Pogled iz Pule

Broj 12, listopad 2009.

Ovaj broj Pogleda je gotovo dvostruko „deblji“ nego inače, sva sreća da izlazimo u digitalnom obliku pa nismo ograničeni brojem stranica. Toliki broj članaka odraz je brojnih listopadskih aktivnosti – Stručno-metodički skup matematičara, prvi virtualni Državni skup učitelja i nastavnika informatike, Informativni dani Agencije za mobilnost i programe Europske umije, izlazak Windowsa 7… Osim toga, Pogled je sinkroniziran sa školskom godinom pa ovaj broj pokazuje da su učitelji aktivno i kreativno „odradili“ listopad i da imaju još puno, puno ideja čiju realizaciju i opise sa znatiželjom iščekujemo.

Pogled nam je ponovno bio na terenu, postali smo pravi turisti. Iz Šibenika smo se preselili na skup u Puli, a već sad znamo da ćemo sljedeći broj odraditi na konferenciji u virtualnom prostoru. Eto, nismo ograničeni ni vremenskim ni prostornim dimenzijama :-).

U organizaciji Hrvatskog-matematičkog društva, Podružnice Istra i Agencije za odgoj i obrazovanje u Puli je održan 6. stručno-metodički skup Metodika nastave matematike u osnovnoj i srednjoj školi s temom Didaktička dokimologija. Skup smo prenosili i uživo pomoću Live Meetinga što je i sudionicima i nama pokazalo da je to više nije „nemoguća misija“, tako da smo već počeli planirati nove prijenose uživo.
Na skupu se govorilo o različitim metodama i načinima ocjenjivanja, korištenju računala, ali i o Pravilniku o ocjenjivanju. Pogledajte tko sve je bio u Puli, koje su bile teme predavanja te pročitajte neke od radova i čestitajte MiŠ-u 10. rođendan.

U Puli je predstavljena i Udruga Normala koja okuplja učitelje, nastavnike i profesore matematike. Čime se bavi Normala te kako možete postati njen član, saznajte iz razgovora s njenim utemeljiteljima: Šimom Šuljićem i Elom Rac Marinić Kragić. Više…

23. listopada održan je prvi virtualni Državni skup za voditelje županijskih stručnih vijeća. Naravno, prva publika bili su voditelj ŽSV-a informatike. Željka Knezović opisuje kako je prošao skup te o čemu se na njemu govorilo. Više…
Na tom je skupu predstavljen i Download centar za škole koji omogućava brži i jednostavniji pristup novim inačicama Microsoftovih programa. Kako preuzeti sadržaje iz tog Centra te kako od njih napraviti instalacijske medije, objašnjava Gordana Sokol. Više…

Samo dan ranije održano je predstavljanje hrvatskih Windowsa 7. Tomislav Bronzin uvodi nas u svijet novih Windowsa i ističe neke od mogućnosti koje će nam olakšati snalaženje i rad na računalu. Više…

U Zagrebu su 23. listopada održani Informativni dani Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Stela Pavetić je za nas zabilježila događanja, predavanja i primjere dobre prakse pa ćete tako i vi biti u mogućnosti saznati čime se Agencija bavi te kako sudjelovati u njenim programima. Više…

Viktorija Hržica piše o stručnim skupovima za učitelje i nastavnike informatike i računalstva koji su održani tijekom kolovoza u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, Podružnice Osijek. Uz opise predavanja pronaći ćete i prezentacije pa svakako pogledajte. Više…

Već sam na početku napisala da znamo gdje će „biti“ sljedeći Pogled – na CARNetovoj korisničkoj konferenciji koja se ove godine održava na nekoliko mjesta istovremeno. Predsjednik Programskog odbora 11. CUC-a, Goran Škvarč, poziva vas da i vi postanete dio konferencije. Više…

Iz CARNeta prenosimo i prve vijesti te tako CARNetove vijesti postaju stalni dio Pogleda kroz prozor. Drago nam je da surađujemo jer vam tako pružamo još kvalitetnije informacije. Više…

U Bolu na Braču je od 12. do 15. listopada održana Smotra školskih preventivnih programa. Kratak prikaz materijala objavljenih na toj smotri donosi Darko Tot. Više…

Webinari su postali naša stalna aktivnost. Prošle godine održano ih je pedesetak, a ove će ih sigurno biti više. Pročitajte koje vas teme očekuju u ovogodišnjem ciklusu. Više…

Znate li što je GeoZajednica? Bavite li se geografijom i poučavate u školi, to je prava zajednica za vas. Aktivnosti i planove GeoZajednice opisuje Vesna Janko. Više…


Diana Kadić predstavlja radove svojih učenika koji su područje Geometrije prostora predstavili seminarskim radovima. Više…

Snježana Babić razjašnjava što je Objekt učenja te kako upotrijebiti program Learning Content Development System da biste ih stvorili. Više…

Željka Knezović otkriva kako dohvatiti najbolje Bingove fotografije i postaviti ih kao pozadinu u Windowsima7. Više…

 

U ovom smo broju počeli pa i završavamo s matematičkim temama. Jeste li u Wordu 2007 otkrili alat za umetanje jednadžbi? Čitajući tekst Vilima Jurkovića, naučit ćete kako poboljšati Word da može rješavati i grafički prikazivati jednadžbe. Otkrijte MS Math! Više…

Naše kolumnistice/blogerice aktivne su već drugi mjesec, a broj čitatelja je prešao 4000. Drago nam je da uspijevamo odabrati zanimljive teme. Gordana daje savjete kako što uspješnije koristiti razne računalne programe, Željka otkriva kako se snalaziti u razredništvu, poticati kreativnost te uspješno učiti, a Lidija piše o međunarodnim obrazovnim igrama, servisima za objavljivanje prezentacija, matematici…

U ovom broju Pogleda donosimo njihove najnovije članke:

Nadamo se da ćete uživati u čitanju ovako obimnog broja Pogleda kroz prozor, ne odugovlačite jer za mjesec dana stiže novi.

6. stručno-metodički skup

prva-lidija

U organizaciji Hrvatskog-matematičkog društva Podružnice Istra i Agencije za odgoj i obrazovanje u Puli je održan 6. stručno-metodički skup Metodika nastave matematike u osnovnoj i srednjoj školi s temom Didaktička dokimologija.
Skup je okupio oko 500 sudionika iz cijele Hrvatske koji su u ugodnoj i kreativnoj atmosferi pulskog hotela Histria proveli tri dana. Predstavljeno je 28 radova, održano 18 radionica te dva okrugla stola. Okrugli stolovi dotaknuli su zanimljivu temu popravnih ispita, ali i potaknuli raspravu o novom Pravilniku o ocjenjivanju.

Ovaj skup je bio prvi koji se pomoću Live Meetinga prenosio uživo te je aktivnim sudjelovanjem zajednice „Suradnici u učenju“ približen i svima koji nisu došli u Pulu. Snimke tog prijenosa bit će objavljene na stranicama portala www.ucitelji.org .

Pogledajte osvrt Miroslava Klaića, višeg savjetnika za matematiku i predstojnika osječke podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje.

 

Što o skupu kažu organizatori, Branka Antunović-Piton i Robert Gortan te učenica iz njihove grupe pomoćnika, možete pogledati u sljedećoj snimci.

 

 

U ovom broju Pogleda prenosimo i nekoliko radova sa skupa:

Zahvaljujemo HMD Podružnici Istra na dozvoli za objavljivanje tekstova. Više o ostalim predavanjima i radionicama pročitajte u zasebnom članku.

Ovogodišnja „Pula“ bila je i dio rođendanske proslave časopisa Matematika i Škola. MiŠ je postao značajan dio matematičke svakodnevice, drago nam je da je već 10 godina s nama i nadamo se da će još dugo upotpunjavati naš učiteljsko-matematički svijet. Više o MiŠ-u pročitajte i pogledajte u zasebnom članku.

Na skupu je predstavljena i udruga učitelja i nastavnika matematike „Normala“. Čime se bavi „Normala“ i kako joj se možete pridružiti, pročitajte ovdje.

 Damir Šišić majstorski je fotoaparatom uhvatio atmosferu i dobro društvo na skupu. Njegove fotografije pogledajte ovdje.

bpiton

P1090465

Hrvatsko-matematičko društvo, Podružnica Istra, od 1999. godine organizira stručno-metodičke skupove za učitelje i nastavnike matematike u RH.
Kako je sve započelo? Svako druženje matematičara izvor je novih ideja, novih suradnji i projekata. Tako je i jedan razgovor profesorice Dragice Bešenić, profesora Branimira Dakića, Šime Šuljića i Vladimira Kaduma u srpnju 1998. na Skupu matematičara u Zagrebu bio temelj za nastanak 1. stručno-metodičkog skupa održanog u Rovinju 1999. godine.

 

  • 1999. 30. 9. – 2. 10. Utjecaj rješavanja problema na obrazovni učinak u nastavi matematike, Rovinj
  • 2001. 11. – 13. 10. Uloga udžbenika u matematičkom odgajanju i obrazovanju učenika OŠ i SŠ, Rovinj
  • 2003. 16. – 18. 10. Kreativnost učitelja/nastavnika i učenika u nastavi matematike, Rovinj
  • 2005. 13. – 15. 10. Motivacija u nastavi matematike, Rovinj
  • 2007. 4. – 6. 10. Zornost u nastavi matematike, Pula
  • 2009. 22. – 24. 10. Didaktička dokimologija, Pula

Svaki skup ima središnju temu koja okuplja metodičare, savjetnike, sveučilišne profesore, učitelje i nastavnike matematike. U tri se dana kroz plenarna predavanja i radionice iznose ideje i iskustva i zato je i svaki skup drugačiji .
Iz organizacijskih se razloga skup 2007. godine iz Rovinja preselio u Pulu: broj sudionika prerastao je brojku 400, a predavača i voditelja radionica 50. Novost od 2007. godine su i tematski okrugli stolovi – o matematičkim natjecanjima, ispravku ispravka ispita koji su pokazali potrebu za otvorenim razgovorom i izmjenom iskustva iz učionice. Održana je i izložba prof. Šime Šuljića i gospodina Hrvoja Čuljka iz poduzeća Geoservis pod nazivom „Arena je elipsa“.

S ovim idejama dolazimo i do 2009. godine, na 6. stručno-metodički skup s temom Didaktička dokimologija. Suorganizator je i Agencija za odgoj i obrazovanje, a očekuje se oko 500 sudionika, 59 predavača i voditelja radionica. Istodobno časopis Matematika i škola obilježava 10 godina izlaženja – početak je bio upravo na 1. skupu u Rovinju 1999. godine. Ovogodišnja izložba je MiŠeva izložba.

P1090563

Klikom na sliku možete pogledati synth MiŠeve izložbe.

 
Organizacija skupa se danas, zahvaljujući informacijskoj tehnologiji, većim dijelom odvija na mreži pomoću elektroničke pošte, ali traje preko 6 mjeseci, a uključuje kontakte s AZOO-om, animaciju predavača/voditelja radionica, organizaciju smještaja, pozive školama, medijima, izdavačima, izradu Zbornika radova, razmišljanja o temama sljedećih skupova i temama okruglih stolova, organizaciju radionica, vremenika i ostalih popratnih događanja .

Nije lako zadovoljiti svakog pojedinca na skupu, no vjerujemo da će svaki matematičar pronaći potvrdu snage svoga zvanja kao inspiraciju za daljnji rad .
Sve informacije o skupu možete pronaći i na mrežnim stranicama Hrvatskog-matematičkog društva Podružnice Istra.

Damir Šišić majstorski je fotoaparatom uhvatio atmosferu i dobro društvo na skupu. Njegove fotografije pogledajte ovdje.

10. rođendan časopisa Matematika i Škola

prva-lidija

U okviru 6. stručno-metodičkog skupa proslavljena je 10. godišnjica izlaska prvog broja časopisa Matematika i Škola.
Pogledajte kratki isječak s obilježavanja te godišnjice u kojem govore Branimir Dakić, Neven Elezović, Zdravko Kurnik i Sandra Gračan.

 

 

 

Iskoristili smo priliku i razgovarali s Branimirom Dakićem, glavnim urednikom i Sandrom Gračan, tehničkom urednicom MiŠ-a o MiŠ-evoj prošlosti sadašnjosti i budućnosti.

 

 

Pogledajte i photosynth MiŠeve izložbe iz Pule.

P1090540

 

 

 

 

MiŠ je postao značajan dio matematičke svakodnevice, drago nam je da je već 10 godina s nama i nadamo se da će još dugo, dugo godina upotpunjavati naš učiteljsko-matematički svijet.

 

Pročitajte što o proteklih deset godina u 51. broju MiŠ-a piše Sandra Gračan.

sandraG

Sretan rođendan!

 

clip_image002

Poštovana urednice,
nadam se da Slovenci nisu blokirali i izlaženje MiŠ-a, pa ja šaljem nastavak rječnika. Pripremam za ovaj broj i kraći članak “Dvije pedesetogodišnjice”. Kako inače stojimo s vremenom?
Javio mi se Dakić iz Kanade, nadam se da Glavni razmišlja o 10-godišnjici MiŠ-a. Predložit ću mu da se 50 brojeva obilježi u Uvodniku broja 50, a 10-godišnjica u broju 51, jer se u listopadu navršava 10 godina izlaženja časopisa. Ili je već drukčije riješeno?
Puno pozdrava
ZK

Ovo duhovito pisamce napisao je prije nekoliko mjeseci prof. dr. Zdravko Kurnik, podsjećajući nas na 10. rođendan našeg časopisa. Zar je prošlo već 10 godina, pitam se ja?! 10 godina, 5 brojeva godišnje, to je 50 brojeva, svaki broj s 50-ak stranica, dakle oko 2500 stranica… eh!

A kao da je bilo jučer kad smo počeli… Ponesena silnom pozitivnom energijom, mala ekipa u Elementu s veseljem je dočekala priliku da realizira krasnu ideju o pokretanju stručno-metodičkog časopisa, koja se već duže vrijeme vrzmala po glavi našega Glavnog. A kad ideja padne na plodno tlo, mora “izrasti“ dobra stvar.

Prvi broj MiŠ-a ugledao je svjetlo dana listopada 1999. Bio je pomno uređen, friško izdizajniran, pripremljen i otisnut, te prvi put javno predstavljen na stručno-metodičkom skupu u Rovinju. Bilo je lijepo osjetiti veliko zadovoljstvo pokretanjem ovog stručnog časopisa, čitati sva pristigla pisma i mailove i pripremati za tisak brojne zanimljive tekstove. Već tada su mi rad na MiŠ-u i bliska suradnja s prof. Dakićem i dr. Kurnikom postali najdraži od svih poslova u Elementu, a tako je i dan danas. Bio je to dobar “klik“ na prvi pogled!

Listajući sada sve te stare brojeve i gledajući unatrag, s ponosom možemo reći kako je tu bilo “puno lipih stvari“. Oko MiŠa su se brzo okupila brojna, i velika i mala, imena iz našeg matematičkog svijeta. Redale su se rubrike, bilo ih je ukupno 30-ak, neke su se s vremenom gasile, neke nove pak otvarale. Pisalo se najviše o vašim iskustvima u nastavi (Iz razreda, 124 članka), ponavljali su se osnovni pojmovi iz metodike nastave matematike (Iz rječnika metodike, Metodika – 54 članka), čitali smo kako se uspješno koristiti računalom u nastavi matematike i učili GeoGebru (Matematika i računalo – 48 članaka), pisalo se o tome kako izgleda nastava matematike u svijetu (Iz svijeta: Italija, Mađarska, Japan, Danska, Francuska… – 21 članak), stjecala su se nova i proširivala postojeća znanja (Više nego u udžbeniku, Povijest matematike), raspravljalo se o aktualnim problemima i kritiziralo ono što ne valja (eh, a toga je barem bilo – od HNOS-a i Nacionalnog kurikuluma, preko problema s uvođenjem Državne mature i matematike, slabih rezultata na inicijalnim testovima, uporabe kalkulatora u razredu, uvođenja vjerojatnosti i statistike u srednju školu…). Pisalo se i o svim važnijim događanjima tijekom pojedinih godina, izvještavalo se sa svih većih skupova, obilježavale su se razne obljetnice, pratila su se unapređenja, te proslavljali Uskrsi i Božići, pa čak i Valentinova na jedan poseban, matematički način. Bilo je tu i mnogo humora, zabave i raznih matematičkih zanimljivosti. Posebno mi je bila draga Dubravkina “Štreberica“, a tek svi oni mali duhoviti stripovi, pa rebusi…

Sve u svemu, u MiŠ-u je u ovih 10 godina objavljeno ukupno 675 članaka. Surađivali smo ukupno sa 150 autora, a red je spomenuti one najmarljivije, bez kojih MiŠ ne bi bio to što jest:

  • Dubravka Glasnović Gracin, Samobor,
  • Ela Rac Marinić Kragić, Zagreb,
  • Anđelko Marić, Sinj,
  • Vinko Bajrović, Split,
  • Ivan Marinović, Zagreb,
  • Antonija Horvatek, Ivanić Grad,
  • Lidija Kralj, Veliki Bukovec,
  • Sonja Banić, Zagreb,
  • Katica Kalajdžija, Varaždin,
  • Šefket Arslanagić, Sarajevo,
  • Alija Muminagić, Nykõbing, Danska,
  • Sanja Sruk, Zagreb,
  • Željka Bjelanović Dijanić, Čazma,
  • Jens Carstensen, Nykõbing, Danska,
  • Vladimir Devidé, Zagreb,
  • Željko Hanjš, Zagreb,
  • Blanka Iličić, Bjelovar,
  • Željka Milin Šipuš, Zagreb,
  • Petar Vranjković, Zadar,
  • Darko Žubrinić, Zagreb.

Naravno, u ovih “Top 20“ ne ulaze prof. Branimir Dakić, dr. Zdravko Kurnik, prof. Šime Šuljić, dr. Jasenka Ðurović, dr. Neven Elezović, dr. Sanja Varošanec i dr. Margita Pavleković – oni pak čine stručno uredništvo časopisa i spominjem ih ovdje izvan svake konkurencije. Ipak, dugujem posebno “hvala“ prof. Šuljiću, kao i prof. Eli Rac Marinić Kragić na ubrzanom tečaju GeoGebre s posebnom temom: “Kako iskoristiti GeoGebrine crteže i konstrukcije u pripremi za tisak”. Veliko “hvala“ i dr. sc. Željku Hanjšu i prof. Damiru Šišiću koji su zasluženo ponijeli titulu MiŠ-evih sveprisutnih najfotografa i zahvaljujući kojima su nastajale MiŠ-eve “duplerice” i neki od Panoptikuma.

Premda smo kroz godine mijenjali dizajn našeg MiŠ-a čak nekoliko puta, nastojeći pratiti sve moderne trendove u izdavaštvu najbolje što smo znali, moram priznati da mi je “onaj prvi” nekako prirastao srcu. (Čovjek se nekako veže…) Iz TeX-a se u međuvremenu prešlo na In-Design, pisanje matematičkih formula malo se zakompliciralo, ali zato nekad dvobojni MiŠ danas čitate u novom, šarenom ruhu i s dizajnerskim potpisom studija Palete d.o.o., Zagreb. No, način na koji možete predati svoje radove za koje biste željeli da budu objavljeni nije se bitno promijenio. Možete ih poslat mailom ili poštom; uredit ćemo ih, nacrtati slike, obraditi crteže ili fotografije i sve to kako bismo što bolje prezentirali ono što želite objaviti. Čak i ako su tekstovi rukom napisani, a smatrate da su dobri i želite ih objaviti u časopisu, slobodno nam se javite. Neka vas ne brine silna tehnika… image

Svakako treba spomenuti da MiŠ danas ima oko 1200 stalnih pretplatnika diljem Hrvatske. To su jednim dijelom osnovne i srednje škole, a jednim dijelom nastavnici. Posebno ga rado čitaju mladi nastavnici, koji se tek spremaju polagati stručni ispit. Svjesni smo da tu još ima prostora za poboljšanja i unapređenja, a i želje su nam često prevelike… Ipak, od ove školske godine ostvarila nam se još jedna, dugo priželjkivana želja – napokon su oživjele MiŠ-eve web-stranice.
Na web-adresi http://mis.element.hr/ možete pregledati sve što poželite, pretraživati stare brojeve, komunicirati s uredništvom časopisa, a i međusobno – svakako pogledajte! Čvrsto vjerujem da je u prvih 10 godina postojanja ovaj stručni časopis uspio ostvariti početni san svojega Glavnog: “da bude živahan, raznovrstan, sadržajan, zanimljiv, aktualan, i da ga stvaraju njegovi čitatelji!“

 

Zato na kraju s ponosom mogu reći:

sretan 10. rođendan dragom MiŠ-u i neka još dugo poživi!

 

Članak je originalno objavljen u 51. broju časopisa Matematika i Škola u izdanju Elementa, Zagreb. Zahvaljujemo uredništvu MiŠ-a na dozvoli za objavljivanje ovog teksta.

Predavanja, radionice i okrugli stolovi

prva-lidija

Tema 6. stručno-metodičkog skupa bila je Didaktička dokimologija. Predstavljeno je 28 radova, 18 radionica i 2 okrugla stola.

Popis radova:

  • BRANKA ANTUNOVIĆ PITON: Matematika je “nešto” više
  • MIRKO POLONIJO: Hoćemo li studirati matematiku?
  • DUBRAVKA GLASNOVIĆ GRACIN: Uloga udžbenika u nastavi matematike u osnovnoj školi
  • TINA TORTIĆ: Praćenje, vrjednovanje i ocjenjivanje postignuća učenika s teškoćama u osnovnoj školi
  • SENKA SEDMAK: Tehnička izvedba ili umjetnički dojam? (Što ocjenjujemo?)
  • VESNA ERCEG: Ocjenjivanje i motivacija
  • VESNA VUJASIN ILIĆ, ROBERT GORTAN: Praćenje i ocjenjivanje učenika – način ili načini?
  • NIVES JOZIĆ: Pisane provjere znanja i teorija kaosa
  • IVAN MRKONJIĆ, VELIMIR TOPOLOVEC: Vanjsko ocjenjivanje znanja
  • VINKO BAJROVIĆ: Ocjenjivanje srednjoškolaca – polugodišnji (ne)uspjeh školske godine 2008./2009. – predavanje za nastavnike srednjih škola
  • IRENA MIŠURAC ZORICA: (Ne)ujednačenost sustava matematičkog obrazovanja u osnovnoj školi
  • DRAŽIĆ IVAN: Seminarski rad kao metoda ocjenjivanja u nastavi matematike
  • ZDRAVKO KURNIK: Psihologija nastavnog sata matematike. Ocjenjivanje
  • ROBERT GORTAN, VESNA VUJASIN ILIĆ: Izrada kvalitetnog pismenog ispita (analiza metodičke radionice)
  • ŽELJKA BJELANOVIĆ DIJANIĆ: Provjera osnovnih matematičkih znanja zadatcima objektivnog tipa (ZOT) – na papiru i na računalu
  • LIDIJA KRALJ: Vrjednovanje i provjeravanje znanja pomoću računala
  • IVANA KRIŽANAC: Razvoj online dodatne nastave matematike
  • NENAD KUZMANOVIĆ: Statistika ekipnog natjecanja Festivala matematike
  • ŽELJKA MILIN ŠIPUŠ: Matematika u NOK-u
  • TOMISLAV ŠIKIĆ: Jedan mali primjer istraživačke iskre u nastavi matematike
  • KATICA JURASIĆ: Bolonjski proces i promjene u ocjenjivanju matematičkih kolegija
  • MARTA PERAK: Matematika može biti vizualno lijepa i sadržajno zanimljiva
  • LIDIJA KRALJ: Suradnici u učenju i Pogled kroz prozor
  • ŽELJKO KRALJIĆ: Nedostaci ocjenjivanja
  • BOŽICA VUJAKLIJA: Projekt Petrinjski perivoj – Primjena znanja iz matematike u svakodnevnom životu
  • SNJEŽANA STARČEVIĆ: Tko želi biti odlikaš?

Pogledajte kratki isječak s predavanja dr. sc. Željke Milin-Šipuš docentice na PMF-u, o matematici u Nacionalnom okvirnom kurikulumu.

 

Pogledajte kratki isječak i prezentaciju s predavanja Nives Jozić, više savjetnice za matematiku, o Pisanim provjerama znanja i teoriji kaosa.

Metodičke radionice

  • NIKO GRGIĆ: Geometrijska tijela u dinamičnom okruženju GeoGebre
  • DUBRAVKA GLASNOVIĆ GRACIN: Analiza zahtjeva u nastavi matematike
  • IVANA KRIŽANAC: Primjena Bloomove taksonomije u vrjednovanju učeničkih postignuća
  • MAJA MARIĆ, TAMARA NEMETH: Ispravljanje rješenja geometrijskih zadataka
  • ZDRAVKO KURNIK: Problemi ocjenjivanja
  • DARKO JUREKOVIĆ, LIDIJA KRALJ: Aktivno sudjelovanje u zajednici „Suradnici u učenju“
  • VESNA VUJASIN ILIĆ, ROBERT GORTAN: Zaključivanje ocjena
  • TINA TORTIĆ: Praćenje, vrjednovanje i ocjenjivanje postignuća učenika s teškoćama u osnovnoj školi
  • IVANA KRIŽANAC: Uporaba Moodlea u online dodatnoj nastavi matematike
  • MAJA MARIĆ, TAMARA NEMETH: Odabir vrsta zadataka za vrjednovanje znanja učenika
  • EVA ŠPALJ: Kriterijsko ocjenjivanje
  • NIVES JOZIĆ: Sastavljanje i vrjednovanje ispita znanja
  • VINKO BAJROVIĆ: Pismeno ispitivanje učenika – bodovi i ocjene
  • ŠIME ŠULJIĆ: GeoGebra: funkcije i proračunske tablice
  • NENAD KUZMANOVIĆ: Geometrijske radionice
  • SENKA SEDMAK: Prije formule
  • MARINO JURINOVIĆ: Beskonačna zbirka zadataka
  • ROBERT GORTAN, VESNA VUJASIN ILIĆ: Pismeni ispiti znanja

Pogledajte kratke isječke s radionica.

 

 

Okrugli stolovi:

  • Popravni ispiti – učeniku motivacija ili prisila na rad
  • Pitanja – zajedno iznađimo najbolje odgovore

Materijale s predavanja i radionica i snimke pogledajte na stranicama HMD Istra www.hmd-istra.org i na portalu www.ucitelji.org.

Izrada kvalitetnog pismenog ispita (analiza metodičke radionice)

 robert-vesna

Sažetak

Najčešći način provjere znanja u matematici je pismena provjera znanja. Kod provjera se pitamo jesmo li odabrali prave zadatke, koliko je vremena učenicima potrebno za rješavanje, kako optimalno i korektno bodovati zadatke… Tijekom protekle tri školske godine proveli smo metodičku radionicu o izradi pismenih ispita te u narednom tekstu navodimo analizu radionice.

Ključne riječi: pismena provjera znanja, anketa, analiza zadataka, ocjena

Pogledajte predavanje i prezentaciju i pročitajte cjelokupni rad.

Pismena provjera (ili pismeni ispit) u nastavnom predmetu Matematika je zasigurno najvažniji način provjere znanja učenika. Pismenim ispitima provjerava se razina usvojenog znanja svakog učenika i razreda kao cjeline.
Usmenim provjeravanjem znanja ne može se provjeriti cjelokupno područje, a dodatni problemi su:

  • opsežni nastavni plan i program rada u odnosu na broj nastavnih sati,
  • veliki broj učenika u razredu.

Rezultati pismenog ispita su odraz kvalitete rada učenika i nastavnika te njihovog međusobnog odnosa.
Često se pitamo:

  • Je li pismeni ispit koji smo pripremili i proveli kvalitetan?
  • Jesu li zadatci dobro odabrani?
  • Ima li previše zadataka za predviđeno vrijeme?
  • Jesu li zadatci bodovani na pravi način?
  • Je li ispit prejednostavan ili pretežak za učenike?

I zato svake godine spremamo nove zadatke za isto područje i time unaprjeđujemo svoj rad.
Ne postoje univerzalni pismeni ispiti, već ih nastavnici pripremaju sami, tako da unatoč egzaktnosti predmeta, pismeni ispiti predstavljaju subjektivni odnos nastavnika prema važnosti pojedinih činjenica u nastavnoj cjelini. To nastavniku omogućuje kreativnost, ali i problem niže ili više razine postavljenih zadataka u odnosu na potrebnu.
Nastavnici matematike:

  • ulažu veliki trud i troše puno vremena na pripremu i ispravljanje pismenih ispita, naknadnih ispita i ispravaka,
  • nemaju posebnu edukaciju o temi pismenih ispita,
  • nemaju povratnu informaciju (osim prijemnih i nacionalnih ispita) o kvaliteti i načinu svog rada.

Radionicu smo održali školske godine 2006./2007. na Županijskom aktivu Istarske županije te Međužupanijskom aktivu Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije. Htjeli smo usporediti način sastavljanja, ispravljanja i ocjenjivanja ispita znanja na uzorku od 100 nastavnika matematike u srednjim školama.
U ovom članku želimo prikazati rezultate radionice o Pismenim ispitima znanja koju smo proveli na 5. stručno-metodičkom skupu učitelja i nastavnika matematike u Puli 2007. godine. Radionicom je obuhvaćeno narednih 70 učitelja i nastavnika matematike iz cijele Hrvatske. Velik broj. Što nam je bio cilj? Kakvi su rezultati i razmišljanja o sastavljanju ispita znanja? Jednostavno ili teško? Prosudite sami iz nastavka članka.
Na početku radionice provedena je Anketa o načinu provođenja pismenih ispita kojom smo željeli usporediti načine sastavljanja, provođenja, analize i ocjenjivanja pismenih ispita (analizu ankete možete vidjeti u prilogu).

 

Nakon provedene ankete voditelji radionice su podijelili radne materijale:

  • ispit znanja za 1. razred opće gimnazije – Linearne jednadžbe i nejednadžbe (riješeni primjerak),
  • riješeni primjerak ispita učenika Matka Ispitića.

Sudionici radionice su podijeljeni u skupine od 4-5 članova. U zadanom vremenu bodovali su rješenja, bodovali i ocijenili ispit mladog matematičara te rezultate zapisali u priloženu tablicu. U sljedećoj tablici prikazani su rezultati timova.

Tim

Maksimalno bodova

Bodovi

Matka Ispitića

Postotak riješenosti

Ocjena

Matka Ispitića

1

27

19

70,37

3

2

31

21

67,74

3

3

100

69

69,00

3

4

76

50

65,79

3

5

43

29

67,44

3

6

23

15

65,22

3

7

45

25

55,56

3

8

37

24

64,86

3

9

40

21

52,50

2

10

39

24

61,54

2

11

31

16

51,61

2

12

24

14

58,33

2

13

50

27

54,00

2

14

30

18

60,00

3

15

85

62

72,94

3

MI

36

19

52,78

2

prosjek

45

28

61,86

2,63 = 3

Iz tablice je vidljiva velika razlika u bodovanju ispita znanja, od mogućih 24 do 100 bodova pa i kod kriterija ocjenjivanja. Naime, postotci riješenosti kreću se od 52,50% pa do čak 72,94%. Nemojmo zaboraviti da su sve skupine ocjenjivale isti ispit znanja mladog matematičara. Često nam učenici kažu: „Kod drugog bih profesora imao/la barem jednu ocjenu više“. Očito je način bodovanja usko vezan uz profesora te je uvođenje vanjskog vrednovanja (državne mature) ujednačilo način ispravljanja i ocjenjivanja. Smatramo da je to u redu jer su kriteriji jednaki za sve i nije važno tko ispravlja ispite.

Slijedi analiza po zadatcima iz ispita znanja. Nisu analizirani svi zadatci, nego samo reprezentativni. Postoje li velike razlike? U tablicama su prikazani podaci 12 skupina jer su materijali ostalih skupina bili nepotpuni. Posljednja skupina predstavlja voditelje radionice.

Legenda(tablica):

  • Bodovi MI – koliko bodova su skupine dale učeniku Matku Ispitiću (u tekstu oznaka MI)
  • Max bodovi – maksimalan broj bodova skupina po zadatku
  • Postotak – koliki je % riješenosti Matka Ispitića po zadatku

ZADATAK 4.

Baltazar ima 46 godina, a njegov prijatelj poštar BaltazarGrada ima 18 godina. Prije koliko godina je Baltazar bio 5 puta stariji od svog prijatelja poštara?

Tim

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

Bodovi MI

3

4

3

7

3

2

4

3

3

1.75

4

2

Max bodovi

4

5

4

10

4

3

5

4

4

2

5

3

Postotak

75

80

75

70

75

67

80

75

75

88

80

67

clip_image002
Iz tablice je vidljiva velika usklađenost bodova svih skupina. Nedostatak odgovora oduzeo je mladom matematičaru MI najčešće 1 bod od maksimalnog broja bodova. Ako nastavnici ne inzistiraju na pisanju odgovora, učenik neće biti naviknut na pisanje i neće ga napisati.

Prosječna riješenost zadatka je 75,58%, ocjena: 3/4.

 

ZADATAK 5.

Odredi clip_image004, clip_image006 i clip_image008\clip_image010 ako je clip_image012.

Tim

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

Bodovi MI

2

3

2

3

2

3

3

2.5

3

1.75

3

3

Max bodovi

4

5

4

5

3

3

3

4

4

2

4

3

Postotak

50

60

50

60

67

100

100

63

75

88

75

100

clip_image014

Iz tablice je vidljiva manja usklađenost bodova svih skupina: od 50 do 100%. Učenik je (najvjerojatnije) previdom napisao dva puta clip_image016 umjesto clip_image016[1] i clip_image019. Krivo je napisao, a točno riješio. Većina skupina je to negativno bodovala, tj. oduzela mu je bodove. Bodovi su oduzeti i zbog toga što učenik nije riješio zadatak korištenjem brojevnog pravca (iako to nije bilo izričito navedeno). I ovdje je ponovno vrlo bitan način na kojemu u nastavi inzistira predavač.

Prosječna riješenost zadatka je 74%, ocjena: 3.

 

 

ZADATAK 6a.

Riješi nejednadžbu clip_image021.

Tim

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

Bodovi MI

6

4

3

10

3

0

4

0

6

0.75

0

1

Max bodovi

8

5

4

15

6

6

6

6

6

2

9

5

Postotak

75

80

75

67

50

0

67

0

100

38

0

20

clip_image023

Zadatak je zanimljiv za analizu jer je nakon točno prepisanog zadatka učenik u sljedećem redu krivo prepisao predznak i dalje točno riješio zadatak. Kako su to skupine bodovale? Vidljivo je da su 3 skupine bile vrlo rigorozne zbog krivo prepisanog zadatka te nisu učeniku dale ni bod, a jedna je skupina učeniku dala 100% predviđenih bodova.

Prosječna riješenost zadatka je 48%, ocjena: 1/2.

 

 

 

 

ZADATAK 6b.

Riješi nejednadžbu clip_image002[5].

Tim

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

Bodovi MI

1

1

0

2

0

0

0

2

1

0.25

1

0

Max bodovi

6

5

4

15

4

5

7

6

6

2

7

4

Postotak

17

20

0

13

0

0

0

33

17

13

14

0

clip_image004[4]

U ovom zadatku je učenik nakon jednog ispravnog koraka napravio kardinalnu grešku kod rješavanja zadataka s linearnom nejednadžbom: množio je nejednadžbu s nepoznanicom x. Skupine su to uočile i bodovale s vrlo malo bodova. Ipak je matematičarima to vrlo velika pogreška koju učenici ne smiju raditi. Nakon dosta inzistiranja u nastavi, može se svesti na vrlo male razmjere, ali je vrlo česta, ma koliko mi o njoj pričali i ukazivali.

Prosječna riješenost zadatka je 10,58%, ocjena: 1.

 

 

 

ZADATAK 8.

Riješi nejednadžbu clip_image006[4].

Tim

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

Bodovi MI

3

5

2

12

3

3

6

3

4

0.5

4

4

Max bodovi

5

6

5

15

4

5

7

5

5

2

6

6

Postotak

60

83

40

80

75

60

86

60

80

25

67

67

clip_image008[4]

Učenik je riješio zadatak tako da je izostavio uvjet koji je nužan jer se izraz nalazi u nazivniku pa je kasnije taj broj zaboravio isključiti iz rješenja. Iako je zadatak postavljen kao posljednji, dakle najsloženiji, učenik ga je bolje riješio od puno jednostavnijeg zadatka 6b. Skupine su ovu pogrešku bodovale vrlo šaroliko, tako da je MI dobio od 25 do čak 86% bodova. Čudno, ali tako je bilo! Pogreška se može sagledati iz više kutova. Hm…

Prosječna riješenost zadatka je 65%, ocjena: 3.

 

 

Zaključak

Kvalitetni pismeni ispit znanja – što je to? Izrada kvalitetnog ispita znanja je vrlo složen posao. Način rada nastavnika vrlo je bitan u sastavljanju i bodovanju, a posebno u ocjenjivanju – kao što je i vidljivo iz rezulata radionice. Zato je vrlo bitno nastavnicima omogućiti edukaciju o sastavljanju, bodovanju i ocjenjivanju pismenih ispita.

Pokrenuti Nacionalni ispiti i predstojeća Državna matura sve će učenike postaviti u jednak položaj. Dobro ili loše? Naravno da je to jedino ispravno, ali i nastavnike je potrebno pripremiti na to. Najavljeni katalozi znanja trebali bi pokazati što i kako poučiti učenika, na čemu zasnivati rad i na što u najvećoj mjeri polagati pažnju i inzistirati kod učenika. Slijedeći upute, pismene ispite treba prilagoditi novom načinu rada i provjeravanja znanja: treba biti više zadataka iz svakodnevnog života, iz primjene, zatim više tipova zadataka: točno-netočno, zadataka višestrukog izbora itd. Prema anketi (vidi u prilogu) je vidljivo da samo 46% nastavnika u pripremi ispita znanja koristi zadatke iz nacionalnih ispita, a 69% nastavnika u ispite znanja uključuje i zadatke iz svakodnevnog života, odnosno zadatke s primjenom. Ove postotke je potrebo povećati i na taj način olakšati i usmjeriti učenike na savladavanje prepreka znanih kao Nacionalni ispiti i Državna matura.

Nije li nam to i zadatak?

Rad je originalno objavljen u Zborniku radova sa 6. stručno –metodičkog skupa. Zahvaljujemo HMD-Istra na dozvoli za objavljivanje.

Praćenje i ocjenjivanje učenika – način ili načini?

robert-vesna

SAŽETAK

Praćenje rada i ocjenjivanje učenika složen je problem vezan uz poučavanje. Nastavniku se nude mnogi izvori iz kojih crpi ideje i materiju za poučavanje, obradu, uvježbavanje, ponavljanje i usustavljivanje gradiva. Pravilnikom o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika propisan je minimalan broj ocjena po elementima ocjenjivanja koje učenik mora imati, ali je nastavnik u praćenju rada učenika i ocjenjivanju prepušten sam sebi.

U ovom radu navedena su neka pitanja i nedoumice koje si nastavnik matematike često postavlja tijekom nastavnog procesa.

Ključne riječi: poučavanje, provjeravanje, praćenje, ocjenjivanje, vrjednovanje.

 

Postoje brojni udžbenici, zbirke zadataka i metodički priručnici koji ukazuju na različite pristupe obradi, uvježbavanju, ponavljanju i usustavljivanju gradiva. Vrlo detaljno objašnjavaju potreban teorijski dio materije za određenu nastavnu cjelinu/jedinicu i nude brojne zadatke s rješenjima. Razna pedagoška literatura nudi potrebna znanja metodike nastave sa svim prednostima i nedostacima određenih oblika rada. Korisni su i matematički časopisi i seminari na kojima se mogu pronaći i dobri „primjeri iz prakse“. Nastavnici zasigurno izdvajaju podosta vremena kako bi njihovi nastavni satovi bili sustavno pripremljeni, kreativni, zanimljivi i motivirajući za učenike.

Jedna od povratnih informacija kvalitete njihovog rada i odnosa s učenicima je ocjena. S obzirom na egzaktnost matematike kao znanosti, logično bi bilo da je ocjenjivanje jednostavno, objektivno i realno. Ili kako ponekad kažu kolege koji predaju druge predmete „Lako je vama kad možete sve bodovati“. Često se ocjena iz matematike uspoređuje s ocjenama drugih predmeta uz zaključak da je normalno da su ocjene niže s obzirom da je matematika teška. Nije nam loše, zar ne? Lako nam je ocjenjivati, a ocjene su niže od onih kojima je teže. Možda bi to na neki način bila istina kad bi se ocjenjivanje svodilo na pismene provjere znanja i kad Pravilnik o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika ne bi bio unificiran za sve nastavne predmete. Nastavnik je u praćenju rada i ocjenjivanju učenika prepušten sam sebi. Povremeno se na nekom od seminara iz matematike potkrade ta tema, no nastavnik se uglavnom orijentira prema vlastitoj percepciji tog problema.

Je li način praćenja rada učenika jednoznačan, a samim tim i ocjenjivanje objektivno?

Umjesto ovog važnog pitanja možemo postaviti mnoga koja će nas navesti na podrobnije razmišljanje o problemu:

  • Jesmo li sigurni da naše ocjenjivanje nije subjektivno?
  • Koje ocjene bi naši učenici imali kod drugog nastavnika?
  • Dajem li kao nastavnik previše, a tražim premalo? Možda obrnuto? Ili optimalno?
  • Zapisujem li ocjene na pravom mjestu?
  • Vodim li na pravi način ostale bilješke u praćenju rada učenika?
  • S kim bih se mogao/la o svemu tome posavjetovati? Možda je to problem koji moram sam/a riješiti? Radim li uopće kako treba taj dio svog posla?

Netko će odgovoriti kako ne vidi problem. Imamo Pravilnik o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika i tamo sve uredno piše. Nastavnik mora biti jako umješan kako bi ostvario traženi broj ocjena po elementu ocjenjivanja u polugodištu uz tridesetak učenika različitog znanja i interesa te preopterećeni nastavni program. Kad i postigne taj broj ocjena, nije baš jednoznačno definirano kako zabilježiti praćeno i ocijenjeno u imenik.

Ukoliko svaki nastavnik na svoj način prati i ocjenjuje učenika, ima svoje kriterije ocjenjivanja, način bilježenja, uvjete i termine ispravljanja, pisanja pismenih ispita i usmene provjere, mogu li se ocjene učenika uspoređivati?

Navest ćemo neke dileme s kojima se nastavnik susreće tijekom rada, bez ambicije da na njih odgovorimo. Pitanja su grupirana po temama.

Elementi ocjenjivanja i praćenje rada:

  1. Koji je optimalni broj elemenata ocjenjivanja s obzirom na broj ocjena koje svaki učenik mora imati na kraju obrazovnog razdoblja?
  2. Mogu li se elementi ocjenjivanja unificirati? Ili preciznije – zbog čega elementi ocjenjivana nisu propisani za svaki pojedini predmet?
  3. U imeniku je navedeno da elementi ocjenjivanja … proizlaze iz … Znači li to da se navodi način ocjenjivanja, primjerice – pismeni, usmeni, aktivnost i DZ ili je prikladnije imenovati ih kao usvojenost nastavnih sadržaja, primjena, samostalan rad?
  4. Moraju li svi učenici jednog razreda imati isti broj elemenata ocjenjivanja ili se može dodati element ocjenjivanja Ispravak za učenike kojima je to potrebno?
  5. Jesu li obavezne opisne karakteristike rada učenika? Piše li se kraj takvog opisa datum? Koliko često treba opisno pratiti učenika? Opis treba biti poticajan i pozitivan. Kako navesti ukoliko je nešto negativno?
  6. Što sve i kada treba zapisivati u rubriku bilješke učenika?

Pismene provjere:

  1. U Pravilniku o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika jasno je naveden broj pismenih provjera znanja za određen broj sati tjedno. Može li nastavnik povećati broj pismenih provjera u dogovoru s učenicima da bi učenici pisanjem manjih dijelova gradiva postigli bolje rezultate?
  2. Ima li u pisanju pismenih provjera prednost predmet koji ima obavezne pismene ispite?
  3. Koji je optimalni broj zadataka u pismenoj provjeri?
  4. Koliko je optimalno trajanje pismenog ispita?
  5. Treba li pisati dvosatne školske zadaće?
  6. Koji je postotak riješenosti potreban za određenu ocjenu?
  7. Kad učenici koji nisu bili prisutni na redovnom ispitu pišu naknadni ispit? Ukoliko je to na redovnom satu, što za to vrijeme rade ostali učenici?
  8. Kako bodovati pogrešno prepisan, a točno riješen zadatak?
  9. Treba li pri ocjenjivanju koristiti metodu „slijedi grešku“ pri kojoj je, primjerice, nakon greške u računanju dalje rješavanje zadatka točno?
  10. Treba li pismene ispite pisati u zadaćnice ili na papir s tiskanim zadacima? Ako se piše na papiru, kako arhivirati ispite?
  11. Smije li se u rubriku imenika upisati ocjena dobivena kao prosječna ocjena kratkih provjera znanja u dogovoru s učenicima?

Ispravci:

  1. Mogu li učenici negativnu ocjenu iz pismenog ispita ispraviti usmenim odgovaranjem?
  2. Može li se negativna ocjena ispraviti redovnom ocjenom iz područja koje se nadovezuje na negativno ocijenjen dio gradiva?
  3. Koja je najveća ocjena na ispravku? Koja je preporučena težina zadataka za tu ocjenu?
  4. Koliko puta učenici mogu ispravljati negativnu ocjenu?
  5. Mogu li učenici negativnu ocjenu ispravljati pismeno za vrijeme redovne nastave? Što za to vrijeme rade ostali učenici? Na koji način učenik nadoknađuje gradivo koje se za to vrijeme obrađuje ili uvježbava?
  6. Može li učenik ispravljati negativnu ocjenu izvan redovne nastave? Moraju li ostali učenici tog razreda tada biti na ispravku?
  7. Mora li se učeniku omogućiti ispravljanje svaki put kad se javi za ispravljanje?
  8. U koju rubriku, odnosno pod koji element ocjenjivanja upisati ocjenu iz ispravka? Kako odvojiti tu ocjenu od postojećih ocjena ako se ispravljanje odvija, primjerice, u istom mjesecu kad i ispit koji ispravlja?
  9. Ukoliko učenik ispravkom ne ispravi negativnu ocjenu, treba li novu jedinicu zapisati u rubriku?
  10. Kako evidentirati da je učenik ispravio/nije ispravio negativnu ocjenu s polugodišta?
  11. Može li učenik ispravljati i popravljati pozitivnu ocjenu? U kojem terminu? Gdje upisati tu ocjenu?

Usmene provjere:

  1. Na koji način provoditi usmeno provjeravanje? Je li usmeno provjeravanje rješavanje zadataka pred pločom? Koliko traje usmeno provjeravanje?
  2. Može li ocjena iz kratke provjere znanja zamijeniti ocjenu iz usmenog ispitivanja?
  3. Kako ocijeniti usmeno ispitivanje? Koja su znanja potrebna za određenu ocjenu iz klasičnog usmenog ispitivanja?
  4. Kako u rubrici Praćenje učenika zabilježiti usmeno ispitivanje? Je li dovoljno napisati datum i ocjenu ili je potrebno navesti cjelinu, odnosno pitanja i ocjenu za svako pojedino pitanje?
  5. Može li nastavnik usmeno provjeravanje ocijeniti s više ocjena? Ili usmeno ispitivanje u više navrata ocijeniti jednom ocjenom?

Domaće zadaće

  1. Na koji način ocijeniti domaću zadaću?
  2. Kako evidentirati da učenik nema zadaću?
  3. Kako riješiti „problem“ kada učenik ne piše zadaću?
  4. Na koji način provjeriti originalnost zadaće? Ili utvrditi da je prepisana?
  5. Koji je optimalan broj zadataka za domaću zadaću?

Zaključivanje ocjena:

  1. Trebaju li ocjene iz svih nastavnih cjelina biti pozitivne da bi zaključna ocjena bila pozitivna?
  2. Može li nastavnik zaključiti negativnu ocjenu ukoliko učenik uz većinu negativnih ocjena iz pismenih i usmenih provjera ima nekoliko „boljih“ ocjena iz timskih radova ili projekata?

Popravni ispiti:

  1. Odgovara li učenik na popravnom ispitu gradivo cijele godine?
  2. Može li učenik biti upućen na popravni ispit iz nekoliko nastavnih cjelina?
  3. Može li učenik na popravnom ispitu odgovarati gradivo prvog polugodišta?
  4. Učenik je upućen na popravni ispit najčešće zbog toga što nije uspio tijekom nastavne godine ispraviti negativne ocjene iz pismenih ispita. Ukoliko na redovnom satu ocjenu iz pismenog ispita ne može ispraviti usmenim provjeravanjem, kako to da je može ispraviti na popravnom ispitu? Ako negativnu ocjenu iz pismenog ispita može ispraviti usmenim provjeravanjem, kako to da ide na popravni ispit?
  5. Mora li na popravnom ispitu sustručnjak biti profesor iz matematike?

Zaključak

Praćenje rada i ocjenjivanje učenika vrlo je kompleksan problem vezan uz poučavanje. Nastavni proces se ne može i ne smije unificirati, već treba težiti izražavanju kreativnosti nastavnika i učenika. Kako ne postoje konkretne, nedvosmislene i jasne upute koji je najbolji način praćenja i ocjenjivanja učenika, nastavnik se snalazi i radi na način koji smatra da je najbolji. Pravilnik o načinu praćenja i ocjenjivanja uglavnom propisuje obveze i ograničenja. Provedba ovisi o isključivo o nastavniku.

Školski nadzornik (savjetnik) može i kod vrlo pedantnog nastavnika naći brojne nelogičnosti i nedostatke u praćenju i ocjenjivanju. To se ne bi događalo kad bi svaki nastavnik bio precizno upućen kako na pravilan način treba pratiti i ocjenjivati rad učenika.

Pitanja koja su gore navedena tada bi imala odgovor.
Želite li nam poslati vaše odgovore ili nadopuniti pitanja, slobodno nam javite na robert.gortan@skole.hr ili vvilic08@gmail.com.
Unaprijed se zahvaljujemo!

Rad je originalno objavljen u Zborniku radova sa 6. stručno –metodičkog skupa. Zahvaljujemo HMD-Istra na dozvoli za objavljivanje.

Matematika je „nešto“ više

titleslika1 

Matematika je “nešto” više

 

Branka Antunović-Piton, dipl .ing. mat.,
učitelj-mentor, OŠ Kaštanjer Pula,
predsjednica HMD – Podružnice “Istra”

Opet zajedno u Puli na 6. stručno-metodičkom skupu za učitelje i nastavnike matematike u Republici Hrvatskoj!

Razlog – matematika? Ili je razlog što svi mi sve više uviđamo kako je korisno, potrebno, lijepo i, usudit ću se napisati, uzvišeno baviti se i živjeti matematiku. Toliko apstraktna, a tako životna! Matematika!

Mnogi smo danas ovdje na skupu, no mnogi još nespoznano čekaju u školskim klupama.

Matematički entuzijazam prepoznaje se i u radu i u rezultatima HMD – Podružnice „Istra“. Razvijaju se postojeći projekti: pripreme za natjecanja, matematička liga, festival matematike (Zbornik radova 5. stručno-metodičkog skupa, 2007.). Sve se više učitelja uključuje u rad Društva, ali i sve je više učenika koji sudjeluju u projektima. Podrška stiže s mnogih strana: Grad Pula – Upravni odjel za odgoj i obrazovanje, poduzeće Motortech, Arenaturist, Grad Pazin, Grad Poreč, GSŠ „Juraj Dobrila“ Pazin, Gimnazija Pula, Sveučilište Juraj Dobrila.

Na natječaju Zagrebačke banke „Znanjem do uspjeha“ u 2008. godini dobitnici smo donacije za Festival matematike – otvoreno ekipno natjecanje. Ta su nam sredstva omogućila da još kvalitetnije organiziramo Festival 2009. godine.

 

 

slika2

slika3 Na festival smo uvrstili novu kategoriju Omikron za učenike od 4. – 6. razreda osnovne škole, pored postojećih kategorija Omega, Sigma i Gama. Oformili smo timove za izradu zadataka za svaku kategoriju i uključili informatičara koji je razvio program za elektronsku kontrolu zadataka te smo dobili izvrsnu bazu podataka za razne statistike po učenicima, ekipama, zadatcima.

Dva dana, 528 učenika, izvrsna predavanja profesora Polonija, astronoma Korlevića, inovatora Zenzerovića, šetnje, more, druženja i na kraju nagrade, ali i predstavljanje novog projekta Pula+ …

 

Naš tim: Anica Lasić, Ljubica Perić, Gordana Božić, Milica Šilić-Fabris, Marija Dobrila, Marija Dotlić, Jadranka Bartolić-Muzica, Sandra Kadum, Tatjana Gužvić, Azra Vlačić, Vera Bukša, Enes Kosić, Zvonko Jovičić, Amalija Jovičić, Silvana Blečić Stambulić, Tomo Krajina, Nevia Lorencin, Ecio Božac, Tiziana Laković, Robert Gortan, Vesna Ilić-Vujasin, Đurđica Bonaca, Ema Tintor, Predrag Brkić, Gracijela Kirac, Vesna Tupac-Prosen, Vladimir Kadum, Franko Ivanšić, Nenad Kuzmanović, Branka Antunović-Piton.

 

slika4

Znak i naziv „Pula+“ predstavlja novi vizualni identitet Pule. “Pula je svaki pojedinac koji u njoj živi. Znak je izveden iz postojećeg pulskog grba koji se sastoji od žutog latinskog križa na zelenom štitu i koji je simbol kršćanstva. Naš znak je taj aspekt zadržao, ali je pretvaranjem u plus omogućio doživljaj Pule kao multietničkog, multikulturalnog i multikonfesionalnog grada. Dobili smo „plus“ koji je općeprihvaćen naziv za pozitivno, ali i znak za povezivanje i dodavanje.“ (Marko Braus, Igor Stanišljević, dizajnerski studio Parabureau, autori novog vizualnog identiteta Pule, preuzeto 7. 3. 2009., Glas Istre).

Nadovezujući se na tu ideju, cilj naše Pule+ je poticanje učenika na primjenu matematike, poticaj za male istraživačke/znanstvene projekte, upoznavanje i otkrivanje svoga grada matematičkim okom, tj. da učenici pokažu kako primjenjuju naučeno, povezuju i otkrivaju Pulu kroz njenu povijest, umjetnost, arhitekturu…

Bili smo iznenađeni raznolikošću i inventivnošću radova.

S ovim projektom nastavljamo i sljedeće godine pod nazivom Matematika+ za sve zainteresirane učenike.

Naravno, iskustva ovog projekta pokazala su koliko još prostora i zahtjeva ima u razvijanju projekta i da je učitelj-mentor nezaobilazna karika u njegovoj realizaciji.

 

slika5a slika5b

Pogledajmo snimku predavanja i prezentaciju.

O Normali

sime-ela
normala

Zahvaljujući mogućnostima koje pruža javni servis Yahoo groups, grupa nastavnika matematike iz svih krajeva Hrvatske svakodnevno razmjenjuje svoje ideje, poglede i nastavne materijale još od 2000. godine. Prirodni slijed te suradnje bilo je osnivanje i registracija udruge Normala krajem 2007. godine. Ime dolazi od matematičkog pojma normala koji predstavlja okomicu na tangentu krivulje u točki dodira i čije je svojstvo da prolazi središtem zakrivljenosti. Ime je jednostavno, lako pamtljivo, u sebi sadrži slovo n kao nastavnik i m kao matematika. Kako je uz to i domena na hrvatskom internetskom prostoru bila slobodna, pokazalo se zgodnim imenom za udrugu. Na naš zahtjev CARNet nam je 19. prosinca 2007. dodijelio vršnu domenu www.normala.hr.

Puni naziv udruge je Normala – udruga za promicanje nastave matematike. Ideja o osnivanju udruge nastala je zbog potrebe unaprjeđenja nastave matematike, stručnog usavršavanja nastavnika matematike kao i poticanja smišljenog uvođenja informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavu matematike. Uvjereni smo da o unaprjeđenju nastave matematike imaju što reći i doprinijeti upravo oni koji se njome svakodnevno bave i promišljaju probleme. Još kao neformalna grupa pojedinaca okupljenih oko Diskusijske liste Nastava matematike, više smo godina surađivali na raznim inovacijama i projektima. Naša ostvarenja dostupna na internetu mogu biti korisna nastavnicima i učenicima, a spoznaje do kojih smo došli i iskustvo koje smo stekli, mogu biti razlog suradnje s postojećim prosvjetnim institucijama.

Što smo učinili do sada? P1090496

  • Potpuno lokalizirali GeoGebru, usko surađujemo s timom koji razvija program i stalno unaprjeđujemo prijevod programa i nove materijale.
  • Izradili smo niz nastavnih cjelina pod nazivom Interaktivna matematika namijenjenih samostalnom ili organiziranom učenju matematike.
  • Pokrenuli smo suradnički projekt Riznica matematičkih apleta.
  • Sudjelovali smo u raznim projektima stručnog usavršavanja nastavnika matematike za primjenu IKT-a.
  • Organizirali smo radionice za učenike i nastavnike.
  • Organizirali smo dva ciklusa e-tečaja Geogebre u sustavu Moodle za nastavnike iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
  • Pisali smo reakcije na prijedlog Pravilnika o državnoj maturi, na prijedlog NOK-a, na prijedlog Zakona o udžbenicima i prijedlog Pravilnika o ocjenjivanju.

Normala trenutno ima šezdeset članova iz cijele Hrvatske. Za rad na dokumentima i projektima te za rasprave koristimo javni servis Google grupe.

Predstavljanje udruge Normala u Puli iskoristili smo za razgovor s Elom Rac Marinić Kragić.

Virtualni Državni skup za voditelje županijskih stručnih vijeća informatike/računalstva

prva-zeljkaK

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, a uz podršku Microsofta Hrvatska, MZOŠ-a i CARNeta, 23. listopada 2009. godine održan je Državni skup za voditelje županijskih stručnih vijeća učitelja i nastavnika informatike/računalstva i to korištenjem Microsoft Office Live Meetinga 2007 – alata za videokonferencijski prijenos. 54 voditelja županijskih stručnih vijeća, 4 viša savjetnika za informatiku, 4 predavača s udaljenih lokacija (Zagreb, Split, Labin), predstavnici CARNeta, MZOŠ-a i Microsofta Hrvatska pratili su iz svojih škola, ureda i domova stručni skup u trajanju od 6 sati – pomoću interneta.

Microsoft Office Live Meeting je alat koji u svojemu radu koristimo gotovo 3 godine na području edukacije i suradnje na daljinu pri čemu ostvarujemo sve veće uspjehe. Zašto smo na ovakav način odlučili okupiti 54 voditelja? U vremenu štednje i rezanja troškova nismo željeli izgubiti na učestalosti informiranja i edukacije županijskih voditelja, a posebno u području IKT-a gdje se promjene događaju svakodnevno. Zato smo ponovno koristili Live Meeting, pozvali predavače s aktualnim temama i održali virtualni stručni skup s mogućnošću pristupa s bilo kojeg mjesta, kako voditelja, tako i predavača.

download-centar

Sudionici skupa informirani su o svim novostima u području IKT-a, a posebna novost koja će svim učiteljima i nastavnicima biti jako zanimljiva, jest najava Download Centra gdje će se moći preuzeti Microsoftovi programski alati i podrška potrebna za odvijanje nastave informatike odobrene od strane MZOŠ-a i uz sve potrebne licence. Download centar nastao je suradnjom Microsofta Hrvatska, CARNet-a i MZOŠ-a.win7

 

 

Sljedeća novost na koju možemo biti ponosni su Windowsi 7 jer smo temu predstavili učiteljima i nastavnicima informatike upravo dan nakon službene objave i puštanja u javnost. Predstavljene su sve prednosti, novosti i različitosti sustava u odnosu na prethodne te je prikazana kratka demonstracija instalacije Windowsa 7.

 

 

zupanc

 

Ne smijemo preskočiti ni ostale teme koje su od izuzetne važnosti u nastavi informatike, a to je „Održavanje računalne učionice“ te „Metode i oblici rada u nastavi informatike s djecom s teškoćama u razvoju i učenju“, tema koja je nastavnicima oduvijek izazov.

 

     odrzavanje    virtualizacija

Održano je šest sati videokonferencijskog prijenosa pomoću interneta, tehnika je funkcionirala besprijekorno, a zadovoljstvo je bilo obostrano (od strane organizatora, sudionika i predavača). Ovakvom organizacijom stručnog skupa smanjili smo troškove i vrijeme putovanja voditelja županijskih vijeća te broj sati koje voditelji gube na nastavi.
Što smo dobili?
Dobili smo snimke svih izlaganja i mogućnost njihove reprodukcije i korištenja na svim vijećima učitelja i nastavnika informatike, a predavači će tada biti online i pomoću Live Meetinga odgovarati na postavljena pitanja.
Što smo izgubili?
Jedini nedostatak je susret uživo, druženje u pauzama i slobodno vrijeme nakon predavanja, tj. networking. Tko zna, možda nas Microsoft novom verzijom Live Meetinga iznenadi nekom virtualnom kavom ili nekom novom vrstom online Team Buildinga? No, obzirom na vrijeme u kojem se nalazimo i u skladu s recesijom, mi smo dali svoj doprinos a nismo izgubili na kvaliteti. Čak štoviše, mogu reći da smo ovakvom organizacijom pokazali da smo potpuno u skladu sa svjetskim trendovima u području edukacije.

O korištenju Download centra pročitajte i u tekstu Gordane Sokol, a o prednostima Windowsa 7 u članku Tomislava Bronzina.

Microsoft Windows 7 u Download centru uskoro dostupan i školama

gogaS

slika1

 

Download centar za preuzimanje Microsoftovog softvera na koji osnovne i srednje škole imaju pravo temeljem ugovora o licenciranju Microsoftovih proizvoda "Microsoft Campus and School Agreement" potpisanog između MZOŠ-a i tvrtke Microsoft će uskoro biti dostupan svim školama.
Na ovom portalu moći će se preuzeti sve verzije Microsoftovih programa na koje škole imaju pravo korištenja poput Windowsa Viste, Visual Studija Profesional 2008, Officea 2007, ali i novog Microsoft Windowsa 7.
Download centar će se nalaziti na adresi http://msdc.skole.hr.  Za ulaz u centar potrebno je posjedovati elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr s ovlastima školskog administratora.

Kako ćete preuzeti softver?

slika2

Kako biste preuzeli softver, primjerice nove Windowse 7, prijavite se svojim AAI podacima na naslovnici Download centra. Nakon otvaranja portala u popisu pronađite željeni program te ga preuzmite na lokalni disk svojeg računala klikom na poveznicu. Sam postupak preuzimanja, uz brzu internetsku vezu, potrajat će oko dva sata.

No, posao ne završava preuzimanjem. Dostupne instalacije nalaze se ili u .exe ili u .iso formatu te je nakon preuzimanja potrebno stvoriti instalacijski medij. Ovisno o vrsti preuzetog softvera, za stvaranje instalacijskog medija bit će vam potrebni odgovarajući CD ili DVD mediji kao i neki od programa za snimanje CD/DVD medija.

Za prijavu na portal upotrijebite AAI@EduHr identitet

Kako izraditi instalacijski medij?

slika3

Prije nego krenete u stvaranje instalacijskih medija, morate raspakirati arhivu koju ste preuzeli s portala. Ukoliko koristite WinRAR, kliknite na arhivu desnom tipkom miša te odaberite jednu od Extract naredbi, primjerice onu koja će vam raspakirati arhivu u novu mapu. Sada vam je na raspolaganju datoteka u .iso formatu koju je potrebno snimiti na DVD medij.

 

Raspakiravanje arhive pomoću programa WinRAR

slika4

U nekoliko sljedećih koraka opisat ćemo postupak izrade instalacijskog medija iz ISO datoteke pomoću programa Nero Burning ROM. Između mnoštva programa za snimanje CD/DVD medija, koje također možete upotrijebiti, odabrali smo Nero Burning ROM jer se koristi u većini škola te ga možemo smatrati standardnim programom kojim su opremljena školska računala.
Da biste izradili instalacijski medij za primjerice, Windows 7, najprije ubacite prazan DVD medij u uređaj za snimanje medija.

Pokrenite program Nero Burning ROM odabirom Start > Svi programi > Nero > Nero Burning ROM. Nakon pokretanja programa otvorit će se prozor kao na slici desno.

 

Dijaloški okvir New Compilation programa Nero Burning ROM

Ukoliko je vaš Nero postavljen tako da se kod pokretanja otvara tzv. Nero Express, za prebacivanje u klasični oblik rada na početnoj stranici Nero Expressa odaberite naredbu Switch to Nero Burning ROM. Ne vidite li naredbu, proširite prozor Nero Expressa klikom na gumb sa strelicom koji se nalazi na lijevom rubu prozora Nero Expressa.

slika5 Okvir Nero Express slika6

Sada biste trebali imati prikaz Nera u klasičnom obliku rada. Za nastavak izrade instalacijskog medija u dijaloškom okviru New Compilation kliknite na gumb Cancel.

Kako biste iz slike (Image) proizvoda stvorili instalacijski medij, odaberite naredbu Burn Image… iz izbornika Recorder. U dijaloškom okviru Otvori pronađite ISO datoteku koju ste ranije raspakirali iz preuzete arhive, označite je te kliknite na gumb Otvori.

 slika7a
Naredba Burn Image iz izbornika Recorder i dijaloški okvir Otvori

Nakon toga, otvorit će se dijaloški okvir Burn Compilation u kojem je potrebno namjestiti sljedeće postavke:

  • U okviru Action uključite mogućnosti Write i Finalize disc (No further writing possible!).
  • U okviru Writing odaberite Write speed, tj. brzinu snimanja medija koja će ovisiti o vrsti uređaja za snimanje. Broj kopija instalacijskog medija odabrat ćete upisivanjem broja u okvir Number of copies.

Nakon što ste postavili sve mogućnosti, kliknite na gumb Burn te započnite proces snimanja instalacijskog medija iz odabrane ISO datoteke. Trajanje samog procesa snimanja ovisi o veličini ISO datoteke koju snimate kao i o odabranoj brzini snimanja medija.

 

slika8                                   slika9
Dijaloški okvir Burn Compilation                                                        Snimanje instalacijskog medija

Nakon što ste uspješno izradili instalacijski medij, možete krenuti u novu avanturu zvanu Windows 7.

slika10 Instaliranje sustava Windows

Windows 7

tomislavb

Win7_HomePremium_3DL 22. listopada 2009. godine službeno je objavljena nova verzija Microsoftovog operativnog sustava Windows 7, što znači da će se moći nabaviti i u slobodnoj prodaji. Windows 7 je nova verzija operativnog sustava koju su svi željeno očekivali nakon što Windows Vista nije doživjela očekivanu popularnost.

Interesantno je da se Windows 7 zasniva na istoj programskoj jezgri kao Windows Vista, no budući da je napravljena dodatna optimizacija, radi (barem) jednako dobro na istom hardveru kao i Windows XP, pa čak neki put i bolje. Kao i svaki novi operativni sustav, i Windows 7 traži određeno prilagođavanje korisnika, a jedna od najočitijih promjena je programska traka (Taskbar) na dnu ekrana koja kod Windowsa 7 nadomješta potrebu za nekoliko objekata: radnom površinom, trakom za brzo pokretanje i područjem obavijesti. Dodaci poput „live peeka“ (pregleda sadržaja ekrana programskog prozora koji radi u pozadini), prikaza postotka trake koja označava protok vremena (progress bar) i slično zahtijevaju i određene videoresurse, što većina prijenosnih i stolnih računala podržava.

 
Ovaj put Windows 7 dolazi čak u 6 inačica: Starter, Home Basic, Home Premium, Professional i Ultimate. Važno je istaknuti da verzije Starter i Home Basic neće biti dostupne na hrvatskom tržištu, nego samo na tržištima zemalja u razvoju. Nadogradnja s manje složene verzije na onu s više mogućnosti bit će laka i neće zahtijevati poseban medij, nego samo poseban ključ za „otključavanje“ funkcionalnosti.

Windows 7 Shake                      Windows 7 Snap

 video-1 video-2

Novosti koje Windows 7 donosi, uz Taskbar, su podrška za površinu osjetljivu na dodir na nekoliko mjesta (multitouch, kao kod iPhonea i Surfacea), upravljanje sustavom napajanja (skoro dvostruko duži rad na istom prijenosnom računalu), podrška za senzore, podizanje operativnog sustava s virtualnog diska (VHD), izvođenje multimedijskih sadržaja s udaljenih uređaja ili slanje medijskog prijenosa (media stream) prema udaljenim uređajima, potpuna podrška za 64-bitnu platformu (mogućnost adresiranja više od 3.4 GB), značajna poboljšanja performansi.

Usporedno s objavom operativnog sustava Windows 7, proizvedeno je puno novog hardvera koji je kompatibilan s tim operativnim sustavom, a doprinosi boljem korisničkom iskustvu, poput računala sa zaslonom osjetljivim na dodir na kojem se programima upravlja korištenjem prstiju i multi-touch pokreta.

Uz englesku inačicu dostupan je i jezični paket koji prevodi sučelje Windowsa 7 na hrvatski jezik, stoga nemojte dugo čekati – nadogradite svoje sustave na Windows 7!

demo HP TouchSmart Predstavljanje Window 7 i HP Pavilion Venesa Schutz i Alojzije Jukić

Saznajte više:
Početna stranica sustava Windows 7

saznajte_vise

Mogućnost dodatnog usavršavanja u europskim državama – otvorene nove perspektive za hrvatske građane

stela

Uvod

rujan-listopad2009 065 U petak, 23. listopada, krenula sam u Zagreb na Informativne dane Agencije za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU), s groznim osjećajem da će i ovaj, ne tako kratak put, biti uzaludan kao i mnogi u posljednje vrijeme. Naime, već dugo nisam prisustvovala stručnom skupu ili nekakvim „informativnim danima“ a da se nisam vratila s još većim neznanjem ili još zbunjenija. Međutim, ili bolje rečeno, hvala Bogu, vratila sam se s jasnim i preciznim informacijama, s jasnim slikama u glavi i jasnim ciljem pred sobom. Informativni dani organizirani su gotovo besprijekorno, s jasno strukturiranim predavanjima popraćenim jasnim i preglednim prezentacijama i u odgovarajućem ambijentu – Europskom domu. Bio je to jedan u ciklusu informativnih dana koje Agencija za mobilnost i programe Europske unije organizira u listopadu u cilju informiranja hrvatske javnosti o mogućnostima koje joj se pružaju.

 

Domaćini informativnih dana bile su voditeljice pojedinih programa i akcija koje provodi AMPEU – Ana Šimunović, moderatorica cijelog događaja, Maja Mušnjak, zadužena za Programe cjeloživotnog učenja, Sanja Živoder, voditeljica programa Mladi na djelu te četiri korisnice grantova (odobrenih novčanih sredstava od strane Agencije) iz prethodnog razdoblja – četiri primjera dobre prakse. Željka Jelavić, kustosica u Etnografskom muzeju u Zagrebu, je u sklopu programa Grundtvig posjetila seminar u Italiji vezan uz obrazovanje odraslih u etnografskim muzejima, Nikolina Reder, učiteljica engleskog i njemačkog jezika, usavršavala je jezik i metode rada u Walesu u Velikoj Britaniji, a dvije korisnice grantova iz programa Mladi na djelu predstavile su svoje projekte i svoja postignuća. Odaziv na informativne dane bio je prilično velik, dakle ima puno zainteresiranih za vlastiti napredak i usavršavanje, a bilo je stručnjaka skoro svih profila koji su se spominjali u sklopu programa koji nam se nude: učitelja i profesora iz osnovnih i srednjih škola, profesora iz ustanova za obrazovanje odraslih te predstavnika udruga koje se bave mladima.

 

O čemu se, zapravo, radi?

Agencija za mobilnost i programe Europske unije je agencija koju je Vlada Republike Hrvatske osnovala u listopadu 2007. godine shvativši važnost cjeloživotnog učenja, a s ciljem stvaranja društva utemeljenog na znanju te jačanja konkurentnosti hrvatskih građana na europskom tržištu rada. Agencija je, zapravo, javna ustanova koja provodi europske obrazovne programe (formalno, neformalno i informalno učenje) koristeći fondove Europske zajednice. Ulaže u obrazovanje i učenje hrvatskih građana, modernizaciju i reformu obrazovnog sustava i internacionalizaciju obrazovanja te provodi programe Europske zajednice koji su namijenjeni predškolskoj dobi, osnovnom i srednjem obrazovanju, visokoškolskom obrazovanju, obrazovanju odraslih, udrugama mladih i znanstvenicima te poticanju njihove mobilnosti.

Misija i vizija AMPEU-a i programi koje provodi

image

Glavna misija Agencije je pružanje prilike za međunarodno obrazovanje i iskustvo svim hrvatskim građanima, a vizija postati središnje mjesto za aktivnosti mobilnosti u RH, prepoznatljivo po svojoj kvaliteti, transparentnosti i odgovaranju na potrebe obrazovanja i tržišta rada.

Svoje zadaće Agencija ostvaruje provodeći dva najveća programa Europske zajednice u području formalnog i neformalnog učenja: Program za cjeloživotno učenje i Mladi na djelu. Svake godine raspisuje natječaje za sudjelovanje u spomenutim programima te dodjeljuje financijsku potporu za realizaciju aktivnosti mobilnosti i projekata s partnerima iz Europske zajednice. Uz te programe, Agencija je zadužena i za promociju drugih inicijativa Europske zajednice kao što su Europass i Erasmus Mundus kao i za rad EURAXESS uslužnog centra koji podržava mobilnost istraživača i znanstvenika.

Djelatnici Agencije smatraju da je u današnje vrijeme neophodno poticati suradnju hrvatskog i europskog obrazovnog sustava te na taj način doprinjeti razvoju društva utemeljenog na znanju, toleranciji, multikulturalnosti, društvenoj uključenosti kao i pripremi sudionika za uspješno natjecanje i konkurentnost na europskom tržištu rada.

rujan-listopad2009 067                                 rujan-listopad2009 060

Sanja Živoder, koordinatorica programa Mladi na djelu                          Maja Mušnjak, koordinatorica programa Cjeloživotnog učenja

Program cjeloživotnog učenja je program Europske komisije usmjeren na sve stupnjeve obrazovanja i stručnog usavršavanja. Podrazumijeva četiri potprograma – Comenius, Erasmus, Leonardo da Vinci i Grundtvig od kojih je svaki namijenjen korisnicima koji su sudionici određenog dijela obrazovanja. Comenius je namijenjen sudionicima predškolskog, školskog i srednjoškolskog općeg obrazovanja, Erasmus sudionicima visokoškolskog obrazovanja, Leonardo da Vinci strukovnom obrazovanju i osposobljavanju dok je Grundtvig namijenjen obrazovanju odraslih.

 

Što je mobilnost u obrazovanju?

Mobilnost u obrazovanju podrazumijeva provođenje određenog razdoblja života na mjestu različitom od mjesta boravka, a sa svrhom stjecanja novih znanja, vještina, iskustava i kvalifikacija. Agencija treba biti posrednik između Europske komisije i hrvatskih korisnika, a provođenje programa koji su u njenoj nadležnosti, omogućuje:

  • studentima – studiranje u inozemstvu,
  • učenicima – sudjelovanje u međunarodnim projektima, odlaske na razmjene ili obavljanje prakse,
  • sveučilišnim profesorima – predavanje na stranim sveučilištima, rad na međunarodnim projektima i stručna usavršavanja u obliku prakse, treninga, seminara ili konferencije u inozemstvu,
  • školama – sudjelovanje u zajedničkim projektima s drugim školama Europske zajednice,
  • mladima – razmjene, volontiranje i učenje o demokratskim procesima,rujan-listopad2009 074
  • odraslim učenicima – stjecanje novih znanja,
  • zaposlenima i nezaposlenima – stjecanje stručnih znanja i vještina u inozemstvu,
  • istraživačima i znanstvenicima – olakšavanje mogućnosti istraživačkog rada u drugim državama Europske zajednice.
  •  

     

     

    Arijana Vela, Europski dom Dubrovnik – voditeljica projekta Trilateralni susret mladih „Zajednička prošlost, zajednička budućnost“

     

Što Agencija financira?

Sredstva koja Agencija koristi kako bi svojim korisnicima omogućila provođenje njihovih ideja i projekata dolaze iz pristupnih fondova Europske zajednice, državnog proračuna i tzv. Fp7, odnosno Framework programa, glavnog instrumenta Europske zajednice za financiranje znanstvenih istraživanja i razvoja.

Financijska potpora koju Agencija dodjeljuje korisnicima na osnovi javnog natječaja uključuje troškove kotizacije, puta i života te jezičnu pripremu, prema pravilima Europske komisije.

Što to znači za nas učitelje?

Učiteljima je najzanimljiviji Comenius. Namijenjen je svima koji su na bilo koji način uključeni u predškolski odgoj i školsko obrazovanje: vrtićima, školama, učenicima, nastavnom i nenastavnom osoblju (učiteljima, nastavnicima, profesorima, ravnateljima, pedagozima, odgajateljima, knjižničarima, prosvjetnim savjetnicima i ostalima). Ciljevi potprograma su promicanje razvoja znanja o raznolikosti europskih kultura kroz suradnju škola i vrtića europskih država, poticanje osobnog razvoja sudionika, razvoj i usavršavanje vještina i kompetencija te njegovanje ideje o europskom građanstvu. Sudjelovanjem u Comeniusu utječe se na poboljšanje kvalitete školskog obrazovanja, ističe se europska dimenzija obrazovanja, potiče se mobilnost i učenje jezika kao i veća uključenost u europsko društvo.

Aktivnosti Comenius programa u 2010. godini u Hrvatskoj podrazumijevaju:

  • stručno usavršavanje nastavnog i nenastavnog osoblja te odgajatelja u nekoj od europskih država u trajanju od jednog dana do 6 tjedana u obliku tečaja, seminara ili obavljanja prakse,
  • pripremne posjete mogućoj partnerskoj ustanovi i kontaktne seminare radi pronalaženja partnerske ustanove u trajanju do 5 dana,
  • partnerstva među školama, vrtićima i ostalim odgojno-obrazovnim ustanovama iz europskih država,
  • internetski portal eTwinning – www.etwinning.net koji omogućuje suradnju škola iz svih europskih država pomoću interneta.

 

Koristi

Koristi od Comenius aktivnosti su mnogostruke – od učenja i usavršavanja stranih jezika, korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, usavršavanja vještina, tehnika i metoda poučavanja i odgoja, razmjene iskustava i dobre prakse s kolegicama i kolegama iz inozemstva, suradnje sa školama, vrtićima i ustanovama iz europskih država do internacionalizacije i davanja europske dimenzije ustanovi.

rujan-listopad2009 062

 

Željka Jelavić, kustosica Etnografskog muzeja u Zagrebu, korisnica granta u programu Grundtvig

 

 

 

 

 

 

Konkretni primjer

Obrazovanje u Republici Hrvatskoj stalno se mijenja, prate se kretanja u Europi, donose se standardi, norme i kodeksi.
U svojem ste radu sigurno naišli na učenike koji su bili talentirani za nešto, ali je njihov talent ostao neiskorišten. Htjeli ste im pomoći i možda ste imali i ideje, ali ih niste znali uobličiti i provesti. A možda ste samo zalutali u potrazi za informacijama ili ste naišli na kulturno-jezične, a prije svega i financijske barijere. Isto tako, složit ćete se sa mnom u tvrdnji da ne možemo ostati na znanju koje smo stekli tako što smo 5 (ili u nekim slučajevima i 10) godina sjedili u predavaonicama hrvatskih ustanova visokoškolskog obrazovanja, kad nam učenici rastu uz računala, programe i tehnologije za koje nismo niti čuli, a kamoli koristili. Sve se više govori o cjeloživotnom učenju. Pa, potaknuti takvim kretanjima i idejama, odlučili ste i vi nešto napraviti, naučiti nešto novo, usavršiti svoje znanje ili možda samo popričati s kolegama iz drugih europskih država o njihovom iskustvu.

 

Nude vam se sljedeće mogućnosti:

1. internetski portal eTwinning preko kojega možete ostvariti suradnju između učenika i učitelja vaše škole i učenika i učitelja neke od tisuća škola širom Europe. Možete raditi na nizu projekata koji se nude ili možda ponuditi neki svoj projekt ili podijeliti svoju ideju sa školama zainteresiranima za takav vid suradnje. Raspon projekata je velik, a teme su nepresušne: od nacionalnih specijaliteta, upoznavanja nacionalne kulture, upoznavanja učenika i njihovog načina života, legendi, povijesnih događaja, geografskih karakteristika… Da dalje ne nabrajam – najbolje je posjetiti mrežne stranice www.etwinning.net gdje ćete dobiti najbolji uvid u ono što se nudi. Registracija je vrlo jednostavna, a ako to ne možete sami jer je većina na engleskom jeziku, uvjerena sam da će vam kolegica ili kolega, učitelji engleskog jezika, rado pomoći u ostvarenju ideja. Posljedica može biti jedna lijepa suradnja s nekom od europskih škola, nova saznanja, nova prijateljstva, nova iskustva, a možda i kakvo putovanje…

2. Druga mogućnost je akcija Mobilnost koja vas vodi na stručno usavršavanje, tečaj, seminar ili obavljanje prakse u neku od zemalja Europske zajednice. Ako znate što želite, imate u vidu nekakav tečaj na koji ste bacili oko, ali je – predaleko, preskupo i još nekoliko pre za koje nemate mogućnosti – možete se javiti divnim i strpljivim voditeljicama aktivnosti pri AMPEU-u koje će vas uputiti kako i kamo dalje. Ako ne znate što želite, a znate da želite usavršiti svoje znanje na bilo koji način, možete pretražiti bazu tečajeva, stručnih usavršavanja i sličnih podataka na mrežnim stranicama AMPEU-a www.mobilnost.hr te odabrati nešto što vam odgovara. Sljedeći korak je, pogađate, obraćanje strpljivim voditeljicama aktivnosti pri AMPEU-u koje će vam pomoći ispuniti papire (kojih, prema riječima već postojećih korisnika, tzv. grantova, ima poprilično).

3.  Partnerstvo – kako pronaći partnera i povezati se sa školama diljem Europe, najlakše ćete saznati na mrežnim stranicama Agencije gdje uz par klikova mišem možete pretražiti bazu partnera ili prisustvovanjem nekom kontaktnom seminaru koje također organizira AMPEU, a koje otvara i četvrtu mogućnost – pripremne posjete.

Nakon što odredite što vas zanima, pričekajte da Europska komisija raspiše natječaj za predlaganje projekata koji Agencija objavljuje na svojim mrežnim stranicama i u dnevnom tisku. Zatim se obratite na adresu Agencije i prikupite papire te slijedi prijava na natječaj. Za stručno usavršavanje postoje rokovi u siječnju, travnju i rujnu. Za pripremne posjete rok za predaju prijave je najmanje 30 dana od početka provedbe posjeta.
Zatim treba i malo strpljivosti dok vam Agencija ne javi jeste li odabrani za potporu za provođenje svog projekta. Novčana sredstva za mobilnost pokrivaju put, životne troškove, smještaj, jezičnu pripremu i troškove tečaja (troškovi života izračunavaju se prema dnevnim ili tjednim iznosima koje je odredila Europska komisija). Maksimalni iznos novčanih sredstava za partnerstva ovisi o broju planiranih mobilnosti, a mora se koristiti za mobilnost i lokalne projektne aktivnosti. Jedan veći dio odobrenog iznosa dobivate prije puta, a drugi dio isplatit će vam se nakon što završi vaše stručno usavršavanje i nakon što Agenciji predate izvještaj o onome što ste napravili i naučili.

U svakom slučaju, kao prvi korak, savjetovala bih vam posjet mrežnim stranicama AMPEU-a www.mobilnost.hr i portalu eTwinning www.etwinning.net . Dalje koraci slijede logičkim redoslijedom.

Na kraju dvije male napomene: prva – sve organizirate sami (put, prijavu, kotizaciju, obavljate telefonske razgovore, rezervirate karte i sve ono što proizlazi iz vaše odluke da odete na neki seminar u inozemstvo) i druga – sve je na engleskom. Ali, da se poslužim riječima Victora Hugoa koje su na kraju svojeg izlaganja lijepo ispisale voditeljice programa:

„Usuditi se: to je cijena napretka“.