Pogled u sigurnost

Broj 110, veljača 2019.
ISSN 1848-2171

Zahvaljujemo svima koji su poslali primjere dobre prakse i na siguran način odradili mjesec veljaču Smiješak. Time pokazujemo da smo svjesni koliko je važno educirati naše učenike o dobrim i lošim stranama interneta.

Sigurna sam da će vam neki od ovih članaka biti inspiracija za svoj rad na ovu temu.

Pogled_iconIgor Pangrčič koristio je sa svojim učenici 5E model „Engineering Design Cycle“ kako bi što više produbili svoje znanje na temu recikliranja i odlaganje otpada. Više…

Pogled_iconU sklopu CARNET-ovog pilot projekta “e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola” dvije škole pod vodstvom Sanje Pavlović-Šijanović i Kristinke Lemaić uspostavile su suradnju kako bi izradile E- knjige u aplikaciji Libar. Više…

Pogled_iconVro je važno kod učenika u sukobu pravilno dovesti do rješenja nastalog problema, ne stati na ničiju stranu, nikoga optuživati, ne posezati za lošom retorikom. Monika Hóbor u svojem obrazovanju Teorije izbora dr. Williama Glassera je naučila kako biti dobar vođa i u primjeru pokazala kako dovesti učenike do dobrih međusobnih odnosa. Više…

Pogled_iconUčenici s disleksijom suočeni su s različitim teškoćama u životu i kod učenja, kaže Maja Trunkelj. Kako bi im u školi olakšali i pomogli, vrlo je važna suradnja sa socijalnim pedagogom koji nudi potporu za nadilaženje problema, a pogotovo kod stranih jezika odnosno engleskog. Više…

Gordana Lohajner

Pozitivno u online komunikaciji

atanasija_bilic

Atanasija Bilić, diplomirana učiteljica razredne nastave

Dan sigurnijeg interneta, koji se obilježava svake godine, ima za cilj educirati i istaknuti 20171031_111032pozitivnu, odgovornu i sigurnu uporabu interneta i općenito digitalne tehnologije. Djeca su danas okružena tehnologijom koja im je lako dostupna stoga je iznimno važno educirati ih o sigurnom korištenju interneta od najranije dobi.

20171031_111046Kao i proteklih godina i ove godine učiteljice Svjetlana Vuić i Atanasija Bilić su se, sa svojim učenicima, pridružili obilježavanju Dana sigurnijeg interneta u Osnovnoj školi don Lovre Katića.

Cilj provedenih aktivnosti je bio upoznati i osvijestiti učenike s opasnostima na internetu te educirati o odgovornom, poželjnom i sigurnom ponašanju dok su na internetu.

Na Satu razrednika učenici su razgovarali koliko često koriste internet, što najčešće traže 20181031_115345na internetu, tko se u njihovoj obitelji najčešće njime koristi te su potom pogledali i analizirali kratki film Staying safe online. Kao sljedeća aktivnost bila je izrada umnih mapa o sigurnosti pri korištenju interneta. Koristeći materijale sa stranice Pet za net s učenicima se obradila nastavna jedinica Zaštita osobnih podataka: Digitalni trag i odigrala online edukativna igra istog naziva.

Na satu iz Hrvatskog jezika učenici su čitali zanimljivu slikovnicu Sigurni sa Neticom i razmjenjivali svoja internet iskustva. Razgovarali su o 20190206_114644opasnostima, sprječavanju i odgovornom ponašanju na internetu.

Izrađujući strip Sigurnost na internetu na satu Likovne kulture osmislili su i crtežima prikazali sigurno korištenje interneta.

Kao završnu aktivnost, u informatičkoj učionici, učenici su odigrali online kviz Dan sigurnijeg interneta napravljenog u programu Quizizz.

Pored stjecanja novih znanja o sigurnosti, poželjnom i odgovornom ponašanju na internetu ono što je pridonijelo uspješnoj realizaciji svih aktivnosti bile su pozitivne reakcije i otvorena komunikacija među učenicima.

Dan sigurnijeg interneta

antonia_cigic

Antonia Cigić

Povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta koji se obilježava u cijelom svijetu u veljači svake godine, učenici mog trećeg razreda obilježili su taj dan nizom aktivnosti.

Cilj provedenih aktivnosti je promicanje sigurnije i odgovornije upotrebe online tehnologije i mobilnih uređaja.

Za provođenje dijela aktivnosti koristila sam sadržaje i materijale s Pet za net.

Na početku sata odigrali smo igru s klupkom vune u kojoj su učenici međusobno dodavali jedno drugom nit vune i prenosili dogovorenu tajanstvenu riječ dok svi učenici nisu bili umreženi i povezani. Vidjeli smo da smo povezani nitima vune kao i ljudi diljem svijeta internetom i da smo prenijeli poruku putem mreže. Nakon toga uslijedio je razgovor o tome tko sve ima računalo kući , što sve vole raditi na računalu i koliko dugo borave na računalu.

Sljedeći zadatak učenici su radili u paru. Dobili su kratki tekst o računalima koji su trebali pročitati. Porazgovarali smo o tome kad su se pojavila prva računala, koje vrste računala postoje te što je računalu potrebno za rad.

Ponovili smo gdje sve možemo doznati informacije (novine, časopisi, enciklopedije, telefon, televizija, računalo…). Aktivnosti smo povezali sa nastavnim sadržajima iz hrvatskog jezika te sam pitala učenike koje sve enciklopedije poznaju i što se sve može saznati u njima.

Učenici su trebali pronaći u enciklopediji pojam računala služeći se kazalom i abecednim redom. Pronašli smo i pročitali još neke zanimljive informacije o računalima i internetu.

Uslijedilo je rješavanje listića u kojem su učenici zaokruživali pojmove koji su im draži i gdje su učenici otkrivali pripadaju li skupini djece koja voli igru u prirodi ili za računalom. Razgovarali smo o tome slažu li se oni s objašnjenjima rezultata i koje posljedice ostavlja dugotrajni boravak za računalom na naše zdravlje. Zaključili smo da je potrebno vremenski ograničiti boravak za računalom jer se tako brinemo o vlastitom zdravlju.

Na kraju dana nas je učiteljica informatike Milka Ivanlić ugostila u informatičkoj učionici te nam objasnila na koje sve opasnosti možemo naići na mreži i na koje se načine možemo zaštititi. Ovaj zanimljiv i aktivnostima ispunjen dan učenici su završili izrađujući strip na računalu.

DSI u našoj školi

arijana_volmost

Arijana Volmost

Sažetak

Ove godine smo po drugi puta obilježili Dan sigurnijeg interneta u našoj školi. Zajedničkom suradnjom učiteljica i učenika nastojimo osvijestiti djecu, ali i njihove roditelje, o potencijalnim opasnostima s kojima se mogu susresti korištenjem interneta.

Ključne riječi: opasnost na internetu, digitalne tehnologije, obrazovne igre, online komunikacija, odgovorno ponašanje, sigurnost na internetu

U obilježavanju Dana sigurnijeg interneta sudjelovalo je sveukupno 50 učenika Osnovne škole Milana Langa – prvi razredi matične škole u Bregani i učenici 4., 7. i 8. razreda područne škole Noršić Selo te učiteljice razredne nastave i učiteljica informatike.

Zajedno svake godine surađujemo na raznim projektima, ali i provodimo razne projekte s učenicima u razredu. Ove godine je naša škola uključena među eksperimentalne škole u okviru Škole za život i učenici prvih razreda uključeni su u nastavu informatike. U nastavi su se počeli koristiti tableti i digitalni obrazovni materijali. Kako se sada djeca od početka školovanja upoznaju s raznim digitalnim sadržajima online i offline, važno nam je osvijestiti ih o potencijalnim opasnostima i pokazati im pravi put korištenja tehnologije i interneta.

Ove godine 5. veljače 2019. obilježili smo Dan sigurnijeg interneta na nekoliko načina.

Učenici prvih razreda, na satu informatike, uz pripremljene plakate, prisjetili su se što su naučili u razredu sa svojim učiteljicama. Nakon toga provjerili su svcofoje znanje uz pomoć kvizova i igre memory o sigurnosti na internetu koristeći LearningApps. U razredu, zajedno s razrednicama, nastavili su sa raznim aktivnostima.

U 1. c razredu učenici su, nakon pročitane slikovnice „Sigurni s Neticom!“, izradili glavne likove i ponovili sve važne poruke o sigurnom korištenju interneta kojima je Netica poučila svoje prijatelje.

Slika 1. Izrada plakata 1. razred

Izradili su plakat koji će trajno visiti u njihovoj učionici kao podsjetnik o važnosti te teme.

Na kraju su odigrali igru u kojoj su još jednom ponovili naučeno. Igru su odigrali u dva tima, koristeći micro:bit kao igraću kockicu da bi se mogli pomicati po ploči.

Cilj ove aktivnosti nije bilo natjecanje već stvaranje odgovornog “stanovnika” virtualnog svijeta. Kako je bilo u razredu može se vidjeti na slijedećoj poveznici (fotogalerija):

https://photos.app.goo.gl/8NJSkkbn8LsSgtcp9 , a opis projekta 1.c razreda se nalazi na njihovim razrednim stranicama: https://sites.google.com/view/1cpcelice/kutak-za-ucenike/dan-sigurnijeg-interneta-5-2-2019

Učenici 1. B razreda su, na satovima hrvatskog jezika i prirode i društva, ponovili o sigurnosti na internetu. Upoznali u Neticu i njene prijatelje, saznali kako oni provode vrijeme koristeći digitalnu tehnologiju, sa kakvim se problemima suočavaju i naučili korisne informacije o pravilnom i sigurnom korištenju interneta. Nakon toga su na satu prirode i društva promatrali fotografiju u udžbeniku i razgovarali o sigurnom korištenju medija. Odigrali su na pametnoj ploči igru o odgovornoj uporabi medija i provjerili što su saznali i naučili.

Na kraju su učenici crtežom prikazali jednu opasnost interneta i zapisali upute kako izbjeći te opasnosti, odnosno riješiti problemsku situaciju.

Slika3Učenici 7. i 8. razreda područne škole Noršić Selo, na satu informatike, zajedno s učenicima 4. razreda, gledali su edukativne video uratke s YouTube-a o sigurnosti na internetu. Proučili su i primjere sa stranica CSI, PetZaNet, Netica. Nakon toga učenici 4. razreda su igrali edukativne igre, a 7. i 8. razred imali su zadatak izraditi digitalni plakat kojim bi predstavili što je sve važno kako bi bili sigurni na internetu. Zajedničkim trudom uspjeli su proučiti novi alat i predstaviti ono što misle da je važno.

Slika 2. Proučavanje edukativnih materijala

U nastavi, a pogotovo u nastavi informatike, često se koristimo online alatima, dijelimo dokumente, komuniciramo online – ali to nije sve što djeca rade.

Upotreba tehnologije zavukla se svačiji život pa tako i u Slika2život djece. Nisu svi roditelji dovoljno educirani da djeci daju prave smjernice, stoga nam je važno da im barem u školi pokažemo kako biti siguran online i kako se ponašati na internetu, a jedan od primjera kako to ostvariti je provođenje projekata kao što je npr. Dan sigurnijeg interneta.

Slika 3. Izrada online plakata na satu informatike

Literatura – poveznice

Centar za sigurniji internet
www.sigurnijiinternet.hr/
https://www.csi.hr/
https://www.youtube.com/channel/UCOGImLmHlBh2wwE7eWPyj6Q

Netica
http://www.netica.hr/

Pet za Net
http://www.petzanet.hr/
https://www.youtube.com/channel/UCu_VqpJ6y4XH0T3G4tUFDFw

Korištene dostupne online igre:
https://learningapps.org/3124272
https://learningapps.org/6463847
https://learningapps.org/3941474
https://view.genial.ly/5a6567487c3298116cf54d1d

Alat za izradu digitalnog plakata:
https://edu.glogster.com/

Svaki klik je važan

dragana_dolic 

Dragana Dolić

IMG_20190205_124342Bili mi svjesni ili ne, većinu vremena provodimo u virtualnom svijetu. Naravno, ukorak s tim u učionici se vrte riječi prava, vršnjačko nasilje, nisam robot, prihvaćam,autorska prava, licence, krađa podatka, besplatni programi, slažem se i još mnogo toga. To je naša svakodnevica pa smo opet i ove godine kao i svaki dan usmjerili pažnju izradom radova na temu”Učinimo Internet boljim za sve.” Učinilo mi se zgodno IMG_20190205_124350sa 6.razredom izraditi stripove u Pixtonu ,a sa 8.razredom poster rabeći Ćanvu. Svi su napravili svoj uradak koji su kasnije trebali zalijepiti u Teams u svoju grupu jer koristim Office 365 u nastavi.Svakako,cilj sam ostvarila njih osvjestiila tada i svaki put u želji da im to postane navika za prava i odgovornosti kad stave prst na klik.    

IMG_20190205_142129U 6.razredu imali smo zadatak izraditi strip na temu DSI 2019., te kako se ponašati u virtualnom svijetu pogotovo ako osjetimo nasilje te kako učiniti internet boljim za sve. Svi su sudjelovali, surađivali i razgovarali. Svaki dan i u svim razredima gotovo se uvijek dotaknemo te teme jer svaki klik je važan!

Evo i  poveznice nekih radova:
https://pixton.com/ic:psf2ocf0
https://pixton.com/ic:1c4dt0mw
https://www.pixton.com/comic-strip/ur9gw07c
https://www.pixton.com/comic-strip/m3i22lbj
https://www.pixton.com/comic-strip/tqj9t6vy
https://www.pixton.com/comic-strip/727zip4t

U 8. razredu istog dana trebali su napraviti poster u nekom od alata npr. u Canvi.

plakat

Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta

u Područnoj školi Druškovec, Osnovna škola „Gustav Krklec“ Maruševec

kristina_strlek

Kristina Štrlek

I naša se škola uključila u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta, ali ove godine na jedan drugačiji i bogatiji način. S obzirom da je slogan ovogodišnjeg DSI bio „Zajedno za bolji internet“ cijela naša škola sudjelovala je u obilježavanju toga dana.

imageNa nastavi engleskog jezika učenici su izrađivali plakate na temu sigurnosti na internetu i postavili ih na pano u holu škole.

Na nastavi informatike učenici su izradili plakate, ovaj put svatko na jednom listu papira, koje smo također postavili na pano u hodniku škole.

Učenici 6.-ih razreda temu sigurnosti obradili su ranije na nastavi informatike u sklopu kurikuluma – Digitalni tragovi.

Učenici 7.-ih razreda izrađivali su plakate, svatko na svojem listu papira, sa porukama o sigurnosti na internetu. Prije toga prikazani su im neki od brojnih materijala sa stranice „Pet za net“ i sa stranica Centra za sigurniji Internet. Te radove učenica je mobitelom prenjela na računalo, a jedan učenik je od njih izradio film u programu Fotografije. Film možete vidjeti ovdje.

Osmaši su izrađivali prezentacije o sigurnijem internetu. Najbolja prezentacija prikazana je svim učenicima škole, a kako? Osmislili smo igrokaz za sve učenike o sigurnosti na internetu.

clip_image004

Učiteljica informatike osmislila je „kostur“ za igrokaz. Taj je tekst učiteljica dramske skupine još doradila za potrebe glumaca i tako je nastao 20 minutni igrokaz u kojem su uživali i upijali znanje o sigurnosti svi učenici naše škole, a osobito oni manji.

Evo nekih rečenica iz našeg igrokaza:

Starija djevojčica: pozdravlja. Mama ju pita kako je bilo u školi, ali ona odgovara da je jako umorna i da ide uzeti svoj mobitel da se malo odmori. Mama ju odgovara od toga, sa savjetima.

Opet trošiš svoje dragocjeno vrijeme i zdravlje samo na mobitel. Starija djevojčica govori. Svi iz mojeg razreda imaju mobitel, imaju Instagram, Facebook, Viber, Snapchat, YouTube kanal. Tamo objavljujemo svoje storije, dajemo si lajkove, komentiramo nečije objave, dopisujemo se….Evo, uzima mobitel, lako je. Samo jednom klikneš na ikonu programa Instagram i upišeš svoju lozinku. Vidiš mama, već su neki moji prijatelji aktivni i već se dopisuju.

Mama: Kao da se niste imali prilike cijelo jutro družiti. Pričekaj vikend i onda se dopisuj do mile volje.

A, spomenula si lozinku. Reći ću ti savjete za stvaranje dobre lozinke:

  1. Lozinka treba imati najmanje 8 znakova
  2. Lozinka treba imati simbole
  3. Treba koristiti kombinaciju riječi umjesto jedne riječi
  4. Koristiti slova i brojke
  5. Koristiti velika i mala slova
  6. Ne koristiti osobne podatke.

Eto, sad mi odgovori. Je li tvoja lozinka zadovoljava barem ova 4 kriterija?

Ako ne, vrijeme je da promijeniš svoju lozinku. Jer, na internetu postoje kradljivci koji vrlo lako mogu saznati tvoju jednostavnu lozinku i onda se predstavljati pod tvojim imenom. Ili, uzmu podatke od tvojih prijatelja s kojima se dopisuješ.

A, tko su ti prijatelji? Jesu li to oni koje stvarno poznaješ ili su to neke osobe koje su ti se po nečemu dopale? Potvrdi samo one osobe koje stvarno poznaješ.

Djevojčica: Imam više od 500 prijatelja. Lana ima više od mene……….

Dakle, u igrokazu jedna obitelj s troje školske djece živi svakodnevni život uz korištenje modernih tehnologija. Naravno, javlja se problem količine vremena koju djeca provedu na internetu, nesigurna lozinka, „prijatelji“ na društvenim mrežama…. Cijelo vrijeme mama ih savjetuje kako da budu što sigurniji u virtualnom svijetu.

Osvježenje je u igrokazu bila i jedna pjesma koju su učenici sami osmislili i onda izveli pred publikom. Rap-pjesma također pjeva o sigurnijem internetu, a možete je čuti klikom na ovu poveznicu.

Za igrokaz smo koristili materijale sa stranice „Pet za net – Modul 5,6“, udžbenik informatike Like It 5 – Mudrost za virtualnu sigurnost, materijale sa stranice „Centar za sigurniji internet“ i edukativni film o tome kako pravilno sjediti za računalom na ovoj poveznici .

Kolegama bih svakako preporučila ovakvu vrstu aktivnosti jer učenici na jedan multimedijalan način mogu dosta toga naučiti i uz put se zabaviti. Naše radove možete vidjeti i na mrežnoj stranici škole: školska web-stranica o obilježavanju Dana sigurnijeg interneta.

Sigurnost na internetu

milka_ivanlic

Milka Ivanlić

Stigla je veljača, vrijeme kada pojačano govorimo o sigurnosti na internetu.

imageEvo kako su učenici Osnovne škole dr. Franje Tuđmana, Knin u sklopu nastave Informatike obilježili Mjesec sigurnijeg interneta.

Učenici petih razreda su razgovarali o privatnosti na internetu i iznijeli svoja iskustva. Crtali su i stripove na temu „Sigurnost na internetu“.

Učenici šestih razreda i posebnih odjela nakon razgovora o spotu „Sad nam treba lijepa riječ“ imali su zadatak osmisliti i napisati status kojim bi željeli uljepšati dan svojim prijateljima. Statusi su izloženi u našoj školi.

image

Dalje smo govorili o digitalnom tragu i elektroničkom nasilju te su učenici šestih razreda u alatu po želji napisali članka ili umnu mapu o navedenim temama. Učenici su koristili OneNote, MS Word, ali crtali i stripove.

Učenici sedmih razreda su u programu MS Word osmislili „Pravila o privatnosti na mreži“. Govorili smo i o krađi identiteta te kako se zaštititi.

Učenici osmih razreda su radili u paru. Svaki par je imao određeni zadatak na temu „Reci NE elektroničkom nasilju!“. Zadatci su bili izrada: plakata, prezentacije, umne mape, brošure i kviza.

Isto tako, snimili su i videouradak na temu „Online prijevara“.

Učionicu informatike posjetili su i učenici trećih razreda gdje su saznali više o sigurnom korištenju interneta te na stranici https://www.makebeliefscomix.com/ izrađivali strip na istoimenu temu.

Do boljeg i sigurnijeg interneta – DSI 2019. u Gimnaziji Vukovar

sanja_PS

Sanja Pavlović-Šijanović

Dan sigurnijeg interneta (SID) ove godine, obilježava se 5. veljače 2019. pod sloganom “Zajedno za bolji internet” kojim se upućuje poziv na akciju i udruživanje svih dionika da svojim doprinosom sudjeluju u stvaranju boljeg interneta za svakoga, a naročito za mlađe korisnike. Svi zajedno, roditelji, skrbnici, nastavnici i odgajatelji imaju ključnu ulogu i dijele odgovornost za odgoj i obrazovanje djece i mladih o potencijalima i rizicima digitalnog svijeta.

Baš kao i u realnom svijetu, odgovornost odraslih je utrti put i poučavati djecu i mlade o svemu što boravak u virtualnom svijetu nosi sa sobom i o svemu što je potrebno kako bi u tom svijetu bili sigurni. Neprimjereno ponašanje na internetu izlaže djecu i mlade raznim vrstama rizika, međutim rizici ne bi smjeli nikoga odvratiti od koristi i pozitivnih strana koje nam donosi digitalna revolucija!

Iz svega navedenog, proizlazi da je poučavanje djece osnovnim principima sigurnosti u online okruženju iznimno bitan korak kojim stvaramo pozitivna online iskustva djece i mladih. Škole kroz svoje brojne sadržaje u nastavi, izvannastavne aktivnosti i projekte, podižu razinu educiranosti u primjeni postupaka i mjera opreza koje djeca i mladi mogu poduzeti kako bi željene podatke znali organiziranirati i podijeliti a da ih pri tome zadrže sigurne od manipulacija i krađe. Na taj način emotivno zdravlje i dobrobit djece i mladih bit će velikim dijelom zaštićeni.

Ove školske godine, vukovarski gimnazijalci aktualizirali su tri pitanja koja utječu na dobrobit djece i mladih korisnika, a to su: društvene mreže, internetsko zlostavljanje i neprikladan sadržaj.

Prvo aktualno pitanje, pitanje društvenih mreža, predstavljeno je putem plakata izloženih u predvorju a tematikom su se bavili najmlađi učenici vukovarskplakati u predvorju skolee gimnazije. Plakatima su prikazani razni aspekti društvenih mreža, od pogleda na društvene mreže kao fenomena suvremenog komuniciranja, utjecaja društvenih mreža na emocinalni život djece i mladih, pozitivnih i negativnih strana društvenih mreža, prikaza mogućnosti Yammera i Edmoda u nastavi i za nastavu, efektu likeova, zamkama društvenih mreža, prijateljima on i off line te nizom drugih zanimljivih sadržaja. Plakati su izazvali visoku razinu zainteresiranosti učenika svih dobnih skupina, te će ostati u predvorju još neko vrijeme jer iako dan sigurnijeg interneta obilježavamo samo jedan dan, on mora biti naša svakodnevica.

Drugo aktualno pitanje, pitanje internetskog zlostavljanja – cyberbullyinga, učenici su ploomen kolegij DSI2019redstavili putem prezentacija i video uradaka obrađujući potencijalne situacije poput poticanja grupne mržnje, vrijeđanja, uznemiravanja, slanja neprimjerenih poruka, krađe identiteta i podataka i to promatrajući ih kroz aspekte uzroka i posljedica. Zaključak je morao dati odgovor na pitanja: Što učiniti, kome se obratiti za pomoć i kako prevenirati takva ponašanja i potencijalno rizične situacije? Ovim sadržajem bavili su se učenici drugih i trećih razreda a svoje prezentacije i video uratke predstavili su tijekom Dana sigurnijeg interneta, prezentirajući ih u predvorju škole. Tijekom odmora između školskih sati, uvijek je nekoliko učenika-autora uradaka bilo dostupno za pitanja, debate, polemike i dijeljenje znanja i iskustava sa ostalim učenicima i nastavnicima. Odmori su bili vrlo dinamični, razgovori žustri, burni ali nadasve poučni i konstruktivni.

Treće pitanje bilo je rezervirano za najstarije učenike vucenici 3C razreda - prezentacija1ukovarske gimnazije, koji su pitanje neprikladnog sadržaja promatrali i doživljali na različite načine. Forma za izražavanje stavova i promišljanja bila je vođena rasprava. Budući je ovo tema s kojom su se učenici tijekom svoga obrazovanja često susretali, interes za aktivnim sudjelovanjem nije izostao. Učenici su razmjenjivali svoje kriterije prosuđivanja i promišljali o razlozima svojih izbora kriterija i u konačnici iznosili svoj sud. Razgovaralo se o širenju nasilnih i uvredljivih komentara, kreiranju internet stranica ili pisanju poruka koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka, načinima uznemiravanja, objavljivanju privatnih podataka ili neistina na chatu, blogu ili internet stranici. Zaključak oko kojeg su se jednoglasno usuglasili da roditelji i nastavnici trebaju zajedno i kontinuirano poučavati djecu sigurnom korištenju interneta kako bi mogli prepoznati potencijalnu opasnost i izbjeći rizična ponašanja. Interesantno je što su maturanti stavili naglasak na preuzimanje vlastite odgovornosti, odnosno potrebe da se djecu od najranije dobi uči o preuzimanju odgovornosti za vlastito ponašanje i za posljedice određenih postupaka, koje pogađaju njih same, ali i druge s kojima su u kontaktu.

loomen kolegij DSI2019Za učenike svih razreda pripremljen je loomen kolegij Dan sigurnijeg interneta 2019 sa pitanjima vezanim za deset simulacija potencijalnih problemskih situacija s kojima je moguće susresti se u online okruženju. Situacije su odraz svakodnevnih online aktivnosti sa potencijalnim rizicima ugroze privatnosti i sigurnosti. Po završetku, učenici su mogli preuzeti digitalni certifikat kao nagradu a još vrjednije od certifikata, mogli su prodiskutirati ponuđene odgovore za pojedine situacije te osvijestiti i uvidjeti kako i sutuacije koje na prvi pogled djeluju potpuno bezazleno, mogu prerasti u probleme kojima ugrožavamo vlastitu sigurnost ne samo u online već i u realnom okruženju.

Iako već osam godina u kontinuitetu aktivno obilježavamo Dan sigurnijeg interneta, svake godine, učenici realiziraju nove i drugačije aktivnosti kojima uspjevaju podići svijest o potrebi sigurnog i odgovornog korištenja Interneta a to ulijeva nadu i vjeru da zajedno možemo učiniti Internet boljim i sigurnijim mjestom za sve nas!

Dan sigurnijeg interneta u OŠ Zrinskih i Frankopana Otočac

valentina_pajdakovic

Valentina Pajdaković

I ove školske godine u OŠ Zrinskih i Frankopana Otočac obilježili smo Dan sigurnijeg interneta. Za učenike 5.-8. razreda tim povodom organizirane su različite aktivnosti.

Za učenike 5. i 6. razreda organiziran je Kviz o sigurnosti na internetu u interaktivnoj učionici s tabletima. Međusobno su se natjecale ekipe od 3-4 predstavnika učenika pojedinog razrednog odjela. Kviz je pripremljen u alatu Kahoot, a pitanja su se uglavnom odnosila na pravila ponašanja na internetu te različite situacije koje se događaju u virtualnom prostoru u kojima je potrebno ispravno postupiti. Osim što je bilo zabavno, učenici su stekli i neka nova znanja.

Svi učenici 5.-8. razreda imali su mogućnost 4. i 5. veljače sudjelovati u online kvizu znanja o sigurnosti na internetu kojem su mogli pristupiti u školi i od kuće. Poveznica za sudjelovanje u kvizu učenicima je bila dostupna putem mrežnih stranica škole. Kviz je pripremljen u alatu Microsoft Forms a za sudjelovanje u Kvizu učenici su se prijavljivali svojim AAI@Edu.hr korisničkim identitetom.

Sljedeći dan proglasili smo pobjednike kviza. Rezultati najuspješnijih ekipa objavljeni su na oglasnoj ploči u školi. Ekipi učenika koja je postigla najbolji uspjeh te učeniku 5. razreda koji je postigao najbolji uspjeh na online kvizu dodijeljene su Diplome.

Nakon provedenih aktivnosti vidljivo je da su učenici puno više zainteresirani za grupne aktivnosti nego za individualno rješavanje online kviza iako su isti mogli rješavati i kod kuće te će se sljedeći put organizirati više ekipnih natjecanja.

U tjednu od 4.-8. veljače u svim razrednim odjelima na nastavi Informatike provedene su različite aktivnosti s učenicima.

S učenicima 5. razreda provedene su aktivnosti koje su uključivale korištenje više različitih online alata. Scenarij učenja učenicima je bio dostupan putem linoit ploče s kojom su se učenici već ranije koristili. Na početku sata učenici su dobili zadatak procijeniti svoje znanje o sigurnosti na internetu putem dijeljene ploče pripremljene u alatu Witeboard.

U sljedećoj aktivnosti učenici su radom u paru istraživali opasnosti interneta, a za to su se koristili dostupnim udžbenikom kurikuluma Pet za net i brošurom Sigurnije na internetu kao i ostalim dostupnim informacijama na internetu. Rezultate svojeg istraživanja zapisivali su u datoteku. Zajednički smo pogledali i komentirali video sadržaj ‘Child Focus ‘E-safety’ . Nakon toga učenici su u predloženom alatu za izradu umne mape (Popplet ili Bubble.us) izradili umnu mapu na istu temu. U ovom trenutku smo naglasili da neki mrežni servisi omogućuju rad bez prijave i registracije a neki zahtijevaju prijavu i da je to potrebno istražiti prije nego započnemo rad.

Nakon toga učenici su se zabavili uz online igru Imam dobru lozinku (Kurikulum Pet za net) kojom su se prisjetili ranije naučenog o dobrim i lošim lozinkama. Prisjetili smo se i što su to osobne informacije čitanjem i komentiranjem odabranog teksta Kurikuluma Pet za net (Modul_3_4_2) te koristili Kalkulator privatnosti (HAKOM) pomoću kojeg dobivamo procijenjenu informaciju o riziku kojem se izlažemo upisivanjem određenih osobnih informacija na internetu.

U sljedećoj aktivnosti upoznali smo se s pojmom elektroničkog nasilja te pravilima ponašanja na internetu pri čemu su učenici samostalno izučavali sadržaje kurikuluma Pet za net (Modul3_5_1, Modul 3_2_3) te rješavali online kviz Ponašanje na internetu. Pogledali smo i video sadržaj Cyberbullying prevencija nasilja na Internetu i društvenim mrežama uz raspravili o sadržaju.

Učenici su upoznali Internet bonton koji je dostupan na stranicama CARNet-a. Nakon toga svaki učenik je imao zadatak na linoit ploču upisati najmanje jedno pravilo pristojnog ponašanja na internetu. Svaku od provedenih aktivnosti zajedno smo komentirali i potkrijepili primjerima.

Posljednje aktivnosti odnosile su ne samorefleksiju nakon provedenih aktivnosti. Učenici su putem već spomenute dijeljene ploče ponovno procijenili svoje znanje o sigurnosti na internetu te procijenili svoje zalaganje i sudjelovanje u provedenim aktivnostima. Radove koje su učenici izradili tijekom sata u sklopu završnih aktivnosti učenici su pohranili na OneDrive, alat koji smo izabrali za izradu učeničkog e-portfolija.

Za domaću zadaću učenici su dobili zadatke koje se preporučuje izraditi zajedno s roditeljima: 10 pitanja o sigurnosti na internetu i Ja imam dobru lozinku, a ti ? (Kurikulum Pet za net).

Blok sat nastave informatike brzo je prošao, učenici su rado sudjelovali u svim ponuđenim aktivnostima kao i raspravi. Učenici su pozvani da i dalje proširuju svoja znanja o sigurnosti na internetu te dobili preporuku da i ubuduće koriste dodatne izvore znanja kao što su Kurikulum Sigurnih pet za sigurni net, Nacionalni CERT i Medijska pismenost. Provedbom opisanih aktivnosti ostvareni su obavezni odgojno-obrazovni ishodi predviđeni Kurikulumom nastave informatike te više međupredmetnih tema ,a koji se odnose na razvoj digitalnih i komunikacijskih kompetencija kao i osobni i socijalni razvoj pojedinca.

Smanjimo količinu otpada uz STEM

igor_pangrcic

Igor Pangrčič

U okviru projekta ERASMUS+, proveli smo 5 nastavnih sati tijekom Tehničkog dana intenzivno se baveći STEM područjem. Koristili smo 5Е model „Engineering Design Cycle“. Unutar tog modela, učenici produbljuju razumijevanje problema koristeći različite koncepte, praksu i odnose.

 

imageSlika 1. https://sites.google.com/site/eec344krystal/engineering-design-process-group-work

Učenici su tražili odgovore na sljedeća pitanja: utapamo li se u otpadu? Koliko otpada skupimo svaki dan? Kako smanjiti količinu otpada? Kako riješiti rastući problem stvaranja „otpadnih otoka“ u oceanima? Kako živjeti bez plastičnog otpada?

Nakon uvodne motivacije, učenici su iznijeli svoje znanje o općim problemima koji se tiču onečišćenja okoliša. Naveli su tornada, tajfune, tuču i klizišta. Znaju za širenje ozonskog omotača, kontaminaciju voda i velike količine otpada u moru koja dolazi od grčke obale imageprema našoj. U Hrvatskoj su učenici već svjesni tog problema i za vrijeme odmora skupljaju otpad. Jedan učenik naveo je kako je na Tajlandu uginuo kit zbog konzumacije 80 plastičnih vrećica koje su težile 8 kila, kao i da Tajland ima i najveću potrošnju plastičnih vrećica u svijetu.

Slika 2. https://www.dnevnik.si/1042824352

Nakon gledanja videa na YouTubeu o tri „otpadna otoka“ nastalih u oceanu (https://www.youtube.com/watch?v=bMncyN_C-pQ&t=7s), slijede koraci u nastavi STEM treninga:

1. korak (ASK) – pitanja kojih se nasumično sjetite. Učenici su na satu tehničke kulture koristili metodu brainstorminga (razmjena ideja i mišljenja s ciljem iznalaženja novih ideja) i postavljali sljedeća pitanja: Kako smanjiti količinu otpada? Kako smanjiti korištenje plastike? Mogu li se uzgojiti životinje koje bi uništavale plastiku? Kako spriječiti izumiranje životinja? Kako zaštititi životinje od konzumacije plastike? Kako živjeti bez plastike (hrana u dućanu)? Možemo li imati pernice bez plastike (alternativa; tkane pernice)?

2. korak (IMAGINE) – prijedlozi i ideje za rješavanje problema. Učenici su ustvrdili kako bi bilo lakše riješiti ovaj problem ako bi znali točnu količinu otpada svakog domaćinstva. Nakon razgovora, odlučili smo idućih deset dana bilježiti količinu otpada u svojim domovima. Predložili su i recikliranje prikupljenog komunalnog otpada te najavili kako će o ideji nekorištenja plastike izvijestiti i druge učenike, roditelje i nastavnike.

3. korak (PLAN) – plan (kako mjeriti dnevnu količinu otpada prikupljenu u domaćinstvu i općini?) Zajedno smo osmislili tablicu u kojoj ćemo deset dana bilježiti broj prikupljenog otpada. Od 20. rujna do 30. rujna 2018. godine, učenici su u tablicu zapisivali sveukupnu količinu otpada, a dogovorili su i koju vrstu otpada će prikupljati te u kojoj količini (pojedinačan broj).

4. korak (CREATE) – tijekom Tehničkog dana, učenici su na karo papiru nacrtali stupčasti dijagram za desetodnevno prikupljanje otpada. Nakon toga su sve podatke pretipkali u unaprijed definiranu Excel tablicu te i njoj dodali stupčasti dijagram. Pokušali su pronaći način za brže dobivanje rezultata. Iznijeli su svoje prijedloge o mogućnosti izračuna nakon prikupljenih podataka. Dopunili su postojeće tablice s idejama:

  • računati prosjek,
  • ispisati minimalnu i maksimalnu vrijednost,
  • računati količine prikupljenih komada u jednom mjesecu i
  • izračunati broj prikupljenih komada u godini dana.

Slijedi pitanje o tome kako izračunati količinu prikupljenog otpada u cijeloj općini (oko 1001 kućanstvo). Od deset nasumično odabranih učenika, u svoju Excel tablicu unio sam ukupne podatke za njihovih deset obitelji. Poslije smo izračunali količinu prikupljenog otpada u općini Škocjan (Slovenija) za 10 dana, jedan mjesec i jednu godinu.

Učenici su sudjelovali na trima radionicama. Na prvoj su radionici izradili kubični metar od papira i plastičnih boca. Jedan učenik izračunao je broj komada papira i plastičnih boca u 1 m3. Zatim smo izračunali koliko kubika otpada prosječno skupimo u godinu dana. Pripremili smo izložbu dizajniranih tablica i grafikona u školskom hodniku. Podatke dobivene u kućanstvima i izražene u kubicima usporedili simagemo s podacima iz video isječka o „otpadnim otocima“ u oceanima. Na drugoj radionici, učenici su izradili plakate s motivacijskim porukama kako bi podigli svijest o nastaloj situaciji i dali su konkretne mjere za smanjenje volumena otpada u kućanstvima. U trećoj su radionici reciklirali prikupljeni otpad.

Slika 3. Učenici u multimedijalnoj učionici

5. korak (IMPROVE) – na kraju Tehničkog dana, učenici su ispunili upitnik sa sljedećim pitanjima:

Ocijeni provedbu pojedinih dijelova Tehničkoga dana od 1 do 5. Što znači znak ? Što je recikliranje? Koja se vrsta otpada može reciklirati? Koja se vrsta otpada odvaja u školama? Odvajate li otpad kod kuće? Tko u vašoj obitelji inicira odvajanje otpada? Koliko „plastičnih otoka“ pliva u oceanima? Što saznajemo iz podataka koje smo preračunavali tijekom Tehničkog dana? Kako možemo smanjiti kućansku upotrebu plastike i drugih otpadnih ambalaža? Kakav je današnji odnos između količine ribe i količine otpada u oceanima? Kakva su predviđanja omjera količine ribe i otpada u oceanima do 2050. godine? Koji motivacijski slogan ti je ostao u sjećanju? Nabroji barem tri proizvoda od prikupljenog otpada koji se mogu ponovno upotrijebiti? Koje zemlje su najveći proizvođači plastike u svijetu? Što se ti sviđalo na Tehničkom danu i što si novo naučio? Jesi li spreman nešto promijeniti u svom životu kako bi smanjio potrošnju plastike? Što? Pišite prijedloge ili ideje.

Zaključak

Uslijedila je analiza ankete i razgovor o rezultatima na satu tehničke kulture. Učenici su bili vrlo zadovoljni provedbom Tehničkog dana jer su umjesto klasične nastave koristili različite metode i pristupe u rješavanju problema. Svima je poznat koncept reciklaže i odlaganja otpada u školi i svi razdvajaju otpad kod kuće. Inicijatori odvojenog prikupljanja otpada u obitelji su roditelji. Svi znaju kako količina otpada raste naspram količine ribe te da je za 2050. godinu predviđeno kako će količina otpada u oceanima biti jednaka količini ribe. Azijske zemlje su najveći zagađivači, a predvodi ih Kina. Učenici kažu da su saznali mnogo novih podataka i shvatili kako su i oni također odgovorni za smanjenje količine plastičnog otpada u vlastitom kućanstvu.

Literatura

  1. https://www.eie.org/overview/engineering-design-process
  2. https://www.nap.edu/read/18290/chapter/15
  3. https://ceeo.tufts.edu/documents/conferences/2010kwkccwljcrmbim.pdf
  4. https://www.iteea.org/File.aspx?id=87312&v=1ec40a5c

Stvaramo repozitorij e-Knjiga u aplikaciji Libar

sanjaPS_kristinkaL

Sanja Pavlović-Šijanović i Kristinka Lemaić

Sažetak

U okviru CARNET-ovog pilot projekta “e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola” ostvarena je suradnja između Industrijske strojarske škole iz Zagreba i Gimnazije Vukovar koja je rezultirala nizom edukativnih aktivnosti među kojima je i izrada e-Knjiga u aplikaciji Libar.

Aplikaciju Libar upoznali smo u sklopu prve edukacije vezane za pilot projekt e-Škole pod nazivom: “Korištenje alata za izradu digitalnih obrazovnih sadržaja”, 2016. godine, i od tada do danas neizostavni je alat koji primjenjujemo u nastavi i za nastavu. Libar predstavlja online uslugu za izradu, objavu i korištenje digitalnog sadržaja primjenjivog u nastavi multimedijskih digitalnih dokumenata, prezentacija te e-Knjiga u ePUB i PDF formatu.

Izdvojili bismo tri e-Knjige. E-Knjiga Sigurnost i zaštita zdravlja na radu, autorice Kristinke Lemaić, namijenjena je učenicima prvih razrednih odjela obrazovnog sektora strojarstva, brodogradnje i metalurgije, a sadrži informacije o kulturi sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu. Autorica e-Knjige u okviru CARNET-ovog natjecanja ”Pravi kaLibar za znanje 2017.” osvojila je treće mjesto, a 2018. godine e-Knjiga Sigurnost i zaštita zdravlja na radu proglašena je jednim od 100 najinovativnijih digitalnih obrazovnih sadržaja u okviru javnog poziva Ministarstva znanosti i obrazovanja učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola za prijavu inovativnih digitalnih obrazovnih sadržaja.

E-Knjiga Radionica BBC micro:bit, autorice Sanje Pavlović Šijanović, predstavlja priručnik namijenjen učenicima od 5. razreda osnovne škole do 4. razreda srednje škole i nastavnicima. Priručnik kroz detaljno opisane primjere uporabe micro:bita učenicima omogućuje stjecanje znanja i vještina potrebnih za prelazak iz pasivne uloge korisnika digitalne tehnologije u aktivnu ulogu dizajnera i kreatora novih programskih rješenja, a nastavnicima pruža gotove scenarije primjenjive na nastavnim satima.

E-Knjiga Mala riznica online aplikacija prikazuje primjenu online aplikacija u edukativne svrhe, kod učenika za usvajanje, sistematizaciju i ponavljanje gradiva, a kod nastavnika za izradu multimedijskih i dinamičnih nastavnih sadržaja primjenjivih u svim fazama nastavnog procesa.

E-Knjige primjenjive su u nastavnom procesu jer ne poznaju prostorna i vremenska ograničenja, ekonomski i ekološki su prihvatljivije, sadržaji postaju interaktivniji i u potpunosti prate promjene čitateljskih navika upravo kroz promjenu forme medija. Imaju one i svojih nedostataka, ali kao nadopuna i osvježenje u nastavi, svakako postaju neizostavni čimbenik jer ”Kada me priča prožme zaboravim na medij iz kojeg čitam”, Stephen King.

Uvod – Digitalni obrazovni sadržaji

Kada govorimo o digitalnim obrazovnim sadržajima podrazumijevamo sadržaje namijenjene korištenju u obrazovanju za učenje i poučavanje odnosno korištenje u nastavi, ali i za samostalno učenje, a mogu biti pohranjeni na računalu, nekom elektroničkom mediju ili biti objavljeni na internetu. Primjenjuju se kao nadopuna tradicionalnoj nastavi, ali i samostalno. Prilikom izrade i uporabe digitalnih obrazovnih sadržaja neophodno je prilagoditi ih osobinama učenika, specifičnim ishodima učenja i sadržajima samog nastavnog predmeta. Prikazom najrazličitijih multimedijskih formi (animacija, simulacija, zvučnih i video zapisa) moguće je zornije i jasnije prezentirati određenu tematiku ili pojam. Ugradnjom interaktivnih sadržaja olakšava se provjera znanja ili neke vještine te razumijevanje sadržaja. Uporabom digitalnih obrazovnih sadržaja učenici često aktivnije sudjeluju u nastavnom procesu, rješavaju probleme, istražuju, analiziraju sadržaje, kritički ih procjenjuju i uočavaju poveznicu s realnim životnim situacijama. DOS-ovi su najčešće izrađeni kao otvoreni obrazovni sadržaji pod Creative Commons licencom koja omogućava besplatno korištenje, preradu i dijeljenje obrazovnih materijala i podataka. Sve navedeno predstavit ćemo kroz tri spomenute e-Knjige.

Libar

Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNET razvila je online uslugu za izradu, objavu i korištenje digitalnog sadržaja primjenjivog u nastavi pod nazivom Libar. Libar je moguće koristiti za izradu multimedijskih digitalnih dokumenata, prezentacija te e-Knjiga u formatima ePUB i PDF. Digitalni sadržaj kreiran pomoću Libra može sadržavati tekst, slike, multimediju i kratke testove za samoprovjeru. Sama web aplikacija namijenjena je prvenstveno nastavnicima i profesorima s ciljem jednostavne online izrade digitalnog nastavnog sadržaja dok je mobilna aplikacija (podržana na operativnim sustavima Android, Windows Phone i iOS) namijenjena korištenju objavljenih digitalnih nastavnih materijala, sa svim funkcionalnostima e-čitača. Pristup web aplikaciji ne zahtijeva prethodnu instalaciju na računalo. Temelji se na AAI@EduHr elektroničkom identitetu kojim korisnici pristupaju aplikaciji. Aplikacija je prvi puta predstavljena na 17. CARNET-ovoj korisničkoj konferenciji – CUC 2015, održanoj u Dubrovniku od 18. do 20. studenoga 2015. godine, pod nazivom “Nove-Škole”. [1]

Samo sučelje vrlo je pregledno, intuitivno i jednostavno za korištenje. Nakon prijave u kategoriji Nastavni materijali moguć je pregled javno objavljenih materijala drugih korisnika, kategorija Resursi omogućuje uvid u resurse, pregled i stvaranje korisničkih grupa nalazi se u kategoriji Grupe dok je pristup stranicama pomoći s uputama korištenja i često postavljanim pitanjima omogućen u kategoriji Pomoć. Objavljene je materijale moguće filtrirati po tipu nastavnog materijala (e-Knjiga ili prezentacija) i vlasništvu (javni ili vlastiti) dok se pretraživanje može izvršiti putem svih raspoloživih parametara (naziv materijala, autor, abecedni red i najnovije).

Sučelje za uređivanje materijala sastoji se od nekoliko ključnih elemenata, a pristupa mu se nakon što odaberemo Dodaj materijal. Započinjemo postavljanjem željene slike naslovnice .jpg ili .png formata pri čemi je ograničena maksimalna veličina slike od 576 x 768 piksela. Slijedi unos Naslova i Opisa digitalnog materijala. U dijelu Vidljivost određujemo postavke vidljivosti (javno ili ograničeno), pri čemu opcijom ograničeno autor omogućuje pravo pregleda ili uređivanja odabranim osobama, dok je opcijom javno, sadržaj vidljiv svim korisnicima. U dijelu Licenca ponuđene su varijante Creative Commons licenci: Imenovanje CC BY, Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima CC-BY-SA, Imenovanje-Bez prerada CC-BY-ND, Imenovanje-Nekomercijalno CC-BY-NC, Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima CC-BY-NC-SA, Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada CC-BY-NC-ND kao i izričiti copyright (sva prava pridržana). Nakon klika na opciju ”Spremi” pristupa se izradi materijala. S desne strane nalazi se prikaz poglavlja koji uređujemo prema vlastitim potrebama dodavanjem novog poglavlja ili kviza i uređivanjem naziva. Povlačenjem poglavlja možemo mijenjati redoslijed poglavlja. Iznad prikaza poglavlja nalazi se izbornik koji omogućava promjenu postavki koje se definiraju u prvom koraku izrade materijala kao i definiranje prava pristupa dokumentu (Vizualni stil, Slika naslovnice i opis, Prava pristupa, licenca i vidljivost te Verzije dokumenta – opcija koja omogućuje pregledavanje povijesti dokumenta kroz sve verzije te se u bilo kojem trenutku možemo prebaciti na određenu verziju). U središnjem dijelu nalazi se radna površina za izradu sadržaja dok se iznad radne površine nalazi alatna traka koja omogućava osnovne funkcionalnosti za uređivanje teksta i dodavanje elemenata u sadržaj: slike, video i audio zapisi. Funkcionalnost pohrane sadržaja omogućena je na nekoliko načina: klasična pohrana, pohrana s komentarom i Pohrani kao. Sadržaj je moguće izvesti u ePUB i PDF formatu koji će se kasnije moći pregledati u mobilnoj varijanti Libar alata koja je namijenjena za čitanje sadržaja. Ukoliko nastanu promjene u sadržaju nakon izvoza u ePUB ili PDF format, omogućena je funkcionalnost ažuriranja tih formata koji će biti vidljivi u mobilnoj varijanti. Sadržaj je moguće pohraniti i kao SCORM datoteku ili izvesti u Moodle sustav Loomen i na kraju funkcionalnost pregleda omogućuje pregled sadržaja i kviza unutar mrežnog sučelja. Kada korisnik objavljuje sadržaj u jednom od formata (ePUB ili PDF) ima mogućnost odabira jednog od tri moguća načina zaštite sadržaja: slobodan pristup, dostupno prijavljenim korisnicima ili DRM zaštita[2].

e-Knjiga Sigurnost i zaštita zdravlja na radu

Industrijska strojarska škola, Zagreb strukovna je škola i učenje je temeljeno na radu pa nam je kultura sigurnosti iznimno važna. Potaknuti podatkom europske statistike da je stopa ozljeđivanja mladih radnika 25% veća negoli u ostalim dobnim skupinama zbog želje za dokazivanjem i nepoznavanja pravila za rad na siguran način, odlučili smo i na digitalan način potaknuti kritičko razmišljanje učenika o kulturi sigurnosti.

clip_image002Slika 1. Neke od mogućih aktivnosti učenika u e-Knjizi Sigurnost i zaštita zdravlja na radu

E-Knjiga Sigurnost i zaštita zdravlja na radu predviđena je za učenike prvih razrednih odjela srednjih strukovnih škola obrazovnog sektora strojarstva, brodogradnje i metalurgije, ali smatramo da može

koristiti svim učenicima jer, bez obzira na različitosti nastavnih sadržaja pojedinih strukovnih programa, informacije o sigurnosti i zaštiti zdravlja [3,4] na radu uvijek je dobro naučiti ili ponoviti.

U e-Knjizi učenici mogu:

  • Pogledati i analizirati video sadržaj o sigurnosti na radu kojeg je poruka da je dobra komunikacija ključ sigurnog rada i da se učenici ne trebaju ustručavati tražiti dodatna pojašnjenja ili prijaviti uočene nedostatke.

clip_image004Slika 2. e Video o sigurnosti, digitalna priča učenika ISŠ-a
http://bit.ly/Moovlysigurnost

  • Pogledati i analizirati video sadržaj o pravilima za rad na siguran način pri strojnoj obradi.

clip_image006Slika 3. Video o pravilima za rad na siguran način pri strojnoj obradi, digitalna priča učenika ISŠ-a
http://bit.ly/PravilaZaSiguranRad

  • Riješiti kvizove s pitanjima o zaštiti na radu u kojima i točni, i pogrešni odgovori imaju povratnu informaciju za učenike.
  • Izraditi prijedlog za plakat.
  • Analizirati PowerPoint prezentaciju o mehaničkim uzrocima ozljeda na radu.
  • Izraditi umnu mapu vezanu za pojmove zaštite na radu.
  • Pogledati i analizirati video o postupcima oživljavanja.
  • Riješiti kviz o oživljavanju s dvije razine i dobiti potvrdu kako su upravo naučili spasiti ljudski život.
  • Odigrati igru memorije o osobnoj zaštitnoj opremi.
  • Pogledati i analizirati video sadržaj o pravilima za rad na siguran način snimljen u odjelima Školske radionice Industrijske strojarske škole, Zagreb.

Cilj e-Knjige Sigurnost i zaštita zdravlja na radu [5], kao i svih ostalih naših aktivnosti vezanih za zaštitu na radu, je interaktivnim pristupom razviti kritičko razmišljanje učenika o otkrivanju i otklanjanju opasnosti, štetnosti i napora koje mogu ugroziti sigurnost i zdravlje osobe na radu, a sve to s ciljem sprječavanja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom.

e-Knjiga Radionica BBC micro:bit

Croatian Makers projekt je udruge Institut za Razvoj i Inovativnost Mladih – IRIM, a osnivači udruge su Nenad i Rujana Bakić. IRIM donira opremu te razvija robotiku i automatiku u školama i udrugama za rad s mladima.

BBC micro:bit zajednički je pothvat tvrtki: BBC-a, Microsofta, Amazona, Samsunga i drugih partnera i najsuvremenija je tehnologija za jednostavnu i atraktivnu poduku u STEM području, ali i drugim područjima, dizajnu te umjetnosti.

BBC micro:bit je edukativan i kreativan alat čija je svrha inspirirati novu generaciji mladih. Građom nalikuje na kreditnu karticu, a radi se o računalu s ARM procesorom, 25 LED-a, konektorima za spajanje dodatnih senzora (termometar, senzor vlage…), ima mogućnost Bluetooth veze za lakše spajanje ili upravljanje preko drugih uređaja te se na njemu nalaze dvije tipke koje se mogu programirati za raznovrsne zadatke poput upravljanja drugim uređajima, ispisivanja poruka, prebacivanja glazbe,… Mogućnosti su neograničene i kao takav može pomoći učenicima u stjecanju znanja, vještina i sposobnosti potrebnih da iz pasivne uloge korisnika digitalne tehnologije prerastu u aktivne dizajnere i stvaraoce novih alata s kojima će se moći unaprijediti učenje, rješavati probleme ili se jednostavno zabaviti te u potpunosti iskoristiti prednosti života i gospodarstva 21. stoljeća.

U siječnju 2017. pokrenuli su crowdfunding kampanju STEM revolucija za masovno uvođenje BBC micro:bit tehnologije u hrvatske škole. Početkom veljače 2017. otvorili su natječaj za uključenje svih osnovnih i srednjih škola, udruga, knjižnica i drugih ustanova koje rade s djecom i to s ciljem da svim ustanovama koje se uključe besplatno doniraju BBC micro:bitove. Gimnazija Vukovar u tome je vidjela svoju priliku i prijavila se na natječaj te na taj način osigurala 20 micro:bitova. Gimnazija Vukovar svjesna je činjenice da svoje učenike mora pripremiti za cjeloživotno učenje koje se nameće kao nužni preduvjet uspješnog djelovanja u budućem društvu znanja i zato ulaže iznimne napore i dokazuje spremnost za implementaciju novih tehnologija u svim segmentima kurikuluma i tako omogućuje svojim učenicima dobru startnu poziciju za ravnopravno pozicioniranje u utrci za globalno tržište rada.

Mikro:bitovi se koriste u nastavi informatike te učenici upoznaju osnove rada s micro:bitom kroz Microsoft PXT sučelje i MicroPython – potpuno text-based editor, savršen za razvijanje i nadogradnju programerskih vještina. S obzirom na širok spektar primjene, micro:bitovi pronašli su svoje mjesto i u drugim nastavnim predmetima te učenici stječu sveobuhvatna znanja i puno jednostavnije uočavaju korelacije međupredmetnih sadržaja, a sve u svrhu stjecanja primjenjivih znanja i vještina.

Ovakav vid rada i učenja, učenici jako dobro prihvaćaju i već na samom početku vidimo da su mogućnosti primjene micro:bitova neiscrpne.

Ovaj priručnik namijenjen je kako učenicima od 5. razreda osnovne škole do 4. razreda srednje škole tako i nastavnicima jer sadrži detaljno razrađene primjere uporabe micro:bita za rješavanje konkretnih problemskih situacija [6]. Kao takav, učenicima omogućuje stjecanje znanja i vještina potrebnih za prelazak iz pasivne uloge korisnika digitalne tehnologije u aktivnu ulogu dizajnera i kreatora novih programskih rješenja, a nastavnicima pruža gotove scenarije primjenjive na nastavnim satima. Priručnik sadrži i dodatne zadatke i nudi ideje o mogućim načinima korištenja micro:bita u svim područjima života. Učenicima je omogućena interaktivnost kroz kvizove putem kojih mogu provjeriti razinu usvojenosti znanja i vještina.

clip_image008Ideja priručnika je motivirati što veći broj učenika i nastavnika za implementacijom micro:bita u nastavni i izvannastavni proces kako bi zajedno stvarali nove projekte, izmjenjivali ideje, znanja i iskustva, a sve s ciljem podizanja razine digitalne zrelosti škola, a time i cjelokupnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Slika 4. e-Knjiga: Radionica BBC micro:bit

e-Knjiga Mala riznica online aplikacija

Online aplikacije su edukativne, korisne u obrazovanju te primjenjive u učenju kako kod učenika za usvajanje, sistematizaciju i ponavljanje gradiva tako i kod nastavnika kako bi na zabavniji način prilagodili, predstavili i objasnili nastavne sadržaje. Između ostalog, online alati omogućuju razmjenu ideja, nastavnih sadržaja te međusobnu komunikaciju što u konačnici pridonosi boljem snalaženju u daljnjem obrazovanju i radu te u izazovima i mogućnostima koje donosi razvoj novih tehnologija. Ujedno, pomoću njih možemo ostvariti određeni vid e-učenja, gdje sadržajima pristupamo individualno bez prostornog i vremenskog ograničenja. Korisni su u proširenju metodičkih alata, koji učenike mogu više angažirati i zainteresirati. Temelje se na principima stvaralaštva, komunikacije, suradnje i dijeljenja pri čemu je učenik korisnički orijentiran. Učenik je i kreator i korisnik koji slobodno i otvoreno iskazuje svoju umješnost, maštovitost, domišljatost, ali i odgovornost u radu služeći se informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Alata ima zasta mnogo, međutim, svi ovi alati imaju jedinstven cilj, a to je učiniti edukaciju što maštovitijom i zanimljivijom, a naučene sadržaje što trajnijima i primjenjivijima[7].

Uporaba online aplikacija pridonosi izgradnji i usavršavanju znanja, vještina i stavova u području stvaralaštva i inovativnosti u digitalnom okružju te učenici ovladavaju tehnikama kojima mogu stvarati, preoblikovati, kreativno se izražavati i rješavati problemske situacije, ali i znati zaštiti svoje vlasništvo.

U e-Knjizi Mala riznica online aplikacija [8] predstavljene su jednostavne aplikacije, neke više, neke manje poznate, međutim neovisno o tome, njihova primjena i dinamična izmjena olakšavaju proces učenja, a znanje i sadržaji ostaju trajno primjenjivi.

Online aplikacije izvrsne su kako za individualno tako i za suradničko učenje. Suradničko učenje predstavlja zajedničko učenje učenika u parovima ili malim skupinama s ciljem rada na zajedničkom zadatku: istraživanju zajedničke teme, nadogradnji uzajamne spoznaje, stvaranju nove ideje, kombinacije ili jedinstvene inovacije [9].

Učenici radeći na istom zadatku usklađuju svoje napore kako bi ga što uspješnije izvršili, ali isto tako svaki učenik mora dati svoj doprinos inače cilj neće biti postignut. Suradnički način rada uvelike potiče učenike na korištenje različitih razina misaonih procesa koji rezultiraju povećavanjem samih kompetencija učenja. Ujedno, samostalno istražujući zadanu temu učenici dobivaju jasniji uvid u sadržaje što ih dodatno potiče na promišljanje i sustavno usmjerenu komunikaciju i suradnju te bolje razumijevanje i uvažavanje različitosti, ali i jačanje samopouzdanja i samopoštovanja. Izradom radova u online aplikacijama potiče se individualni razvoj višestrukih inteligencija i različitih stilova učenja. Kroz čitanje i pisanje učenici razvijaju lingvističku inteligenciju, zaključujući i preispitujući logičko-matematičku inteligenciju, dizajnom, crtanjem i vizualizacijom prostornu, a kroz razne melodije i glazbenu inteligenciju. Interpersonalna i intrapersonalna inteligencija razvija se kroz interakciju u paru i skupini, ali i povezivanjem vlastitih osjećaja, stavova i ciljeva. Online aplikacije svakako imaju svoje prednosti u nastavnom procesu, kako za učenike tako i za nastavnike. Učenici vole modernu tehnologiju i rado se njome koriste. Primjenom ovih alata u nastavi, nastavnik učenje čini zanimljivijim te omogućuje učenicima preuzimanje aktivne uloge u kojoj su učenici sukreatori nastavnog procesa i nastavnih materijala. Primjenom online aplikacija u nastavi na dobitku su i učenici i nastavnici jer imaju priliku primijeniti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju kako za obrazovne tako i za radne i privatne potrebe. Svi sudionici nastavnog procesa usvajaju odgovorne, moralne i sigurne okvire korištenja ICT-a, učinkovito i konstruktivno komuniciraju i surađuju u digitalnom okružju, kritički vrednuju i upravljaju informacijama i nadasve stvaraju i uređuju nove sadržaje pomoću digitalnih medija.

Aplikacije su poredane abecednim redom iz razloga što se svako nastojanje sistematiziranja po specifičnim karakteristikama pokazalo nedostatnim. Pokušaj kategorizacije poput: umna mapa, kviz, test, video… pokazao je zapravo da velik dio alata kombinira i po nekoliko elemenata te je nepravedno svrstati ga u samo jednu od kategorija, a kategorizacija po clip_image010učestalosti korištenja, zapravo je iznimno vrlo subjektivan kriterij. Iz tog razloga, odabrana je najneutralnija opcija za navođenje alata – abecedni red. Izbor najkorisnijeg, najjednostavnijeg, najproduktivnijeg, najinteraktivnijeg… u ovom spektru multimedije, prepušten je svakom korisniku po vlastitom izboru.

Slika 5. e-Knjiga Mala riznica online aplikacija

Zaključak

U svijetu, okruženi tehnologijom, lako dolazimo do informacija koje su nam potrebne pa se tako i u sustavu obrazovanja javlja novi način obrazovanja učenika i nastavnika putem digitalnih obrazovnih sadržaja. Razvoj tehnologije doveo je do izrade e-Knjiga, a elektronički čitači utjecali su na popularizaciju e-Knjiga i digitalnih sadržaja općenito. E-Knjiga je digitalni, moderni ekvivalent tiskanoj knjizi. Prvi put se spominje 1971. godine kada je Michael Hart (student sveučilišta u Illinoisu) počeo distribuirati knjige u digitalnoj formi. To je bio početak projekta nazvanog ”Project Gutenberg” (Johannes Gutenberg). S vremenom se razvio još jedan oblik ”online” obrazovanja koji uključuje različite multimedije. Među navedenim oblicima u svijetu se ističu: Walter Lewin (profesor na MIT-u, fizika, 4 milijuna korisnika), David Evans, Khan Academy (200 milijuna lekcija, na popisu 100 najutjecajnijih ljudi svijeta) te hrvatski predstavnik – Toni Milun. E-Knjige imaju brojne prednosti nad fizičkim knjigama, kao što su primjerice: olakšano pretraživanje teksta, zauzimaju malo mjesta, ekonomski su i ekološki prihvatljivije, ne istroše se tijekom vremena. Ovisno o odobrenju autora, dio teksta ili potpuna e-Knjiga može se spremiti, otisnuti ili pohraniti, a tekst se može osuvremeniti i oblikovati po vlastitoj želji. Pojavom web 2.0 aplikacija, digitalni sadržaji pružaju korisnicima interaktivnu opciju koja im omogućava sudjelovanje i pridonošenje stvaranju sadržaja tekstom, slikama, audio ili video sadržajem [10].

Razvoj tehnologije utjecao je na promjenu navika kod korisnika pa su tako promjene vidljive i u obrazovanju gdje je velik naglasak stavljen na e-učenje i obrazovanje na daljinu [11]. E-Knjige dostupne su učenicima bez prostornog i vremenskog ograničenja i predstavljaju podršku u učenju i poučavanju. E-Knjige nisu zamjena tiskanim knjigama i sadržajima, već u svom obliku i sa svojim karakteristikama predstavljaju novi način pristupa sadržaju. Miris tiskanih stranica, zvuk listanja stranica, osjet papira pod prstima tehnologija ne može zamijeniti. U konačnici, bez obzira jesmo li naklonjeniji tiskanoj ili e-Knjizi, znatno je važniji sadržaj, a ne forma jer ako je sadržaj knjige dobar, sredstvo čitanja postaje manje važno!

Literatura

[1] CARNET, CARNet Libar. 2015. http://www.carnet.hr/libar
[2] Pavlović Šijanović, Sanja. 2016. Gimnazija Vukovar i OŠ Dragutina Tadijanovića – korištenje alata za izradu digitalnih obrazovnih sadržaja. Portal skole.hr. URL: http://www.skole.hr/aktualno/vijesti-iz-skola?news_id=13755 (2016-11-22)
[3] Bolf, Erceg, Filipović-Baljak, Jukić, Nemet. Zaštita na radu za učenike srednjih škola. Pučko otvoreno učilište Zagreb. Zagreb
[4] Fabijanić, Marović, Ćurković, Bubanj, Štefan, Telebec, Jakobović, Jukić, Nemet, Bolf, Filipović-Baljak Zaštita na radu, priručnik za nastavnike srednjih strukovnih škola
[5] Lemaić, Kristinka. 2017. Digitalni nastavni materijali: Sigurnost i zaštita zdravlja na radu. Portal skole.hr. URL: http://skole.hr/nastavni- materijali/materijal?nm_action=get_materijal_detaljno&id=1559 (2017-11-29)
[6] Pavlović Šijanović, Sanja. 2017. Digitalni nastavni materijali: Radionica BBC micro:bit. Portal skole.hr. URL: http://www.skole.hr/nastavni-materijali/materijal?nm_action=get_materijal_detaljno&id=1491 (2017-04-05)
[7] Pavlović Šijanović, Sanja; Kristek, Kristina. 2016. Programirajmo svoju budućnost, Mala riznica online aplikacija. Zbornik radova – 18. CARNetova korisnička konferencija CUC 2016. Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet. Zagreb.
[8] Pavlović Šijanović, Sanja. 2017. Digitalni nastavni materijali: Mala riznica online aplikacija. Portal skole.hr. http://www.skole.hr/nastavni-materijali/materijal?nm_action=get_materijal_detaljno&id=1471 (2017-02-06)
[9] Meredith, K. S.; Steele, J. L. i Temple, C.. 1998. Cooperative Learning, Reading and Writing for Critical Thinking Project-RWCT. University of Nothern Iowa & International Reading Associations.
[10] Lemaić, Kristinka; Pavlović Šijanović, Sanja. 2018. Webinari i e-Knjiga u nastavi i promociji obrazovnih programa. Zbornik radova stručne sekcije konferencije CECIIS 2018 Digitalna transformacija obrazovnih institucija. Fakultet organizacije i informatike. Varaždin. 9-13.
[11] Lemaić, Kristinka; Pavlović Šijanović, Sanja; Bojčić, Iva. 2017. Webinar u povodu obilježavanja Dana sigurnijeg interneta. Digitalni časopis Pogled kroz prozor. URL: https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2018/02/28/webinar-u-povodu-obiljezavanja-dana-sigurnijeg-interneta/ (2018-02-28)

Razgovorom do dobrih odnosa među vršnjacima

monika_hobor

Monika Hóbor

Sažetak

Kada se učenici sukobe, učitelj je taj koji se u taj odnos mora umiješati i kroz pravilno vođenje razgovora dovesti učenike do rješenja nastalog problema. Važno je da u tom trenutku ne zauzima strane, da nikog ne optužuje, ne poseže za lošom retorikom (prijetnje, kazne, podmićivanje, žaljenje) te da se uz to dobro osjeća. Razgovor koji učitelj treba voditi trebao bi biti takav da se svi sudionici (uključujući i učitelja) dobro osjećaju i se svi slažu s pronađenim rješenjem.
Znanje koje posjedujem sam stekla na dvogodišnjem obrazovanju Teorije izbora dr. Williama Glassera. Glasserove kvalitetne škole nalaze se širom svijeta. Takva škola postoji i u Sloveniji, u Preserju kraj Radomlja, te je to prva takva škola u Europi. Na ovom obrazovanju sam naučila kako biti dobar vođa te s razgovorom dovesti učenike do dobrih međusobnih odnosa. U nastavku ću predstaviti svoj primjer.

Ključne riječi: naša očekivanja, traženje rješenja, dobri odnosi.

Uvod

Učenici 1. razreda imaju nakon ručka i vođenih aktivnosti slobodno vrijeme za igru. Očekujem da nađu društvo za igru te da se u miru igraju. Ponekad moja očekivanja nisu stvarna. Tada ih doživljavam kao djecu koja uz druge ne zadovoljavaju svoje potrebe i ih zbog toga pokušavaju zadovoljiti na način koji nije u skladu sa školskim pravilima. U tom slučaju moja je odgovornost, koja proizlazi iz uloge učiteljice, da razgovaram s učenicima. Jer su se učenici svađali u igri s kockama i je jedan od njih došao do mene po pomoć (jer sami nisu pronašli rješenje), razgovarala sam s njima. Tijekom razgovora zabilježila sam svoja očekivanja, percepcije i misli. Razgovor je istinit, imena su izmišljena.

Središnji dio

Erik dolazi do mene. Uviđam da je loše volje. Ljuto gleda, čelo mu je naborano.
Erik: “Monika, s Bojanom smo se igrali kockama. Kada mu nisam htio dati crvene kocke, glasno mi je zavikao u uši.” (Erik osjeća da ga Bojan napada. Pri tom nije svjestan da je Bojan u nevolji i da ga zato napada.)
Ja: “Izgledaš mi ljut. S kojom svrhom si mi došao to reći?” (S tim pitanjem želim saznati želi li Bojana gurnuti u nevolju ili mu možda pomoći da pronađe rješenje problema.)
Erik: “Želim da mu kažeš da ne čini to.” (Od mene očekuje da riješim njihov problem. Shvaćam da mogu stvoriti dobre uvjete pokazujući mu da ga čujem, da sam zainteresirana za njega, da ga prihvaćam, da mu pomažem da razmišlja o sebi.  Svađa između dva učenika je njihov problem. Budući da mi je stalo do njih, pomažem im da pronađu rješenje.)
Ja: “Šta te sprječava da mu ovo kažeš?” (Izražavam svoje zanimanje za njega. S ovim pitanjem želim, da počne razmišljati da neke probleme može riješiti sam.)
Erik: “Ništa.”
Ja: “Što bi mu mogao reći?”
Erik: “Bojan, prestani.” (Rekao je mirno.)
Ja: “Mu možeš objasniti zašto bi trebao prestati i zašto tebi smeta kad ti vrišti u uho?” (Kada želimo spojiti naše želje s drugima, važno je objasniti zašto nam je to važno. Na taj način će nas bolje razumjeti i možda udovoljiti našoj želji te zadržati dobar odnos s nama.)
Erik: “Mogao bih mu reći da prestane, jer kada viče me boli u ušima.” (Pronašao je objašnjenje koje mu odgovara. Meni je važno da sada suočim obojicu.)
Ja: “Bojan, Erik mi se potužio, jer je u vašem odnosu primijetio poteškoću. Hoćeš li mi reći nešto o tome?” (Bez osuđivanja okrećem se Bojanu, koji ima s tim priliku izraziti svoje viđenje. S tim pokazujem zanimanje i brigu za njega.)
Bojan: “Nije mi htio dati crvene kocke pa sam mu zavikao u uho.” (Rekao je što je učinio. Sada je važno da stavi u riječi svrhu ove vike.)
Ja: “S kojom namjerom si mu viknuo u uho?” (Važno mi je razgovarati o tome što se dogodilo. Tako će možda znati sami riješiti problem u sljedećoj sličnoj situaciji.)
Bojan: “Bio sam ljut na njega te sam htio, da mi da kocku.”
Ja: “Jesi li mislio da ćeš ga odabirom takvog ponašanja prisiliti da ti da kocku?” (Uvela sam “izbor” kako bi možda osvijestio da je on sam izabrao takvo ponašanje.)
Bojan: “Znao sam da mi kocke neće dati ni na koji način. Znam da nisam učinio dobro.” (Svjestan je da nije ispravno postupio.)
Ja: “Osjećam da svoj izbor ponašanja smatraš pogrešnim. Kako bi morao postupiti, da bi bilo po tvome dobro.” (Ne osuđujem ga i ne komentiram je li je njegov izbor dobar ili ne. Vodim ga da razmisli o tome kako može rješavati problem kad naiđe na njega.)
Bojan: “Mogao bih ga lijepo zamoliti za crvenu kocku.” (Očito očekuje da bi mu Erik na lijepu riječ dao kocku s kojom se on igra. Ali to se ne mora dogoditi.)
Ja: “Što bi mogao učiniti ako ti Erik još uvijek ne bi dao kocke?” (Vodim ga da pronađe rješenje kada se njegova očekivanja ne ostvare.)
Bojan: “Mogao bih uzeti kocku druge boje. Također bi mogao počekati da se Erik prestane igrati s njom. Mogao bih početi graditi nešto drugo gdje mi ne bi trebala crvena kocka.” (Pronašao je dosta rješenja koje bi mogao upotrijebiti u sljedećoj sličnoj situaciji i bi tako održao dobar odnos s drugim učenikom iz razreda.)
Ja: “Bi li se uz ovakav izbor ponašanja dobro osjećao?” (Zanimam se za njegova osjećanja uz drugačijim/prikladnijim ponašanjem.)
Bojan: “Da, dobro bih se osjećao.”
Ja: “Vidim da si u stanju pronaći rješenja koja te povezuju s kolegom iz razreda.” (Hvalim njegovu sposobnost pronalaženja rješenja za dobre međusobne odnose.) Prvo sam slušala oboje. Sada ću voditi razgovor tako kako bi oni imali priliku izraziti svoje misli jedni drugima. To činim sa namjerom kako bih u drugoj sličnoj situaciji možda sami mogli pronaći rješenje problema. Okrećem se Eriku, koji cijelo vrijeme tiho sluša naš razgovor.
Ja: “Erik, želiš li nešto reći Bojanu?”
Erik: “Bojan, ne sviđa mi se kad mi vičeš u uho. To je neugodno i boli me.” (U Erikovom glasu osjećam smirenost. Možda mu je već otpustio.)
Bojan: „Erik, žao mi je što sam se tako ponašao. Sljedeći put ću te lijepo moliti, a ako mi ne budeš spreman dati kocke, izabrat ću drugu.” (U njegovom glasu osjećam iskrenost.)
Erik: “U redu je.” Zagrle se i Bojan dodaje: “Neću to više raditi.” Vrate se igrati sa kockama. (Pod uvjetima koje sam stvorila, mogli su odabrati ponašanje koje ih je ponovo povezalo. Uz vođenje osjećala sam se ugodno i se nisam osjećala odgovornom za problem ili za rješavanje problema. Osjetila sam odgovornost da stvorim uvjete u kojima bi dečki mogli doći do rješenja. Rekla sam im da ću im se vratiti odmah, kad bude to moguće.)
Čim sam imala vremena vratila sam se Eriku i Bojanu. Zanimalo me kako su doživljavali naš razgovor, kako su se osjećali, što im je donio dogovor, kako su doživljavali moju pomoć.
Ja: “Erik i Bojan, tijekom razgovora sam primijetila dva prijatelja koji rješavaju problem. Čini mi se da ste ga uspješno riješili. Zanima me kako ste vi doživljavali ovaj razgovor i kako ste se osjećali.” (Takav razgovor može pridonijeti širenju ili promjeni slike u njihovom svijetu kvalitete.)
Erik: “Ja sam za taj problem najprije okrivio Bojana, ali nisam razmišljao o tome što bih mogao učiniti kako bih se osjećao bolje. Isprva mi je bilo malo neugodno jer sam mislio da čete se srditi jer mu nisam dao kocke. Onda sam shvatio da se ne srdite i da bi za mene bilo dobro da dođem do rješenja problema. Pomoću te misli osjećao sam se dobro i odmah počeo tražiti rješenja. Sviđalo mi se da se nisi ljutila.” (Vidim da se je u razgovoru dobro osjećao i nije se osjećao ugroženim. Znao je da je dobro za njega doći do rješenja problema.)
Bojan: “Bio sam siguran da ćeš se ljutiti. Kad sam shvatio da se to neće dogoditi, opustio sam se i se osjećao ugodno. Bio sam spreman tražiti rješenja za problem.“ (I kod njega uočim da se je tijekom razgovora osjećao ugodno i nije bio ugrožen.)
Ja: “Što vam je donijelo dogovaranje?” (Još uvijek se zanimam za njih.)
Erik: “Meni je donijelo to da nisam više ljut na Bojana i da smo još uvijek dobri prijatelji.”
Bojan: “I meni je donijelo to da smo još uvijek dobri prijatelji i da se možemo u miru igrati.” (Uočim da se uz ovaj razgovor sve više zbližavaju. Ovo si objašnjavam zbog pogleda jednog na drugog i osmijehu na njihovom licu.)
Ja: “Kako ste doživjeli moju pomoć?”
Bojan: “Svidjela mi se tvoja pomoć jer sami vjerojatno ne bi počeli razmišljati o rješenjima, nego bi okrivljavali jedan drugog.”
Erik: “Meni isto kao i Bojanu.” (Počeli su razmišljati da je važno razmišljati o rješenjima i o tome što možemo mi sami učiniti da se osjećamo bolje uz druge.)
Ja: “Što ćete moći učiniti sljedeći put u sličnoj situaciji?” (Stvaram uvjete da shvate kako mogu sljedeći put sami riješiti problem.)
Oboje: “Možemo reći što želimo, što očekujemo. I onda se dogovorimo tako da odgovara obojici.” (Vidim ponos na njihovom licu. I ja se osjećam ugodno.)

Zaključak

Djeca su tijekom zajedničke igre naišla na problem i je jedan od njih došao do mene po pomoć. Razgovor sam vodila tako da nisam stala na ničiju stranu niti sam rekla što je ispravno, a što nije. Nisam koristila loše navike. Pokušala sam ih voditi tako da sami dođu do rješenja ili do toga, da znaju što bi bilo dobro učiniti. Uz to smo se svi osjećali dobro. Ovakav način razgovora iskreno preporučujem svima.