Ovaj broj Pogleda sedmi je po redu metodički priručnik Kako poučavati primjereno, odgovorno i sigurno korištenje interneta pa smo do sad prikupili već 141 primjer dobre prakse, koje možete pročitati u ovomjesečnom broju Pogleda kroz prozor te izdanjima iz veljače unatrag šest godina (veljača 2015., veljača 2014.,veljača 2013.,veljača 2012.,veljača 2011., veljača 2010.) ili na portalu ucitelji.hr.
Nadamo se da ste i u ovom broju Pogleda pronašli zanimljive i primjenjive ideje za nastavu. Ako već niste svakako ih iskoristite za poučavanje o sigurnosti na internetu.
Od ove godine na raspolaganju su vam i novi kurikulumi u kojima se nalaze odgojno-obrazovni ishodi koji su usmjereni prema prevenciji nasilja i osnaživanju djece za snalaženje u virtualnom svijetu. Pogledajte kurikulume: Međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije te predmeta Informatika.
Tradicionalno, već nekoliko godina zaredom, naša škola sudjeluje u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta. U dogovoru s razrednicima viših razreda, u mjesecu veljači izdvojili su jedan sat razrednog odjela i posvetili ga promicanju što sigurnijeg i odgovornijeg korištenja interneta i digitalne tehnologije.
Učenici trećih razreda, pod vodstvom učiteljice Štefanije Šarec, izveli su lutkarsku predstavu “Oprez djeca” za one najmanje – vrtićance te za učenike prvog i drugog razreda.
U četvrtim razredima, knjižničarka Marinka Mlinarić napravila je radionice na temu autorsko pravo. Kao uvod u sat, učenicima je podijelila pjesmice koje su imale „lažne“ autore. Učenici su trebali prepisati naslov pjesme i ime autora. Kada su prepisali, knjižničarka ih je upitala „ Je li vam nešto čudno? Je li nešto krivo napisano?“. Neki učenici su odmah shvatili da je ime autora krivo napisano. Na pitanje „Je li sam to smjela napraviti?“. Svi su rekli da to nije smjela učiniti. „A što je sadržajima na internetu – pjesmicama, slikama, tekstovima?“, upitala ih je. Također, zaključili su da ne smijemo koristiti slike, tekstove kao da su naši! Napomenula im je da trebamo navesti ime autora, naslov i mrežnu adresu stranice. Poslije teorijskog dijela (koristila je materijale i sadržaje projekta Pet za net – Čije je što i Copy-paste, što dozvoljeno jest), učenici su u parovima izrađivali stripove u Pixton Comic Makeru.
S učenicima drugog razreda, napravljena je radionica Pristojno ponašanje. Na početku sata porazgovarali smo što za njih predstavlja pristojno ponašanje i jesu li oni pristojni. Nakon toga, dobili su za zadatak izraditi sliku u programu Bojanju gdje će nacrtati i napisati kako se treba ponašati:
…u školi …u razredu …u informatičkoj učionici …u crkvi … na igralištu …u prometu …u autobusu …u kazalištu …u trgovini …u knjižnici …na internetu …na društvenim mrežama
Kada su završili, učenici su pročitali što su napisali. Na pitanje: „Je li se ponašanje u školi ili u razredu razlikuje od ponašanja na internetu ili na društvenim mrežama?“. Učenici su zaključili da se ne razlikuje, već kako se ponašamo u stvarnom životu, tako bi se trebali ponašati i na internetu. Istaknuli smo da su s druge strane ekrana djeca koja imaju osjećaje kao i oni, te mogu biti povrijeđeni.
S time smo započeli drugu aktivnost Iskazivanje osjećaja. Učenici su trebali nacrtati svoje emotikone s kojima će prikazati osjećaj veselja, tuge, oduševljenja ili razočaranja. Mogli su im davati imena, a njihove uratke izvjesili smo u hodniku i napravili kutić pod imenom „Svoje osjećaje možemo izraziti i na papiru, a ne samo na internetu!“ gdje su i učenici viših razreda mogli nacrtati svoju emotikonu tijekom cijelog mjeseca.
Ove godine smo se više posvetili nižim razredima jer poštovanje i pristojno ponašanje u stvarnom, a u virtualno svijetu učimo od malih nogu i primijenjujemo prvo kao tinejdžeri, a na posljetku kao odrasle osobe.
I za kraj, svima šaljem kako bi vam barem malo uljepšala ovaj tmurni i kišoviti dan!
I ove godine se naša škola, OŠ Nikole Andrića u Vukovaru, drugi utorak u mjesecu veljači, pridružila inicijativi pokrenutoj u okviru Programa za sigurniji Internet Europske komisije u okviru kojeg se organizira Dan Sigurnijeg Interneta kojemu je cilj promicanje sigurnije i odgovornije upotrebe online tehnologije i mobilnih uređaja, posebice među djecom i mladima.
Već krajem siječnja počele su aktivnosti s ciljem sigurnijeg interneta za naše učenike, a ove godine bazirali smo se na održavanju radionica u svakom razrednom odjelu, na satu razrednika i izbornoj nastavi informatike. Za provedbu radionica koristili smo sadržaje projekta Pet za net za primjereno, odgovorno i sigurno korištenje interneta i mobilnih tehnologija, a voditeljica radionica je bila učiteljica informatike i tehničke kulture Nataša Bek.
Osim toga, u organizaciji Policijske uprave Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara te partnera, a u suradnji s Policijskom upravom Osječko-baranjske županije kao i Ravnateljstvom policije Ministarstva unutarnjih poslova, u našoj školi održano je predavanje o prevenciji vršnjačkoga nasilja putem modernih tehnologija pod nazivom “Spriječimo Cyberbullying”.
Predavanje je bilo namijenjeno učenicima 7. i 8. razreda. Učenici su upoznati s najčešćim oblicima elektroničkog nasilja te su raspravljali o različitim oblicima zlostavljanja i uznemiravanja putem društvenih mreža, najviše na Facebooku. Također su upoznati s opasnostima i rizicima dijeljenja osobnih informacija i fotografija putem interneta. Učenicima su pojašnjeni pojmovi i karakteristike žrtve i zlostavljača te su navedeni mnogobrojni primjeri situacija iz kojih su učenici jasno mogli izvesti zaključke o posljedicama e-zlostavljanja.
Nakon održanog predavanja, učenicima su podijeljene brošure Centra za sigurniji internet u kojima mogu pronaći više informacija, a poslije toga su u Hrvatskom domu Vukovar pogledali predstavu “Tko ti je kriv?” autora Ivana Kristijana Majića.
Predstava je zamišljena tako da učenici šalju poruke svojim vršnjacima. Važno je istaknuti da je u predstavi korišten jezik djece koja se obraćaju svojim vršnjacima upozoravajući ih na posljedice zlostavljanja i sramoćenja putem društvenih mreža. Sandra Veber iz Ravnateljstva policije upozorila je na posljedice takvoga nasilja: „Mnoga djeca doživljavaju psihičko zlostavljanje od vršnjaka putem društvenih mreža. Mnoga djeca takvom nasilju pristupaju kao šali, no posljedice za djecu u toj vrsti nasilja nisu bezazlene“ – upozorila je Veber.
Aktivnosti za učenike nižih razreda
Aktivnosti za učenike na radionicama bile su prilagođene razvojnoj dobi učenika kao i procijenjenoj potrebi za određenom temom radionice. Tako su se učenici prvog razreda upoznali s mrežnim preglednikom i načinom rada s odabranim preglednikom. Pretraživali su podatke, slike i videozapise na webu, pogledali crtani film i razgovarali o njemu.
Učenici drugog razreda su kroz igru i gledanje animiranih filmova naučili što su to osnovni osobni podatci i kako se njima odgovorno koristiti.
U trećem razredu učenici su otkrivali pripadaju li skupini djece koja vole igru u prirodi ili za računalom. Pogledali su i analizirali animirani film Log-out, društvo je na igralištu kao i film koji govori o posljedicama predugoga sjedenja za računalom. U programu za crtanje nacrtali su predmete koji simboliziraju njihovu slobodnu aktivnost ili hobi, a na kraju radionice odigrali su jednu od predloženih igara u školskom dvorištu.
Učenici četvrtog razreda su izradili svoju školsku osobnu iskaznicu i razgovarali o podatcima koji se nalaze na njoj. Odslušali su radijsku igru Susret. Nakon razgovora o situaciji iz dramskoga teksta, zaključili su koje svoje podatke ne smiju odavati nepoznatima, a nakon toga su pogledali film Slagalica za osnovnoškolce koji govori u kakvu se opasnost mogla dovesti djevojčica koja je na internetu objavljivala svoje osobne podatke.
Aktivnosti za učenike viših razreda
Učenici petog razreda su na konkretnom primjeru spoznali što su digitalni tragovi te ustanovili da oni mogu biti pozitivnoga ili negativnoga karaktera, ovisno o tome kako se prema njima odnosimo. Kroz igru su shvatiti koliko je važan karakter nekoga digitalnog traga za njihovu budućnost te su uvidjeli da je za širenje potrebno vrlo kratko vremensko razdoblje i da je jednom podijeljene informacije vrlo teško izbrisati.
Učenici šestog razreda su istražili zašto se ljudi koriste lozinkama, koje su njihove prednosti te su kroz radionicu otkrili načine stvaranja sigurne lozinke i dobili savjete kako provjeriti njenu sigurnost.
Učenici sedmog razreda su kroz radionicu utvrdili prednosti i rizike dijeljenja sadržaja u digitalnome svijetu s posebnim osvrtom na društvenu mrežu Facebook. Olujom ideja naveli su, a zatim izdvojili najvažnija pitanja koja je korisno postavljati prije objavljivanja bilo koje vrste sadržaja ili informacija. Kritički su pristupili analizi različitih objavljenih sadržaja na svojim profilima te uredili postavke privatnosti.
Učenici osmog razreda su na analiziranju ponašanja na konkretnim primjerima utvrdili osobne vrijednosti u offline i online komunikaciji i kritički razmislili o utjecaju vršnjaka na izgrađivanje sustava vrijednosti. Također su napisali esej s temom Kritički osvrt na Internet.
Učenici su pozitivno reagirali na sve održane radionice, a iduće godine planiramo prezentiranje ovih tema roditeljima u sklopu prigodnih roditeljskih sastanaka i radionica. Zaključili smo da je veoma bitno konstantno podizati razinu svijesti učenika, učitelja, roditelja i opće javnosti za pitanja koja se odnose na dječju sigurnost online.
Drugaši OŠ Tučepi vole učiti o sigurnom i odgovornom korištenju tehnologije! U ovoj školskoj godini svi učenici pohađaju izvannastavnu aktivnost Mali informatičari tijekom koje usvajaju nove vještine i znanja o sigurnosti na internetu. Stečena znanja svakodnevno primjenjuju radeći tijekom nastave na svojim tabletima , kod kuće dok igraju igrice ili istražuju internet.
Stoga je jasno da ih ni ovogodišnji Dan sigurnijeg interneta nije dočekao nespremne! Učenici su došli na ideju kako bi bilo zgodno sve što su naučili predstaviti svima onima sa kojima dolaze u svakodnevni kontakt, a koji nemaju prilike učiti o ovoj prevažnoj temi. Stoga su na Malim informatičarima krenuli u izradu plakata koji bi im mogao pomoći u prezentiranju svega naučenog. Razgovarajući o različitim opasnostima koje na internetu vrebaju iza svakog klika, zaključili su kako je izgradnja znanja o ovoj temi slična gradnji nekog predmeta ili nove građevine. Tako smo za svoj plakat izabrali simbol kućice i krenuli u avanturu!
Na početku gradnje kućica ima samo gole zidove i u njima šupljine za buduće prozore i vrata. Upravo tako izgleda naš dom kada mi izlazimo na internet bez ikakvog znanja kako se zaštititi!
Mi smo najprije učili o ANTIVIRUSNIM PROGRAMIMA, pa su upravo oni postali prva linija obrane za našu kućicu! Instalirani antivirusni program daje našoj kućici prozore i vrata. Učenici su uočili kako naši tableti imaju antivirusni program koji se sam redovito ažurira i skenira naš uređaj. Ponekad savjesni i odgovorni učenici i sami skeniraju uređaj kako bi se još jednom uvjerili da je sve u redu!
Drugaši znaju da je kućica sa antivirusnim programom dobila prozore i vrata koji je štite isto toliko koliko stvarnu kućicu ti otvori štite od kiše, velike topline ili hladnoće. Međutim, drugaši znaju da se prozori i vrata vrlo lako mogu otvoriti ako nisu zaključani! Stoga dodatnu sigurnost, odnosno drugu liniju obrane našem domu daje odgovorno pretraživanje interneta. Učenici su naučili koji se podaci i kome smiju odavati na internetu. Zato smo se dogovorili da simbol druge linije obrane za našu kućicu budu oznake HTTPS. Drugaši su naučili da je to simbol za stranice koje imaju dodatno osiguranje i koje nam daju dodatnu sigurnost kad se od nas traži upisivanje nekih osobnih podataka.
Tako je naša kućica s oznakama HTTPS dobila čvrste i zaključane prozore i vrata! Ali, već i vrtićani znaju da zaključana vrata i nisu neka osobita prepreka provalnicima koji su čvrsto odlučili narušiti sigurnost našeg doma. Razgovarali smo o tome što bi našoj kućici dalo još veću sigurnost, što će oko nje podići čvrst, neprobojan bedem, nešto što nitko nepozvan ne može srušiti ili oduzeti. Složili smo se da bi jedini čvrst i neprobojan bedem za našu kućicu moglo činiti jedino ZNANJE – primjena naučenih znanja i vještina prilikom svakodnevnog boravka na internetu. Što budemo više učili i primjenjivali naučeno, bedem oko naše kućice postajat će sve čvršći i neprobojniji. Stoga smo počeli graditi bedem našim dosadašnjim saznanjima:
ne nasjedaj na primamljive ponude iz skočnih prozorčića
ne odaj svoje osobne podatke: ime, prezime, brojeve telefona, kartica…
neka ti virtualni prijatelji budu samo oni koje i osobno poznaješ
ne objavljuj svoje fotografije ispod kojih je tvoje ime i prezime
ne objavljuj tuđe fotografije ili uratke bez dopuštenja vlasnika
ne kupuj niti ne naručuj ništa bez znanja i dozvole roditelja
pravila pristojnosti u stvarnom i virtualnom svijetu su ista
ako ti netko nešto nudi ili te nagovara na stvari koje tebi čine neugodu, to odmah reci roditeljima ili učiteljici
Zamolili smo nastavnicu Engleskog jezika da nam pomogne prevesti plakat na engleski, pa smo ga predstavili našim partnerima iz drugih zemalja, a ovaj na hrvatskom je odlično poslužio za predstavljanje učenicima iz naše škole, ali i roditeljima.
Naime, 2. veljače pozvali smo roditelje na javni sat „Sigurno i odgovorno korištenje tehnologije u Veseloj učionici“, tijekom kojega smo im prezentirali naš plakat, pokazali kako radimo na našim tabletima i što smo sve naučili. Roditelji su bili impresionirani i na kraju su priznali kako su i sami dosta toga naučili i spoznali koliko je ova tema važna i korisna za proučavanje. Pomogli su i letci koje su nam poslali djelatnici Centra za sigurniji internet, a koje smo, uz pomoć nastavnice Informatike, podijelili i drugim učenicima naše škole.
Ovogodišnji Dan sigurnijeg interneta obilježili smo i pregledavanjem i analizom videa i materijala na CSI.HR web stranicama, podržali smo Thunderclap kampanju i CSI.HR Facebook stranicu.
Učenicima se ipak najviše svidio video SIGURNOST NA NETU koji su još daleke 2010. izradili ondašnji trećaši, a koji je postigao veliki međunarodni uspjeh. Složili smo se da je sve ono što je na videu prikazano još uvijek vrlo aktualno i zanimljivo. Poslali smo poruku sadašnjim srednjoškolcima da nam je video u kojem oni igraju glavne uloge još uvijek No.1 !
Bilo im je drago! I oni su još uvijek ponosni na svoj rad. Ponosni su i na današnje učenike Vesele učionice koji su nastavili njihovim stopama i grade bedeme sigurnosti i odgovornog korištenja tehnologije oko svojih domova. Možda ih uspiju sagraditi dovoljno za cijele Tučepi. Možda i još dalje, tko zna? Sigurno je samo jedno – učenici Vesele učionice OŠ Tučepi nikada neće odustati!
U obilježavanju Dana sigurnijeg interneta, Tehnička škola Požega ove godine se je uključila u aktivnosti koje je organizirao Centar za nestalu i zlostavljanu djecu u Osijeku. Članovi Centra su stručnjaci s područja informatike, računalnog programiranja, kriminalistike, računalne forenzike, prava, pedagogije i psihologije. Svoj rad Centar je usmjerio na stvaranje i razvoj preventivnih programa i projekata.
Njihov projekt „Safer Internet Centre Croatia: Making internet a good and safe place” prošao je na natječaju kojega financira Europska unija iz programa Department C – Connecting Europe Facility (CEF). Projekt se provodi pod pokroviteljstvom Innovation and Networks Executive Agency (INEA) na temelju ovlasti delegirane od strane Europske komisije. Koordinator projekta je Sveučilište J. J. Strossmayera Osijek, Filozofski fakultet, a partneri su: Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, Terrakom d.o.o i Grad Osijek. Opći cilj projekta je uspostava Centra za sigurniji internet Hrvatske kako bi se postavile i proširile nacionalne platforme za pokretanje niza usluga za sigurniji internet.
Centar za sigurniji internet omogućuje podršku i informiranje djece, roditelja, učitelja i drugih koji rade s djecom o boljoj i sigurnijoj upotrebi interneta. Razvijene su Helpline usluge za prijavljivanje i pružanje pomoći vezano uz štetne kontakte, ponašanja (internetsko zlostavljanje-cyberbullying) i sadržaje kao i uspostava Hotline usluge za primanje i izvještavanje te prikupljanje podataka o protuzakonitom online seksualnom zlostavljanju djeteta.
Učenici su primili edukativne brošure o uslugama Centra za sigurniji internet. Uz njih, dobili su liste za provjeru osnovnih postavki na pet najkorištenijih društvenih mreža (Instagram, Ask.fm, Facebook, Twitter i Snapchat). Kao korisnici društvenih mreža učenici, njihovi prijatelji i roditelji mogu provjeriti i informirati se o osnovnim postavkama, blokirati korisnika, obrisati račun ili komentare, te saznati kako prijaviti problem i zaštiti svoju privatnost. Liste za provjeru dostupne su i u digitalnom obliku te se mogu preuzeti ovdje.
Slika 1. Liste za provjeru osnovnih postavki na društvenim mrežama
Na sam Dan sigurnijeg interneta učenici su rješavali kviz u kojem su sudjelovali učenici Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Uspješni najtecatelji mogli su osvojiti i vrijedne nagrade.
Slika 2. Broj sudionika kviza na Dan sigurnijeg interneta
Škola je primila Edukacijski paket u kojem se nalaze materijali korišteni u oblilježavanju Dana sigurnijeg interneta. Među njima su 4 video uratka na temu sigurnosti na internetu koje su učenici pogledali, analizirali i raspravljali o njima.
Učenicima je prikazana prezentacija kratkog vodiča za vršnjačko nasilje u školi. Putem „Priručnika za prevenciju nasilja preko interneta“ nastavnica je za učenike pripremila aktivnosti iz zanimljivih radionica.
U aktivnosti „Priče vaših vršnjaka“ učenici su trebali prepoznati i osvijestiti pozitivne i negativne situacije koje se mogu dogoditi na internetu te moguće posljedice tih situacija.
Nastavnica je učenicima pročitala dva scenarija. U manjim grupama učenici su odgovarali na pitanja koja se odnose na prezentirane situacije, odnosno priče. Nakon toga, učenici su naveli neka svoja pozitivna i negativna iskustva/situacije koje su doživjeli na internetu. Kada su završili rad u malim grupama, učenici su odgovore izlagali ostatku razreda. Među pozitivnim primjerima korištenja interneta učenici su naveli: brža i lakša komunikacija (posebno s jako udaljenim ljudima), lakše pronalaženje informacija, zabava putem filmova i igara, učenje, online druženje s prijateljima i poznanicima, razmjena sadržaja, nova upoznavanja. Negativni primjeri korištenja interneta bili su: primanje raznih neprimjerenih poruka i sadržaja koji mogu povrijediti i uznemiriti primatelja, lažni profili korisnika, krađa identiteta, netočni podatci, digitalni tragovi, lažne dojave, nasilje putem društvenih mreža.
Aktivnost „Tko su moji ljudi na internetu?“ omogućila je učenicima da prepoznaju tko su osobe od povjerenja s kojima se sreću na internetu i u stvarnom životu.
Na internetu se susrećemo s različitim ljudima koji mogu imati različite namjere, a mi sami pripadamo različitim grupama (npr. neke obitelji imaju svoje grupe na internetu, nekada se učlanimo u neku grupu kako bi igrali neku video igru i slično). Kao i u stvarnom životu, važno je prepoznati tko su oni kojima možemo vjerovati, a tko su oni koji žele da im vjerujemo kako bi iskoristili naše povjerenje, kao i tko su ljudi za koje nismo sigurni treba li im vjerovati ili ne. Učenici su razmisliti koga, od ljudi koje susreću na internetu, bi svrstali u koji krug.
Na radnom listu u središnjem krugu piše „JA“, prvi sljedeći krug označava sigurne ljude na internetu, potom slijedi malo tamniji krug u koji upisujemo ljude za koje nismo sigurni možemo li im vjerovati, a u zadnji, najtamniji krug, upisujemo imena ljudi koje srećemo na internetu, ali koji ne zaslužuju naše povjerenje.
Slika 3. Aktivnost „Tko su moji ljudi na internetu?“
Učenici su potom analizirali u kojem krugu imaju najviše ljudi. Obično imamo relativno malo ljudi koji zaslužuju naše potpuno povjerenje. Kada su popunili krugove, učenici su zaokružili one ljude koje susreću u stvarnom životu. Analizirali su da li su ravnomjerno raspoređeni u sva tri kruga. Ljudi od našeg povjerenja su ljudi kojima se možemo obratiti kad nam se nešto loše dogodi na internetu.
U aktivnosti „Profil moga razreda“ učenici su izrađivali plakat koji je predstavljao profil njihovog razreda. Pri tome su primjenjivali ranije usvojena pravila sigurnog ponašanja na internetu.
Svaki učenik osmišljavao je i uređivao svoj profil prema definiranom predlošku. Upisivali su ime i prezime ili nadimak kojim se žele predstaviti na internetu, te nalijepili fotografiju ili nacrtali nešto što će ih predstavljati. Navodlili su ono što žele da drugi znaju o njima – datum rođenja, školu koju pohađaju, adresu, prijatelje, rođake, kakvu glazbu slušaju, omiljene glumce, pjevače, sportaše, hobije i interese. Veliki plakat bila je školska ploča na koju su se postavljali popunjeni predlošci učeničkih profila.
Slika 4. Aktivnost „Profil mog razreda“
Kada su uredili svoje profile učenici su analizirali koje su sve informacije navodili. Nastavnica je učenike zamolila da zamisle kako se veliki plakat nalazi u hodnilku škole gdje ga svatko može vidjeti i pogledati informacije o njima koje su zapisali. Učenici su razmisliti da li žele zadržati sve podatke koje su zapisali na predložak. Neke podatke su poželjeli maknuti da ih ne vidi baš svatko tko prošeće hodnikom škole. Uočena je sličnost s profilima na društevnim mrežama – neke informacije smo spremni podijeliti samo sa svojim prijateljima, neke samo s nekim prijateljima, a neke ne želimo dijeliti s drugim ljudima. Svjesni rizika koji postoje na internetu, te odgovornosti u objavljivanju podataka o sebi, učenici su korigirali svoje profile na predlošcima kako bi ostavli samo one podatke koje žele da vide prolaznici na hodniku.
Učenici prvih razreda koristili su i sadržaje školskog kurikuluma “Sigurnost djece na internetu” dostupne na stranicama petzanet.hr, modul 4 za učenike 7. i 8. razreda. Na nastavi računalstva uz temu sigurnost na internetu obrađene su nastavne teme Digitalni građanin, Poštujmo različitosti, Prava i odgovornosti. Virtualna učionica i kurikulum (Modul 4) olakšali su dostupnost materijalma za nastavnika i učenike.
Učenike su razveselile zanimljive obrazovne igre u seriji Radoznalci u akciji “Sigurniji internet za djecu i mlade”:
Slika 5. i 6. Učenici koriste obrazovne igre Radoznalci u akciji “Sigurniji internet za djecu i mlade”
Pojedini scenariji i aktivnosti za nastavu preuzeti su iz nastavnih sadržaja za škole povodom Dana sigurnijeg interneta (Velika Britanija).
Tako su učenici rješavali i prigodni kviz „Daj svoj online doprinos“ . U njemu se kroz analizu odgovora pružaju savjeti korisnicima interneta u rješavanju problema. Test s analizom možete preuzetii u pdf obliku. Učenike je razveselila uspješnost u rješavanju kviza te povratne informacije o njihovu statusu doprinosa boljem internetu.
Slika 7. Kviz „Daj svoj online doprinos“
Magna Carta je engleska povelja iz 1215. godine. Jedan je od najvažnijih povijesnih dokumenata i danas se poštuje kao temelj predstavničke vlasti i demokracije te začetak poštivanja ljudskih sloboda. U čast obilježavanja 800 godina njena postojanja, u Velikoj Britaniji stvara se Magna Carta za digitalno doba. Uz njenu pomoć, učenici su u manjim grupama analizirali digitalna prava. Razradili su i definirali 9 pravila te ih posložili u obliku dijamanta pri čemu je na vrhu dijamanta najvažnije pravilo a na dnu, po njima, najmanje važno pravilo. Svaka grupa objasnila je svoje razloge „slaganja“ pravila.
Slika 8., 9., 10. Aktivnost o digitalnim pravima
Internet je odličan alat koji omogućuje slobodu izražavanja u demokratskom društvu. Mladi ljudi mogu dijeliti ideje, povezivati se s drugima i učiti o online svijetu. Međutim, ponekad pri tome mogu naići na uvredljive poruke i sadržaje koji prelaze granicu prihvatljivog ponašanja. Važno je potaknuti učenike na prihvaćanje da drugi mogu imati različite vrijednosti te da soboda izražavanja dopušta da svi ljudi imaju pravo glasa. Pri tome je važna odgovornost poštovanja prava i ugleda drugih ljudi.
Ova aktivnost motivira učenike da na različitim društvenim medijima prate i procijenjuju postove i poruke koje prelaze granicu prihvatljivog ponašanja. Vrlo često poneke grube poruke mladi tumače kao šale. Učenici su u grupama analizirali poruke i svrstavali ih u one koje su samo šala, prelaze granicu prihvatljivog ponašanja ili su čak protiv zakona.
Poruke/postove učenici su posložiti u obliku dijamanta – na dnu je pozitivna poruka, potom samo šala dok je na vrhu uvredljiva poruka internetskog zlostavljanja koja je protiv zakona. Grupe učenika usporedile su kako su posložile poruke. Komentirali su razlike u slaganju poruka kao i poneku pogrešno protumačenu poruku.
Učenici mogu kreiratii svoje poruke ili postove prema praznim poredlošcima.
Slika 11., 12., 13. Aktivnost izrade dijamanta s postovima
Učenici su gledali video spotove u kojima se pojavljuju i komentiraju razni oblici online mržnje s kojima su mladi suočeni. Slijedila je rasprava da li postoji više mržnje na internetu nego u stvarnom životu. Pri tome su učenici komentirali što je razlog tome te kako reagirati u takvim situacijama. Nakon rasprave, učenici su se podijelili u četiri grupe. Svaki tim usredotočio se je na rješenja za smanjenje online mržnje kako bi se osiguralo bolji i sigurniji internet. Pri tome su predstavljali: škole, zakon, internet industriju i korisnike interneta.
Svaka grupa trebala je osmisliti barem dvije aktivnosti koje će smanjiti online mržnju.
Internet industrija :
kreiranje i promicanje pozitivnog sadržaja i sigurnih usluga na internetu
poticanje korisnika da reagiraju na poteškoće dajući im jasne savjete o sigurnosti,
pružanje niza jednostavnih sigurnosnih alata i brz pristup potpori kod pojave problema.
Škola:
edukacija i poticanje učenika da pokazuju poštovanje prema drugima
edukacija učenika da dobro promisle prije nego nešto objave na internetu
poticati učenike da koriste i kreiraju pozitivni sadržaj na internetu.
Zakon:
osigurati da roditelji i skrbnici imaju pristup prikladnim informacijama i potpori
poticati industriju da kontrolira svoj sadržaj i usluge
osigurati sigurnost i dobrobit djece i mladih kroz djelotvorne sigurnosne zaštite djece na internetu
upozorenja i novčano kažnjavanje korisnika koji sudjeluju u širenju nasilja i mrženje putem interneta.
Korisnici interneta:
poštuju ostale korisnike interneta štiteći svoju reputaciju ali i reputaciju drugih
reagiraju na negativne/neprimjerene ili zabranjene sadržaje i komentare na internetu čime postaju „korisni promatrači“.
Grupe su predstavile svoje ideje ostalima.
Suočavanje s različitostima na internetu
Učenici su doblili nekoliko scenarija. Morali su ih analizirati i prodiskutirati. Kao grupa odlučili su koje će akcije među ponuđenima poduzeti u rješavanju problema prikazanih u scenarijima.
Grupe su predstavile svoja rješenja. Komentirali su najbolja odabrana rješenja.
Slika 14., 15., 16.: Analiza zadanih scenarija
Kompas emocija
Učenicima su prikazani određeni komentari i poruke koje se objavljuju na internetu. Učenici su promislili o osjećajima koje je poruka izazvala kod njih te prošetali po učionici i stali pored natpisa emocije koju trenutno osjećaju. Raspravljali su o potrebi pojedinih osoba da šalju uvrdljive poruke. Komentirali su mogućnost šale, ali i loših namjera te načine prijava, blokiranja i zaustavljanja onih koji to čine.
Kako se približavao i taj drugi utorak u mjesecu veljači, u školi je vladala napetost. Što obući, u što se maskirati?! Hodnicima škole zavladalo je veselje, a bilo je tu i raznih maski i likova iz bajki, običnih i neobičnih priča. Ipak, družilo se u stvarnosti, osim nezaobilaznih selfia, ipak je danas poseban dan. Da, danas je poseban dan. I za one bez maski!
Pete sam razrede uoči 9. veljače počastila anketom. A oni mene dobivenim rezultatima.
U anketi je sudjelovalo 33 učenika.
A neki od odgovora su bili:
„Neki internet na primjer koji ne sprema lozinke od nekih mreža ili računa.“ „Ne razgovaraj s drugim osobama.“ „Da ne posjećuješ stranice neprimjerene djeci i ne šalješ uznemirujuće poruke.“ „Internet nije baš siguran zato što razgovaramo sa nekim ljudima koje ne poznajemo.“ „To je internet gdje ti ne znaju osobne podatke.“ „Da se netko ne prijavljuje pod mojim podatcima, da netko ne koristi moje podatke i da mi npr. ne dođe provaliti ili me tražiti.“ „Da ne pišemo na igricama adresu i ime.“ „Ja mislim da internet nije siguran jer možeš pronaći nešto što nije prikladno za našu dob.“
Razgovarali smo o njihovim aktivnostima na internetu, koje stranice najviše posjećuju, kako komuniciraju preko Facebooka…. Govorili smo i o „čitanju izraza lica“ prilikom razgovora. Demonstrirali smo kako to izgleda kada sugovornika gledaš u oči, a kako kada mu okreneš leđa. Sami su mogli zaključiti kada se lakše laže ili bolje rečeno hvali!
Preporučila sam im stranice na kojima mogu pročitati koristne stvari vezane uz sigurnost na internetu:
Odigrali smo kviz i pregledali ponudu obrazovnih igrica sa stranice Centra za Sigurniji Internet.
U šestim smo razredima napravili dva plakata. Jedan plakat smo izložili u predvorju škole kao promotivni plakat „Zajedno za bolji i sigurniji internet“. Drugi stoji u informatičkoj učionici, a svrha mu je prikazati kakvo je to dopisivanje danas „in“. Na plakatu su zapravo prikazane česte šifrirane poruke (kratice) i njihovo objašnjenje.
Svi učenici koji su u utorak, 9. veljače imali nastavu informatike sudjelovali su u nagradnom kvizu preko poveznice gdje smo ostavili svoj trag na interaktivnoj karti kviza. A i ove smo godine ušli u slučajni odabir sretnika kao i prošle i dobili jednu od pet nagrada.
Tako smo Dan sigurnijeg interneta obilježili „pod maskama“ što je zapravo bilo na neki način i primjer iz prakse, osobito ako pričamo o lažnim profilima i krađama indentiteta. Svi su oni „pod maskama“.
Do novog javljanja budite isreni, pažljivi i mudri!
Unatrag nekoliko godina aktivno sa svojim učenicima u Osnovnoj škole Drenje i Osnovnoj školi Popovac sudjelujem u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta na način da tijekom cijele nastavne godine provodim različite aktivnosti.
Zaštita osobnih podataka, pravila komunikacije i ponašanja na internetu, opasnosti društvenih mreža, dijeljenje i autorska prava, krađa identiteta, digitalni tragovi, kritičko vrednovanje informacija i sprečavanje elektroničkog nasilja samo su neke od tema kojima smo se i ove godine bavili. Naš zajednički cilj na izbornoj nastavi informatike bio je izraditi kviz pomoću interaktivnog web alata koji se krije iza imena Kahoot!.
Učenici od petog do osmog razreda dobili su po jednu nastavnu jedinicu iz udžbenika Pet za net, a njihov zadatak bio je sadržaj te jedinice prezentirati ostalim učenicima. Pritom su imali mogućnost slobodnog odabira nekog od programa s kojim su se dosad imali prilike susresti na nastavi informatike. Većina učenika odabrala je MS PowerPoint i Movie Maker. Kako smo neke od tema već ranije obradili, razumijevanje sadržaja učenicima nije činilo veći problem. S obzirom na to da smo sve češće svjedoci automatskih kopiranja autorskih tekstova s interneta te nekritičkih osvrta na iste prije samog prezentiranja, zahtijevao sam da učenici prilikom svojih izlaganja ne čitaju napisani tekst s prezentacije, već da ga koriste samo kao podsjetnik što su učenici uspješno i izveli. Na kraju izlaganja učenici su morali osmisliti i jedno evaluacijsko pitanje, s najmanje dva, a najviše četiri ponuđena odgovora. Pitanja smo potom uvrstili u zajednički kviz, koja možete pronaći online, na Kahootovoj stranici, ako u tražilicu upišete Sigurnost djece na internetu. Također, možete ga lako pronaći i preko mog korisničkog imena (goran.podunavac). Prema dosadašnjem iskustvu, ovakav natjecateljski karakter kviza jako je izazovan mojim učenicima. Uz navedeno, ovaj edukativni kviz ujedno je i evaluacijski karakter te je izvrsno poslužio za ponavljanje i samovrednovanje učeničkog znanja. Naime, tijekom igre boduju se točnost i brzina odgovora. Nakon svakog odgovora ispisuje se top-lista igrača po bodovima, a na kraju kviza i konačna lista igrača poredanih po ukupnom broju bodova.
Ove godine u Osnovnoj školi Drenje tijekom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta pridružila mi se i školska knjižničarka Vlatka Štrk koja je održala predavanje i radionicu o nasilju na internetu za učenike koji ne pohađaju izbornu nastavu informatike. Upoznala je učenike s opasnostima na koje mogu naići pregledavajući društvene mreže te im je još jednom ponovili kako svaki oblik nasilja mogu i trebaju prijaviti učiteljima, razrednicima te stručnoj službi škole. Na radionici su učenici izradili plakat pod nazivom Nasilje treba prestati odmah i sada s jasnom porukom ostalim vršnjacima da bezobrazni komentari, vrijeđanje i ismijavanje svakodnevno koje susrećemo u online svijetu čine siguran put prema govoru mržnje i diskriminacije.
Psihologinja Marija Novoselić održala je predavanje na temu E-bonton, a potom su učenici izradili i edukativni plakat. Cilj radionice bio je vrlo jasan: baš kao i u stvarnom životu, tako i u virtualnom svijetu uvijek moramo biti pristojni, kreativni, suosjećajni, empatični, pružati podršku, pokazati svoje uspjehe i pohvaliti druge te se postaviti za sebe bez ugrožavanja drugih.
Opasnosti na internetu vrebaju svakodnevno te je naša dužnost da redovito upozoravamo i ukazujemo na njih. Radionice koje smo osmislili povodom Dana sigurnijeg interneta i ove godine imale su odličan odaziv i pozitivne reakcije kod naših učenika, što nas je dodatno motiviralo da s ovakvim projektima nastavimo i ubuduće.
Dan sigurnijeg interneta događaj je koji zauzima posebno mjesto u edukaciji naših učenika. Svjesni činjenice da učenje nije samo mentalna aktivnost, ove godine orijentirali smo se na osjećaje koje u nama budi pitanje sigurnosti na internetu i upravo je iz tog razloga motivacija za izradu radova na ovu temu bila na visokoj razini. Odlučili smo se za aktivnost suradničkog učenja. Suradničko učenje predstavlja zajedničko učenje učenika u parovima ili malim skupinama s ciljem rada na zajedničkom zadatku: istraživanju zajedničke teme, nadogradnji uzajamne spoznaje, stvaranju nove ideje, kombinacije ili jedinstvene inovacije (Meredith i sur., 1998; prema Cota Bekavac, 2001.). Učenici radeći na istom zadatku usklađuju svoje napore kako bi ga što uspješnije obavili ali isto tako svaki učenik mora dati svoj doprinos inače cilj neće biti postignut. Tema je za sve učenike bila ista ali alati kojima će izraziti svoje osjećaje, stavove i razmišljanja razlikovali su se između razreda.
Prvi razredi koristili su prezentacijske programe PowerPoint -prezentacijski software, dio paketa Microsoft Officea i Prezi – prezentacijski software koji stvara dojam prezentiranja na virtualnom platnu, dostupan uglavnom u online obliku, za izradu prezentacija. Drugi razredi koristili su piktochart – online alat, za izradu infografike, izvještaja, postera i prezentacija te vizualan programski jezik Scratch koji omogućava jednostavno stvaranje interaktivnih priča, igara i animacija, te dijeljenje radova preko Interneta dok su treći i četvrti razredi koristili Moovly -web 2.0 platformu, za izradu animiranih video isječaka, prezentacija, interaktivnih infografika, video isječaka i promidžbenih poruka te Flipsnack – web 2.0 alat za pretvaranje PDF datoteka u bogate medijske digitalne časopise i za izradu brošura.
S obzirom da su učenici mogli raditi u paru ili manjim skupinama, uočili smo da ovakav način rada uvelike potiče učenike na korištenje različitih razina misaonih procesa koji rezultiraju povećavanjem samih kompetencije učenja. Ujedno, samostalno istražujući zadanu temu učenici dobivaju jasniji uvid u sadržaje što ih dodatno potiče na promišljanje i sustavno usmjerenu komunikaciju i suradnju te bolje razumijevanje i uvažavanje različitosti ali i jačanje samopouzdanja i samopoštovanja. Aktivnost članova skupine je bila na zavidnom nivou jer je svaki učenik želio doprinjeti što boljem postignuću bez obzira na individualne razlike u sposobnostima. Ne samo što smo uspjeli aktivnosti provesti sa učenicima svih razreda već smo uspjeli potaknuti individualni razvoj višestrukih inteligencija i različitih stilova učenja. Kroz čitanje i pisanje učenici su razvijali lingvističku inteligenciju, zaključujući i preispitujući razvijali su logičko-matematičku inteligenciju, dizajnom, crtanjem i vizualizacijom prostornu a kroz razne melodije i glazbenu inteligenciju. Interpersonalna i intrapersonalna inteligencija razvijala se kroz interakciju u paru i skupini, ali i povezivanjem vlastitih osjećaja, stavova i ciljeva.
A sve to kroz zadatak vezan za sigurniji Internet i sa svrhom podizanja svijesti o problematici sigurnosti djece i odraslih na Internetu. Ova inicijativa, pokrenuta je u okviru Programa za sigurniji Internet Europske komisije i jednom godišnje poziva na uključivanje u aktivnosti za stvaranje sigurnijeg i boljeg Interneta za djecu i mlade. Gimnazija Vukovar aktivno podržava ovu inicijativu i već petu godinu zaredom svaki drugi utorak u mjesecu veljači, posvećuje edukaciji učenika i djelatnika kako bi bili aktivni i odgovorni sudionici sigurnog internetskog okruženja. Ustrajan projektni tim zadužen za provedbu ove hvalevrijedne inicijative činili su: Davor Šijanović, prof., ravnatelj, Karolina Dvojković, prof. mentor fizike i Sanja Pavlović Šijanović, prof. mentor informatike. Ove godine ostvarili smo izvrsnu suradnju sa Centrom za sigurniji Internet sudjelovanjem u njihovom projektu „Dan sigurnijeg interneta 09.02.2016. godine! #dajsvojdoprinos danas, za bolji internet sutra!“ te smo podržali Thunderclap kampanju objavom učeničkih radova. Dugogodišnju suradnju nastavili smo i sa gđom. Marinom Bukal iz Službe za prevenciju PU vukovarsko-srijemske.
Sve digitalne radove predstavili smo u holu škole na način što smo ih obuhvatili u jednu zajedničku cjelinu i prezentirali svim učenicima i djelatnicima. Ujedno smo postavili i za javnost otvorili izložbu materijalnih i tiskanih digitalnih plakata koje su učenici samoinicijativno izradili. Brošure smo iz digitalnih izdanja tiskali te smo dobili promidžbene materijale koje smo proslijedili i drugim školama i institucijama i na taj smo način, ovaj događaj, proširili i na cjelokupnu lokalnu zajednicu. Korištenjem IKT i primjenom web aplikacija opravdali smo i osvojeno prvo mjesto na natječaju Hrvatskog telekoma „Zajedno smo jači“ u kategoriji Tehnologija i komunikacija, utrošivši dobivena sredstva za kupovinu računalne opreme radi njene primjene u edukaciji i učenika i nastavnika te u praksi dokazali opravdanost naziva našeg projekta „Tehnologija budućnosti za školu budućnosti“.
Bogatstvom kreativnih učeničkih uradaka željeli smo glasno govoriti o opasnostima s kojima se možemo susresti prilikom korištenja suvremenih tehnologija te podići svijest i znanje o načinima sigurnog korištenja Interneta s posebnim naglaskom na: mogućnosti zlouporaba suvremene tehnologije kao što su računala i mobiteli te Internet i društvene mreže, vrste i načine prevencije vršnjačkog nasilja i kaznenih djela na štetu djece proizašlih iz zlouporabe Interneta te načine povećanja sigurnosti korištenja Interneta, prvenstveno kada ga koriste djeca, ali i svi ostali članovi društva. Primjena novih tehnologija u učenju, podučavanju, općenito u svakodnevnom radu, neosporno olakšava sam proces učenja i rada, ali nosi i određene rizike i opasnosti te stoga zahtjeva neprestano educiranje i iz tog razloga, ovo je već peta godina kako ne prestajemo govoriti i upozoravati na potencijalne opasnosti koje nam prijete ukoliko nismo spremni nositi se sa suvremenim tehnološkim dostignućima i internetskim mogućnostima.
U vremenu kada Internet više nego ikada prije, postaje dijelom dječjih života, a sama granica između virtualnog i stvarnog svijeta sve tanja, na nama nastavnicima je velika odgovornost i ne smijemo propustiti niti jednu priliku u kojoj možemo i moramo govoriti o odgovornom i sigurnom korištenju suvremenih tehnologija i interneta. Kada uspijemo educirati naše učenike da oni postanu edukatori i progovore o sigurnom korištenju tehnologije i interneta, onda sa sigurnošću možemo reći da smo na dobrom putu. Učenički radovi koje smo imali priliku ove godine vidjeti u našoj školi, pokazuju da možemo sigurno putovati internetskim prostranstvima jer znamo KLIKNUTI PAMETNO!
OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica svake godine obilježava dan sigurnijeg interneta pa smo to učinili i ovaj puta. Dan sigurnijeg interneta ne obiljažavamo samo jedan dan već kroz čitavu veljaču.
Ove godine učenici sedmih razreda napravili su dvije ankete, jednu na temu Društvenih mreža, a drugu općenitu o računalima i internetu te anketirali učenike od 5.-8. razreda. Rezultati su pokazali ono što smo i očekivali da je potrebna dodatna edukacija o ponašanju na internetu što ćemo napraviti idući tjedan, ali i tokom čitave školske godine.
Osim ankete, učenici su izradili i razne radove kojima će ostale učenike potaknuti na razmišljanje o ponašanju na internetu. Radovi su bili u raznom obliku: priče, slike, stripovi…, stavili smo ih na pano kako bi ostali učenici, ali i učitelji naučili ili se prisjetili raznih opasnosti koje vrebaju na internetu.
U osnovnim školama „Petar Zoranić“ Nin i Jurja Barakovića Ražanac obilježen je 9. veljače 2016. godine Dan sigurnijeg interneta. I jedna i druga škola je planirala obilježiti taj dan masovnije, ali se umiješala „viša sila“: prekidi u vezi i nestanci struje u nekim su školama onemogućili sudjelovanje na webinaru, ali ne i druge planirane aktivnosti. Učitelji su izabrali teme sa stranice Pet za net.
Uspješni su bili jedino u Područnoj školi u Zatonu (kombinirani razredni odjel 2. i 4. r., učiteljica Martina Jelenković; kombinirani razredni odjel 1. i 3. r., učiteljica Emina Šiljdedić).
Poslije samog webinara djeca su bila u mogućnosti programom za brzo internetsko dopisivanje Skype komunicirati kroz video poziv s drugim učenicima koji su slušali ovu video prezentaciju, što je učenike oduševilo. Po završetku webinara su učenici 2. i 4. razreda obradili teme:
2. razred: Nepoznatim osobama ne govorim svoje ime i Neznanac s druge strane ekrana
4. razred: Digitalna osobna iskaznica i Moj novi prijatelj
Na tu temu su s učiteljicom razgovarali o pravilima ponašanja na internetu, zamkama u virtualnom svijetu, postavkama privatnosti računala, o oprezu prilikom razgovora s neznancima. Također je učiteljica ukazala kako nije dobro svoje osobne podatke iznositi na internetu te kako to može biti izuzetno opasno. Utvrdili su i razlike između stvarnog i virtualnog prijateljstva. Zaključili su da ukoliko dožive ružno iskustvo na internetu trebaju potražiti pomoć starijih ili pozvati Hrabri telefon.
Po završetku predavanja su odigrali i kviz na spomenutu temu kako bi utvrdili znanje, a samim time ušli i u nagradno izvlačenje za nagrade od kojih je prva mobitel, a to bi ih posebno obradovalo
Prije odlaska kući su, od materijala koje su sami iscrtali i obojili, izradili jedan lijepi plakat za naš pano. Za to vrijeme učenici 1. i 3. razreda su obradili teme:
1. razred : Pristojno ponašanje 3. razred: Copy – paste, što dozvoljeno jest Učenici su slušali sa velikim zanimanjem predavanje, posebice učenici 3. razreda. Nakon završenog predavanja, kroz vođeni razgovor su zaključili da i u virtualnom svijetu postoje određena pravila ponašanja. Druga tema poučila je učenike kako moraju biti pažljivi prilikom kopiranja sadržaja. Svi sadržaji koji su dostupni na internetu nisu nužno provjereni ni relevantni. Također, nije dozvoljeno neovlašteno kopiranje te korištenje sadržaja zbog autorskih prava.
U Područnoj školi Ninski Stanovi učiteljica Željana Popić (kombinirani razredni odjel 1. i 3. r.) je odabrala dvije teme za rad sa učenicima:
“Moje mjesto za igru i zabavu”
“Moj kreativan rad (uporaba alata za crtanje)”.
Radionice su započeli igrom “Kipovi” i “Oponašam te”, zatim su prošli prezentacije iz “Virtualne učionice”.
Učenicima je zatim prikazala edukativni crtani film. Nakon razgovora o filmu, svaki razred je imao na raspolaganju po 1 laptop. Dok je 1. razredu objašnjavala pojam “autorsko pravo”, oni učenici 3. razreda koji su se imali prilike služiti programom “Paint”, započeli su svoj rad.
Učenici 1. razreda su crtali učiteljicu, izradili su svoj “Autorski rad”, te se potpisali kao autori. Zatim im je učiteljica pokazala i napisala na ploči predložene stranice na kojima su razne igrice i ostali edukativni sadržaji, sukladni njihovim godinama:
Djeca su aktivno i s oduševljenjem pratila sadržaje, marljivo radila, jer mnogi od njih nisu imali priliku koristiti internet za igru ili za crtanje.
Učiteljica Iva Maras (kombinirani razredni odjel 2. i 4. r.) odabrala je jednu temu za 2. razred, a jednu za 4. razred pa su svi učenici sudjelovali u obje radionice. Iz 2.r. je odabrala temu „Kako odabrati pravu jabuku“. Otišli su na stranice CARNet-a i učiteljica im je pokazala stranicu lektire.hr koja im može pomoći za lektiru i kako ju koristiti. Zatim su išli na stranice učilice koja im je bila jako zanimljiva. Nitko od djece nije znao za te stranice,bila im je novost. U 4.r. je odabrala temu „Pametno odluči, zabavi se i nauči“. Tu im je bio zanimljiv i poučan uvodni crtani film o online igricama Išli su na ponuđene linkove za igrice koje su primjerene njihovoj dobi. To im je bilo jako zanimljivo. Sva djeca su probala odigrati igricu po svom odabiru. Svi učenici su prepisali internet adrese koje su se koristile na radionici.
Djeca su aktivno i s oduševljenjem pratila sadržaje, marljivo radila, jer mnogi od njih nisu imali priliku koristiti internet za igru ili za crtanje. Slike s radionica postavili smo na mrežnu stranicu škole – Radionica 1 i Radionica 2.
U 2. razredu Matične škole u Ninu (učiteljica Vesna Pešušić), 1. do 4. razredu Matične škole u Ražancu (učiteljice Marija Perković, Ana Zekanović, Iva Čačić i Ivana Jović) i Područne škole u Radovinu (učiteljice Darija Juričić, Nevenka Jović i Ljiljana Grbić) psihologinja Elvira Vučković održala je radionice u kojima je spojila nekoliko tema iz Virtualne učionice za 1. Modul: „Nepoznatim osobama ne govorim svoje ime“, „Neznanac s druge strane ekrana“ i „Nasilnici na mreži“. Radionice su započele gledanjem crtanog filma Adventures of Reda &Neto – Trapped in the magic potioon, zatim su učenici iznosili koje je podatke vještica dobila od djevojčice i dječaka (ime i prezime, email adresa, …). Prve reakcije djece su bile da oni rijetko idu na Internet i bili su izričiti da nigdje ne ostavljaju svoje osobne podatke. Međutim, nakon toga su zajedno rješavali kviz o osobnim podacima, digitalnom tragu i ispostavilo se da puno njih igra igrice, online, uglavnom na vlastitom mobitelu, tabletu ili računalu. Neki se prijavljuju pod vlastitim imenom, rijetko koriste nadimke. Nakon kviza izabran je hrabri dobrovoljac kojem je pokazan listić s pitanjima (osobni podaci). Dobrovoljac je trebao zapamtiti ta pitanja, a da bi ih mogao postaviti nepoznatoj osobi i pokušati pogoditi tko je ta nepoznata osoba. Sam je izabrao svog pomagača, osobu koja će čitati odgovore nepoznate osobe. U međuvremenu su svi učenici provjerili da se kroz šal, kojim su mu prekrivene oči, zbilja ništa ne vidi. Kad su dobrovoljcu prekrivene oči šalom, tiho je izabrana nepoznata osoba koja je popunila tražene podatke (ime i prezime, godine, adresa, …). Ono što ostali učenici nisu čuli je bila uputa psihologinje da slaže, odnosno da na bar poneko pitanje da lažni odgovor. Druge učenike je to prvo začudilo, zatim i silno razveselilo, ali bili su silno disciplinirani i nisu izdali identitet nepoznate osobe. Nakon toga se dobrovoljce još jednom pohvalilo za hrabrost i razgovaralo se o tome jesu li uvijek sigurni s kim se dopisuju. Bio je to izvrstan uvod u narednu temu o nasilju na internetu. Neki učenici su imali slična iskustva kao Dara iz priče. Nakon svega, učenici su uspješno odgovorili na pitanja iz Savjetnika i za kraj su pogledali The Adventures of Reda & Neto. Ep#3 – Guarding the Treasure against Pirates.
Svi učenici 2. do 4. razreda dobili su ispisane osmosmjerke. Prezentacija je objavljena na mrežnoj stranici OŠ „Petar Zoranić“ Nin, matične škole psihologinje.
I ove godine u II. osnovnoj školi Čakovec obilježili smo Dan sigurnijeg interneta kojegorganizira udruženje Insafe/INHOPE uz potporu Europske Komisije s ciljem promicanja sigurnije i odgovornije upotrebe interneta, posebice među djecom i mladima.
Fokus sigurnosti se tijekom godina s kreiranja „sigurnijeg“ interneta prebacio na kreiranje „boljeg“ interneta. U promicanju boljeg interneta, nastojimo potaknuti učenike da u što većoj mjeri iskoriste dobre prilike koje on pruža, te im istovremeno pomažemo u stjecanju znanja i razvijanju sposobnosti potrebnih za suočavanje s mogućim opasnostima i rizicima.
Aktivnosti su osmislile, organizirale i provele učiteljica informatike Iva Naranđa i učiteljica engleskog jezika Branka Lamza. U holu škole prikazivana je prezentacija s porukama i savjetima kako biti što sigurniji u online okruženju.
Za učenike petih razreda održana jeintegrirana nastava engleskog jezika i informatike. U sklopu obrade ove nastavne jedinice učenici su se upoznali s korištenjem Web 2.0 alata Quizlet.
Učenici su pogledali kratki film na engleskom jeziku sa savjetima kako biti što sigurniji pri korištenju interneta. Svoje razumijevanje provjerili su vježbama u interaktivnom i pisanom obliku.
Nakon upoznavanja s pravilima korištenja alatomQuizlet, učenici su dobili zadatak samostalno kreirati interaktivne igre s prethodno naučenim vokabularom.
Korištenje ovog alata vrlo je jednostavno. Nakon kreiranja korisničkog računa, u dva stupca se unose pojmovi za pridruživanje. U našem slučaju radilo se o pojmovima na engleskom jeziku i njihovim kratkim definicijama. Nakon unošenja pojmova sustav automatski generira više tipova vježbi. Opisat ćemo neke od njih.
Za uvođenje novih pojmova i provjeru znanja tu su Cards: s jedne strane prikazat će se pojam a klikom okrećemo karticu i prikazujemo pojam za pridruživanje (to može biti suprotan pojam, prijevod ili definicija).
Test generira zadatke pridruživanja, pitanja otvorenog tipa, točno/netočno i zadatke višestrukog izbora. Moguće je odabrati jedan ili više tipova zadataka.
Scatter je najjednostavniji tip zadatka – po našem mišljenju najpogodniji za početnike. Svi pojmovi prikazani su istodobno u razbacanim pravokutnicima i zadatak je mišem „premjestiti“ pojmove na odgovarajuće mjesto.
Vizualno najatraktivnija vježba jest igra Gravity. Definicije su napisane na asteroidima koji padaju na naš planet. Potrebno je utipkati odgovarajući pojam prije nego asteroid padne. Moguće je odabrati tri razine brzine. Također, kod zadataka pridruživanja pojmova na dva jezika moguće je podesiti postavke da se traži unos na jednom ili drugom jeziku.
Na nastavi su korišteni materijali koje je za ovu prigodu pripremio British Council.
Osim integrirane nastave, Dan sigurnijeg interneta obilježili smo i u sklopu nastave informatike i satova razrednika. Od prošle godine naša škola dio je zajednice „Pet za net škole“ koje u kurikulumu imaju obilježavanje Dana sigurnijeg interneta. Stoga smo i ove godine naše aktivnosti proveli uz pomoć iznimno korisnog udžbenika i priručnika za učitelje www.petzanet.hr.
Učiteljica informatike Iva Naranđa s učenicima 6.a i 6.b razreda na satu informatike posvećenom obilježavanju Dana sigurnijeg interneta obradila je nastavnu jedinicu „Ja imam dobru lozinku, a ti?“. U nastavku blok-sata učenici su napravili online postere alatom Canva sa savjetima i pravilima o sigurnim lozinkama. Radove učenika možete pronaći ovdje.
Istoj tematskoj jedinici učiteljica Branka Lamza posvetila je sat razrednika u 5.b razredu. Između ostalog, učenici su iskušali alat za kreiranje sigurnih lozinki Strong Password Generatorkao i alat za provjeru sigurnosti lozinke How Secure Is My Password.
Učenici 7.b razreda na satu informatike posvećenom obilježavanju Dana sigurnijeg interneta uredili su pano u informatičkoj učionici. Uz to, učiteljica Iva Naranđa i učenici bavili su se temom „Upravljam svojim vremenom“, također iz gore navedenog udžbenika i priručnika. U drugom dijelu tog sata učenici su ponovili rad s grafikonima u programu MS Excel prikazavši rezultate upitnika za učenike zbirno za cijeli razred.
Činjenica je da je korištenje interneta i općenito suvremene tehnologije neizostavni dio naše svakodnevice. Ubrzani tehnički razvoj često izaziva nesigurnost kod starije generacije, što u pravilu nije slučaj s djecom koja sasvim prirodno odrastaju u takvom okruženju. Digitalna kompetencija jedna je od osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje Europskog referentnog okvira iz 2006. godine. Pri razvijanju ove kompetencije kod djece, međutim, ne smijemo zanemariti niti socijalnu i građansku kompetenciju, kulturnu osviještenost i kulturno izražavanje. Stoga, osim pravila korištenja koja djeca usvajaju bez većih teškoća, neophodno ih je poučavati odgovornosti i etičnosti, poštivanju autorskih prava, zaštiti osobnih podataka te, konačno, ostvarivanju koristi od blagodati suvremene tehnologije za sebe bez nanošenja štete drugome.
kako bi vam barem malo uljepšala ovaj tmurni i kišoviti dan!
Pogled kroz prozor 