ove Deklaracije o načelima tolerancije iz 1995. godine, koja kaže da je tolerancija međusobno poštivanje, gdje poštujemo jedni druge, unatoč činjenici da smo različiti. Edukacijski centar Eksena, koji je autor projekta, poslao nam je temu ovogodišnjeg projekta. To je bila „Zamka opravdane netrpeljivosti“ i bila je naš glavni vodič u provedbi projekta. Projekt se izvodio kroz edukativne i kreativne radionice, koje su učenicima pružile priliku da kroz vlastito izražavanje podignu razinu svijesti o problemu netrpeljivosti.

U uvodnom dijelu učenici su iznijeli svoja mišljenja o tome što je tolerancija, što je netrpeljivost i što znači „Zamka opravdane netrpeljivosti“. Učenici su „Zamku opravdane netrpeljivosti“ upoznavali preko raspravnih tekstova. Shvatili su da možemo upasti u „Zamku opravdane netrpeljivosti“ kad osjećamo da smo opravdano netolerantni premStvaranjea drugom ili sebi. Shvatili su da nikada ne bismo trebali biti nestrpljivi i da je tolerancija vrlo važna za kvalitetu odnosa koje imamo jedni do drugih. Tolerantni odnosi omogućuju da sudjelujemo u grupi, radimo, stvaramo, učimo i igramo se.

Slika 1. Stvaranje

Učenici od 1. do 3. razreda upoznali su priču Dinosaur Tiko i veliki zub, autorice Ajde Bezenšek Špetič, Mirana i Ksenija Pečnik. Uslijedila je likovna radionica. Nacrtali su dio priče kada su životinje bile netrpeljive prema Netrpeljivost - tolerancijadinosaurusu Tiki, a drugi dio slike predstavljao je tolerantan odnos koji su životinje imale na kraju priče. Mogli su crtati i „Zamku opravdane netrpeljivosti“, ako su je ikad i sami doživjeli.

Slika 2. Netrpeljivost – tolerancija

Učenici 4. i 5. razreda upoznali su „Zamku opravdane netrpeljivosti“ dok su čitali priče „Družina sinjeg galeba“, autora Toneta Seliškara. Na radionicama su mogli stvarati literarno ili likovno. Bilo je poželjno da pišu o vlastitom iskustvu o predmetnoj temi. Oni su također mogli izraziti svoje znanje o „Zamci opravdane netrpeljivosti“ i likovnim izričajem. Prikazali su odnos s nekim bliskim njima (član obitelji, prijatelj, školska drugarica, susjed …). Dio slike predstavljao je „Zamku opravdane netrpeljivosti“, a drugi dio slike tolerantan, prijateljski odnos s istom osobom, u istoj situaciji.

Na kraju radionica pripremljene su razredne izložbe. Mentori su izlagali proizvode svojih učenika u učionici. Učenici su vidjeli sva likovna djela, a svaki od njih predstavio je i svoj rad. Radionice su završile krugom tolerancije i prijateljstva, koji je učenicima omogućio produbljivanje novih znanja o toleranciji i produbljivanje znanja o „Zamci opravdane netrpeljivosti“. Uslijedila je zajednička izložba likovnih djela svih učenika. Postavljena je u školske hodnike i u predvorju. Bila je otvorena za javnost i vrlo posjećena.

Naši su učenici također sudjelovali na natjecanju sa svojim likovnim radovima. Autori nagrađenih radova dobili su plaketu i pozvani su sa svojim mentorima i koordinatorima na otvaranje izložbe, koja je održana u Europskoj kući u Ljubljani. Među nagrađenima su bile i naše dvije učenice. Učenica trećeg razreda je za svoje likovno djelo, u kategoriji od 1. do 3. razreda, dobila plaketu za prvo mjesto, a učenica četvrtog razreda je za svoje likovno djelo, u kategoriji od 4. do 6. razreda, dobila plaketu za drugo mjesto. Prisustvovali smo otvaranju izložbe s pobjednicama i završili projekt s dobrim dojmovima.

Zaključak

Provedba projekta bila je vrlo uspješna. Učitelji i učenici, shvatili smo, tijekom razdoblja provedbe projekta, da naša netrpeljivost nikada nije opravdana, iako ponekad mislimo da možemo biti opravdano netolerantni prema nekome, ponekad čak i prema sebi. Kako je tolerancija značajna vrijednost, nastavit ćemo je duboko poticati i razvijati u našoj školi. U ovom ćemo projektu sudjelovati ponovo sljedeće školske godine. Tema projekta bit će “Postupaj s drugima onako kako bi htio da drugi postupaju s tobom”.

Literatura

  1. http://www.eksena.si/deklaracija-o-nacelih-strpnosti/
  2. http://www.eksena.si/wp-content/uploads/2019/05/Projekt-Mednarodni-dan-strpnosti-dan-za-strpnost-in-prijateljstvo-predstavitev.pdf

eTwinning projekt Get up and Goals!

renata_mihaljevic

Renata Mihaljević

Sažetak

SDG LOGO slika 1Međunarodni eTwinning projekt Get up and Goals! trajao je tijekom 2019./2020. školske godine. Realiziran je u suradnji s partnerima nekoliko srednjih škola iz različitih zemalja: Irske, Hrvatske, Italije i Turske. Komunikacija između projektnih partnera i učenika odvijala se na engleskom jeziku. Cilj projekta je bio da se učenici upoznaju s Globalnim ciljevima održivog razvoja i pokušaju uočiti što oni kao pojedinci mogu napraviti da bi svijet u kojem živimo postao bolji. Najveći izazov tijekom realizacije bila je pandemija bolesti COVID-19, usprkos kojoj smo uspjeli završiti projekt.

Projekt je integriran u godišnji izvedbeni kurikulum nastave engleskog jezika za 1. razred srednje škole. Odgojno-obrazovni ishodi koji su se realizirali radom na ovom projektu obuhvaćaju predmetne ishode engleskog jezika i očekivanja međupredmetnih tema Održivi razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.

Ključne riječi: ciljevi održivog razvoja (engl. Sustainable Development Goals – SDGs), građanski odgoj, kritičko razmišljanje, poziv na akciju

Uvod

Međunarodni eTwinning projekt Get up and Goals! pokrenut je 1.10.2019. i trajao je do 31.5.2020. Projekt je realiziran u suradnji s partnerima srednjih škola iz nekoliko zemalja: Irske, Hrvatske, Italije i Turske. Škole sudionice bile su: The King’s Hospital School, Dublin, Irska; IISS G. Peano C. Rosa Istituto d’Istruzione Superiore Statale G, Nereto, Italija; Prirodoslovna škola Split, Hrvatska; ITSE Aldo Capitini, Agliana PT iz Italije; I.T.T.S “A. Volta” – Perugia, Italija; Sakize Lakur Vocational Religious High School, Izmir,Turska. Za Prirodoslovnu školu Split projekt je koordinirala prof. Renata Mihaljević, a sudjelovali su učenici 1.a i 1.b razreda prirodoslovne gimnazije u sklopu nastave engleskog jezika.

Glavni smisao projekta bio je da se učenici upoznaju s UN–ovim Globalnim ciljevima održivog razvoja i osvijeste što oni kao pojedinci mogu napraviti da bi svijet u kojem živimo postao bolji. Zašto Globalni ciljevi održivog razvoja? Ujedinjeni narodi su na konferenciji 2015. godine usvojili Program održivog razvoja do 2030. sa 17 ciljeva održivog razvoja. Kako bi se Globalni ciljevi održivog razvoja ostvarili svi trebaju djelovati: vlade, privatni sektor i društvena zajednica. Mladi ljudi, kao građani i članovi globalne zajednice, igraju važnu ulogu u doprinosu održive budućnosti. Ovaj projekt povezao ih je u međunarodne timove u kojima su izmjenjivali ideje i pokušali doprinijeti promjenama. Važno je naglasiti da je projekt uspješno realiziran i priveden kraju usprkos pandemiji bolesti COVID-19 koja nas je svih neugodno iznenadila.

Pregled aktivnosti

Nakon što su nastavnice upoznale učenike sa sigurnim korištenjem interneta provedeno je predstavljanje i upoznavanje partnera u Twin space-u pomoću digitalnog alata Padlet. Sljedeća aktivnost bilo je predstavljanje svog grada i škole. Učenici su izrađivali PPT prezentacije ili videa kroz koje su predstavili svoj grad i školu.

Zatim je uslijedilo upoznavanje s Globalnim ciljevima održivog razvoja.O ciljevima općenito, kao i o važnosti održivosti uvodno su govorile nastavnice. Učenici su odabrali po jedan cilj i dobili zadatak pripremiti PPT prezentaciju o tom cilju. Trebali su pokušati uočiti na koji se način taj cilj postiže i što se poduzima za njegovu realizaciju u svijetu, na nivou države i lokalne zajednice. Navedene aktivnosti događale su se od listopada do prosinca.

Prije zimskih praznika formirani su međunarodni timovi učenika prema ciljevima koje su odabrali. Svaka nastavnica odabrala je dva do tri tima koja je mentorirala.

Od siječnja, učenici su počeli raditi u međunarodnim timovima. U Twin space-u je postavljeno nekoliko dokumenata koji su služili kao smjernice učenicima. Izrađen je i Padlet: What do you think about “active citizenship”? na kojem su svi sudionici objasnili što za njih znači biti aktivan građanin.

Tijekom veljače učenici su imali zadatak u Forumu kreiranom i podijeljenom po Globalnim ciljevima održivog razvoja (1-17) obrazložiti razloge odabira tog konkretnog cilja i iznijeti prijedlog poziva na akciju u svojoj grupi.

U Prirodoslovnoj školi Split, povodom Dana škole, profesorica Renata Mihaljević s učenicima  1.a i 1.b razreda u sklopu  e Twinning projekta Get up and goals! pokrenula je humanitarnu akciju prikupljanja hrane i higijenskih potrepština koji su se trebali donirati udruzi „Most. Sve je već bilo organizirano i dogovoreno koji učenik će što, način kako će se sve prikupiti i dostaviti udruzi. Na žalost, došla je pandemija i stao je normalan život za sve nas. Stala je i nastava uživo, a s njom i naša akcija i projekt.

Fotografija panoa u atriju škole Slika 2Nakon mjesec dana šutnje i iščekivanja shvatili smo da moramo skupiti snagu i dokazati i sebi i drugima da je projekt moguće završiti i putem nastave na daljinu. Učenik Leo Jerković iz 1.b Prirodoslovne škole Split napravio je mrežnu stranicu na kojoj je dogovoreno da će se objaviti svi učenički radovi – pozivi na akciju. Najpopularniji poziv na akciju bila je društvena medijska kampanja izradom Instagram profila, zatim posteri u digitalnom alatu Canva, nekoliko videa i dvije mrežne stranice u Wix aplikaciji. Učenici su na siguran i koristan način koristili internet, društvene mreže i digitalne alate.

Rezultat naše suradničke aktivnosti je mrežna stranica posvećenu UN-ovim Globalnim ciljevima održivog razvoja na kojoj možete vidjeti sve završne radove učenika sudionika u projektu.

Evo fotografije nekoliko najzanimljivijih radova:

SDG 13 - Stella Santini  Slika 3SDG 12 - Banic Vulic Slika 4
Slika 3. SDG 13, Poster Santini    Slika 4. SDG 12, Poster Banić-Vulić

SDG 13 - Martinovic Zoraja Slika 5SDG 2 - Šestanovic  Slika 6
Slika 5.  SDG 13, Poster Martinović-Zoraja    Slika 6. SDG 2, Poster Šestanović

SDG 10 -  Instagram Manojlović Slika 7SDG 13 - Instagram Šparmajer Slika 8
Slika 7. Instagram profil Manojlović       Slika 8. Instagram profil Šparmajer

SDG 17 - Instagram  Vuletić Slika 9Slika 9. Instagram profil Vuletić

Evaluacija

Evaluacija je provedena online upitnikom za učenike putem MS Forms digitalnog alata. Svi nastavnici sudjelovali su u njegovoj izradi. Evaluacijski upitnik ispunilo je 100 učenika, što čini ukupno 80% sudionika projekta iz svih škola. Zanimljivo je da se čak 78% ispitanika složilo kako je važno učiti o Globalnim ciljevima održivog razvoja. Iz 69% odgovora je vidljivo da se učenici slažu ili veoma slažu s tvrdnjom da promišljaju i mijenjaju način života, kako njihovo ponašanje ne bi negativno utjecalo na ljude i planet. Vrlo mali broj učenika se nije složio s tvrdnjama postavljenim pred njih. Na pitanja gdje je trebalo izreći mišljenje većina ih se izjasnila da nakon projekta znaju više o akcijama koje treba poduzimati vezano za Globalne ciljeve. Mnogi su komentirali kako su naučili raditi u timu. Drugi su zadovoljni činjenicom da su imali priliku usavršiti znanje engleskog jezika i vještine informacijske tehnologije.

Diseminacija

Diseminacijske aktivnosti provodili smo tijekom cijelog projekta. Najprije na razini škole, počevši s upoznavanjem nastavnika s projektom prilikom pripremanja školskog kurikuluma i objavljivanjem kurikuluma na školskim mrežnim stranicama. Tijekom već spomenute humanitarne akcije uređen je pano u atriju škole i akcija je objavljena na mrežnim stranicama škole. Učenica Leonarda Šparmajer iz 1.b napisala je članak o projektu koji je objavljen u školskom listu „Flora“.

Kako bi rezultati našeg rada postali vidljivi i na županijskoj razini, profesorica Renata Mihaljević je tijekom predavanja eTwinning – od prijave do projekta, za CI SDŽ Nastavnik za nastavnika navela projekt Get up and Goals! kao primjer dobre prakse.

Osim toga, širila se vijest o projektu i na međunarodnoj razini. Dana 5.6.2020. u sklopu eTwinning SENSE grupe organiziran je World Environmental Day Expert Talk na kojem je profesorica Mihaljević održala predavanje o projektu Get up and Goals!

Partnerske škole iz ostalih država također su radile na diseminaciji projekta na svojim školskim mrežnim stranicama, nacionalnim obrazovnim portalima, društvenim mrežama i prezentacijama projektnih aktivnosti u svojim školama.

Zaključak

Sudjelovanje učenika u eTwinning projektu Get up and Goals! doprinijelo je realizaciji odgojno-obrazovnih ishoda predmeta engleski jezik i očekivanja nekoliko međupredmetnih tema. Suradnja na ovom projektu omogućila je svim sudionicima razvoj ključnih kompetencija, razvijanje vještina timskog rada i jačanje svijesti o kulturnoj raznolikosti. Također, jačanje svijesti o činjenici da jedino odgovornim ponašanjem i zajedničkim snagama možemo uspjeti u ostvarenju ovog sveobuhvatnog programa.

Nakon svega, možemo zaključiti, kako je dovesti projekt do uspješnog završetka uvijek izazov. Uspjeti u tome u uvjetima karantene i nastave na daljinu uistinu svjedoči o velikom trudu i hrabrosti koji su uložili svi sudionici projekta.

Reklame i djeca

bojana_vogrinc

Bojana Vogrinc

Naše se društvo razvilo do te mjere, da djecu treba učiti o zamkama i prijetnjama globaliziranog svijeta. (Pongračič, P. (2007)

Jedna od velikih zamki suvremenog svijeta je konzumerizam, koji je postao dio svakodnevnog života. Činjenica je, da živimo u potrošačkom društvu i da ga ne možemo izbjeći, a nedvojbeno su i djeca vrlo važna skupina potrošača. Što možemo učiniti da marketing i oglašavanje ne čine nas i našu djecu neodgovornim i nekritičkim potrošačima?
Kako odgajati djecu da budu kritični potrošači? Što možemo učiniti u vrtiću? Kako osvijestiti roditelje?

Započeli smo s projektom Kako napraviti reklamu, koji je trajao je dva mjeseca.

Ključne riječi: reklama, vrtić, dijete, obrazovanje potrošača, projekt, Reggio Emilia, mediji.

Uvod

Dijete uči racionalnu potrošnju od roditelja i emocionalno uvjetovanu potrošnju od vršnjaka. Mediji, koji su izvor informacija za djecu o proizvodima, također igraju važnu ulogu.

Ne možemo u potpunosti izbjeći medije, tako da je besmisleno (i teško učiniti) djeci zabraniti gledanje oglasa. Sve što moramo učiniti je objasniti svrhu oglašavanja djeci i mladima. (Vovko, 2014).

Rješenje nije u obrazovanju bez medija, već u medijskom obrazovanju.
Moramo odgajati djecu, da budu odgovorni potrošači, svjesni građani koji su svjesni svojih prava i razumiju, da su ključni motiv medija profit i ideološki i politički utjecaj na pojedinca..
Dijete je osjetljivo, sugestivno, izuzetno prijemčivo, uči imitacijom, identificira se sa stvarnim i virtualnim ljudima. Stoga je naša zadaća, ali i naša odgovornost, pomoći djetetu, da utvrdi korisnost onoga što se pruža pravilnim izborom i kritičkim nadzorom sadržaja..

Zato je važno da mladi ljudi steknu informacije, znanja, vještine i sposobnosti potrebne za život u potrošačkom društvu u različitim oblicima neformalnog obrazovanja. Mladim potrošačima koji su bolje informirani i lakše je samostalno prihvaćati odluke i ostvarivati ​​svoja prava, a kroz način na koji konzumiraju utječu ne samo na kvalitetu svog života, već i na kvalitetu života drugih (Šimon, 2010).

Naš zadatak u ovom projektu bio je kritički procijeniti oglase, osvijestiti roditelje kako pomoći djeci u otkrivanju i prepoznavanju prave (tj. skrivene) svrhe oglašavanja, utvrđivanju korisnosti onoga što se pruža odabirom i ispravnim nadzorom sadržaja. Ovdje je trebalo djetetu objasniti kako i zašto oglasi potiču lažna i pretjerana očekivanja.
Medijsko obrazovanje nije samo sadržaj, već i proces. Njegov je cilj vezan uz pitanja kritičke analize medijskog sadržaja. Planirane su i druge aktivnosti, povezali smo ih s različitim područjima nastavnog plana i nadogradili.

Projekt je osmišljen prema elementima Reggio Emilia, gdje se planiranje, provedba i evaluacija isprepliću i nadopunjuju. Ipak, mislimo, da bez dobrog unaprijed planiranog i postavljenih ciljeva, koji se, naravno, stalno dopunjuju i nadograđuju, također nema dobre provedbe. Ključno je sudjelovanje djece, poštovanje različitosti, različita mišljenja i pristupi, no ako djeci pružimo okruženje u kojem će sve to doći do izražaja i izraziti se, puno smo učinili. Također smo svjesni da previše liderstva i rada prema unaprijed pripremljenom planu nije produktivno, pa smo se trudili kretati kako po planu stručnih radnika tako i prema sudjelovanju djece.

Ciljevi projekta:

  • dijete ima priliku kritički procijeniti komercijalne utjecaje, modne trendove,… i upoznato je s mogućnostima kritičkog ponašanja,
  • potaknuti i ohrabriti djecu, da kroz iskustvo upoznaju medije i da je postepeno savladaju,
  • pružiti djeci iskustvo učenja da je stvaranje medijskih poruka posao i profit, da mediji konstruiraju stvarnost i sami su konstruirani,
  • usmjeriti roditelje i djecu na kritičnu distancu od ponuđenih medijskih sadržaja i na razuman izbor medija,
  • poštivanje različitih pogleda (svaki interpretira oglas na svoj način), slušanje interpretacije drugih, prihvaćanje i kritička procjena,
  • usmjeravanje djece prema onome što im stvarno treba,
  • sami dizajniramo medijske proizvode što je realnije moguće, razumijevajući tako rad medija sve više i više,
  • omogućiti djeci demokratsko sudjelovanje i time razvoj vještina potrebnih za kritičko razmišljanje, promjenu pasivnog stava u aktivni.

Ciljevi za odgajatelje:

  • biti svjestan važnosti informacija i medija, biti u mogućnosti odabrati kvalitetne informacije, kritičko razmišljanje,
  • usvajanje osnova medijske pismenosti,
  • razvoj samopouzdanja u odnosu na medije, kritična udaljenost od medijskih konstrukcija,
  • promjena pasivnog stava prema aktivnom (u odnosu na reklamne poruke),
  • izražavanje nečijih mišljenja, dijalog, podizanje svijesti o drugima, uvažavanje mišljenja drugih.

Projekt je proveden u tri dijela:

U prvom dijelu projekta upoznali smo reklamne poruke, kritički ih procijenili, istražili i razgovarati u grupi. Jedan od naših ciljeva bio je upoznati djecu s raznim oglasima i senzibilizirati ih da kritički ocjenjuju reklame kroz eksperimente i ispitivanja raznih proizvoda. Ustanovili smo, da neki proizvodi, unatoč izvrsnoj reklamiranosti, nisu ispunili naša očekivanja.
U drugom dijelu projekta sami smo kreirati reklame. Napravili smo dobre kao i nerealne reklame i procijeniti oboje. Reklame i slogan pravili su doma i roditelji sa svojom djecom.
U trećem dijelu izradili smo reklamu za završni događaj našeg vrtića i nakon toga ostvarili smo jumbo plakat.

Studija slučaja:
Odgajateljice smo za početak odigrale vrlo pretjeranu i nerealno reklamu za čisto obične bombone za djecu. Zajedno smo razmišljali, gdje sve imamo reklame, što nam kažu i čemu služe. Jesmo li ikad kupili oglašeni proizvod i kako to funkcionira?

Postavili smo si pitanja, na koje smo tijekom projekta dobivali odgovore. Što želimo znati o reklamama, želimo li ih uopće upoznati, znamo li uopće zašto i kako prave reklame tako da nas toliko privlači. Tko se pojavljuje u reklamama? Napravili smo plakat o onome što već znamo i što želimo znati.

Pogledali smo panoe u našem gradu i sami izrezali i zalijepili nekoliko slika tiskanih reklama. Na početku su djeca bila prilično rezervirana, no ubrzo je iz njih izašao pravi “potrošački duh” i znatiželja, a prije svega nevjerojatno pretjerivanje kada su opisivali proizvode na slikama.

Reklame smo pogledali i na računalu. Djeca su odmah prepoznala neke reklame. Odlučili smo provjeriti neke proizvode. Bilo je puno smijeha, iznenađenja i razočaranja -srećom za nas, jer to je ono što smo željeli!

Napravili smo vlastiti studio za snimanje i “televiziju” od materijala za otpad. Djeca su odabrala proizvod iz otpadne ambalaže i zaigrali na našoj “televiziji”, koju su snimili i video kamerom. Nepotrebno je reći da su reklame bile u stilu: “Za sve lijepo i mlado … za pametne … za marljive …”, i sve je bilo nevjerojatno jeftino i svima dostupno: djeci, roditeljima, bakama i djedovima: “

Izrada oglasa

Kada smo već znali puno o oglasima, djeca i roditelji dobili su domaće zadatke, kako bi napravili jednu stvarnu i nestvarnu reklamu za isti proizvod.

Počeli smo tražiti ideje za reklamiranje našu grupu. Nacrtali smo leptire, zalijepili lice svakog djeteta na sredinu i predstavili se kao skupina leptira. Pozvali smo i roditelje, da s djecom kod kuče naprave slogan i oglas za našu grupu.

Tako smo od svih ideja izabrali sliku za završni događaj vrtića sa sloganom Vrtuljak zdravlja.

Nakon toga nam je grafički dizajner Leon predložio, da napravimo reklamu za naš vrtić, koja bi bila u obliku jumbo plakata, koji će biti zalijepljen u našem gradu i na kojem će se moći diviti svi građani.

Naravno, bacili smo se na djelo: pregledali smo sve panoe u gradu. Kako su napravljeni, što komuniciraju, gdje su obješeni? Testirali smo različite ideje: kako napraviti takvu reklamu, koja je metoda najbolja, koje materijale koristiti, kojom tehnikom … testirali smo mnoge aktivnosti na svjetlosnoj ploči, oklijevali između računalnog programa Slikar i drugih opcija. Djeca su bila jako motivirana.

A onda se neki dan jedno od djece nacrtalo običnim kemijskim olovkama i predložilo, da svako nacrta sebe i onda sve slike sastavimo na jumbo plakatu.

Iskoristili smo slogan iz reklama za naš vrtić, koji su djeca napravila zajedno s roditeljima kod kuće: HIŠA VESELJA, IGRE, PJESME I PLESA! Gospodin Leon kontaktirao je tiskaru Ar tisk, koji su napravili jumbo plakat i postavili ga na ulazu u naš grad.

Kad smo došli na kraj, gdje je stajao naš jumbo plakat, djeca su puna oduševljenja vikala:

“Vidiš me, gledaj me, već sam zalijepljena! U, kako sam velika! Nisam tako crtao! Gledaj, naš vrtić! Kakva prekrasna slika! “

Zaključak

Vjerujemo da smo svim aktivnostima potaknuli djecu, da putem iskustva upoznaju medijske poruke, te ih više ne slijede slijepo kao na početku projekta i da su mnogo kritičniji prema reklamama.
Sami smo stvaranjem medijskih poruka brzo shvatili, što nas toliko privlači u reklamama, shvatili smo kako suptilno reklame utječu na naš potrošački duh. Nastojeći dizajnirati reklamne poruke što je realnije moguće, shvatili smo da reklame više nisu toliko atraktivne, ali su nam korisne.

Roditelji su projekt ocijenili vrlo pozitivno, mnogi su razmišljali o tome što dijete gleda na televiziji kod kuće i što o njemu misli. Iznenadio nas je vrlo pozitivan stav roditelja, unatoč prvom strahu da se oni neće najaktivnije uključiti

Literatura

  1. Bahovec E. idr.(1999). Kurikulum za vrtce. MŠŠ, Ljubljana
  2. Šimon, M. ur. (2010). Tudi mladi smo lahko potrošniki. [online]. Maribor. Zavod PIP. [citirano 29.2.2016]. Dostopno na spletnem naslovu: https://issuu.com/aktiven_drzavljan/docs/mladi_potrosnik.
  3. Pongračič P. (2007). Vzgoja potrošnikov (Diplomsko naloga). Ljubljana. Fakulteta za družbene vede http://dk.fdv.uni-lj.si/diplomska/pdfs/Pongracic-Polona.PDF
  4. Vovko, M. (2014). Potrošniška vzgoja mladih. [Diplomska naloga]. Ljubljana. Univerza vLjubljani, Fakulteta za družbene vede. [citirano 2.3.2016]. Dostopno na spletnem naslovu: http://dk.fdv.uni-lj.si/diplomska_dela_1/pdfs/mb11_vovko-manca.pdf.

Virtualna suradnja učenika i nastavnika

na eTwinning projektu Life & Money

branko_rumenovic

Branko Rumenović

Sažetak

Tema ovog članka je virtualna suradnja učenika i nastavnika u sklopu eTwinning projekta Life & Money. Članak je podijeljen u nekoliko dijelova: uvodni dio, općenito o eTwinning platformi, opis samog projekta te aktivnosti vezane za isti. Slijedi zaključak te popis korištene literature. U radu se nalazi nekoliko fotografija preuzetih s eTwinning portala.

Ključne riječi: eTwinning, projekt, Life & Money, suradnja nastavnika.

Uvod

Članak govori o opisu aktivnosti u sklopu eTwinning projekta Life & Money. Sve aktivnosti u sklopu projekta provedene su u nastavnom procesu te su služile kao primjer u obradi nastavnog sadržaja iz predmeta Bankarstvo i osiguranje u obrazovnom sektoru Ekonomija, trgovina i poslovna administracija u zanimanju ekonomist. Na realnom, životnom primjeru učenici su usvojili osnovne pojmove iz Bankarstva i osiguranja, primijenili naučeno u stvarnoj situaciji te donijeli vlastiti zaključak. Kroz ovaj projekt povezalo se teorijsko znanje i praktične vještine.

Projektne aktivnosti u prvom dijelu projekta odvijale su se na nastavnom satu te su rezultati bili prikazivani na eTwinning portalu. U drugom dijelu projekta sve aktivnosti odvijale su se online. Članak može poslužiti kao primjer virtualne suradnje učenika i nastavnika.

eTwinning platforma

eTwinning platforma je mrežna stranica namijenjena odgojno – obrazovnim djelatnicima koji rade u školama i dječjim vrtićima europskih država sudionica eTwinninga. Ova platforma služi učenicima i nastavnicima za komunikaciju, suradnju, razvijenje projekata, dijeljenje znanja i iskustava. Uz pomoć eTwinning platforme, mnogi sudionici nastavljaju suradnju na Erasmus + projektima odnosno programu Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Trenutnu je na eTwinning platformi aktivno 831 152 učitelja, 210 315 škola i 109 470 projekata[1].

eTwinning nastavnicima nudi brojne mogućnosti, kao što su npr. suradnja s drugim nastavnicima, razvoj projekata, stručna usavršavanja te razna priznanja za rad. Nastavnici mogu sudjelovati na raznim edukacijama, ali i biti voditelji edukacije. Kroz razne webinare nastavnici mogu dijeliti svoja znanja i iskustva na određenom projektu ili educirati druge nastavnike o određenim web alatima. Isto tako nastavnicima je omogućeno sudjelovanje kao i vođenje grupa u kojima na poseban način mogu surađivati, raspravljati i razvijati neku određenu temu.

Svaki projekt koji se razvija na eTwinningu nastavnik, može prijaviti za Nacionalnu oznaku kvalitete, te ukoliko je kvalitetno odrađen može biti nagrađen. Nakon nacionalne oznake, projekt može dobiti i Europsku oznaku kvalitete ukoliko je u projektu sudjelovalo više nagrađenih eTwinnera iz Europe.

eTwinning pruža brojne mogućnosti za nastavnike, koji se mogu na različite načine koristiti. Spomenimo još eTwinning portfelj i nagradu eTwinning škola. eTwinning portfelj ili životopis daje pregled svih projekata, edukacija i aktivnosti eTwinnera. Svaka škola može postati i eTwinning škola, ukoliko se nastavnici uključe u eTwinning i svojom aktivnošću doprinose korištenju eTwinninga.

Nastavnici Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana već dugi niz godina sudjeluju u različitim aktivnostima na eTwinningu. Zbog aktivnosti nastavnika, naša škola je postala eTwinning škola za 2020/2021. Nastavnici vode i različite grupe za edukaciju nastavnika kao što su: Statistics at Schools te Inclusive Education. Brojni projekti na kojima rade naši nastavnici nagrađeni su Nacionalnom oznakom kvalitete te Europskom oznakom kvalitete.

Life & Money

eTwinning projekt Life & Money pokrenuli su nastavnici Ramune Jukneliene iz Litve i Branko Rumenović iz Hrvatske. Suradnja nastavnika iz Litve i Hrvatske traje već više od pet godina, od eTwinning projekata, webinara pa sve do Erasmus + projekta.

U projekt su se uključili i brojni nastavnici iz Europe s različitim uzrastom učenika. Od aktivnijih nastavnika iz Europe važno je spomenuti i aktivnost koju su u projektu pokazale nastavnice Cercel Ana Maria iz Rumunjske te Raquel Lombardi iz Portugala. Iz Hrvatske posebnu važnost projektu su dali nastavnici: Nada Ratković iz Sinja, Zdenka Marton iz Novske, Martina Čiček iz Zagreba, Anita Čorak iz Osijeka te Manuela Mihaljević Sabljak, Martina Zubčić i Bojan Grba iz Ogulina.

Cilj projekta je potaknuti učenike na istraživanje o novcu. Učenici su u sklopu projekta istraživali povijest novca, povijest novca svoje zemlje, osnovali vlastitu banku i izrađivali vlastiti novac. Osim ovih temeljnih aktivnosti, u sklopu projekta odrađene su i druge aktivnosti koje su potaknuli sami učenici, a služili su za povezivanje nastavnog sadržaja koji se radi na satu i praktičnog dijela koji je veza sa stvarnim svijetom. Radni jezik projekta je Engleski jezik. Projekt je namijenjen učenicima starosne dobi od 14 do 19 godina.

Slika 1. Sudionici projekta Life & Money clip_image002
Izvor: eTwinning projekt Life & Money

Na samom početku rada na projektu, učenici i nastavnici imali su virtualno upoznavanje. Svatko je napisao nekoliko riječi o sebi. Nakon upoznavanja, krenulo se na predstavljanje škole, grada i države svakog pojedinog partnera. Učenici 3. i 4. c razreda Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina, zanimanje ekonomist, u ovom su dijelu uz pomoć Powerpoint prezentacije predstavili svoju školu, Grad Ogulin, Karlovačku županiju te Republiku Hrvatsku. Kako je naša škola dio UNESCO ASPNet mreže škola, naši učenici su predstavili i materijalnu i nematerijalnu baštinu Republike Hrvatske. Tako su učenici drugih zemalja mogli vidjeti i dio baštine naže zemlje.

Svaki projekt ima vlastiti logo projekta. U našem projektu svaka škola izradila je prijedlog svojeg loga. Svi prijedlozi stclip_image003avljeni su na eTwinning. Učenici su glasali o najljepšem logu i izabrali logo koji su izradili učenici iz Litve.

Slika 2. Logo projekta
Izvor: eTwinning projekt Life & Money

Nakon uvodnih aktivnosti u sklopu projekta, krenulo se na istraživanje o povijesti novca općenito, te o povijesti novca svake pojedine zemlje. Učenici su i u ovom dijelu koristili različite web alate te izrađivali powerpoint prezentacije. Svi radovi su stavljeni na eTwinning, te su učenici mogli saznati osnovne informacije o novcu u Hrvatskoj, Litvi, Portugalu, Rumunjskoj, Turskoj, Italiji, Mađarskoj, Poljskoj i dr.

Ovaj projekt u našoj školi radio se na predmetu Bankarstvo i osiguranje u zanimanju ekonomist. U našoj školi postoji praktikum za Bankarstvo i osiguranje u kojem se nalaze brojna pomagala koja smo koristili za ovaj projekt. Sva oprema koja se nalazi u praktikumu korištena je za osnivanje banke i snimanje videa. U razredu je osnovana virtualna Frankopan banka d.d. u kojoj su učenici primjenjivali teorijska znanja. Tako su učenici radili u banci, otvarali tekući i žiro račun, vodili poslovanje banke, obavljali uplatu i isplatu gotovine, potpisivali razne ugovore te obavljali mjenjačke poslove. Učenici su izradili i vlastiti novac. Sve aktivnosti su fotografirane te je snimljen video o poslovanju Frankopan banke d.d. za potrebe ovog projekta.

Slika 3. Primjer virtualnog novca
clip_image005
Izvor: eTwinning projekt Life & Money

Kako je prolazilo vrijeme, učenici, ali i nastavnici postali su sve aktivniji u projektu. Tim iz Novske osmislio je Kahoot! kojeg su ostali učenici s veseljem rješavali. Nastavnici su na razne načine diseminirali projekt. Tako je projekt predstavljen u publikaciji Promoting democracy through projects „Becoming active citizens“, na konferenciji u Litvi, susretima nastavnika u Hrvatskoj (Sisak, Sinj).

U sklopu projekta bilo je zamišljeno još raznih aktivnosti, ali su se one malo izmijenile. Razlog tome je pandemija COVID-19. Škole diljem Europe su zatvorene, obrazovanje se odvija putem interneta, na daljinu. Tako smo i mi sve aktivnosti prebacili na internet. Iako je postojala bojaznost oko daljnje provedbe projekta, naši učenici brzo su se prilagodili, a razlog je i njihovo iskustvo u dosadašnjem provođenju eTwinning projekata, većina aktivnosti se odvijala preko mrežne stranice.

U sljedećoj fazi projekta, krenuli smo obilježavati važne datume koji su bili zanimljivi za temu projekta. Prvo smo obilježili Safer Internet Day. To je aktivnost u kojoj su učenici povezali sigurnost na internetu, novac i bankarstvo. Izrađeni su brojni plakati, istraženi brojni citati o novcu i sl. Obilježeni su i Svjetski i Europski tjedan novca. Učenici iz Ogulina osmislili su i proveli istraživanje na temu „Srednjoškolski džeparac“. Rezultati istraživanja predstavljeni su na eTwinningu, ali i na online susretu nastavnika u eTwinning grupi Statistics at Schools. Istraživanje su predstavile profesorice Manuela Mihaljević Sabljak i Martina Zubčić. Učenici su koristili i web program Lino za izradu naljepnica. Učenici su si međusobno čestitali Svjetski i Europski tjedan novca svatko na svom jeziku. Učenici iz Sinja i Ogulina izradili su nekoliko različitih videa o Svjetskom i Europskom tjednu novca. Učenici iz Osijeka učili su o financijskoj pismenosti, te je 9. svibnja obilježen Dan Europe.

Slika 4. Čestitke za obilježavanje Europskog tjedna novcaclip_image007
Izvor: eTwinning projekt Life & Money

Slika 5. Čestitke za obilježavanje Dana Europeclip_image009Izvor: eTwinning projekt Life & Money

U projektu su sudjelovali učenici srednjih škola kojima je on namijenjen. Osim njih, projektu su se pridružili i učenici dviju osnovnih škola iz Zagreba i Osijeka što je dalo posebnu čar projektu. Učenici iz Ogulina s posebnim veseljem su očekivali komentar ili poruku mlađih kolega. Naši učenici osjećali su se kao mentori svojim mlađim kolegama, a učenici iz Zagreba i Osijeka puno su naučili od svojih starijih kolega. Aktivnosti učenika osnovnih škola bile su u rangu aktivnosti učenika srednjih škola. Tako su učenici iz Osijeka koristili web alate Powtoon za osmišljavanje animacija, te alat TheJigsawPuzzles.com za izradu slagalica.

Na samom kraju projekta provedena je evaluacija projekta. U istraživanju su sudjelovali i učenici i nastavnici. Svi sudionici istraživanja, ocijenili su projekt veoma uspješnim te se raduju daljnjoj suradnji. U sklopu projekta korišteni su brojni web alati: Google web tools, Lino, Kahoot!, Postermywall, WordArt, MS Office i dr.

Vrijeme korona virusa donijelo je svoje zahtjeve, a nastavnici su poseban naglasak stavili na sigurnost učenika. Provedena je i kampanja „Be respclip_image011onsible. Stay safe. Stay at home“.

Slika 6. Plakat projekta u vrijeme korona virusa

Izvor: eTwinning projekt Life & Money

Projekt je prijavljen i za nagradu Nacionalna oznaka kvalitete. Zbog svoje kreativnosti, implementacija u kurikulum, korištenja pedagoških inovacija, suradnje i komunikacije među partnerskim školama, uključivanja učenika u rad, korištenja web alata te diseminacije, projekt je nagrađen Nacionalnom oznakom kvalitete u Litvi, Portugalu i Hrvatskoj (Sinj, Zagreb, Osijek, Ogulin). Projekt će se prijaviti i za Europsku oznaku kvalitete, te za COMET nagradu.

Slika 7. Nacionalna oznaka kvalitete
clip_image013
Izvor: eTwinning projekt Life & Money

Zaključak

Suradnja nastavnika iz Ogulina, Litve, Rumunjske, Portugala, Sinja i ostalih traje već neko duže vrijeme. Nastavnici u svoju suradnju uključuju i učenike koji zahvaljujući toj suradnji usvajaju nova znanja i vještine. Osim nastavnog sadržaja potrebnog za predmet u školi, učenici razvijaju i druge vještine poput jezičnih, poduzetničkih, socijalnih i digitalnih kompetencija. Projekt omogućava upoznavanje drugih kultura i običaja, uvažavanje međusobnih razlika te širi njihove horizonte.

Iako su učenici i nastavnici već surađivali online preko eTwinning platforme, dolazak pandemije korona virusa i prelazak cjelokupne nastave na daljinu, dovelo je nastavnike ali i učenike u potpuno novu situaciju. Iskustvo iz prijašnjih suradnji na eTwinningu pomoglo je učenicima i nastavnicima da se što prije prilagode novonastaloj situaciji. Suradnja se nastavila online i sve aktivnosti su se odvijale virtualno. Kroz virtualnu suradnju, učenicima se dala prilika da na novi, no već poznati način savladavaju nastavne sadržaje, ali i pridonose realizaciji projekta.

Zbog svoje kvalitete projekt je nagrađen u Litvi, Portugalu i Hrvatskoj, što daje motivaciju učenicima i nastavnicima za daljnju virtualnu suradnju.

Ovaj je projekt puno više od „običnog projekta“. Nastavnicima i učenicima dao je sasvim novi pogled na online obrazovanje, no ne samo na obrazovanje, nego i na činjenicu da su svi dionici u projektu jednako važni i da svi sinergijskim djelovanjem mogu dati puno jedni drugima, ali i zajednici u cjelini. Zahvaljujući internetu ta zajednica čini veliki broj ljudi različitog stupnja obrazovanja, različitih zanimanja i dobnih skupina, no svi su ujedinjeni u činjenici da žele nastaviti suradnju na edukaciji i ekonomskom opismenjavanju naraštaja koji dolaze i koji će mijenjati svijet, nadamo se, nabolje.

Literatura

  1. eTwinning, mrežna platforma, https://www.etwinning.net/hr/pub/index.htm
  2. On line publikacija Promoting democracy through projects „Becoming active citizens“ https://sites.google.com/view/promoting-democracy/home
  3. Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin; http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/etwinning/life_money
  4. Evaluacija nastavnika; https://issuu.com/branko.rumenovic/docs/teachers_evaluation
  5. Evaluacija učenika; https://issuu.com/branko.rumenovic/docs/students_evaluation
  6. Osnovna škola „Dobriša Cesarić“, Osijek; http://www.os-dcesaric-os.skole.hr/nastava/predmetna_nastava?news_hk=5568&news_id=1248&mshow=1051#mod_news
  7. Srednja škola Novska, Novska; https://www.ss-novska.hr/Nastava/e-twinning/ArticleId/3285/oamid/1497
  8. Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića, Sinj; http://ss-strukovna-banajosipajelacica-sinj.skole.hr/?news_hk=1&news_id=799&mshow=290
  9. Video isječak, Frankopan banka d.d.; https://www.youtube.com/watch?v=Z2lZa7vfxlQ

[1] Izvor: https://www.etwinning.net/hr/pub/index.htm, 26. rujna 2020.

Virtualni Dani darovitih u našoj školi

irena_bando

Irena Bando

Obilježavanje Dana darovitih u OŠ Jagode Truhelke već 5. godinu naglašava značaj kreativnog korištenja IKT-a u integraciji s drugim nastavnim predmetima, kao i u izradi maštovitih multimedijskih uradaka proizišlih iz raznih projekata i kreativnih aktivnosti u našoj školi.

Organizator Dana darovitih je Tim za kreativni razvoj koji u sljedeće dvije godine (2019.-2021.) unutar programa KA1 nastoji osvijestiti važnost uporabe IKT-a te mogućnosti njegove učinkovite primjene u svrhu kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja.

S obzirom na otežane okolnosti zbog pandemije koronavirusa i isključivo moguće mrežne edukacije i komunikacije, ovaj se događaj uz veliki entuzijazam tima morao realizirati virtualno.

Događaju su prethodile aktivnosti koje su se virtualno provodile oko dva mjeseca uključujući pripreme, konzultacije, mrežne sastanke i završnu realizaciju – prezentaciju digitalnih uradaka.

Završni događaj organiziran je virtualno 7. i 8. svibnja 2020. godine, a sastojao se od prezentacije radova na mrežnoj stranici škole s mogućnošću glasanja učenika za najkvalitetniji rad, od kviza znanja o prezentacijama, proglašenja najboljih radova, kao i objave učenika s najviše osvojenih bodova u kvizu znanja o prezentacijama.

Među prezentiranim radovima prikazale su se vrlo inspirativne mogućnosti korištenja mrežnih alata i računalnih programa te izradili originalni digitalni uratci koji su stavljeni u zajedničku mapu radova.

1. Digitalni plakat Dani darovitih 2020.

imageDigitalni plakat o virtualnim Danima darovitih izradila je Helena Turk, učenica 7.c razreda, uz mentorstvo učiteljice Informatike Ane Alšić. Korišten alat za izradu plakata bio je Postermaker, a prilikom izrade integrirane su Informatika i školska knjižnica.

2. Slikopjesma Medo se prerano probudio

imageSlikopjesma Medo se prerano probudio, digitalna je prezentacija učenika 2.c razreda i njihove učiteljice Jelene Novaković, a napravljena je u programu Prezi.

U tom su projektu učenici najprije odlučili koje će riječi iz istoimene pjesme Dobriše Cesarića zamijeniti sa slikama te su ih tražili na internetu. Odabrali su one slike koje su im se najviše svidjele pa su te riječi u prezentaciji zamijenili odabranim slikama (medo, šape, šuma, potok, zima, spilja, vjeverica, snijeg, zečevi, kuća). Projekt se realizirao integracijom Hrvatskog jezika, Prirode i društva i Informatike.

3. Film She had a dream

imageFilm She had a dream, film je o sricanju engleskih riječi. Napravila ga je učenica 8.c Kristina Pavošević uz mentorstvo učiteljice Engleskog jezika Iris Zorić. Film je sniman u Osijeku i Novom Zelandu prilikom posjeta učenice svojoj rodbini, a izrađen je u programu Imovie. Izradom filma integrirani su Engleski jezik, Geografija, Informatika i dramska umjetnost.

4. Virtualna galerija Virtualni susret sa snježnom kraljicom

imageVirtualna galerija Virtualni susret sa Snježnom kraljicom, digitalni je uradak realiziran integracijom Hrvatskog jezika (medijska kultura) s Likovnom kulturom, Informatikom i školskom knjižnicom. Projekt je proveden povodom obilježavanja Međunarodnog dana dječje knjige (2. travnja), a odvijao se isključivo mrežno.

Od školske knjižničarke Irene Bando i učiteljice Jelene Novaković učenici su dobili poveznice i upute za gledanje animiranog filma Snježna kraljica sa zadatkom ilustriranja naljepših scena iz filma te zapisivanja utisaka o filmu. Potom je od učeničkih ilustracija učiteljica Informatike Ana Alšić izradila e-slikovnicu u programu Emaze.

5. E-slikovnica Gledam i zamišljam

imageJoš jedan digitalni uradak koji je također bio inspiriran animiranim filmom Snježna kraljica je e-slikovnica Gledam i zamišljam, koji su napravile učenice 6.a razreda Maja Marković i Tonka Grubišić pod mentorstvom učiteljice Informatike Ane Alšić u programu Bookcreator.

Projekt je realiziran suradnjom učiteljice razredne nastave Nade Radotić i 2.a razreda integracijom Hrvatskog jezika (medijska kultura), Likovne kulture, Informatike i školske knjižnice povodom obilježavanja Međunarodnog dana dječje knjige (2. travnja) te se također odvijao mrežno.

6. Interaktivni digitalni plakat Svjetski dan knjige i autorskih prava

imageInteraktivni digitalni plakat o Svjetskom danu knjige i autorskim pravima napravljen je u integraciji školske knjižnice i Informatike. Plakat sadrži multimedijske sadržaje učenja kroz igru, a izrađen je u vrijeme nastave na daljinu s ciljem osvještavanja važnosti čitanja i poštivanje zaštite autorskih prava. Napravila ga je školska knjižničarka Irena Bando u programu Piktochart.

7. Video Produženi boravak (k)od kuće-TikTok Oh Nanana plesni izazov

imageVideo uradak Produženi boravak (k)od kuće-TikTok Oh Nanana plesni izazov uradila je učiteljica produženog boravka Ana Vukojević koja je projekt s učenicima realizirala isključivo virtualno. Učenici su prema video tutorialu i TikTok aplikaciji uvježbali i otplesali poznati ples Foot Shake zajedno sa svojim ukućanima. Kada su snimili ples poslali su ga učiteljici koja je snimke uredila u VivaVideo aplikaciji. Za konačnu prezentaciju korištene su još i sljedeće aplikacije: Bitmoji, piZap i Video Sound Editor.

Za realizaciju ovog projekta integrirala se Glazbena kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura, Engleski jezik i Informatika.

8. Multimedijska prezentacija 3d crtanje

Multimedijska prezentacija 3d crtanje proizišla je iz radionica 3d crtanja koja imagese realizirala u organizaciji knjižnice naše škole i American cornera Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Sudjelovali su učenici 2.a razreda i njihova učiteljica Nada Radotić. Učenici su crtali pomoću 3d olovaka koje su punili raznobojnim punjenjima oblikujući svoje 3d crteže. Ova se radionica realizirala integracijom Likovne kulture, Informatike i kulturne i javne djelatnosti školske knjižnice.

Prezentaciju radova napravio je učitelj informatike Josip Šalavardić koristeći pri tome program Windows Movie Maker.

9. Virtualna galerija My favourites

imageVirtualna galerija učeničkih radova My favourites proizišla je iz projekta 3.c razrednog odjela pod vodstvom učiteljice Engleskog jezika Vedrane Čerine, koja je iz Engleskog jezika zadala učenicima zadatak izraditi poster na temu My favourites”. Njihovi radovi prikazuju što učenici najviše vole.

Galerija je izrađena pomoću aplikacije Spark Adobe.

10. Video glazbeni uradak JagODA radosti

imageOvaj video uradak proizišao je iz ideje osmišljavanja online izvedbe poznate melodije L. van Beethovena Oda radosti”. Virtulano povezivanje međupredmetnih sadržaja omogućilo je povezivanje više nastavnih predmeta (Glazbena kultura i Informatika) te međupredmetnih tema (Građanski odgoj i Uporaba IKT). Učenici/izvođači u glazbenoj izvedbi su: Ivano Čepo – 4.a (gitara), Lara Malkoč – 6.c (flauta) i Nikola Pavišić – 6.a (udaraljke), Lora Erkapić (klavir) i vanjska suradnica Katarina Kurtović, učenica OŠ Vladimira Becića, 4. r. (glas).

Projektom su koordinirali Benjamin Lamza, školski pedagog i Vjera Kurtović, učiteljica Glazbene kulture, a vodila ga je školska knjižničarka Irena Bando. Za glazbenu produkciju bio je angažiran vanjski suradnik – glazbeni producent Marin Bando.

Video glazbeni uradak napravljen je u programu za glazbenu produkciju DaVinci Resolve.

11. Multimedijska prezentacija Moja mandala inspirirana zlatovezom

Projekt Moja mandala inspirirana zlatovezom realiziran je u sklopu imagemeđunarodnog KA2 projekta Transforming Fablas into Steamlabs. Prvo su se održale radionice inspirirane zlatovezom koje su se provodile s 3. razredom i gostima-partnerima iz inozemstva. Radionica se održala integrativnim povezivanjem školske knjižnice, razredne nastave, matematike i informatike, a surađivale su školska knjižničarka Irena Bando, učiteljica razredne nastave Liana Mur i učiteljica matematike i informatike Katarina Kretić. Radionica se sastojala od kulturološkog djela upoznavanja zlatoveza, konstruiranja mandale u programu Staedtler i likovne radionice konturnog crtanja.

Prezentaciju o tome u programu Powtoon napravio je učenik 7.c razreda Niko Novak za vrijeme nastave na daljinu, pod mentorstvom učiteljice Informatike Ane Alšić. Za realizaciju projekta korišteni su programi: Staedtler (konstrukcija mandale), Movie Maker (prezentacija zlatoveza) i Powtoon (izrada prezentacije).

12. Radijska snimka Bitka za Midway

Radijsimageka snimka „Bitka za Midway“ digitalni je učenički uradak nastao na satu Povijesti za vrijeme nastave na daljinu, gdje je zadatak bio snimiti radijsko javljanje vezano za jednu od velikih bitaka Drugog svjetskog rata. Radijsku snimku realizirali su povodom Virtualnih dana darovitih učenici 8.c razreda Kristina Pavošević, Laura Ovničević, Ana Kragujević, Nika Jurković i Ivan Judik pod mentorstvom učitelja Povijesti Vedrana Čerine.

Za provedbu je korišten mobitel (snimanje glasa) i program Imovie (montaža glasova).

13. Video Abeceda

imageVideo „Abeceda“ proizišao je iz integracije Glazbene kulture i Hrvatskog jezika, a realiziran je s učenicima prvih razreda-skupine produženog boravka za vrijeme trajanja nastave na daljinu. Ideju su realizirale učiteljice Anita Hrehorović i Nikolina Kuruc, voditeljice produženog boravka, a video je izrađen u programu FilmoraGo.

U oblikovanju većine prezentacija potpomogli su učitelji Informatike Ana Alšić i Josip Šalavardić (izrada kviza, ankete za glasovanje i postavljanje stranice mape radova Microsoft Sway– Dani darovitih).

Za evaluaciju radova izrađene su ankete s mogućnošću glasovanja za najbolji digitalni uradak te pružena mogućnost sudjelovanja u kvizu znanja o prezentacijama.

U organizaciji Virtualnih dana darovitih sudjelovalo je 315 učenika(66%), 123 učenika(26%) je pristupilo anketi za glasanje za najbolji rad, a 37(8%) učenika je pristupilo rješavanju kviza znanja o prezentacijama. Najbolje ocijenjen rad od strane učenika je Video TikTok Oh Nanana plesni izazov – Produženi boravak (k)od kuće.

Od zaposlenika je sudjelovalo ukupno 14 osoba (37%): 3 učiteljice razredne nastave (Jelena Novaković, Nada Radotić i Liana Mur); 5 učitelja predmetne nastave (Ana Alšić, Josip Šalavardić, Vjera Kurtović, Iris Zorić, Vedrana Čerina i Vedran Čerina,); 3 učiteljice produženog boravka (Ana Vukojević, Anita Hrehorović i Nikolina Kuruc) i 3 stručna suradnika (Irena Bando, Benjamin Lamza i Monika Ćosić).

Među prezentiranim radovima prikazale su se vrlo inspirativne mogućnosti korištenja web alata i računalnih programa kao što su: Prezzi, Imovie, Emaze, Bookcreator, Piktochart, VivaVideo, Bitmoji, piZap, Video Sound, Editor, Windows Movie Maker, Spark Adobe,Powtoon, FilmoraGo i DaVinci Resolve.

Svi digitalni radovi stavljeni su u zajedničku mapu radova https://sway.office.com/sq8CfFekgZflgYog?ref=Link&loc=play.