Igrajmo se starih igara

lea_kosak

Lea Košak

Sažetak

U svom članku pod naslovom Igrajmo se starih igara predstavljam projektni odgojno-obrazovni rad koji se odvijao u sklopu interesne aktivnosti Zdrava škola. Uključeni su bili drugašići iz Osnovne škole Center iz Novog mesta. Za istraživanje, upoznavanje i igranje starih slovenskih igara odlučila sam se jer iste imaju velik utjecaj na poštivanje i održavanje naše kulturne baštine. Istodobno, igre kod djece potiču komunikaciju, istraživanje, slobodu i kreativnost. Učenike je tema iznimno privukla. Rad se temelji na aktivnom sudjelovanju učenika u raznim aktivnostima te proizlazi iz potreba i interesa učenika. Kod svih aktivnosti prevladavala je pozitivna atmosfera, dobra dvosmjerna komunikacija, međusobno uvažavanje, poštivanje i ohrabrivanje te aktivna međusobna suradnja. Cijelo vrijeme zajedno smo nastojali ostvariti ciljeve koje smo si postavili. Kroz razne aktivnosti učenici su upoznavali stare slovenske igre: slušanje bakinih i djedovih priča o djetinjstvu, igrama i igračkama u njihovo vrijeme, gledanje starih dječjih filmova, skupljanje starih igračaka i igranje s njima, igranje starih igara, slikanje starih igrica i igračaka. Završna evaluacija pokazala je uspješno postizanje postavljenih ciljeva.

Ključne riječi: stare igre, stare igračke, kulturna baština, interesna aktivnost, projektni odgojno-obrazovni rad, međusobna suradnja

Uvod

Za projektni odgojno-obrazovni rad pod nazivom Igrajmo se starih igara odlučila sam se jer sam željela da su svi učenici cijelo vrijeme aktivno uključeni u razne aktivnosti jer na taj način najkvalitetnije dolaze do izravne spoznaje i znanja, a time i realizacije postavljenih ciljeva. Pritom sam neprestano poticala, usmjeravala te pomagala učenicima u provođenju aktivnosti. Projektni odgojno-obrazovni rad izvodila sam u okviru interesne aktivnosti.

Trajanje izvođenja projekta: 8 nastavnih sati, povezanih u dva mjeseca.

Ciljevi projekta su: Učenici:

  • razlikuju prošlost i sadašnjost u svom životu te znaju da je životi ljudi u prošlosti bio drugačiji,
  • upoznaju aspekte života ljudi u prošlosti i danas (dom, prehrana, odjeća, rad, prijevoz),
  • poznaju značenje kulturne baštine,
  • navikavaju se na samostalan i kreativan rad,
  • razvijaju međusobnu suradnju,
  • razvijaju motoričke sposobnosti,
  • jačaju samopouzdanje,
  • razvijaju odgovornost,
  • navikavaju se na promatranje i opušteno likovno izražavanje,
  • prezentiraju i izvještavaju o svom radu.

Središnji dio

  1. Inicijativa

Inicijativa je spontano došla od učenika. Na sat interesne aktivnosti donijela sam staru praćku koju sam našla na potkrovlju svog pradjeda i prabake. Budući da su učenici bili oduševljeni starom praćkom i jako se zainteresirali za nju, dobili su zadatak da do sljedećeg sata donesu slike i fotografije starih igračaka s kojima su se igrali njihove bake, djedovi, prabake i pradjedovi. Došli smo na ideju da će naša tema biti stare igre na što ćemo se usredotočiti u sljedećih nekoliko sati. Izveli smo oluju ideja. Na moj poticaj, učenici su nabrajali ideje – ključne riječi koje smo vezali uz izraz stare igre. Na ploči je stvorena tablična slika.

  1. Skiciranje projekta i planiranje izvedbe

Na sljedećem satu interesne aktivnosti učenici su predstavili slike i fotografije koje su donijeli u školu. Zatim smo pogledali ključne riječi koje su naveli uz izraz stare igre. Uz pomoć ideja učenika, tj. ključnih riječi odredili smo kojim ćemo aktivnostima ostvariti zadane ciljeve. Aktivnosti sam istodobno zapisivala na ploču. Dogovorili smo se da će se naš projekt zvati IGRAJMO SE STARIH IGARA. Zatim smo zajedno pogledali nacrt projekta i uslijedio je plan provedbe. Učenici su opušteno izrazili želje u kojim aktivnostima žele sudjelovati.

Do realizacije ciljeva došli smo sljedećim aktivnostima:

  • slušanjem bakinih i djedovih priča o djetinjstvu, igrama i igračkama u njihovo vrijeme
  • gledanjem starih dječjih filmova,
  • skupljanjem starih igračaka i igranjem s njima,
  • igranjem starih igara,
  • slikanjem starih igara i igrački,
  • izradom plakata,
  • oblikovanjem izložbe i njezinom prezentacijom.

U nastavku vam predstavljam nekoliko aktivnosti.

3. Faza izvođenja projekta

3.1. Slušanje bakinih i djedovih priča o djetinjstvu, igrama i igračkama u njihovo vrijeme

Na sat interesne aktivnosti pozvali smo nekoliko baka, djedova, prabaka i pradjedova naših učenika. Pričali su o svom djetinjstvu te o starim igrama i igračkama s kojima su se igrali. Učenici su ih s velikim zanimanjem slušali, zapisivali informacije i puno naučili.

3.2. Skupljanje starih igračaka

Na sljedeći sat interesne aktivnosti učenici su u školu donijeli stare igračke s kojima su se igrale njihove bake, djedovi, prabake i pradjedovi. S njima su se poigrali, zatim ih skupili i napravili izložbu.

3.3. Igranje starih igara

Slika 1Učenici su se spontano podijelili u skupine prema tome koje igre su željeli igrati. Prva skupina igrala je igru ​​Na stolicama. Za igru ​​su im bile potrebne dvije stolice, marama i zavezana kuhinjska krpa. Igrači su odabranom igraču povezali oči maramom te ga postavili na dvije stolice tako da je stajao u raskoraku – svakom nogom na svojoj stolici. U ruku su mu stavili zavezanu kuhinjsku krpu. Ispod njega su jedan po jedan na sve četiri i što tiše puzali suigrači. Slijepi igrač pokušao je jednog od njih pogoditi krpom. Kada bi nekoga pogodio, zamijenili bi uloge

Slika 1. Na stolicama

Slika 2Druga skupina igrala je igru Bekselj. Za igru im je bila potrebna metla. Igrači su se podijelili u parove, dok je jedan igrač bio bez para. Parovi su se držali za ruke i plesali uz glazbu. Neupareni igrač je, međutim, plesao s metlom. U jednom trenutku je taj doviknuo “Bekselj” i bacio svoju metlu na pod. Igrači su tada morali pustiti ruke te si pronaći novi par. Budući da je igrač bez para uspio pronaći partnera, netko drugi je ostao bez para te morao plesati s metlom.

Slika 2. Bekselj

Treća skupina igrala je igru ​Frcanje kamenčićima. Za igru su im trebali kamenčići. Igrači su na pod nacrtali crtu i drvenim štapom na odgovarajućoj udaljenosti od nje iskopali plitku rupicu u zemlji. S crte su frcali kamenčiće u rupicu. Tko je uspio pogoditi rupicu, uzeo je svoj kamenčić iz nje i frcnuo svoj sljedeći kamenčić. Slika 3Ako nije pogodio rupicu, na redu je bio sljedeći igrač. Pobjednik je bio onaj koji je sakupio najviše kamenčića. Četvrta skupina igrala je igru ​​Lov na zečiće. Za igru ​​im je bila potrebna zavezana krpa. Igrači su odabrali lovca. Ostali su bili zečići. Zečići su skakali na sve četiri i bježali od lovca. On je mirno stajao i pokušao krpom pogoditi nekog od zečića. Zečić kojeg bi lovac pogodio postao je novi lovac.

Slika 3. Lov na zečiće

3.4. Slikanje starih igara i igračaka

Slika 4Učenici su se spontano podijelili u dvije skupine prema svojim željama likovnog stvaranja. Jedna skupina je bojicama i flomasterima slikala stare igračke, dok je druga skupina temperama slikala stare igre koje smo igrali prethodni sat.

Slika 4. Slikanje starih igračaka

Zaključak

Učenici su uložili puno truda u provođenju svih aktivnosti. Tijekom aktivnosti bili su motivirani i entuzijastični jer ih je tema jako privukla. Ciljevi našeg projektnog rada bili su u potpunosti ostvareni. S učenicima smo izradili plakat te postavili izložbu svih proizvoda.

Literatura

  1. Program osnovnošolskega izobraževanja. Interesne dejavnosti za devetletno osnovno šolo. (2008). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
  2. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
  3. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
  4. Cvetko, I. (2017). Otroške igre na Slovenskem od A do Ž. Celje; Ljubljana: Celjska Mohorjeva družba: Društvo Mohorjeva družba.
  5. Rice, C. (1996). Otroci skozi čas. Tržič: Učila.
  6. Millard, A. (1989). Ljudje nekoč. Ljubljana: Domus: Mladinska knjiga.
  7. Antić, M., Bajd, B., Ferbar, J., Grgičević, D., Krnel, D., Pečar, M. (2012). Okolje in jaz: spoznavanje okolja za 2. razred: učbenik. Ljubljana: Modrijan.
  8. Hergan, I., Battelli, C., Kolar, M., Kovač, T. (2004). Dotik okolja 2: spoznavanje okolja v prvem razredu 9-letne osnovne šole: učbenik. Ljubljana: Mladinska knjiga.
  9. Kolar, M. (2011). Učni načrt: Program osnovna šola: Spoznavanje okolja: Ljubljana. Ministrstvo za šolstvo in šport. Zavod RS za šolstvo.
  10. Sokolov, C. (2021). Bilo je nekoč na deželi. Ljubljana: Mladinska knjiga.

Osnovnoškolci brinu o čistom okolišu

lea_kosak

Lea Košak

Sažetak

U svom članku pod naslovom Osnovnoškolci brinu o čistom okolišu predstavljam projektni odgojno-obrazovni rad koji se odvijao u sklopi interesne aktivnosti Zdrava škola. Uključeni su bili drugašići iz Osnovne škole Center iz Novog mesta. Rad se temelji na aktivnom sudjelovanju učenika u raznim aktivnostima te proizlazi iz potreba i interesa učenika. Željela sam da učenici razumiju i osjete ekološku problematiku te da znaju sami aktivno doprinijeti zaštiti i održavanju prirodnog okoliša te uređivanju okoliša u kojem žive. Tema o ekologiji jako je zainteresirala učenike. Kod projektnog rada prevladavala je opuštena atmosfera, otvoreni razgovor, međusobno uvažavanje i poštivanje te aktivna međusobna suradnja. Zajedno smo nastojali ostvariti ciljeve koje smo si postavili. Kroz razne aktivnosti učenici su se upoznali s ekologijom: traženje informacija o ekologiji u knjigama i enciklopedijama, čitanje ekoloških bajki, skupljanje otpada u okolici škole, izrada spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, izrada ekoloških piktograma, akcija sakupljanja starog papira. Završna evaluacija pokazala je uspješno postizanje postavljenih ciljeva, a u budućnosti će učenici nova znanja koristiti za rješavanje različitih problemskih situacija.

Ključne riječi: ekologija, projektni odgojno-obrazovni rad, interesna aktivnost, aktivno učenje, međusobna suradnja.

Uvod

Za projektni odgojno-obrazovni rad pod nazivom Osnovnoškolci brinemo o čistom okolišu odlučila sam se jer sam željela da su svi učenici cijelo vrijeme aktivno uključeni u razne aktivnosti jer na taj način najkvalitetnije dolaze do izravne spoznaje i znanja, a time i realizacije postavljenih ciljeva. Pritom sam neprestano poticala, usmjeravala te pomagala učenicima u provođenju aktivnosti. Projektni odgojno-obrazovni rad izvodila sam u okviru interesne aktivnosti.

Trajanje izvođenja projekta: 10 nastavnih sati, povezanih u dva mjeseca.

Ciljevi projekta su: Učenici:

  • znaju opisati kako oni sami kao i drugi utječu na prirodu,
  • znaju utemeljiti kako ljudi utječu na prirodu,
  • znaju pojasniti kako sami aktivno doprinose zaštiti i održavanju prirodnog okoliša te uređivanju okoliša u kojem žive,
  • znaju da su promjene u okolišu ponekad za životinje i biljke ugodne a ponekad štetne, a mogu biti i ugodne za neke a štetne za druge,
  • navikavaju se na samostalan i kreativan rad,
  • razvijaju međusobnu suradnju,
  • razvijaju motoričke sposobnosti,
  • jačaju samopouzdanje,
  • razvijaju odgovornost,
  • navikavaju se na promatranje i opušteno likovno izražavanje,
  • prezentiraju i izvještavaju o svom radu.

1. Inicijativa

Inicijativa je spontano došla od učenika. Na satu interesne aktivnosti s učenicima smo otišli u šetnju u obližnju šumu. Uočili smo puna otpada koji je ležao na stazi. Učenici su predložili da ga pokupimo i bacimo u spremnik za otpad. Učenici su bili jako oduševljeni čišćenjem okoliša. Spontano je krenuo razgovor o tome kada i gdje su s roditeljima već prikupljali otpad te na koje načine još brinemo o okolišu. Budući da su učenici bili oduševljeni razgovorom o ekologiji te bili vrlo zainteresirani za istu, dobili su zadatak da u školu donesu barem po jednu fotografiju koja prikazuje brigu o okolišu. Došli smo na ideju da će naša tema biti ekologija na što ćemo se usredotočiti u sljedećih nekoliko sati. Izveli smo oluju ideja. Na moj poticaj, učenici su nabrajali ideje – ključne riječi koje smo vezali uz riječ ekologija. Na ploči je stvorena tablična slika.

2. Skiciranje projekta i planiranje izvedbe

S učenicima smo pogledali fotografije koje su donijeli u školi. Pitala sam ih znaju li koji su zagađivači voda, zraka i tla te na koje načine ljudi mogu brinuti o okolišu i slično. Istodobno sam zapisivala odgovore. Dogovorili smo se da će se naš projekt zvati OSNOVNOŠKOLCI BRINU O ČISTOM OKOLIŠU. Utvrdili smo gdje možemo naći nove informacije, a pomoću ideja učenika odlučili smo kojim ćemo aktivnostima postići naše postavljene ciljeve. Zatim smo zajedno pogledali nacrt projekta i slijedio je plan provedbe. Učenici su opušteni izrazili želje u kojim aktivnostima bi željeli sudjelovati.

Do realizacije ciljeva došli smo sljedećim aktivnostima:

  • traženjem informacija o ekologiji u knjigama i enciklopedijama (otpad i recikliranje, štednja energije, onečišćenje zraka, voda, tla …)
  • čitanjem ekološke bajke pod naslovom Naša kuća gori,
  • prikupljanjem otpada u okolici škole,
  • izradom spremnika za odvojeno prikupljanje otpada,
  • izradom ekoloških piktograma,
  • akcijom sakupljanja starog papira,
  • likovnim stvaranjem na temu ekologije,
  • stvaranjem izložbe i njezinom prezentacijom.

U nastavku predstavljamo nekoliko aktivnosti.

3. Faza izvođenja projekta

3.1. Traženje informacija o ekologiji u knjigama i enciklopedijama

Sljedeći sat s učenicima smo otišli u školsku knjižnicu. Učenici su bili podijeljeni u skupine prema svojim interesima. Jedna skupina je tražila literaturu o otpadu i recikliranju, druga skupina je tražila literaturu o štednji energije, treća literaturu o onečišćenju zraka, četvrta o onečišćenju vode, a peta skupina o onečišćenju tla. Zatim smo otišli u učionicu gdje je svaka skupina u literaturi tražila informacije o odabranoj temi. Skupine su izrađivale i plakate te ih prezentirale kolegama iz razreda.

3.2. Prikupljanje otpada u okolici škole

Slika 1S učenicima smo otišli prikupljati otpad u blizini naše škole. Kao zaštitu koristili smo zaštitne rukavice. Učenici su se potom spontano podijelili u skupine. Jedna skupina prikupljala je ambalažni otpad (boce, limenke, tetrapake, plastične čaše), druga biološki otpad (ostatke hrane, papirnate maramice i ručnike), treća otpadni papir, a četvrta skupina miješani komunalni otpad. Otpad je odložen u odvojene spremnike za prikupljanje otpada ispred škole.

Slika 1. Prikupljanje otpada u blizini škole

3.3. Izrada spremnika za odvojeno prikupljanje otpada

Na sljedećem satu učenici su izrađivali spremnike za odvojeno prikupljanje otpada od otpadnih kartonskih kutija. Bili su podijeljeni u tri skupine prema svojim interesima. Jedna skupina je izradila spremnike za biootpad, a druga skupina spremnike za ambalažu, a treća skupina spremnike za otpadni papir.

Slika 2Slika 3
Slika 2. Spremnik za biootpad    Slika 3. Spremnik za ambalažu

3.4. Izrada ekoloških piktograma

Slika 4Učenici su se ponovno spontano podijelili u skupine prema svojim željama. Jedna skupina je izradila piktograme koji prikazuju bacanje otpada u spremnik , druga skupina je izradila piktograme koji prikazuju gašenje svjetla !), a treća skupina piktograme koji prikazuju zatvaranje vode!).

Slika 4. Piktogram – Baci otpad u spremnik!

Slika 5Slika 6
Slika 5. Piktogram – Ugasi svjetla!     Slika 6: Zatvori vodu!

4. Zaključak

Učenici su bili vrlo motivirani, aktivni i entuzijastični u provođenju svih aktivnosti. Ciljevi našeg projektnog rada bili su u potpunosti ostvareni. S učenicima smo postavili izložbu svih proizvoda.

Literatura

  • Program osnovnošolskega izobraževanja. Interesne dejavnosti za devetletno osnovno šolo. (2008). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
  • Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
  • Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
  • Antić, M., Bajd, B., Ferbar, J., Grgičević, D., Krnel, D., Pečar, M. (2012). Okolje in jaz: spoznavanje okolja za 2. razred: učbenik. Ljubljana: Modrijan.
  • Hergan, I., Battelli, C., Kolar, M., Kovač, T. (2004). Dotik okolja 2: spoznavanje okolja v drugem razredu 9-letne osnovne šole: učbenik.Ljubljana: Mladinska knjiga.
  • Kolar, M. (2011). Učni načrt: Program osnovna šola: Spoznavanje okolja: Ljubljana. Ministrstvo za šolstvo in šport. Zavod RS za šolstvo.
  • Winter, J. (2020). Naša hiša gori: poziv Grete Thunberg k reševanju našega planeta. Ljubljana: Grafenauer.
  • Parker, S. (2004). Odpadki in recikliranje. Murska Sobota: Pomurska založba.
  • Inskipp, C. (2006). Odpadki in recikliranje. Ljubljana: Grlica.
  • Green, J. (2006). Varčevanje z energijo. Ljubljana: Grlica.
  • Green, J. (2006). Onesnaževanje zraka. Ljubljana: Grlica.
  • Podgoršek, M. (2017). Eko papirko. Domžale: Epistola.
  • Tola, J. (2005). Šolski ekološki vodnik. Ljubljana: Tehniška založba Slovenije.
  • Cash, T. (1992). Elektrika in magnetizem. Murska Sobota: Pomurska založba.
  • Walpole, B. (1990). Zrak. Murska Sobota: Pomurska založba.
  • Walpole, B. (1990). Svetloba. Murska Sobota: Pomurska založba.
  • Ardley, N. (1993). Spoznavajmo znanost. Ljubljana: Slovenska knjiga.
  • Eck, J. (2020). 100 stvari, ki jih lahko narediš za Zemljo. Tržič: Učila International.
  • Menih, K. (1996). Igrajmo se ekologijo. Ljubljana: Domus.
  • Costa-Pau, R. (1995). Šolska enciklopedija. Ekologija. Ljubljana: Tehniška založba Slovenije.

Osjetimo i kreativno upoznajmo jesen

lea_kosak

Lea Košak

Sažetak

U svom članku pod naslovom Osjetimo i kreativno upoznajmo jesen predstavljam projektni odgojno-obrazovni rad koji se odvijao u sklopu interesne aktivnosti Fit školarac. Uključeni su bili prvašići iz Osnovne škole Center iz Novog mesta. Rad se temelji na aktivom sudjelovanju učenika u raznim aktivnostima te proizlazi iz potreba i Slika 1interesa učenika. Željela sam da učenici jesensko doba osjete svim svojim osjetilima – vidom, dodirom, mirisom, okusom i sluhom te da ga kreativno upoznaju. Brojne aktivnosti provodili smo u prirodi jer ona ima snažan pozitivan učinak na pojedina područja djetetova razvoja. Tema o jeseni jako je zainteresirala učenike. Kod projektnog rada prevladavala je opuštena atmosfera, otvoreni razgovor, međusobno uvažavanje i poštivanje te aktivna međusobna suradnja. Zajedno smo nastojali ostvariti ciljeve koje smo si postavili. Kroz razne aktivnosti učenici su osjetili i upoznali jesen: šetnja šumom, traženje informacija o jeseni, razvrstavanje jesenskog lišća i plodova, čitanje jesenske bajke, likovno stvaranje i izrada društvene igre na temu jeseni. Završna evaluacija pokazala je uspješno postizanje postavljenih ciljeva, a u budućnosti će učenici nova znanja koristiti za rješavanje različitih problemskih situacija.

Ključne riječi: jesen, projektni odgojno-obrazovni rad, interesna aktivnost, aktivno učenje, međusobna suradnja, osjetila.

Uvod

Za projektni odgojno-obrazovni rad pod nazivom Osjetimo i kreativno upoznajmo jesen Slika 2odlučila sam se jer sam željela da su svi učenici cijelo vrijeme aktivno uključeni u razne aktivnosti jer na taj način najkvalitetnije dolaze do izravne spoznaje i znanja, a time i realizacije postavljenih ciljeva. Pritom sam neprestano poticala, usmjeravala te pomagala učenicima u provođenju aktivnosti. Projektni odgojno-obrazovni rad izvodila sam u okviru interesne aktivnosti.

Trajanje izvođenja projekta: 10 nastavnih sati, povezanih u dva mjeseca.

Operativni ciljevi projekta su:

Učenici:

  • vremenski istražuju, definiraju i objašnjavaju događaje i promjene kroz jesensko godišnje doba,
  • upoznaju se i oduševljavaju projektnim radom.

Ciljevi: Učenici:

  • prepoznaju, nazivaju i uspoređuju različita živa bića i okoliše,
  • znaju pronaći razlike i sličnosti između biljaka i životinja,
  • razvrstavaju i raspoređuju listove i plodove prema zajedničkim karakteristikama i razlikama (prema jednom kriteriju varijabli),
  • znaju pronaći razlike i sličnosti između lišća drveća,
  • znaju pronaći razlike i sličnosti između plodova,
  • promatraju i upoznavaju živa bića,
  • upoznaju da su neke biljke (ili dijelovi biljaka) slične, dok se druge razlikuju,
  • navikavaju se na samostalan i kreativan rad
  • razvijaju međusobnu suradnju,
  • razvijaju motoričke sposobnosti,
  • jačaju samopouzdanje,
  • razvijaju odgovornost,
  • navikavaju se na promatranje i opušteno likovno izražavanje,
  • prezentiraju i izvještavaju o svom radu.

1. Inicijativa

Inicijativa je spontano došla od učenika. Na sat interesne aktivnosti učenicima sam donijela punu košaru divljih i pitomih kestena koje sam u šumi skupila dan ranije. Slika 3Učenici su bili jako oduševljeni sakupljenim plodovima. Spontano je krenuo razgovor o tome kada i gdje su s roditeljima skupljali kestene i druge jesenske delicije te koje su životinje vidjeli u šumi. Budući da su učenici bili oduševljeni razgovorom o jesenskom godišnjem dobu te bili vrlo zainteresirani za isto, dobili su zadatak da u školu donesu barem po jedan list ili plod. Došli smo na ideju da će naša tema biti jesensko godišnje doba na što ćemo se usredotočiti u sljedećih nekoliko sati. Izveli smo oluju ideja. Na moj poticaj, učenici su nabrajali ideje – ključne riječi koje su vezali uz riječ jesen. Na ploči je stvorena tablična slika.

2. Skiciranje projekta i planiranje izvedbe

S učenicima smo pogledali dijelove biljaka koje su donijeli u školu. Pitala sam ih znaju li Slika 4kako se nazivaju listovi i plodovi, što već znaju o biljkama, životinjama, podneblju u jesen, itd. Istodobno sam zapisivala odgovore. Dogovorili smo se da će se naš projekt zvati OSJETIMO I KREATIVNO UPOZNAJMO JESEN. Utvrdili smo gdje možemo naći nove informacije, a pomoću ideja učenika odlučili smo kojim ćemo aktivnostima postići naše postavljene ciljeve. Zatim smo zajedno pogledali nacrt projekta i slijedio je plan provedbe. Učenici su opušteno izrazili želje u kojim aktivnostima bi željeli sudjelovati.

Do realizacije ciljeva došli smo sljedećim aktivnostima:

  • šetnjom šumom,
  • traženjem informacija u knjigama i enciklopedijama o jeseni (biljke, životinje, podneblje, voće, povrće, rad u polju),
  • čitanjem jesenske bajke Zahvalni medvjed,
  • traženjem razlika i sličnosti između listova drveća,
  • razvrstavanjem i raspoređivanjem jesenskih listova i plodova prema zajedničkim karakteristikama i razlikama (prema jednom kriteriju varijabli),
  • likovnim stvaranjem na temu jeseni,
  • izradom i igranjem društvene igre Memory na temu jeseni,
  • stvaranjem izložbe i njezinom prezentacijom.

U nastavku predstavljamo nekoliko aktivnosti.

3. Faza izvođenja projekta

3.1. Šetnja šumom

Sljedeći sat s učenicima smo otišli u obližnju šumu. U šumi smo svim osjetilima Slika 5promatrali jesensku prirodu. Opažali smo, mirisali, dodirivali drveće, lišće, plodove, životinje i druge biljke. Slušali smo zvuk životinja i šum lišća. Kušali smo šumske maline i kupine. Učenici su se potom spontano podijelili u dvije skupine prema svojim interesima. Jedna skupina je u šumi tražila i skupljala jesensko lišće, a druga jesenske plodove. Učenici su sve što su skupili posložili u pletenu košaru i s njom krenuli u školu (Slika 1: Branje i skupljanje jesenskih plodova i lišća u šumi).

3.2. Razvrstavanje jesenskog lišća i plodova

Učenici su se podijeli u dvije skupine. Jedna je skupina razvrstavala jesensko lišće prema vrsti drveća (Slika 2: Razvrstavanje jesenskog lišća), dok je druga skupina razvrstavala jesenske plodove prema vrsti drveća (Slika 3: Razvrstavanje jesenskih plodova). Na kraju smo napravili izložbu.

3.3. Izrada društvene igre Memory na temu jeseniSlika 6

Na sljedećem satu učenici su izradili društvenu igru ​​Memory. Ponovno su se podijelili u dvije skupine prema svojim interesima. Jedna je skupina s bojicama na kartončiće crtala jesensko lišće, dok je druga skupina na kartončiće crtala jesenske plodove. Učenicima sam dala upute za igru. Tražili su parove plod – list (Slika 4: Društvena igra Memory).

3.4. Likovno stvaranje na temu jeseni

Slika 7Učenici su se ponovno spontano podijelili u skupine prema interesima likovnog stvaranja. Jedna skupina je izrađivala proizvode od jesenskih plodova (Slika 5: Izrada proizvoda od jesenskih plodova), druga je na papir lijepila natrgani ili narezani kolaž (Slika 6: Kruška od kolaž papira), dok je treća skupina temperama radila otisak jesenskog lišća (Slika 7: Otisak jesenskog lišća).

4. Zaključak

Učenici su bili vrlo motivirani, aktivni i entuzijastični u provođenju svih aktivnosti. Ciljevi našeg projektnog rada bili su u potpunosti ostvareni. S učenicima smo postavili izložbu svih proizvoda.

Literatura

  1. Program osnovnošolskega izobraževanja. Interesne dejavnosti za devetletno osnovno šolo. (2008). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
  2. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
  3. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
  4. Antić, M., Bajd, B., Ferbar, J., Grgičević, D., Krnel, D., Pečar, M. (2012).
  5. Okolje in jaz: spoznavanje okolja za 1. razred: učbenik. Ljubljana: Modrijan.
  6. Hergan, I., Battelli, C., Kolar, M., Kovač, T. (2004). Dotik okolja 1: spoznavanje okolja v prvem razredu 9-letne osnovne šole: učbenik. Ljubljana: Mladinska knjiga.
  7. Kolar, M. (2011). Učni načrt: Program osnovna šola: Spoznavanje okolja: Ljubljana. Ministrstvo za šolstvo in šport. Zavod RS za šolstvo.
  8. Messegue, M. (2005). Narava ima vselej prav. Ljubljana: Cankarjeva založba.
  9. Fitzsimons, C. (1997). 50 zamisli za otroke v naravi. Radovljica: Didakta.
  10. Harlow, R. (1992). Letni časi. Murska Sobota: Pomurska založba.
  11. Riha, S. (2000). Moja prva knjiga o celem letu. Artiče: Abrakadabra.
  12. Wilkes, A. (1996). Imenitna knjiga za deževne dni. Ljubljana: Mladinska knjiga.
  13. Johnson, O. (2010).Drevesa: najpopolnejši vodnik za prepoznavanje naravnih in gojenih dreves v Evropi. Olševek: Narava.
  14. Williams, J. (1996). Jesen: poizkusi iz naravoslovja. Radovljica: Didakta.
  15. Tarman, D. (1999). Na vrtu. Ljubljana: DZS.
  16. Pregl, T. (1980). Letni časi. Ljubljana: Mladinska knjiga.
  17. Weimar, M. (1994). Otroci izdelujejo predmete iz rastlin: izdelki iz listov, vejic in plodov. Ljubljana: Kmečki glas.

Putevima naših predaka

lea_kosak

Lea Košak

Sažetak

U svom članku pod naslovom Putevima naših predaka predstavljam projektni odgojno-obrazovni rad koji se odvijao u sklopu interesne aktivnosti Fit školarac. Uključeni su bili učenici drugih razreda Osnovne škole Center iz Novog mesta. Ovu temu sam odabrala jer pridonosi poštovanju i očuvanju naše kulturne baštine te jača svijest o njenoj važnosti još u djetinjstvu. Učenike je ova tema izuzetno privukla. Projektni rad se temeljio na aktivnom sudjelovanju učenika u raznim aktivnostima te proizlazio iz potreba i interesa učenika. U svim aktivnostima prevladavala je pozitivna atmosfera, dobra dvosmjerna komunikacija, uvažavanje, poštivanje te međusobno poticanje i suradnja. Cijelo vrijeme zajedno smo težili postizanju ciljeva koje smo si postavili. Kroz razne aktivnosti učenici su upoznavali živote naših predaka: tražili informacije o životu u prošlosti, prikupljali stare predmete, crtali i slikali stare predmete ugljenom, prikupljali stare igre i stare igračke te se njima igrali, razgledavali najstarije kuće u gradu i uspoređivali život u prošlosti sa životom danas. Konačna evaluacija pokazala je da smo uspješno postigli sve postavljene ciljeve.

Ključne riječi: kulturna baština, interesna aktivnost, projektni odgojno-obrazovni rad, međusobna suradnja, aktivno učenje.

Uvod

Za projektni odgojno-obrazovni rad pod nazivom Putevima naših predaka odlučila sam se jer sam željela da su svi učenici cijelo vrijeme aktivno uključeni u razne aktivnosti jer na taj način najkvalitetnije dolaze do izravne spoznaje i znanja, a time i realizacije postavljenih ciljeva. Pritom sam neprestano poticala, usmjeravala te pomagala učenicima u provođenju aktivnosti. Projektni odgojno-obrazovni rad izvodila sam u okviru interesne aktivnosti.

Trajanje izvođenja projekta: 8 nastavnih sati, povezanih u dva mjeseca.

Operativni ciljevi: Učenici:

  • znaju razlikovati prošlost i sadašnjost u svom životu i znaju da je život ljudi u prošlosti bio drugačiji,
  • upoznaju segmente života ljudi u prošlosti i danas (prebivalište, prehrana, odjeća, rad, prijevoz),
  • razumiju značenje kulturne baštine,
  • navikavaju se na samostalan i kreativan rad,
  • razvijaju međusobnu suradnju,
  • razvijaju motoričke sposobnosti,
  • jačaju samopouzdanje,
  • razvijaju odgovornost,
  • navikavaju se na promatranje i opušteno likovno izražavanje,
  • prezentiraju i izvještavaju o svom radu

Središnji dio

1. Inicijativa

Inicijativa je spontano potekla od učenika. Na nastavni sat interesne aktivnosti donijela sam vrlo staru krpenu lutku koju sam pronašla kod svoje prabake. Budući da su učenici bili oduševljeni starom lutkom i jako zainteresirani za nju, došli smo na ideju da će naša tema biti život u prošlosti, kojoj smo se posvetili sljedećih osam sati. Izveli smo Oluju ideja. Na moj poticaj, učenici su nabrajali ideje – ključne riječi koje su vezali uz riječ prošlost. Na ploči je stvorena tablična slika.

2. Skiciranje projekta i planiranje izvedbe

S učenicima smo pogledali ključne riječi koje su naveli uz riječ prošlost. Uz pomoć učeničkih ideja – ključnih riječi, odredili smo kojim ćemo aktivnostima postići postavljene ciljeve. Aktivnosti sam istodobno zapisivala na ploču. Dogovorili smo se da će se naš projekt zvati PUTEVIMA NAŠIH PREDAKA. Zatim smo zajedno pregledali nacrt projekta i slijedio je plan provedbe. Učenici su opušteno izrazili želje u kojim aktivnostima bi htjeli sudjelovati.

Do realizacije ciljeva došli smo sljedećim aktivnostima:

  • traženje informacija u knjigama i enciklopedijama o životu u prošlosti,
  • prikupljanje starih predmeta,
  • crtanje i slikanje starih predmeta ugljenom,
  • prikupljanje starih igara i igračaka,
  • igranje starim igračkama i igranje starih igara,
  • razgledavanje najstarijih kuća u gradu,
  • uspoređivanje života u prošlosti sa životom danas,
  • izrada plakata,
  • oblikovanje izložbe te prezentacija.

U nastavku predstavljam nekoliko aktivnosti.

3. Faza izvođenja projekta

3.1. Traženje informacija u knjigama i enciklopedijama o životu u prošlosti

Sljedeći sat s učenicima sam otišla u školsku knjižnicu, gdje smo posudili knjige i enciklopedije o životu u prošlosti. Učenici su se u razredu spontano podijelili u manje skupine prema svojim interesima. Jedna skupina je u literaturi istraživala stare kuće, druga skupina istraživala je stare predmete, treća skupina stare igre i igračke, četvrta skupina je istraživala školu u prošlosti, peta skupina sredstva prijevoza u prošlosti, šesta skupina rad ljudi u prošlosti, a sedma je skupina istraživala slobodno vrijeme ljudi u prošlosti. Skupine su pronašle važne informacije i zapisale ih na šeleshamer. Učenicima sam objasnila nove pojmove.

3.2. Prikupljanje starih predmeta

Slika 1Tijekom sljedećeg sata interesne aktivnosti dogovorili smo da učenici u školu donesu stare predmete koje su koristile njihove bake, djedovi, prabake i pradjedovi. Učenici su se spontano podijelili u skupine prema tome koje predmete su htjeli ponijeti u školu. Jedna je skupina donijela stari pribor za kuhanje, druga skupina je donijela pribor za šivanje, pletenje, glačanje, pranje…, a treća skupina pribor za slobodno vrijeme i vjerske obrede. Prikupili smo sve stare predmete i napravili izložbu

Slika 1. Izložba starih predmeta

3.3. Crtanje i slikanje starih predmeta ugljenom

Učenici su se spontano podijelili u tri skupine, prema interesima likovnog stvaranja. Nakon promatraSlika 2nja starih predmeta, sve tri skupine učenika iste su crtali i slikali ugljenom. Jedna skupina crtala je stari mlinac, druga skupina staru vagu, a treća skupina staro glačalo.

Slika 2. Izložba likovnih radova

3.4. Prikupljanje starih igara i igračaka

Učenici su se spontano podijelili u dvije skupine. Jedna skupina učenika je u školu donijela stare igre svojih baka, djedova, prabaka i pradjedova, dok je druga skupina donijela njihove stare igračke. Napravili smo izložbu. Učenici su se starim igračkama i igrali.

Slika 3Slika 4
Slika 3. Izložba starih igračaka        Slika 4. Igranje praćkom

3.5. Razgledavanje najstarijih kuća u gradu

Tijekom sljedećeg sata interesne aktivnosti s učenicima smo krenuli u razgledavanje najstarijeg djela Novog mesta, zvanog Breg. Razgledavali smo najstarije kuće u gradu.

3.6. Uspoređivanje života u prošlosti sa životom danasSlika 5

Učenici su se ponovno spontano podijelili u dvije skupine. Jedna skupina je tražila i izrezala slike života u prošlosti, dok je druga skupina tražila i izrezala slike života danas. Skupine su uspoređivale život u prošlosti sa životom danas i zajedno izradile plakat

Slika 5. Plakat – Život u prošlosti – Život danas

Zaključak

Učenici su se u provođenju svih aktivnosti veoma potrudili, a tijekom aktivnosti bili su vrlo motivirani i entuzijastični jer ih je tema zaista privukla. Ciljevi našeg projektnog rada bili su u potpunosti ostvareni. S učenicima smo izradili plakat te postavili izložbu svih proizvoda.

Literatura

  1. Program osnovnošolskega izobraževanja. Interesne dejavnosti za devetletno osnovno šolo. (2008). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
  2. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
  3. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
  4. Cvetko, I. (2017). Otroške igre na Slovenskem od A do Ž. Celje; Ljubljana: Celjska Mohorjeva družba: Društvo Mohorjeva družba.
  5. Rice, C. (1996). Otroci skozi čas. Tržič: Učila.
  6. Millard, A. (1989). Ljudje nekoč. Ljubljana: Domus: Mladinska knjiga.
  7. Caselli, G. (1988). Življenje skozi stoletja. Ljubljana: Domus: Mladinska knjiga.
  8. Antić, M., Bajd, B., Ferbar, J., Grgičević, D., Krnel, D., Pečar, M. (2012).
  9. Okolje in jaz: spoznavanje okolja za 2. razred: učbenik. Ljubljana: Modrijan.
  10. Hergan, I., Battelli, C., Kolar, M., Kovač, T. (2004). Dotik okolja 2: spoznavanje okolja v prvem razredu 9-letne osnovne šole: učbenik. Ljubljana: Mladinska knjiga.
  11. Kolar, M. (2011). Učni načrt: Program osnovna šola: Spoznavanje okolja: Ljubljana. Ministrstvo za šolstvo in šport. Zavod RS za šolstvo.
  12. Košak Blumer, S. (2009). Sto narodnih noš na Slovenskem. Ljubljana: Prešernova družba.
  13. Macdonald, B. (2008). Zapisano s krvjo: kratka zgodovina civilizacije. Dob pri Domžalah: Miš.
  14. Sokolov, C. (2021). Bilo je nekoč na deželi. Ljubljana: Mladinska knjiga.
  15. Gray, L. (2010). 120 zgodovinskih projektov. Radovljica: Didakta.

Jačajmo zdravlje u osnovnoj školi

lea_kosak

Lea Košak

Sažetak

U svom članku pod nazivom Jačajmo zdravlje u osnovnoj školi predstavljam projektni odgojno-obrazovni rad, koji se odvijao kod interesne aktivnosti Fit školarac. Uključeni su bili učenici drugog razreda jednog odjela iz Osnovne škole Center iz Novog mesta. Rad se temelji na aktivnom sudjelovanju učenika u raznim aktivnostima te proizlazi iz potreba i interesa učenika. Temu o zdravlju odabrala sam uglavnom zbog proživljavanja teških vremena u posljednjoj godini dana zbog epidemije COVID-a 19. Tema zdravlja veoma je zanimala učenike. Kod projektnog rada prevladavala je opuštena atmosfera, otvoreni razgovor, međusobno uvažavanje i poštivanje te međusobna suradnja. Zajedno smo nastojali ostvariti ciljeve koje smo si postavili. Kroz razne aktivnosti učenici su se upoznali s raznim čimbenicima koji utječu na naše zdravlje: tražili su informacije o zdravlju, čitali kuharice, pisali zdrave recepte, izradili prehrambenu piramidu, na zabavan način pripremali zdrave obroke, likovno stvarali na temu zdravlja, napravili društvenu igru i izvodili sportske aktivnosti. Završna evaluacija pokazala je uspješno postizanje postavljenih ciljeva, a u budućnosti će učenici nova znanja koristiti za rješavanje različitih problemskih situacija.

Ključne riječi: zdrav način života, projektni odgojno-obrazovni rad, interesna aktivnost, aktivno učenje, međusobna suradnja.

Uvod

Za mali projektni odgojno-obrazovni rad pod nazivom Jačajmo zdravlje u osnovnoj školi odlučila sam se jer sam željela da svi učenici cijelo vrijeme budu aktivno uključeni u razne aktivnosti jer na taj način najkvalitetnije dolaze do izravne spoznaje i znanja, a time i realizacije postavljenih ciljeva. Pritom sam neprestano poticala, usmjeravala te pomagala učenicima u provođenju aktivnosti. Projektni odgojno-obrazovni rad izvodila sam u okviru interesne aktivnosti.

Trajanje izvođenja projekta: 10 nastavnih sati, povezanih u dva mjeseca.

Glavni ciljevi projekta su: Učenici:

  • vlastitom aktivnošću upoznaju čimbenike koji utječu na zdravlje te usvajaju zdrav način života,
  • upoznaju se i oduševljavaju projektnim radom.

Operativni ciljevi: Učenici:

  • znaju da im zdrava prehrana, vježbanje i odmor omogućuju rast i razvoj i pomažu im da ostanu zdravi,
  • znaju važnost redovite njege tijela i razumiju uzroke blagodati redovitog vježbanja,
  • saznaju da određene tvari koje uđu u tijelo iz okoline mogu biti štetne,
  • znaju važnost raznolike prehrane i razvijaju društvenost povezanu s prehranom,
  • upoznaju se s pripremom jednostavnih zdravih obroka,
  • navikavaju se na samostalan i kreativan rad,
  • razvijaju međusobnu suradnju,
  • razvijaju motoričke sposobnosti,
  • jačaju samopouzdanje,
  • razvijaju odgovornost,
  • navikavaju se na promatranje i opušteno likovno izražavanje,
  • prezentiraju i izvještavaju o svom radu.

1. Inicijativa

Inicijativa je spontano došla od učenika. Zbog epidemije COVID 19 u školi smo detaljno razgovarali o preventivnim mjerama za suzbijanje širenja virusa te ih i marljivo provodili. Budući da su učenici bili oduševljeni provedbom mjera te bili vrlo zainteresirani za njih, naložila sam im da u školu ponesu po jedan predmet koji je povezan sa zdravljem. Došli smo na ideju da će naša tema biti zdravlje, na što ćemo se usredotočiti u sljedećih nekoliko sati. Izveli smo Oluju ideja. Na moj poticaj, učenici su nabrajali ideje – ključne riječi koje su vezali uz riječ zdravlje. Na ploči je stvorena tablična slika.

2. Skiciranje projekta i planiranje izvedbe

S učenicima smo pogledali predmete vezane za zdravlje. Pitala sam ih što već znaju o zdravlju, kako se brinu o vlastitom zdravlju, što utječe na naše zdravlje itd. Istodobno sam zapisivala odgovore. Dogovorili smo se da će se naš projekt zvati JAČAJMO ZDRAVLJE U OSNOVNOJ ŠKOLI. Utvrdili smo gdje možemo pronaći nove informacije, a pomoću ideja učenika odlučili smo kojim ćemo aktivnostima postići naše postavljene ciljeve. Zatim smo zajedno pregledali nacrt projekta i slijedio je plan provedbe. Učenici su opušteno izrazili želje u kojim aktivnostima bi željeli sudjelovati.

Do realizacije ciljeva došli smo sljedećim aktivnostima:

  • traženje informacija u knjigama i enciklopedijama o zdravlju (zdrava prehrana, kretanje, odmor, opuštanje, njega tijela, dobri međusobni odnosi),
  • čitanje kuharica o zdravoj prehrani,
  • pisanje zdravih recepata,
  • izrada prehrambene piramide,
  • priprema zdravih obroka na zabavan način,
  • likovno stvaranje na temu zdravlja,
  • izrada i igranje didaktične igre Memory na temu zdravlja,
  • provođenje sportskih aktivnosti,
  • stvaranje izložbe i njezina prezentacija.

U nastavku predstavljam nekoliko aktivnosti.

3. Faza izvođenja projekta

3.1. Traženje informacija u knjigama i enciklopedijama o zdravlju

Sljedeći sat učenicima sam u razred donijela razne knjige i enciklopedije o zdravlju. Učenici su se spontano podijelili u šest manjih skupina prema svojim interesima. Jedna skupina učenika u literaturi je tražila informacije o zdravoj prehrani, druga je skupina tražila informacije o vježbanju, treća skupina o odmoru, četvrta skupina o opuštanju, peta skupina o njezi tijela, a šesta skupina o dobrim međuljudskim odnosima. Skupine su pronašle važne informacije i zapisale ih na šeleshamer. Učenicima sam objasnila nove pojmove.

3.2. Pisanje zdravih recepata

Tijekom sljedećeg sata interesne aktivnosti učenici su pisali zdrave recepte. Svojim receptima su dali i nazive. Skupili smo sve zdrave recepte i izradili kuharicu pod naslovom Jedemo zdravo, živimo zdravo.

3.3. Izrada prehrambene piramide

Učenici su bili podijeljeni u dvije skupine. Jedna je skupina učenika od doma donijela izrezane slike iz novina, dok je druga skupina donijela hranu i predmete koji su povezani sa zdravljem. Obje skupine izradile su svoju prehrambenu piramidu od donesenog materijala (slika 1: Prehrambena piramida iz slika; Slika 2: Prehrambena piramida od hrane i predmeta).

3.4. Priprema zdravih obroka na zabavan način

Na sljedećem su satu učenici na zabavan način pripremali zdrave obroke. Učenici su se ponovno podijelili u dvije skupine prema svojim interesima. Jedna skupina učenika pripremala je voćne salate na zabavan način (Slika 3: Voćna salata), a druga skupina pripremala je ukusne voćne napitke (Slika 4: Priprema voćnog napitka). Učenici su također imenovali svoja jela te ih slasno pojeli. U pripremi zdravih obroka neizmjerno su uživali.

3.5. Izvođenje sportske aktivnosti

Učenici su se ponovno spontano podijelili u skupine, ovisno o tome koju su sportsku aktivnost željeli izvoditi. Jedna je skupina biciklirala, druga skupina vozila se na romobilima i rolama, treća skupina vježbala je jogu, četvrta skupina trčala, a peta skupina vježbala aerobik. (Slika 5: Vožnja biciklima).

4. Zaključak

Učenici su bili vrlo motivirani, aktivni i entuzijastični u provođenju svih aktivnosti. Ciljevi našeg projektnog rada bili su u potpunosti ostvareni. S učenicima smo postavili izložbu svih proizvoda.

Literatura

  1. Program osnovnošolskega izobraževanja. Interesne dejavnosti za devetletno osnovno šolo. (2008). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
  2. Millard, A. (1989). Vitamini in minerali: prehranski dodatki za čim več zdravja in vitalnosti. Tržič: Učila International.
  3. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
  4. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
  5. Ursell, A. (2003). Vitamini in minerali: prehranski dodatki za čim več zdravja in vitalnosti. Tržič: Učila International.
  6. Jeong, S. (2001). Naše čisto telo: čiste roke in čisti zobje. Maribor: Skrivnost.
  7. Vukmir, A. (2018). Diham. Domžale: Družinski in terapevtski center Pogled.
  8. Baptiste, B. (2007). Moj očka je presta: joga za starše in otroke. Kranj: Damodar.
  9. Oberbeil, K. (2004). Z vitamini do zdravja. Ljubljana: Prešernova družba.
  10. Messegue, M. (2005). Narava ima vselej prav. Ljubljana: Cankarjeva založba.
  11. Tommes, S. (2001). Moja prva knjiga o vrtnarjenju. Tržič: Učila.
  12. Schwartz, O. (1997). Bogastvo trajnih okusov. Ljubljana: DZS.
  13. Westman, J. (2008). Kuharica za najmlajše. Radovljica: Didakta.
  14. Wolter, A. (1990). Zelenjavne jedi. Ljubljana: Cankarjeva založba.
  15. Kreuter, M. L. (1989). Biovrt: naravno gojenje zelenjave, sadja in cvetja. Ljubljana: Državna založba Slovenije.
  16. Krišković, P. (1993). Biološko pridelovanje hrane. Ljubljana: Kmečki glas.
  17. Tarman, D. (1999). Na vrtu. Ljubljana: DZS.

Socijalne igre u izvannastavnim aktivnostima

lea_kosak

Lea Košak

Sažetak

U svom radu pod nazivom Socijalne igre u izvannastavnim aktivnostima predstavljam socijalne igre koje sam provela u sklopu izvannastavnih aktivnosti Fit školarac s učenicima 1. i 2. razreda i Zdrava škola s učenicima 4. i 5. razreda osnovne škole Center u Novom mestu. Ideja o njihovoj provedbi potekla je od strane učenika jer su izrazili želju za igranjem. Kako su socijalne igre od velike koristi kako za učenike tako i učitelje, odlučila sam se temeljito usredotočiti na njih tijekom sljedeća tri mjeseca. Korist socijalnih igara za učenike je u tome da se opuštaju, stupaju u međusobni kontakt, povezuju se, usamljena djeca ostvaruju kontakt s drugima, među učenicima se razvija solidarnost, međusobno pomaganje i tolerancija drugosti. Učitelji mogu putem socijalnih igara uspostaviti ravnopravniji, izravan i prijateljski odnos s učenicima, sveobuhvatnije ih upoznati te se s njima zabaviti.

Učenici su bili oduševljeni izvedenim socijalnim igrama, jer su dublje upoznali sebe i svoje vršnjake, a uz to puno naučili i zabavili se.

Ključne riječi: socijalne igre, izvannastavna aktivnost, iskustveno učenje, socijalno učenje, međusobna suradnja.

Uvod

Trajanje provedbe aktivnosti: 24 nastavna sata, povezana tijekom 3 mjeseca.

Socijalne igre jedna su od metoda iskustvenog učenja koje se temelji na vlastitom ljudskom iskustvu stečenom sudjelovanjem, djelovanjem u stvarnim, konkretnim situacijama. Socijalne igre nisu usredotočene na obrazovanje, već se veći naglasak stavlja na osobni rast, stjecanje i usavršavanje određenih socijalnih vještina i grupnu terapiju. Socijalne igre bismo mogli nazvati interakcijskim igrama jer kod njihove provedbe dolazi do interakcije s ostalim članovima skupine, od kojih sudionici najviše nauče. Igre nam omogućuju bolje prihvaćanje drugih, poštovanje i toleriranje mišljenja, osjećaja i ponašanja ostalih članova skupine. Važne su u oblikovanju vlastitog identiteta i u lakšem prihvaćanju sebe jer osoba postaje samopouzdanija, kada se bolje upozna i nauči nešto novo o sebi (Lavrič 1995: 169-176). Socijalne igre su također tehnike koje pomažu kako djeci tako i odraslima da se međusobno bolje upoznaju i nauče slušati jedni druge, razumiju i užive u drugog, prihvaćaju i rješavaju konfliktne situacije i grade odnose suradnje umjesto međusobnog natjecanja. (Virk Rode i suradnici 1998: 20).

Socijalne igre bile su izvedene po pojedinačnim fazama koje su Virk Rode i suradnici (1998: 25-46) preuzeli od Hausa Schwalbacha (1967):

  1. faza predstavljanja i upoznavanja,
  2. faza komunikacije i oblikovanja skupine,
  3. faza promatranja i otkrivanja
  4. faza uživljavanja i identifikacije,
  5. faza napada i samoobrane.

U prvoj fazi socijalnih igara ciljevi su: uspostaviti početni kontakt između sudionika (učitelja, učenika), riješiti se suzdržanosti i straha od javnog govora.

U drugoj su fazi ciljevi socijalnih igara: izraziti i oblikovati emocije, razumjeti važnost govora u oslobađanju potisnutih emocija, upoznati razne oblike komunikacije.

U trećoj fazi cilj promatrača je da što točnije odredi kako se nešto odvija u odnosu na određenu situaciju. Učenje razlikovanja promatranja drugih i samog sebe.

U četvrtoj fazi članovi skupine se užive u osobnost nekoga drugog, pokušavaju ga razumjeti prema njegovoj situaciji, pokušaju biti svjesni njegovih stavova i upoznati njegove potrebe, bolje ga razumjeti i bolje surađivati s njim.

U petoj fazi cilj igara je da članovi skupine budu svjesni sukoba unutar skupine, da uviđaju različita ponašanja i mehanizme za rješavanja sukoba te se susreću s novim oblicima ponašanja koji se mogu prvo testirati u obliku igre.

Opis i provedba socijalnih igara

Predstavit ću samo nekoliko socijalnih igara koje sam izvela u sklopu izvannastavne aktivnosti Fit školarac s 1. i 2. razredom, a zatim i u izvannastavnoj aktivnosti Zdrava škola s učenicima 4. i 5. razreda. Socijalne igre provedene su prema gore opisanim pojedinačnim fazama.

1. faza predstavljanja i upoznavanja

1.1. Zeleni krokodil (Virk Rode i suradnici 1998: 26)

Cilj učenja: Učenici se predstave imenom i pokušaju zapamtiti imena svojih vršnjaka i učitelja u skupini. Pod imenom zamišljaju osobu, pa je samim time riječ o komunikaciji, a ne samo pamćenju imena.

Slika_1_Zeleni_krokodilProvedba i zapažanja: Učenicima sam rekla da sjednu na stolice poredane u krugu. Netko iz skupine rekao je svoje ime, a susjedu je rekao: “Ti si krokodil.” Susjed (krokodil) ponovio je prethodno ime, dodao svoje i rekao sljedećem: “Ti si krokodil.” Igru smo igrali na početku školske godine kada su se učenici počeli međusobno upoznavati. Primijetila sam da su oni učenici koji su tijekom igre bili koncentriraniji bolje zapamtili imena svojih prethodnika.

Slika 1. Zeleni krokodil

2. faza komunikacije i oblikovanja skupine

2.1. Vođenje slijepca (Virk Rode i suradnici 1998: 29)

Slika_2_Vodenje_slepcaCilj učenja: Naglasak je na verbalnoj komunikaciji i povjerenju.

Provedba i zapažanja: Učenike sam podijelila u parove. Prvi u paru si je zavezao oči maramom, a drugi ga je svojim uputama vodio po prostoru. Nakon dvije minute zamijenili su uloge. Primijetila sam da je vođenje bilo uspješnije među članovima koji se međusobno dobro poznaju te su dobri prijatelji.

Slika 2. Vođenje slijepca

2.2. Pantomima (Virk Rode i suradnici 1998: 31)

Ciljevi učenja: Učenici se užive u neko zanimanje ili neki događaj te ga predstavljaju pomoću mimike. Igra pruža mogućnosti velike snalažljivosti na tom području pa potiče i Slika_3_Pantomimakreativnost.

Provedba i zapažanje: Učenike sam podijelila u dvije skupine. Prva skupina je zamislila neko zanimanje ili događanje koje je netko iz druge skupine trebao pokazati pantomimom. Ostali članovi druga skupine pokušali su pogoditi što prikazuje. Članovi prve skupine su ih pri tome ispravljali, odnosno usmjeravali pravom rješenju.

Slika 3. Pantomima

3. faza zapažanja i otkrivanja

3.1. Što se promijenilo (Virk Rode i suradnici 1998: 35)

Cilj učenja: Učenici prepoznaju u čemu se partner promijenio.

Provedba i zapažanje: Učenike sam podijelila u dvije skupine koje su se postavile u dva rSlika_4_Kaj_je_spremenjenoeda, okrenute jedne prema drugoj. Svaki član imao je minutu kako bi brižno promatrao onoga koji mu je stajalo nasuprot. Potom su se svi iz oba reda okrenuli drugom leđima. Svatko je u tom trenutku na sebi promijenio tri stvari. Potom su se ponovno okrenuli drug prema drugom i pokušali otkriti u čemu se je onaj, koji mu stoji nasuprot, promijenio. Primijetila sam da su oni učenici koji su detaljno promatrali protivnika lakše otkrili promijene na njemu.

Slika 4. Što se promijenilo

4. faza uživljavanja i identifikacije

4.1. Pozitivne osobine (Virk Rode i suradnici 1998: 45)

Cilj učenja: Uživjeti se u osobine drugoga i kod njega naći barem jednu dobru osobinu.

Slika_5_Pozitivne_lastnostiProvedba i zapažanje: Svaki učenik je na papir napisao imena svih ostalih učenika u skupini. Potom je uz svako ime napisao barem jednu njegovu dobru osobinu. Na kraju je svatko pročitao što je napisao. Primijetila sam da su kod ove igre učenici više uronili u drugoga i pokušali naći nešto dobro u njemu. Ova igra je pomogla jačanju samopouzdanja posebice manje odlučnih i povučenih članova skupine.

Slika 5. Pozitivne osobine

5. faza napada i samoobrane

5.1.Samoobrana (Virk Rode i suradnici 1998: 46)

Cilj učenja: PoSlika_6_Samoobrambajedinac jasno izražava i štiti svoje interese pred prilično jakom skupinom.

Provedba i zapažanje: Svi učenici osim jednog su stajali te se zagrlili rukama i oblikovali čvrst krug. Jedan učenik je stupio u sredinu kruga te se pokušao probiti van njega. Primijetila sam da su učenici ovu igru shvatili vrlo ozbiljno. Igra je u učenicima probudila osjećaj pobjede, ljutnje, nemoći.

Slika 6. Samoobrana

Zaključak

Moja ocjena provedbe socijalnih igara je vrlo pozitivna jer se pokazalo da su se nakon izvođenja socijalnih igara odnosi među učenicima poboljšali, bilo je manje nasilničkog ponašanja i poboljšao se odnos učenika prema učiteljici. Primijetio se i učinkovitiji način razmišljanja i kreativnosti učenika, bolja komunikacija između učenika i bolja komunikacija između učenika i učiteljice.

Literatura

  • Lavrič, A. (1995). Raziskava o socialnih igrah. Sodobna pedagogika, št. 3 – 4, str. 169 – 176.
  • Maksimovič, Z. (1991). Mladinske delavnice: psihološko primarno preventivni program, namenjen mladostnikom zgodnjega obdobja. Ljubljana: Sekcija za preventivno delo pri Društvu psihologov Slovenije.
  • Virk Rode, J., Belak Ožbolt, J. in sod. (1990). Razred kot socialna skupina in socialne igre. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  • Virk Rode, J., Belak Ožbolt, J., Beltram, J., Bozovičar, V., Lah, S., Lavrič, A., Levstik, M., Mancini, D., Paravan, I., Pučnik – Ozimič, I., Seliškar, S., Slaček, D., Šilc, Z., Tihole, D., Verli, T., Vrečko, M. (1998). Socialne igre v osnovni šoli. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.

Povrtne pustolovine u osnovnoj školi

lea_kosak

Lea Košak

Sažetak

U svom članku pod nazivom Povrtne pustolovine u osnovnoj školi predstavljam projektni nastavni rad iz izvannastavne aktivnosti Zdrava škola. U projekt su bili uključeni učenici četvrtog i petog razreda Osnovne škole Center iz Novog mesta. Utemeljen je na aktivnom sudjelovanju učenika u različitim aktivnostima, a proizišao je iz potreba i interesa učenika. Učenicima je tema o povrću bila vrlo zanimljiva. U radu je prevladavala opuštena atmosfera, otvoren razgovor, uvažavanje i poštovanje jednih prema drugima i međusobna suradnja. Zajedno smo nastojali postići ciljeve koje smo si postavili. Učenici su se upoznavali s različitim vrstama povrća i upoznali se s njegovim ljekovitim učincima, napravili plakat o voću, posjetili povrtnu tržnicu, pripremili povrtne smoothije, likovno stvarali na temu povrća, izradili društvenu igru memory itd. Završna evaluacija pokazala je uspješno postizanje postavljenih ciljeva, a učenici će u budućnosti koristiti nova znanja u rješavanju različitih problemskih situacija.

Ključne riječi: povrće, projektni nastavni rad, izvannastavna aktivnost, aktivno učenje, međusobna suradnja.

Uvod

U nastavi se još uvijek često susrećemo s tradicionalnim načinom poučavanja. Kod izvannastavne aktivnosti moguće je rad postaviti tako da se učenici aktivno uključuju u razne aktivnosti jer je to jedini način preko kojeg dolaze do novih spoznaja, otkrića i interesa. Stoga sam odlučila napraviti mali projektni nastavni rad pod nazivom Povrtne pustolovine u osnovnoj školi.

Trajanje provedbe projekta: 8 nastavnih sati povezanih tijekom dva mjeseca.

Glavni ciljevi projekta su: Učenici:

  • vlastitom aktivnošću nadograđuju znanje o povrću te uče o zdravom načinu prehrane,
  • upoznaju se i oduševe projektnim radom.

Operativni ciljevi: Učenici:

  • upoznaju se s različitim vrstama povrća,
  • upoznaju ljekovite učinke povrća na naše tijelo,
  • upoznaju se s uzgojem povrća na konvencionalan te ekološki način,
  • navikavaju se na traženje informacija o povrću u knjigama i enciklopedijama,
  • razvijaju pozitivan pristup povrću,
  • upoznaju se radom vrtlara,
  • upoznaju se s pripremom jednostavnih povrtnih jela,
  • navikavaju se na samostalan i kreativan rad,
  • razvijaju međusobnu suradnju,
  • jačaju samopouzdanje,
  • razvijaju motoričke sposobnosti,
  • navikavaju se na promatranje i opušteno likovno izražavanje,
  • prezentiraju i izvještavaju o svom radu.

1. Inicijativa

Inicijativa je došla spontano od strane učenika. Na nastavu je jedan učenik došao obučen u majicu na kojoj je bila naslikana velika cvjetača. Istog dana učenici su za ručak imali kuhanu cvjetaču i mrkvu. Odmah je između učenika počela rasprava da je danas sve u stilu povrća. Zamolila sam ih da svatko donese u školu jedan predmet vezan za povrće. Također smo proveli oluju ideja (Slika 1: Slika tablice). Došli smo na ideju da naša tema bude POVRĆE na koje ćemo se fokusirati u sljedećim satima.

2. Skiciranje projekta i planiranje provedbe

S učenicima smo pogledali donesene predmete. Pitala sam ih što već znaju o povrću, zašto ga je korisno jesti, gdje i na koji način se povrće uzgaja, tko ga uzgaja. Usput sam zapisivala odgovore. Dogovorili smo da će se naš projekt zvati POVRTNE PUSTOLOVINE U OSNOVNOJ ŠKOLI. Otkrivali smo gdje se mogu pronaći nove informacije i kojim aktivnostima možemo postići ciljeve. Potom smo zajedno pregledali projektnu skicu i uslijedio je plan. Učenici su opušteno izrazili želju u kojim aktivnostima žele sudjelovati.

Do realizacije ciljeva došli smo sljedećim aktivnostima:

  • pronalaženje informacija u knjigama i enciklopedijama o povrću,
  • posjet školske knjižnice,
  • izrada plakata o povrću,
  • posjet povrtne tržnice,
  • likovno stvaranje na temu povrća,
  • priprema voćno-povrtnih smoothija,
  • igranje didaktičke igre memory,
  • oblikovanje izložbe te njezina prezentacija.

U nastavku predstavljam nekoliko aktivnosti

2.1. Posjet školske knjižnice te traženje informacija o povrću

S učenicima smo otišli u školsku knjižnicu i posudili razne knjige i enciklopedije o našoj temi. Učenici su se spontano podijelili u manje skupine prema njihovim interesima. Jedna skupina učenika pretraživala je literaturu o kuhanju povrtnih jela, druga je skupina pretraživala literaturu o različitim vrstama povrća, a treća je skupina tražila literaturu o vrtlarstvu i uzgajanju povrća. Zatim smo otišli u učionicu gdje su učenici tražili informacije o našoj temi. Uz slike i kratke tekstove izvukli su važne informacije te ih zapisali na komad papira. Učenike je posebno privukla tema o uzgoju povrća na konvencionalan i organski način. Učenicima sam objasnila nove pojmove.

2.2. Izrada plakata o povrću

U sljedećem satu izvannastavne aktivnosti učenici su izradili plakat o povrću (Slika 2: Plakat o povrću). Iz novina i revija izrezali su razne vrste povrća. Učenici su imenovali povrće, gledali ga te ga opisali. Informacije su tražili u literaturi koju su imali kod sebe.

2.3. Posjet povrtne tržnice

S učenicima smo posjetili povrtnu tržnicu u Novom mestu. Pregledali smo različite vrste povrća. Učenici su se divili bojama i oblicima raznog povrća. Ljubazne prodavačice dale su nam nešto povrća, koje smo u školi očistili i pojeli. Tako smo vidjeli, opipali i okusili različite vrste povrća (Slika 3: Posjet tržnici).

2.4. Likovno stvaranje na temu povrća

Učenici su se podijeli u dvije skupine prema tome na koji način vole stvarati. Dala sam im precizne upute za rad. Jedna je skupina učenika oblikovala povrće iz Das mase (Slike 4, 5, 6: Stvaranje povrća iz Das mase), dok je druga skupina crtala i slikala povrće bojicama. Učenici su tijekom svog rada bili entuzijastični i kreativni, pomažući jedni drugima, ohrabrujući se i nadopunjujući jedni druge. Proizvode smo na kraju izložili i u školskom hodniku. Izložbu su vidjeli mnogi učenici i učitelji u školi.

2.5. Priprema voćno-povrtnih smoothija

Učenici su se jako veselili pripremi ukusnih i zdravih voćnih i povrtnih smoothieja. Smoothiji su se pripremali u malim skupinama. Učenici su napisali vlastite recepte za smoothije. Za pripremu smoothija bili su nam potrebni: voće i povrće, blender za izradu smoothija, mjerica, plastični lončići, slamke, noževi, žličice, daske za rezanje. Učenici su također imenovali svoje smoothieje. Slasne i zdrave smoothije polako su popili slamkama i u tome neizmjerno uživali. Učenici su u pripremi smoothija bili vrlo aktivni i entuzijastični. O tome svjedoče i fotografije u nastavku (Slike 7, 8, 9: Priprema voćno-povrtnih smoothija).

2.6. Igranje didaktičke igre memory o povrću

Učenici su sami kreirali didaktičnu igru memory o povrću i također se okušali u igranju iste. Upute su slične uobičajenoj igri memory, samo što su učenici kod svakog otkrivenog para rekli što znaju o određenom povrću. Učenici su kroz igru na opušten način učvrstili svoje znanje o povrću, zabavljajući se u tome te vježbajući komuniciranje i sudjelovanje (Slika 10: Igra memory).

3. Zaključak

Učenici su u provođenju svih aktivnosti bili vrlo motivirani, aktivni i entuzijastični. Ciljevi našeg projektnog rada bili su u potpunosti ostvareni. Sa učenicima smo postavili izložbu svih proizvoda.

Literatura

  1. Program osnovnošolskega izobraževanja. Interesne dejavnosti za devetletno osnovno šolo. (2008). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
  2. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
  3. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
  4. Ursell, A. (2003). Vitamini in minerali: prehranski dodatki za čim več zdravja in vitalnosti. Tržič: Učila International.
  5. Oberbeil, K. (2004). Z vitamini do zdravja. Ljubljana: Prešernova družba.
  6. Messegue, M. (2005). Narava ima vselej prav. Ljubljana: Cankarjeva založba.
  7. Tommes, S. (2001). Moja prva knjiga o vrtnarjenju. Tržič: Učila.
  8. Forne, C. (1998). Na polju in na vrtu. Ljubljana: Tehniška založba Slovenije.
  9. Anderson, L. (2000). Majin mali vrt. Ljubljana: Kres.
  10. Schwartz, O. (1997). Bogastvo trajnih okusov. Ljubljana: DZS.
  11. Westman, J. (2008). Kuharica za najmlajše. Radovljica: Didakta.
  12. Wolter, A. (1990). Zelenjavne jedi. Ljubljana: Cankarjeva založba.
  13. Skledar, M. (1998). Splošno poljedelstvo. Ljubljana: DZS.
  14. Laughton, R. (2013). Zeleno kmetovanje: priročnik za uspešno ekološko kmetijo ali vrt. Ljubljana: Ara.
  15. Kreuter, M. L. (1989). Biovrt: naravno gojenje zelenjave, sadja in cvetja. Ljubljana: Državna založba Slovenije.
  16. Krišković, P. (1993). Biološko pridelovanje hrane. Ljubljana: Kmečki glas.
  17. Tarman, D. (1999). Na vrtu. Ljubljana: DZS.