Tehnički dan

anica_kovacic

Anica Kovačič

Sažetak

Tehnički dani obvezni su dio nastavnog plana i programa osnovne škole. Ovi dani omogućuju učenicima povezivanje i primjenu znanja u životnim situacijama.

U četvrtom su razredu tehnički dani povezani s ciljevima prirodne znanosti i tehnologije, društvene znanosti, likovne umjetnosti i glazbe. Bavimo se ekološkim sadržajima, a veliku pažnju posvećujemo i spoznaji da smo svi odgovorni za prirodu. Isto radimo i s glazbom, kao što od ambalažnog otpada izrađujemo glazbeni instrument.

U prirodni znanosti i tehnologiji naučili smo o važnosti odvojenog sakupljanja i recikliranja otpada. Studenti su naučili o korisnosti odbačenih predmeta i razvili ekološku svijest.

U umjetnosti glazbe, tijekom planiranja projekta izrade instrumenata od ambalažnog otpada.

Neuobičajeni glazbeni instrumenti rađeni su od otpadnog materijala i prema planu napravljenom na temelju vlastitog iskustva. Svaki je napravio svoj instrument, koji se sastojao od različitih predmeta. Istražili su različite zvukove i otkrili da otpad od ambalaže može biti i sjajan glazbeni instrument.

Učenici su bili opušteni i kreativni na poslu. Na kraju smo pripremili galeriju recikliranih glazbenih instrumenata i razredni koncert.

Važno je naučiti studente da štede prirodne resurse. Posebnu pozornost posvećujemo uštedama materijala i korištenju višekratnog otpada.

Ključne riječi: integracija znanja, ekologija, recikliranje, ambalažni otpad, instrument.

1. Uvod

Interdisciplinarno povezivanje znanja jedna je od mogućnosti praktične provedbe različitih strategija učenja. U razredu se bavimo različitim aspektima iste teme, a kao rezultat toga nastavnici moraju koristiti raznolikiji skup nastavnih metoda, oblika i tehnika. To je metoda poučavanja kojom se određena jedinica učenja istovremeno podučava kroz različite nastavne discipline. [1]

Dakle, INTERDISCIPLINARNO POVEZIVANJE je jedan od ključnih čimbenika u procesu učenja.

To je način rada gdje su pojedini predmeti međusobno povezani.

Učinak učenja ili znanja je na taj način veći kod učenika, jer imaju priliku nadograditi svoj rad, ideje i kreativnost.

Cilj tehničkog dana bio je da učenici povežu glazbu s drugim umjetnostima i različitim tematskim područjima te da upoznaju korisnost odbačenih predmeta i razviju ekološku svijest. Istodobno, svjesni su da se ambalažni otpad može ponovo upotrijebiti, istražiti različite zvukove, razviti motoričke sposobnosti i osjećaj prilikom rada s različitim materijalima i cijene svoj rad i rad razrednika.

Ljudsko okruženje može biti ugodno uređeno i zdravo, ali može biti i zagađeno ili čak degradirano. Pokušavamo ukloniti štetne pojave i posljedice, a toga moramo biti svjesni svaki dan i što treba učiniti. [2]

Danas smo svi dobro svjesni vrste negativnih utjecaja koje ljudske aktivnosti imaju na okoliš. Pogotovo one koje osjećamo na vlastitoj koži i vidimo u svojoj okolini. Koliko snažno utječemo na okoliš u našoj svakodnevnoj potrošnji i na ono što se događa s predmetom kad više nije upotrebljiv – stavljamo ga u odlagalište, spalimo ili ponovo upotrebljavamo.

Uključeni smo u program EKO škola, a također pobuđujemo brigu učenika za okoliš i prirodu. Osnovni zadatak je izgraditi emotivan i profesionalan odnos prema upravljanju okolišom i prirodom novim idejama i inicijativama. Svakodnevno se privikavamo na odvajanje otpada, vodeći računa o energetici i upravljanju vodom.

2. Interdisciplinarno povezivanje

U četvrtom razredu ekološki sadržaj ugrađen je u sve školske predmete. U jezičnom obrazovanju bavimo se tekstovima, koji se odnose na odvajanje otpada, a pojedinačni tekstualni zadaci iz matematike povezani su s ekološkim sadržajem. U likovnoj umjetnosti stvaramo od otpadnog materijala i biramo teme povezane s ekologijom. U glazbenom obrazovanju imamo temu iz kurikuluma pod nazivom Reciklirani orkestar, gdje se svake godine od otpadnog materijala stvaraju originalni i zanimljivi glazbeni instrumenti.

Provedba projekta eko-tehničkog dana uključivala je interdisciplinarnu vezu:

GUM – proizvodnja instrumenata od ambalažnog otpada, istraživanje raznih zvukova, prezentacija glazbenih instrumenata
NIT – pokazuju da se određeni otpad može ponovno upotrijebiti
DRU – briga za okoliš
SLJ – čitanje tekstova koji se odnose na ekologiju , opis instrumenta
LUM – izrada od otpadnog materijala, slikanje instrumenata, priprema galerije.

3. Ekologija u kurikulumu za 4. razred

Učenici nauče mudro mijenjati okoliš. Stoga se upoznaju s tehničkim i tehnološkim postupcima prijenosa i izmjena tijela, tvari, energije i podataka i njihovom racionalnom uporabom. Shvaćaju da moramo sačuvati prirodne resurse. To znači održavanje raznolikosti i raznolikosti u prirodi izbjegavanjem nenadoknadivih procesa koji smanjuju i uklanjaju razlike u prirodi. [3]

4. Provedba eko tehničkog dana

U četvrtom su razredu tehnički dani obvezni dio nastavnog plana i programa osnovne škole. Ovi dani omogućuju učenicima interdisciplinarno povezivanje, primjenu znanja u životnim situacijama, a istovremeno omogućuju sudjelovanje u užem i širem okruženju. Važno je upoznati studente sa odvajanjem otpada tijekom praktičnog rada. Rad je osmišljen kako bi potaknuo međusobnu suradnju, pomoć i razmjenu. Budući da je naglasak u četvrtom razredu na učenju da učim, međusobno su povezani ekološki sadržaj razdvajanja i recikliranja i interdisciplinarno povezivanje, raba različitih strategija čitanja i učenja. Postavili smo sljedeće ciljeve:

  • razvijanje svijesti i osjetljivosti na okoliš i ekološke probleme te sposobnosti da budu svjesni svoje vrijednosti i ranjivosti,
  • prepoznati da proizvodnja i svakodnevni život stvaraju otpad o kome treba voditi računa i da se neki otpad može ponovno upotrijebiti,
  • koristiti različite materijale, alate i procese obrade i povezati svojstva materijala i metoda obrade: preoblikovati, rezati, lijepiti, zalijepiti,
  • se upućuje da slijede plan ili skicu radnog procesa u proizvodnji predmeta, • izrađuju reciklirane glazbene instrumente od otpadnih materijala,
  • naviknite se na čišćenje nakon posla.

Uključila sam sljedeće didaktičke sustave: prezentacija zvuka i slike, razgovor, objašnjenje, metoda pisanog rada, rad s tekstom, metoda praktičnih radova. Učenici su na poslu koristili sljedeća nastavna sredstva: knjige, računalo s pristupom internetu, projektor, slike, autentični tekstovi i ambalažni otpad.

Istraživanje ekoloških sadržaja odvijalo se putem sljedećih oblika učenja: frontalna, individualna. Za konačnu provedbu ekološkog sadržaja trebalo mi je 5 školskih sati i međusobno su se povezali sljedeći predmeti: društvena znanost, prirodna znanost i tehnologija, slovenski jezik, likovna umjetnost, glazba. Časovi su bili različiti i individualizirani, jer sam studentima ponudila:

  • pomoć u postavljanju pitanja
  • pomoć u formuliranju i opravdanju odgovora – pronalaženju uzročno-posljedičnih veza.

5. Postupak aktivnosti

  • Pametna oluja za uvodnu motivaciju „RECIKLIRANJE“
  • Ponovimo osnovna znanja o zaštiti prirode
  • Učenici su bili podijeljeni u homogene skupine. Svaka je skupina dobila tekst iz knjige Mali koraci koji ima veliki utjecaj na čišći svijet. [4] Ovaj zabavni vodič donosi puno ideja za manje zagađenja: o uštedi energije i vode, prehrani koja manje opterećuje okoliš, recikliranju, zaštiti prirode i njezinih stanovnika i sve više i više.
  • Odabrali su strategiju čitanja [5] da sažmu sadržaj. Pripremili su ispis za plakat i predstavili ga kolegama.
  • Stalak za otpad (na sredini učionice).
  • Poredajte predmete po materijalima (npr. Boce zajedno)
  • U predmetu Glazba umjetnosti imamo projekt pod nazivom Reciklirani orkestar.

Učenici stvaraju glazbene instrumente od ostataka materijala i tako ambalažni otpad može postati sjajan instrument s malo mašte i vještine. Upute za rad nalaze se u neovisnoj radnoj knjižici za glazbu, dok se uči o korisnosti odbačenih predmeta i razvija se ekološka svijest.

  • Izrada vlastitog instrumenta koji se mora sastojati od više različitih predmeta i biti će takav da možete s njim izvoditi što više zvuka (slika1):

clip_image002clip_image004
Slika 1. Kitara i klarinet         Slika 2. U galeriji novih glazbenih instrumenata

  • Konceptualne ideje, priprema plana, materijali.
  • Izvršenje zadače
  • Prezentacija “GALERIJA NOVIH GLAZBENIH INSTRUMENATA”.
  • Učenici su uživali u svom poslu i zabavili se.
  • Vježbali su vještine međusobne suradnje.
  • Predstavili su i imenovali svoje glazbene instrumente (slika 3).

clip_image006Slika 3. Svaki učenik predstavlja svoj instrument, od čega je instrument izrađen i prezentira zvuke tog instrumenta.

clip_image008Slika 4. Sviraju zvukove na svom glazbenom recikliranem instrument, svirajući ih, ali može i pjevati.

clip_image010
Slika 5. Formiraju se glazbeni sastavi

Na kraju su instrumente raspoređivali u puhačke, gudače, trube i sastavili razredni orkestar u kojem su svirali na reciklirane instrumente i pjevali. Učenici su međusobno izmjenjivali glazbene instrumente i tako pokušali svirati na drugim glazbenim instrumentima.

Nakon toga uslijedio je razgovor – procjena tijeka školskog dana. Uz pomoć svega što je stvoreno tijekom ovog EKO-tehničkog dana, pripremili smo izložbu u školskom prostoru događanja, gdje su i ostali učenici mogli vidjeti zapise, fotografije, proizvode i probati reciklirane glazbene instrumente.

Glavne aktivnosti ekologije usmjerene su na zaštitu prirode i ujediniti napore ljudi za uravnotežen odnos prema prirodi, racionalno korištenje prirodnih resursa i održavanje prirodne ravnoteže bez razarajućih posljedica za sva bića našeg planeta. [6]

Planiranje rada:
Učenici su imali četrnaest dana, za sastavljanje skice za glazbeni instrument i prikupljanje odgovarajućeg ambalažnog otpada. Donijeli su i poluproizvode (perforirane boce i čepove, rezali žice, izrezali dijelove iz kutija) kako bi se u školi mogli sastaviti, dizajnirati i dodati oznaku za recikliranje.

Materijal i pribor:

  • Sa sobom donose različite ambalaže otpada koja bi se mogla koristiti za izradu glazbenih instrumenata (boce, boce, limenke, plastične posude)
  • Ljepljiva traka, škare, ljepilo, slamke, strune, elastika, karton

6. Zaključak

Moramo biti svjesni da su svi ljudi odgovorni za prirodu i da svojim djelovanjem možemo sačuvati naš planet, pa je zbog toga potrebno djeci usaditi ekološke vrijednosti vrlo rano. Studenti vole učiti i isprobavati nove metode i oblike, pa je potrebno pripremiti obrazovni rad na način, da učenici budu što motiviraniji i da pokušaju pronaći načine za rješavanje problema zaštite prirode. Potrebno je ojačati svijest da smo svi odgovorni za prirodu. Svi zajedno moramo biti svjesni, da ne smijemo nesmotreno zagađivati ​​prirodu i da čak i mali koraci mogu doprinijeti boljoj budućnosti planeta. Stečeno znanje uz pomoć različitih metoda i oblika, a potkrijepljeno primjerima iz svakodnevnog života, dugotrajnije je, svjesnije i smislenije. Smatram da je interdisciplinarno povezivanje vrlo prikladan oblik rada sa učenicima, na ponavljanju i učenju.

7. Literatura

  1. Medpredmetno povezovanje kot strategija za kakovostno učenje učencev v osnovni šoli, Medpredmetno_URN_NBN_SI_doc-TW57QGYK.pdf
  2. Več avtorjev, OKOLJSKA VZGOJA, učbenik za izbirni predmet; medpredmetno področje v osnovni šoli;
  3. Založba Obzorja, Maribor, 2002.
  4. UČNI NAČRT – Naravoslovje in tehnika
  5. Glenn Murphy, Majhni KORAKI, Založba Mladinska knjiga , Ljubljana, 2011.
  6. M. Kerndl, “Bralna pismenost-bralne učne strategije”, ZRSS, http://www.os-dob.si/files/2014/11/BUS__predstavitev_posameznih_strategij.pdf (Dostop: 7. 3. 2018).
  7. http://misijazeleno.si/o_misiji_zeleno/kaj_je_ekologija/ <7. 3. 2018>.
  8. Učbeniki in delovni zvezki, “Radovednih pet”, Rokus, 2019.

Od ideje do proizvoda – glazbeni instrumenti

od otpadnog materijala

alenka_strafela

Alenka Štrafela

Sažetak

Želja učenika da pjevaju, plešu, sviraju glazbene instrumente i svijest da glazba ima pozitivne učinke na cjelokupni razvoj pojedinca i da je glazba oduvijek bila poznata kao lijek, probudila je ideju izrade glazbenih instrumenata.

Budući da je naša škola uključena u projekt Eko škola, s ekološkog stajališta smo za proizvodnju glazbenih instrumenata odabrali ambalažni otpad i materijale koje smo prikupili u prirodi.

U 1. razredu smo rad planirali projektno, jer smo s tim postigli da su učenici aktivni, da se bave problemima sadržaja učenja i da ih povezuju međupredmetno.

Na satima glazbene umjetnosti upoznali smo narodnu glazbu i pjevali narodne pjesme. U sklopu kulturnog dana otišli smo do ptujskog dvorca, gdje smo pogledali kolekciju narodnih instrumenata i na nekim svirali.

Tijekom nastave likovnih umjetnosti učenici su izrađivali vlastite instrumente – zvečke i kišne štapove. Dijelovi ambalažnog otpada korišteni su za izradu, a materijali iz prirode koje su sami sakupili korišteni su kao punilo.

Zvečke su korištene za stvaranje pratnje uz pjevanje narodnih pjesama. Također su naučili plesati narodni ples.

Učenici su bili kreativni, motivirani i inovativni u svom radu. Provedba nastave u obliku projektnog rada pokazala se uspješnom.

Ključne riječi: projektni rad, kreativno izražavanje, stvaranje, suradnja, ekologija, otpadni materijali, glazbeni instrumenti.

Kako je došla ideja?

Učenici prvog razreda, koje podučavam i s kojima provodim puno vremena, želju da svakodnevno pjevaju, plešu, sviraju glazbene instrumente izražavali su svakodnevno. Dopadalo im su slušanje različitih žanrova glazbe, smirivanje uz glazbu, igranje uz zvuke glazbe, plesanje i sviranje različitih instrumenata.

Rad je započet projektno s ciljem da učenici pokažu i iskažu već stečena iskustva odnosno usvojena znanja te da steknu nova saznanja i znanja. Uključili smo veći broj osjetila učenika čime smo potakli akciju i aktivirali situaciju učenja, jer takvo učenje također pokreće istodobnu aktivaciju kognitivne, emocionalne, motoričke i socijalne sfere učenikove osobnosti.

Svijest da glazba ima pozitivne učinke na cjelokupni razvoj pojedinca i da je glazba oduvijek poznata kao lijek probudila je ideju izrade glazbenih instrumenata. Ideja je potekla od učenika koji su željeli imati glazbeni instrument na dohvat ruke i koristiti ga više puta dnevno za opuštanje. To je bio vodeći princip našeg projekta.

Campbell (2004) ističe pozitivne učinke slušanja klasične glazbe, npr. Mozart. Ako roditelji nauče svjesno koristiti Mozartovu glazbu u djetetovom životu, to može imati dubok utjecaj na njega ili nju, čak i prije njihovog dolaska na svijet.

Instrument odnosno glazbeni instrument Drew (1995) definira kao vrstu pripreme kojom izvodimo glazbu. Kaže da glazbeni instrument može biti svaka stvar koja proizvodi neki zvuk ili ton. U instrumente uključuju i glas čovjeka.

Kod izbora tematike smo se vodili činjenicom da se u to vrijeme održavaju Dani europske kulturne baštine i željeli smo aktivno sudjelovati u učenju o kulturi u našoj povijesti te u završnom događaju s vlastitim doprinosom.

Dani europske kulturne baštine i Tjedan kulturne baštine godišnji su projekti koji predstavljaju praznik baštine, koji okupljaju profesiju, odgajatelje, školsku mladež, lokalne zajednice, društva i zainteresiranu javnost radi prepoznavanja, otkrivanja, zaštite i širenja pozitivnog stava prema baštini.

Rad smo planirali projektno s učenicima prvih razreda, jer smo s tim postigli da su učenici aktivni, da se bave problemima sadržaja učenja i da ih povezuju međupredmetno. Da bismo povećali učinak učenja, pokušali smo postići cilj koristeći više osjetila.

Projektno nastavni rad

Projektno nastavni rad jedan je od didaktičkih sustava poduke namijenjen učenicima da dođu do znanja i razvijaju vještine vlastitim radom, koje su vezane za stvarne životne događaje oblikovane projektima učenja. Sastoji se od učitelja, učenika, sadržaja i didaktičkih sredstava (Kramar, 2009).

Korištenjem modela projektnog učenja kod učenika razvijamo rješavanja problema i suradničkog učenja. Bezjak (2006) navodi da se projektni rad temelji na projektnoj strukturi rada, koja poboljšava međusobne odnose svih koji su uključeni u proces.

Način rada za projektno učenje karakterizira činjenica da se učenici ne fokusiraju samo na njegovu provedbu, već i tijekom rada uče i vlastitim aktivnostima obogaćuju svoja znanja i sposobnosti. Od frontalne nastave razlikuje se po tome što je to planirana aktivnost koja bi trebala biti pokrenuta iz djetetove unutarnje potrebe uz stalno vođenje učitelja (Novak, 2009).

Temeljno je obilježje projektnoga učenja da se učenici uključuju u probleme sadržaja učenja. Problem rješavaju cjelovito, povezujući sadržaje učenja o istoj problematici s dva ili više srodnih područja. Sam rad govori o principu interdisciplinarnosti. Planiranje i provedba projekta učenja s tematikom pripreme proizvoda od otpadnih materijala naglasak stavlja na iskustveno učenje. Važno je da učenici teže postizanju cilja koristeći sva osjetila kako bi maksimizirali učinak učenja. Sama tema je konkretna i životno orijentirana. Uključivanje interesa učenika, njihove potrebe i sposobnosti s izborom tematike projekta moguće je ukomponirati tako da mogu birati između različitih materijala iz kojih će izrađivati proizvode. To su materijali koji se mogu dobiti u kućnom okruženju, te tako mogu povezati temu projekta učenja sa stvarnom životnom situacijom.

Ciljevi rada našeg projektnog učenja:

  • izraditi glazbene instrumente za stvaranje glazbenih pratnji,
  • upoznati postupke izrade,
  • izvoditi praktične aktivnosti,
  • razvijati ručne vještine,
  • steći i primijeniti znanja i iskustva,
  • korisno koristiti otpadnu ambalažu za proizvodnju glazbenih instrumenata.

Postupak rada:

  • obilazak zbirke narodnih instrumenata,
  • priprema materijala, pribora, izrada plana,
  • bojenje,
  • lijepljenje sastavnih dijelova,
  • sastavljanje sastavnih dijelova,
  • izložba,
  • obilazak zbirke narodnih instrumenata.

Na satima glazbene umjetnosti upoznali smo narodnu glazbu, narodne instrumente i pjevali narodne pjesme.

Svijest da djeca rjeđe posjećuju izložbe i muzeje nego što bi to bilo poželjno, potaknulo nas je organiziranju kulturnog dana u dvorcu Ptuj. Pogledali smo kSLIKA 1olekciju narodnih instrumenata. Tijekom stručnog prezentiranja učenici su upoznali karakteristike pojedinih instrumenata i njihovu uporabu. Neke glazbene instrumente također su svirali.

Slika 1. Obilazak zbirke narodnih instrumenata, sviranje na instrumentima

Tijekom nastave likovne umjetnosti učenici su izradili SLIKA 2vlastite instrumente – zvečke i kišne štapove. Dijelove ambalažnog otpada koristili su za izradu, a materijali iz prirode koje su sami sakupili korišteni su kao punilo.

Slika 2. Korištenje otpadne ambalaže

Nekim zvečkama dodali su različite žice da bi instrumenti stvarali različite zvukove. Kad su sve dijelove sastavili i zalijepili, oslikali su i obojili glazbene instruSLIKA 3mente, dodatno ih likovno opremivši. Stvoreni su korisni glazbeni instrumenti – zvečke s umjetničkim dodirom.

Slika 3. Bojenje

SLIKA 4SLIKA 5
Slika 4. Punjenje glazbenih instrumenata           Slika 5. Izložba u prostorijama škole

Tijekom sati glazbe, učenici su sa zvečkama napravili pratnju prilikom pjevanja narodnih pjesama. Također su naučili plesati narodni ples.

Zvečke su učenici koristili na vlastitu inicijativu i za vrijeme odmora, povezivali se u skupine i stvarali vlastite glazbene interpretacije.

Zaključak

U školi je za završetak Dana europske kulturne baštine bio organiziran događaj na kojem su učenici nastupali i za izvođenje glazbene točke koristili glazbene instrumente koje su samostalno stvorili. Ti instrumenti su nam služili tijekom cijele školske godine kao i sljedeće školske godine na satovima glazbe.

Učenici su bili kreativni, motivirani i inovativni tijekom rada. Provedba nastave u obliku projektnog rada pokazala se uspješnom.

Uključili smo kognitivne, iskustvene i psihomotorne aspekte tako da su učenici razvijali kreativne vještine. Tako su do znanja dolazili aktivno, kroz istraživanje i kreativno razmišljanje.

Literatura

  1. Campbell, D. (2004). Mozart za otroke: prebujanje otrokove ustvarjalnosti in mišljenja s pomočjo glasbe. Ljubljana: Založba Tangram.
  2. Dnevi evropske kulturne dediščine in teden kulturne dediščine. Ljubljana, september 2018. http://www.bled.tv/dnevi-evropske-kulturne-dediscine-in-teden-kulturne-dediscine/.

  3. Drew, Helen (1995): Moja prva velika knjiga o glasbilih. Ljubljana: Mladinska knjiga.

  4. Kramar, M. (2009). Pouk. Nova Gorica: Educa, Melior.
  5. Novak, H., Žužej, V., Glogovec, V. Z. (2009). Projektno učno delo kot učni model v vrtcih in osnovnih šolah.
  6. Revija Bodi eko. Zdravljenje z glasbo – kako nam glasba pomaga do boljšega počutja? Ljubljana, rujan 2019.

„Zelena knjižnica“ na Osnovnoj školi Mladika

urska_HV

Urška Hlupič Voda

Sažetak

U knjižnici Osnovne škole Mladika odvijaju se različite aktivnosti, koje se mijenjaju, kako bi privukle što više čitatelja i uzbuditi ih za čitanje. Ovaj put knjižničarka je odlučila pokrenuti projekt Zelena knjižnica, kako bi promovirala zaštitu okoliša i istodobno čitanje knjiga o organskim temama. Prilikom pružanja lekcije s informacijama o knjižnici, knjižničarka je koristila knjige o organskim temama, eko igrama i učenje pokretom.

Ključne riječi: zelena knjižnica, obrazovanje o okolišu, odvajanje otpada, ekologija

Uvod

Prečesto smo svjesni važnosti našeg odnosa prema prirodi i okolišu u kojem živimo kako bismo živjeli i postojali. Ovom problemu trebaju biti svjesni najmlađi i osvijestiti ih o važnosti zaštite i očuvanja našeg okoliša, razvijati pozitivan odnos prema prirodnom i društvenom okruženju i pružiti im edukaciju o okolišu.

Osnovna škola Mladika već dugi niz godina aktivno sudjeluje u projektu Eko škola kao način života, zato sam odlučila provesti projekt „Zelena knjižnica“ u okviru satova vještine informiranja u knjižnici u travnju, kada slavimo Dan planeta Zemlje.

Zelena knjižnica

Ideja Zelene knjižnice dolazi iz susjedne Hrvatske. Godine 2014. Hrvatski knjižničarski savez osnovao je Radnu skupinu Zelenih knjižnica s idejom, da se uvede promicanje održivog razvoja knjižnice, koja je započela 2011. godine projektom Udruge zelenih knjižnica Istre.

Izraz zelena knjižnica najčešće se koristi u dva termina. Prvo značenje predstavljeno je u zgradi knjižnice, koja je bila utemeljena u zgradi koja štetno utječe na okoliš.

Drugo značenje odnosi se na knjižnične programe i usluge usmjerene na razvoj zelene pismenosti, odnosno na jačanje svijesti i informiranosti o održivom društvu i zaštiti okoliša, razvoj sposobnosti kritičkog mišljenja o ekološkim temama, kao i na  stjecanje znanja i vještina potrebnih za poboljšanje kvalitete vlastitog života, a tako i života čitave zajednice.

U Sloveniji je prva zelena knjižnica bila Knjižnica Ormož. Takozvani “zeleni program” pokrenut je 2016. Pripremili su »Četvrtak biljnih popodneva« u srpnju i kolovozu. Knjižničari su također prošli obuku za projekt. Podijelili su svoja iskustva putem Erasmus +. U 2018. godini pridružili su se svenacionalnom projektu Zelena knjižnica i širili ideju na Sloveniju.

Zelena knjižnica u OŠ Mladika

U travnju 2019. godine u školskoj knjižnici Osnovne škole Mladika održan je projekt Zelena knjižnica, s ciljem širenja znanja o brizi o okolišu kroz knjige i igre i motivirati učenike, da se pridruže projektu Ekočitanje.

Za uvodnu motivaciju učenici od 1. do 3. razreda slušali su priču pod nazivom Mala Rožica, koju je napisala naša učenica Danaja Frangež, a učenici 4. razreda slušali su priče Jane i Jane, koji su glavni likovi u knjizi Učimo obradu otpad. Na kraju ove knjige je kviz. Učenici su se formirali u četiri grupe kad su ušli u knjižnicu. Skupine su sudjimageelovale u kvizu. Svaka skupina je dobila dva pitanja, za točan odgovor dobila je bod.

Sljedeći zadatak bio je razvrstavanje otpada. Svaka je skupina dobila različite kante za smeće i sličice (izrezane iz reklama) razne namirnice. Zadatak je zahtijevao, da sortiraju sličice u kantu za smeće. Svi su učenici dobili bodove jer nemaju problema s odvajanjem otpada.

Slika 1. Odvajanje otpada

imageUslijedio je razgovor o opasnom otpadom. Kroz razgovor smo objasnili zašto su opasne, kako ih razdvojiti i kako se s njima nositi. Uslijedila je igra pretraživanja opasnog otpada. Svaka skupina dobila je igraću ploču s piktogramima o opasnom otpadu i objašnjenjem piktograma. Te kockice na kojima je bio i piktogram i sličice otpada na kojem je vidljiv piktogram. Nakon bacanja kockice, na ploči s igrama pročitali su što piktogram znači i na nju imagestavili odgovarajuću sličicu otpada.

Slika 2. Sortiranje piktograma

Učenici 1. i 2. razreda igrali su igru ​​”Očisti rijeku Dravu”. Plavi papir koji je predstavljao rijeku Dravu sadržavao je ribe i otpad. Uz pomoć štapa morali su izvlačiti stvari iz rijeke. U ovoj su igri učenici razvijali i motoričke sposobnosti.

Slika 3. Čišćenje rijeke Drave

Zaključak

Na kraju predavanja ponovili smo kako se brinemo za prirodu i koji su kriteriji za sudjelovanje u projektu Ekočitanje.

Učenici su bili oduševljeni zbog lekcije. Nastava je bila drugačija od klasične jer se održavala u drugačijem prostoru, a učenici su bili aktivni većinu vremena. Upoznali su se s novim aktivnostima i stekli korisna znanja.

Literatura

  1. Frangež, D. (2012). Mala rožica. Bevke: Smar-team.
  2. Lambilly, E. (2015). Raziščimo predelovanje odpadkov. Ljubljana: Mladinska knjiga.
  3. http://orm.sik.si/pages/napovednik/projekti/zelena-knjiznica.php, pribavljeno 7. 1. 2020
  4. http://www.kgz.hr/hr/projekt-zelena-knjiznica-za-zeleni-zagreb/32340, pribavljeno 7. 1. 2020

Priroda je naša najbolja učiteljica

zdenka_rakusa

Zdenka Rakuša

Sažetak

Uloga učitelja u školi 21. stoljeća je ključna, osobito zbog činjenice da je vrijeme ICT (engl. Information and communications technology) tehnologije prevladalo i da je priroda kao izvor učenja i iskustava izgubila svoje značenje te je upravo učitelj taj koji svojim pristupom, metodama i povratkom prirode u učionice može ponovno približiti prirodu ljudima. Odnos prema živim bićima, okolišu i planeti kod djece se oblikuje kroz dobre nastavne pristupe. Također, projekti s područja ekologije imaju veliko značenje u osvještavanju djece koja odrasta, a isto se naravno odnosi i na odrasle osobe koje nisu dovoljno osviještene o problemima okoline. Prirodoslovna učionica može biti temelj i izvor dobrih načina iskustvenog učenja.

Ključni pojmovi: priroda, učitelj, ekologija, iskustveno učenje, osvještavanje.

Priroda

Često govorimo o prirodi, osobito u današnje vrijeme. Puno se zalažemo za zaštitu prirode, pri čemu mislimo na očuvanje kultivirane i nekultivirane prirode. Često govorimo o klimatskoj krizi, utjecaju čovjeka na uništavanje svega prirodnoga. Sve to potaknulo me na razmišljanje da je čovjek zajedno sa svim vrstama biljaka i životinja koje žive na zemlji tek jedna od vrsta koja se pokušava vrlo suptilno i agresivno pobrinuti samo za sebe i na taj način ruši ovu lijepu i jedinstvenu ravnotežu. Nešto slično čine određene vrste biljaka i životinja koje su agresivne na području na kojem obitavaju te pod svaku cijenu osiguravaju razvoj svoje vrste, često na štetu drugih vrsta.

Osjećati prirodu i osluškivati je ne znači samo slušati pjev ptica, promatrati oblake ili jesenske boje. Potrebno je sagledati dublje, spoznati pravila, ustroj, odnose, razvoj, ponašanje, potražiti odgovor na pitanja koja biljka cvjeta, zašto baš ovdje, zašto baš u susjedstvu drugog cvijeća. Taj dar zapažanja cvjetajuće biljke nije namijenjen samo meni, nama, samo za ovo vrijeme. Ova spoznaja čovjeka, koji je opterećen sviješću o sebi, o mogućnosti iskorištavanja svega prirodnoga u svoju korist, golemog zadiranja u prirodu, zadiranja u najskrivenija područja i nepoštivanja najmanjih članaka u međusobno povezanim mrežama okoliša, alarm je za razvoj drugačijeg odnosa prema prirodi.

Uloga učitelja

Učiteljima je zadana uloga posrednika znanja i puta do njega te odgajatelja. Uloga učitelja na području zaštite i očuvanja okoliša koji nas okružuje, ekologije, odnosa prema živom i prema životu se čuvala i dobivala na značaju kroz cjelokupno razdoblje odgojno-obrazovnog procesa. Pod zaštitom prirode u proteklom stoljeću podrazumijevalo se puno toga, od zaštite i očuvanja biljnih i životinjskih vrsta, očuvanja njihovih prebivališta, do brige za endemične, rijetke i ugrožene vrste. Takva zaštita prirode i u današnje vrijeme uključuje jednaki pristup, koji se s obzirom na trenutno krizno razdoblje okoliša mora još više naglašavati. Potrebno je podizati i razvijati svijest pojedinca o vlastitoj krivnji i ulozi u uništavanju prirode. Prirodni ekosistemi veliki su prirodno gospodarski kompleksi, čovjek je tek uključen u njihov opstanak i može ga održavati ili pak rušiti svjesno ili nesvjesno.

U današnje vrijeme sve se te činjenice nastoje još više isticati. Za prijenos ovih znanja brinemo se u školama, na svim područjima posredovanja znanja i djelovanja.

Djelatnosti s područja ekologije

Kao škola uključili smo se u projekt Eko škola već 2002. godine potpisom dokumenta o priključenju projektu. Osnovno načelo djelovanja programa Ekoškola je nastojanje da djeca, naši učenici, u budućnosti mogu utjecati i donositi važne odluke na svim razinama našeg života. Kroz djelatnosti u programu postaju ambasadori za postizanje održivog razvoja te utječu i na ponašanje odraslih te mijenjaju njihove uzorke ponašanja. Ekoškola je škola za život, stoga u njoj primjenjujemo sljedeća načela:

  • briga za čovjeka uključuje očuvanje zdravlja, izgradnju međusobnih odnosa te brigu za okoliš i prirodu
  • odgoj o okolišu sastavni je dio svih ciljeva i sadržaja svakog nastavnog predmeta u obrazovnom programu
  • prirodoslovne djelatnosti povezuju ciljeve i sadržaje među nastavnim predmetima
  • vrijednosni ciljevi sastavni su dio života škole
  • aktivnosti mladih odraz su stvaranja novih ideja i konkretnih poteza odnosno projekata
  • odgojni rad unutar škole cjelovit je i povezan s lokalnom zajednicom
  • budućnost je u povezivanju mladih među državama Europe i svijeta.

Najvažniji ciljevi projekta Ekoškola su odgoj djeteta i mladog pojedinca o brizi za okoliš i prirodu na način da briga o okolišu postaje sastavni dio njegovog života, educiranje o odgovornom ponašanju prema prirodi, poticanje i povećavanje kreativnosti, inovativnosti te razmjene ideja, učinkovito korištenje prirodnih resursa (voda, otpad, energija), povezivanje pitanja o okolišu s ekonomskim i socijalnim pitanjima, razvoj pozitivnih međusobnih odnosa, sudjelovanje u sprječavanja i iskorjenjivanju siromaštva, odgoj i edukacija o zdravom načinu života u zdravom okolišu.

Navedene djelatnosti oplemenjuju emocionalne odnose djece i mladih prema prirodi. Uče ih poštivati različitost i cijeniti prirodna dobra. Učenicima i učiteljima daje priliku da znanje koje stječu na nastavi uporabe u svakidašnjem životu u školi i izvan nje. Za postizanje ciljeva okolišnog obrazovanja odabire zanimljive načine rada te učenicima pomaže upotrijebiti znanje koje su stekli na nastavi za rješavanje okolišnih problema u svakidašnjem životu.

Kao škola, svaku godinu odabiremo projekte iz palete Ekoškole kojima razvijamo ekološku savjest, održavamo Eko dan, bogat aktivnostima očuvanja okoliša, čišćenja užeg i šireg školskog okoliša, zdrave prehrane, kretanja, proizvodnje hrane, pripreme zdravih jela, napitaka, uzgoja povrća i bilja, posjeta eko domaćinstava, pečenjem kruha, predavanjima stručnjaka iz područja ekologije, bavimo se obnovljivim izvorima energije, a u centrima ponovne uporabe izvodimo razmjenu odjeće i razmjenu sjemenja i sadnica te izrađujemo prirodnu kozmetiku, razvijamo znanja o permakulturi i još puno djelatnosti koje razvijaju znanja za život osviještenog pojedinca koji će čuvati planet za buduće generacije.

Iskustveno učenje

Uporaba znanja u svakidašnjem životu i iz svakidašnjeg života smisao je učenja za život. U vremenu ICT (engl. Information and communications technology), računala i prividnog virtualnog svijeta iskustveno učenje je i te kako potrebno. Taj oblik morao bi biti vodilja kod učenja prirodoslovlja. U praksi se radi o najstarijem obliku učenja, budući da se je pojavio već u prapovijesti. Temelj procesa su iskustvo i refleksija o tom iskustvu. Prvobitno učenje skoro u cijelosti odvijalo se uz stjecanje neposrednih iskustava promatranjem pri radu i obredima. Nastankom škole značajniju nastavnu ulogu dobilo je posredno iskustvo.

Nužne su stoga raznolike i životne naučne situacije, raznovrsni mediji i metode koje omogućavaju kako simboličko, tako i emocionalno – praktično ponašanje. U učionice bismo trebali ponovno vratiti prirodu, sa stvarnim doticajem, promatranjem, kušanjem i prepoznavanjem promjena, kojima učenik može doživjeti istinsku prirodu.

Prirodoslovna učionica

Učionica prirodoslovlja prostor je za prirodu. Puna je modela, nastavnih sredstava i prikaza oblika živog svijeta. Njezina najveća vrijednost svakako je u živim organizmima koje učitelj ili učenik donosi u učionicu i na taj način učeniku omogućava stvarni doticaj sa živim. Svaki sat prirodoslovlja, biologije i kemije može biti obogaćen primjerima iz života, okoliša ili prirode. Na taj način vraćamo prirodu u blizinu djece koja odrastaju i time oplemenjujemo njihov svijet, koji je u doba informatike emocionalno vrlo siromašan.

Najveća vrijednost koja učenicima predstavlja neposredan kontakt s prirodom su životinje i biljke u učionici, za koje sami skrbe, njeguju ih, hrane, čiste nastambe i tako razvijaju povezanost sa živim bićima i odgovornost za sve što će u životu uzgojiti, upravo kao što je Mali princ uzgojio svoju ružu i postao odgovoran za nju. U učionici imamo dvije vrste paličnjaka, ribice, hrčke, male kornjače, rastuće biljke i veći broj primjeraka privremenih organizama, koje donose i odnose učenici i učitelji na satove i tako oplemenjuju svoja zapažanja svega živoga.

Sadašnje generacije djece djeca su kompjutera, odnosno ICT. Djeca u razvijenim državama prežive većinu svog slobodnog vremena ispred kompjutera u virtualnom svijetu bez uporabe osjetila i drugih mogućnosti spoznaje. Djeca u nerazvijenom dijelu svijeta imaju druge mogućnosti koje se nama, koji imamo svega u izobilju, čine lošije, mada je to vrlo varljiva slika realnosti i mogućnosti razvoja. Nismo svjesni da mi, koji imamo više, zapravo imamo manje, budući da gubimo osnovne izvorne osobine radi kojih smo preživjeli i postali ljudi i sada se vraćamo unatrag dok čovječanstvo postepeno gubi istinski kontakt sa prirodnim. A mi smo samo dio prirode.

Iskustva koja su potrebna za život, odnos prema prirodi, razvijanje osjetilnih percepcija znanja su ona koje možemo razvijati tek uz konkretni dodir s prirodom, doživljavanju i promatranju prirode.

Bez panike

Kako možeš opisati osjećaj rose na bosoj nozi, ako to nisi nikada doživio?

Kakav je miris sijena? Kako se talasa polje pšenice u vjetru?

Na koji način možemo doživjeti te spoznaje? Već samo pogled na zelenu travu i drveće ili šetnja šumom može učiniti čuda u tome kako se osjećamo.

Priroda je naša učiteljica i taj dodir s njom još je uvijek potreban i možemo ga doživjeti.

Nedostatak znanja jedan je od najvećih krivaca koji ugrožavaju zaštitu prirode. Kada učimo o recikliranju i o drugim ekološkim praksama, u stvarnosti ih teško povezujemo sa svojim konkretnim djelima, ako nikada nismo boravili u prirodi, divili joj se i bili začuđeni. Željeli bismo da takva i ostane. Manjak dodira s prirodom nema samo štetne posljedice za okoliš, nego i za naše zdravlje. Svi možemo nešto učiniti za zdravlje i to bez novca i velikih projekata. Najbolje stvari uvijek su nam na dohvat ruke i to besplatno.

Učitelj ima sve mogućnosti da tu filozofiju prenosi na svoje učenike i razvija kod njih upravo to, zbog čega će njihov život biti ljepši i bolji, ponajprije radi prirode koja je njihova najveća učiteljica i saveznica.

Literatura

  1. https://ekosola.si/
  2. https://issuu.com/znanstvenazalozbaff/docs/izkustveno_ucenje

Ekološko-edukativno-kreativni projekt „ Ekoslovarica“

u OŠ Zlatar Bistrica

snjezana_kovacevic

Snježana Kovačević

Riječ je o projektu koji se u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica počeo provoditi školske godine slovarica2017./2018. u sklopu Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, a ove školske godine nastavili smo provoditi projektne aktivnosti kako bismo ekoslovaricu digitalizirali i izdali kao obrazovni materijal. Nositelji projekta su učenici 2. razreda, njihove razredne učiteljice Rajna Borovčak, Andreja Jertec i stručna suradnica knjižničarka Snježana Kovačević.

S obzirom da je Osnovna škola Zlatar Bistrica ekoškola osmislili smo ekološko-edukativno-kreativni projekt u kojem učenici usvajaju temeljne kompetencije vezane uz početno pisanje i čitanje i uče o ekologiji i ekološkim pojmovima te istovremeno osmišljavaju ekoslovaricu.

eko1Cilj projekta je da učenici usvoje neke ekološke pojmove, da razvijaju ekološku svijest te svojim primjerom educiraju i druge učenike kako se na odgovoran način odnositi prema okolišu. U našoj školi učenici od prvog razreda uče dva strana jezika (engleski i njemački) pa je ekoslovarica trojezična- pojmovi su napisani na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Time su se u projekt uključile i učiteljice Engleskog i Njemačkog jezika Marina Richter i Nensi Bilić. Projektne aktivnosti uključuju i integriraju sadržaje iz različitih predmeta i disciplina s naglaskom na učenje o ekologiji. Učenici tijekom projekta razvijaju temeljne životne kompetencije, kreativnost i stvaralačko mišljenje, komunikaciju na materinskom i stranom jeziku, uče pojmove i slova, razvijaju usmeno i pismeno izeko2ražavanje te sposobnost primjene uočenog na likovni rad. Također, projektom se potiču mašta i kreativnost jer slikaju ekološke motive i pišu ekološke izreke te pri tom uče kako nastaje knjiga, razvijaju se radne navike, uvažava se tuđe mišljenje te vještine pronalaženja rješenja problema na demokratski način. Kako je ovaj projekt nastao u okviru kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja, učenici su se upoznali i s Deklaracijom o ljudskim pravima, s Konvencijom o pravima djeteta, Zakonom o zaštiti okoliša te Ustavom RH i njihovim zaključcima. Učenici su projekt predstavili na lokalnoj razini na školskoj priredbi mještanima Zlatar Bistrice, na županijskoj i državnoj smotri projekata iz Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo 2018. godine te je kao primjer dobre prakse ovaj projekt poslužio i za osmišljavanje drugih ekoloških školskih i međunarodnih projekata u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica, kao npr. Školski tradicijski vrt i Učionica na otvorenom.

Tijek projekta

U projektnim aktivnostima učenici su se upoznali s pojmom ekoškole, ponovili su što je ekologija i zašto je važno čuvati okoliš te na koje sve načine možemo brinuti o njemu. Koordinatorice projekta razgovarale su s učenicima, održavale nastavne sate u korelaciji sa školskom knjižnicom prilikom čega je školska knjižničarka učenicima predstavila slovarice iz fonda školske knjižnice, dječje enciklopedije ičasopisi dječje časopise Moj planet, Prvi izbor i Smib koje smo koristili kao izvore informacija o ekologiji, čitali priče i pjesme i ostale tekstove, održavale su se radionice i druge aktivnosti u vezi s ekologijom te aktivnosti vezane uz početno čitanje, pisanje i učenje slova. Učenici su crtali, pisali ekološke rečenice i izraze, učiteljice su zajedno s učenicima čitale prigodne tekstove iz časopisa i čitanki iz Hrvatskoga jezika, a iz Prirode i društva učili su o godišnjim dobima, o životinjama, o okolišu, o pravima djece i drugo. Tijekom projekta realizirana je i suradnja s nastavom iz Njemačkog i Engleskog jezika jer su učenici uz pomoć učiteljica osmišljavali i pisali ekološke izraze na ta dva strana jezika.

Primjeri:

A – If you throw rubbish into a stream, nature will cry OH DEAR!!!- Wirfst du Müll in den Bach, schreit die Natur OJEEE!!!

B – It’s really nice to inhale clean air. – Es ist wirklich toll, saubere Luft einzuatmen.

C – Flowers are most beautiful on a green, dewy meadow.- Blumen sind am schönsten auf einer grünen, taufeuchten Wiese.

Ovoj temi bili su posvećeni i nastavni sati dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti kao što je Literarna skupina i Projektna skupina, a na Likovnoj kulturi učenici su oslikavali izraze te slikali i crtali prigodne likovne uratke s ekološkim temama.

Ekoslovarica II

Ekoslovarica II nastavak je ovoga projekta koji u školi provodimo ove školske godine, a cilj je digitalizirati ekoslovaricu te ju izdati kao obrazovni materijal. Učenici su sudjelovali u mnogim aktivnostima koje se tiču ranije spomenutog, a upoznati su i s nekim digitalnim obrazovnim alatima za digitaliziranje materijala, a povodom obilježavanja Ekodana u OŠ Zlatar Bistrica oslikavali su ekološke natpise koji krase prostor škole kao ekološke poruke koje je vrijedno znati i u skladu s njima se i ponašati. Za digitaliziranje ekoslovarice koristili smo digitalni alat ISSUU (poveznica na publikaciju). Projekt Ekoslovarica dao je lijepe rezultate, učenici su učili uz igru i otkrivanje te na neposredan način koristeći kao izvor znanja okruženje u kojem žive pa su osvijestili važnost očuvanja okoliša kako za sebe tako i za generacije koje dolaze. Aktivnosti u projektu bile su prilagođene uzrastu učenika, tadašnjim prvašićima koji su u osmišljavanju projektnih aktivnosti sudjelovali od početka i na iskreni dječji način dali prepoznatljiv izgled svakoj oslikanoj stranici ekoslovarice. Učenje slova, pisanje i početno čitanje usvojeno je na transdisciplinaran način uz sadržaje iz hrvatskoga jezika, školske knjižnice, prirode i društva, likovne kulture te međupredmetne teme kao što je građanski odgoj, ali i briga o zdravlju i okolišu. Ovaj projekt učenike je okupio u školskoj knjižnici iz koje je i potekla ideja o osmišljavanju i stvaranju ekoslovarice te je uz to učenike potaknuo da redovito dolaze u školsku knjižnicu kako bi posudili knjige za lektiru ili pak za dodatno čitanje, suradnja s kolegicama učiteljicama je svakodnevna u vidu zajedničkih održavanja sati ili za dogovor o novim projektima i drugim aktivnostima.

S projektnim radom do kazališne igre

anja_kancler

Anja Kancler

Sažetak

U drugom razredu sa učenicima pripremili smo kazališnu igru ​​sa naslovom Eko Dino. Budući, da sam htjela potaknuti unutarnji osjećaj učenika, povezati ih sa prirodom, približiti njezinim vrijednostima i potaknuti ih na očuvanje i brigu za nju, izabrali smo igru ​​s ekološkom temom.

Učenicima sam ponudila dramsku igru ​​i lutkarsku igru ​​kako bi upoznali kazalište i isprobali se kao izvođači, dobili iskustvo vezano uz kulturu koja ih može inspirirati, potaknuti njihovu maštu i doprinijeti njihovom cjelokupnom razvoju. Projekt je uključivao niz aktivnosti koje su učenicima omogućile stjecanje određenih vještina, sposobnosti i znanja. Učenici su bili uključeni u projekt od ideje, odabira dramskog teksta, raspodjele uloga, izrade lutaka, scena i kostima, stvaranja glazbe za igru, te zaključkom, odigrati predstavu.

Ključne riječi: projektni rad, kazalište, ekologija.

1. Uvod

Temelj kazališne umjetnosti je igra i može se definirati kao jedna od važnijih ljudskih potreba. Pojam kazališne umjetnosti povezujemo s kazalištem kao institucijom u kojoj glumci glume dramu. Jer se kazališna događanja uvijek održavaju u prostoru, od igrača zahtijevaju dobru organizaciju prostora i orijentaciju u njemu. Kazališni izraz zahtijeva fizičku aktivnost, koja uključuje kretanje, govor, ples i pjevanje.

Proces produkcije kazališne predstave potiče razvoj tjelesne, verbalne, glazbene i vizualne 1umjetnosti, razvija identifikaciju i senzualnost, te tako doprinosi razvoju. Kao kreativni proces omogućuje širenje mašte, kreativnog razmišljanja i osjećaja ljepote. U pedagoškom procesu, kazališta se možemo dotaknuti kao učenje o kazalištu i kazališnoj umjetnosti ili stvaranje igre za predstavu.

Slika 1. Scena za kazališnu igro, koju su izradili učenici

2. Planiranje i početni koraci projektnog rada

Kako bih uspjeh bio čim veći, odlučila sam izvesti projektni rad i aktivno uključiti učenike u proces od ideje do konačnog proizvoda – predstave. Da bismo očuvali i ojačali poštovanje prema prirodi, odlučili smo pripremiti kazališnu igru ​​s ekološkom temom i tako proširiti svrhu našeg rada i u vrijeme izvedbe.

Skiciranje i planiranje projekta:

  • odabrati priču,
  • upoznati se sa kazalištem i procesom stvaranja kazališne predstave,
  • razdijeliti uloge,
  • priprema rekvizita,
  • važnost uloge međusobne suradnje,
  • odigrati kazališnu predstavu.

Sa učenicima smo najprije razgovarali o raznim ekološkim problemima, utjecajem onečišćenja na naše zdravlje i što možemo učiniti sami, da li možemo doprinijeti poboljšanju i promjenama na ovom području. Zatim smo prikupili odgovarajući dramski tekst i preuredili ga sa idejama učenika. Odabranom pričom napravili smo početni korak projektnog rada i nastavili s istraživanjem kazališta i procesom stvaranja kazališne predstave.

Na temelju priče razdijelili smo uloge izvođača. Učenici su tekst priredili svojim idejama, mnogo su razgovarali o priči i izvođačima, proučavali smo pokret, govor i postupno vodili igru do konačne izvedbe.

23
Slika 2, 3: Izrada lutaka

Ciljevi:

  • priprema i izvedba kazališne predstave,
  • približiti, podići svijest o ekološkoj temi s projektnim radom i kazališnom predstavom,
  • upoznavanje kazališta, stvaranja kazališne predstave i sudjelovanje u različitim fazama kreativnih procesa,
  • razvijanje kreativnosti i specifičnih umjetničkih sposobnosti,
  • razvijanje estetske percepcije i umjetničke prezentacije,
  • razvijanje izražavanja i komuniciranje s umjetnošću.

Učenici su postigli cilj koristeći različita osjetila, čime se i povećavala učinkovitost učenja. Za projektni rad tipično je, da sa svojim aktivnim učenjem povezuje i ujedinjuje mentalni i tjelesni rad.

45
Slika 4, 5: Izrada scene

3. Provedba projektnog rada

6Kako bismo ostvarili svoje ciljeve, projekt se provodio kroz različite aktivnosti. Učenici su sami izradili lutke i scenu, pobrinuli su se za kostime i razne rekvizite za kazališnu predstavu. Istovremeno su stalno razvijali svoju kreativnost i maštu.

Budući da je glazba također vrlo važan dio kazališne predstave, jer njezine izražajne mogućnosti nadopunjuju događaje na pozornici, učenici su za čitavu igru ​​stvorili glazbu s različitim instrumentima.

Slika 6. Vježbe u razredu

7Učenici su pokazali veliku motivaciju za rad, bili su iznenađeni svojom kreativnošću, a atmosfera je bila opuštena i povezana. Učenici su se razvijali na području govora, jačali međusobne odnose, učili kroz igru i sudjelovali kod razmjena ideja, diskusija i promatranja.

Slika 7. Vježbe u razredu

Prije predstave potrebno je bilo puno vježbe i konačno i generalka, a učenici su za publiku izradili i kazališni list. Više puta smo izveli kazališnu predstavu u dvorani. Izveli smo predstavu za roditelje, koji su jako uživali u igri. Oduševili smo učenike naše škole i iznenadili djecu u vrtiću.

89
Slika 8, 9: Kazališni list

Kazališna predstava uvijek se provodila uspješno i bez komplikacija, jer su učenici pokazivali veliku zadovoljstvo i improvizaciju. Svako je znao koji je njegov zadatak i kada će to učiniti. Igrači su znali svoj dio teksta, vješto iskoristili prostor, ispravno se pomicali na 10pozornici i uživjeli se u svoje uloge. Tijekom cijele igre sami su se pobrinuli i za glazbu. Na kraju kazališne predstave, glumci su stali pred publiku, naklonili se, nasmijali i uživali u pljesku sa ponosom. Gledatelji su uživali u predstavi i razumjeli lekciju priče. Na kraju smo također ocijenili naš rad i dobili puno povratnih informacija. Učenici su rekli što je dobro i što mogu promijeniti ili dopuniti. Uvijek smo donosili nove ideje, poboljšanja i pohvale, te smo tako završili naš šestomjesečni projektni rad.

Slika 10. Glumci kazališne igre

4. Zaključak

Projektnim radom učenici su kroz aktivnosti i izvođenje kazališne predstave dobili puno znanja o kazalištu a približili su im i ekologiju. Na kraju projekta učenici su bolje razumjela što je kazališna predstava i tko je u njoj uključen. Cilj projekta bio je prije svega sam proces kazališnih aktivnosti, a dotaknuo se i ekoloških pitanja, i širio se dalje. Igranje predstave je učenicima mnogo značilo, jer se je puno učenika prvi put pojavilo u ulozi izvođača i neizmjerno uživala. Učenici su bili dobro motivirani, primili su igru kao svoju, osjećao se pozitivan razredni duh. Učenike je igra povezala ​​i imala dobar utjecaj na međusobne odnose. Neki učenici su mogli izraziti svoj, možda nezapažen talent. U provedbu projekta uloženo je mnogo truda, entuzijazma i rada. Predstava nam je omogućila mnogo prekrasnih trenutaka, spontanog izražavanja i umjetničkog stvaranja. Učenici su razvili pozitivne kvalitete, se opustili, zabavili, upoznali i doživjeli novu dimenziju umjetničke kulture.

Literatura

  1. https://www.zrss.si/kulturnoumetnostnavzgoja/publikacija.pdf
  2. https://www.zrss.si/zrss/wp-content/uploads/nacionalne_smmernice_za_kult_umet_vzgojo_slo-1.pdf
  3. http://www.cpi.si/files/cpi/userfiles/Publikacije/Projektno_delo.pdf
  4. Arhiva internetskih stranica državne administracije

Eko čitalačka značka

barbara_ceh

Barbara Čeh

Sažetak

Živimo u vremenu u kojem prevladavaju različite informacijske tehnologije. Stoga je važno održati dobar odnos prema knjigama i čitanju te ohrabriti učenike u tom smjeru. Kroz čitanje učenici šire svoj rječnik, razmišljaju o čitanju i tako razvijaju svoju kreativnost. Već godinama u Osnovnoj školi Gornji Petrovci vodimo Eko čitalačku značku. U Eko čitalačkoj znački nastojimo potaknuti učenike ka kreativnom razmišljanju u vezi s učenjem o ekološkim sadržajima i očuvanju ekološke kulture kroz knjigu. U članku je prikazano kako prenositi ekološke sadržaje učenicima kroz čitanje i pročitane tekstove.

KLJUČNE RIJEČI: čitanje, čitalačka značka, ekologija, stvaranje.

Eco reading badge

Abstract

We live in times of various information technology dominance. It is therefore important that we keep a good relationship with books and reading and encourage pupils in this direction. Through reading, students build their vocabulary, they think about reading, and thus develop their creativity. For years, at the Primary School Gornji Petrovci, we have been practising the Eco Reading Badge. With it we try to encourage students to develop creative thinking in connection with learning through ecological content and preserve the ecological culture through the books they read. The article presents how to pass on ecological content to pupils through a process of reading and the analysis of what has been read.

Key words: reading, reading badge, ecology, creativity.

 

1. Uvod

Naša škola već dugi niz godina aktivno sudjeluje u projektu Eko škola kao način života. U okviru ovog projekta pripremili smo plan ekoaktivnosti kroz koji provodimo različite aktivnosti u školi. Tijekom školske godine učenici sudjeluju u ekokvizu, skupljanju otpadne električne i elektroničke opreme, skupljanju plastičnih čepova, prikupljanju otpadnog papira i kartona, otpadnih baterija, izradi i namještanju upozorenja za prekidače i elektroničke uređaje. Učitelji potiču učenike da piju vodu iz vodomata i koriste staklenke za višekratnu upotrebu. U okviru Eko škole također dajemo prednost osvIješćivanju o ekonomičnom korištenju vode s pomoću upozorenja ili natpisa iznad umivaonika u toaletama i uključivanju učenika u uređivanje okoline naše ustanove. Sve aktivnosti prati vrlo važna aktivnost unutar školske knjižnice – Eko čitalačka značka (Osviješčivanje – Ekočitanje za ekoživot).

2. Čitanje

Čitanje je važno jer se dijete kroz čitanje opismenjuje. Djeca žele čitati jer ih već od malena zanimaju slikovnice koje vole proučavati. Što više odrastaju, to više ih interesuju sve zahtjevniji tekstovi. Zadatak djeteta je naučiti čitati, jer je to najvažnija društvena kompetencija koju dijete treba u školi i u igri. Dijete mora biti svijesno da je čitanje zabavno, ali i teško. U školi mora dijete upoznati slova koja onda uči razumno kao glasove povezivati u nove riječi. Stoga je važno da dijete puno čita. Čitanje treba biti djetetu zabava, a ne prinuda ili napor.

Da bi djeca zavoljela čitanje, moraju i njihovi roditelji čitati s njima. To je važno naročito zato da mogu s djetetom tokom čitanja razgovarati, da dijete razmišlja o pročitanom, da komentira i postavlja pitanja. Ako je dijete naviklo na to, također će jednako reagirati i u školi tokom čitanja knjige. Ako dijete uzgajamo uz knjige, obogatit ćemo njegov rječnik, razmišljanje i govor. Čitanje razvija maštu i kreativnost. Knjige su izvor informacija u životu na različitim područjima, one pridonose općoj upućenosti i percepciji i kroz njih djeca lakše rješavaju svakodnevne probleme i situacije. Čitajući, djeca ne dobivaju samo sadržaj već i druge važne informacije.

3. Eko čitalačka značka

A) Ciljevi i sadržaj eko čitalačke značke

  • jačanje ekološke svijesti pomoću knjige
  • poticati učenike k čitanju lektire s ekološkom tematikom
  • pomoću pročitane lektire pridonijeti edukaciji o našoj okolini
  • razvijati kreativno razmišljenje
  • ostvariti, napraviti različte proizvode (plakate, priče, pjesme, …) koji će izložiti pitanja okoliša.

B) Aktivnosti eko čitalačke značke

S učenicima prve trijade smo u školskoj knjižnici kod časova knjižničkog odgoja najprije razgovarali o eko sadržajima i aktivnostima koje provodimo u sklopu projekta Eko škola kao način života u našoj školi. U razgovoru smo te aktivnosti povezali s njihovim doprinosom ljepši i čišći okolini.

slika 1Zatim su učenici samostalno potražili čtivo u knjižnici, u našem slučaju bajke s eko sadržajima. Zajedno smo pogledali bajke koje su učenici izabrali, utvrdili jesu li sadržajno prikladni i izabrali priču koja se učenicima najviše svidjela.

Slika 1. Učenici su u knjižnici potražili bajke o eko sadržajima.

S učenicima smo porazgovarali o naslovu knjige, zatim smo bajku uz prikazivanje slika u knjizi i pročitali. Uslijedila je rasprava o sadržaju i povezanosti sadržaja s ekologijom. Nakon rasprave učenici su počeli s kreativnim radom. Crtali su crteže na osnovu pročitane bajke s ekološkim sadržajem. Zatim smo iz njihovih crteža izradili poster koji smo izložili u našem eko kutku.

slika 2slika 3
Slika 2, 3: Stvaranje

slika 4S učenicima 2. i 3. trijade održali smo raspravu o ekologiji unutar školske zajednice. Učenici su napisali pjesmu i prikupili ideje o tome slika 5kako djelovati ekološki. Sve ideje su sažete u pjesmi i na plakatima koje smo izložili u našem eko kutku. Sva djela su također pretstavljena na eko događaju škole na svjetski dan planeta Zemlje 22. travnja.

Slika 4, 5: Učenici su napisali pjesmu i izradili poster

4. Zaključak

Ekologija je važan čimbenik u razvoju djece, što je također povezano s čitanjem. Čitanje je jedna od osnovnih aktivnosti koju dijete usvaja u prvoj trijadi ili ranije. Stoga djeca mogu naučiti ekološki sadržaj i unaprijediti ekološku svijest kroz rano čitanje. Mi, učitelji moramo im pri tome pomoći i bodriti ih. Važnu ulogu u tome imaju i roditelji koji sudjeluju u razvoju svog djeteta i podržavaju ih kada je potrebno.

Učenici vole doći u školsku knjižnicu i istraživati. Uz različito čtivo u knjižnici imaju mogućnost usvajanja novih sadržaja, osobito ekoloških. I sami su ustanovili da mogu u školskoj knjižnici naći mnogo literature s ekološkim sadržajem. Stoga ćemo u budućnosti nastaviti s čitalačkom eko značkom i stvarati nova djela na različite načine.

Literatura

  1. Kropp, P. (2000). Vzgajanje bralca: naj vaš otrok postane bralec za vse življenje. Tržič: Učila.
  2. Cole, R. M. (2009). Ustvarjajte za otroke: pravljice za lahko noč. Ljubljana: Karantanija.
  3. Jamnik, T. (1994). Knjižna vzgoja. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo in šport.
  4. Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport, Zavod za šolstvo (2013). Bralna pismenost v vrtcu in šoli. Pridobljeno 1. 3. 2019.
  5. Eko škola. Pridobljeno 1. 3. 2019.
  6. Ekoakcijski načrt Osnovne šole Gornji Petrovci

Proizvodi od otpadnih plastičnih boca

andrejka_gabrovec

Andrejka Gabrovec

Sažetak

Kada sam završavala studij, smjer razredna nastava, škola na kojoj sam bila zaposlena bila je uključena u projekt EKO ŠOLA. Svijest o skrbi za čist i uređen okoliš jedna je od najvažnijih stvari koju mi, kao učitelji, možemo prenijeti na učenike već u nižim razredima osnovne škole. Jedna od zadaća koje uključuju skrb za okoliš razborito je postupanje s otpacima koje proizvodimo. Ako ih odvajamo već tamo gdje nastaju (kod kuće, u školi…), korisne sirovine možemo vratiti u ponovnu uporabu. Učenicima koji su tada pohađali 3. i 4. razred željela sam prikazati da otpadnu ambalažu (u našem slučaju otpadne plastične boce) možemo koristiti i za izradu vlastitih proizvoda. Tako sam se odlučila za projekt izrade proizvoda od otpadnih plastičnih boca, gdje su učenici imali različite mogućnosti razvijati svoje ručne spretnosti i ekološku svijest te tehničku kreativnost.

Ključne riječi: ekologija, tehničko obrazovanje, proizvodi od otpadnih plastičnih boca, kreativnost

Uvod

Dijete se na svim područjima razvoja postupno razvija. Pojedine aktivnosti, među koje spada i izrada raznih proizvoda, pojavljuju se tek s odgovarajućim odnosom psihofizičkih kapaciteta, zato u procesu tehničkog obrazovanja moramo obratiti pažnju na stupanj razvoja učenikovih mentalnih i motoričkih funkcija. Cjelokupna djelatnost izrade učeniku daje mogućnost za razvijanje njegove vlastite tehničke kreativnosti, a također doprinosi i vlastitoj aktivnosti djeteta, razvijanju motoričkih spretnosti i preciznosti.

Svrha projekta je poučiti učenike o mogućnosti uporabe otpadnih plastičnih boce za izradu, kreativnost, učenje i igru. Također se fokusira i na ekološku osviještenost učenika, kao što je problematika zagađenosti okoliša otpacima.

Ciljevi projekta

Učenici:

  • upoznaju se s problemom zagađivanja okoliša,
  • uče o tome kako oni sami i drugi ljudi mogu utjecati na prirodu i kako mogu aktivno doprinesti zaštiti i očuvanju prirodnog okoliša,
  • koriste umjetnu tvar – polietilen (plastične boce), alate i postupke obrade te povezuju značajke umjetne tvari s načinima obrade
  • saznaju da određene otpatke možemo ponovno upotrijebiti,
  • upoznaju značaj odvojenog prikupljanja otpadaka,
  • razvijanje motoričkih spretnosti, preciznosti, radnih navika i tehničke kreativnosti,
  • upoznavanje sigurnosti i zaštite pri radu.

Središnji dio

MI, članovi projektne zadaće (učiteljica i učenici), prvo smo izradili plan projekta, koji je nastajao uz dogovaranje, davanje prijedloga te izražavanje njihovih želja i interesa. Konačni plan, koji je nastao u formi misaonog obrasca, okačili smo na tablu, provjeravajući kasnije jesmo li slijedili postavljene zadaće.

slika1

Slika 1. Skica projekta

Proizvode koje smo odabrali za izradu razdijelili smo po dva kriterija, i to s obzirom na stupanj zahtjevnosti izrade (jednostavni, srednje zahtjevni i zahtjevni) te s obzirom na njihovu upotrebljivost (upotrebljiv proizvod, ukrasni proizvod, igračka).

Popis proizvoda:

slika2

SLIKA 1 (Small)SLIKA 2 (Small)SLIKA 3 (Small)
Slika 1. Obojene plastične boce    Slika 2. Proljetno cvijeće     Slika 3. Vjetreno klepetalo

SLIKA 4 (Small)SLIKA 5 (Small)SLIKA 6 (Small)
              Slika 4. Prasence           Slika 5. Lokomotiva         Slika 6. Posude za manje predmete

SLIKA 7 (Small)
Slika 7. Hobotnica

Predstavljanje proizvoda (vjetreno klepetalo)

Među nabrojanim proizvodima za predstavljanje sam odabrala vjetreno klepetalo, koji je veoma raširen i vrlo omiljen dekorativni predmet. S obzirom na to da je proizvod od prvenstveno dekorativnog i upotrebljivog značaja, učenici se moraju potruditi da je njegov izgled estetski privlačan i zanimljiv. Prilikom izrade učenici nisu ograničeni u pogledu veličine, zato mogu odabrati željeni oblik i veličinu otpadne plastične boce. Tijekom izrade učenici upoznaju i utvrđuju određene postupke obrade umjetne tvari te shvaćaju da broj vrpci i broj limenih zapušača utječe na sam zvuk vjetrenog klepetala.

slika3

Zaključak

Nakon završetka kompletnog projekta sam među učenicima koji su bili uključeni u projekt provela anketu. Rezultati ankete pokazali su sljedeće rezultate:

  • učenici su znali pravilno imenovati alate i pomagala koje su koristili pri izradi,
  • učenici su trebali pomoć pri određenim zadaćama (uporaba šila, olfa noža…),
  • učenici su izrazili želju za ponovnim sudjelovanjem u ovakvom projektu,
  • učenici su dokazali da znaju čime se bavi ekologija i to da se preko projekta također dobiva i puno znanja povezanog sa zagađivanjem okoliša,
  • učenici su bili izuzetno motivirani za rad i predlagali su proizvode koje bi još mogli izraditi od otpadnih plastičnih boca.

Zajedno s učenicima smo s konkretnim primjerima pokazali kako može biti uporabna otpadna ambalaža, u okviru nastave ili u odjelu produženog boravka. Odabir proizvoda koje učenici mogu izrađivati veoma je raznovrstan, zato za svaku starosnu razinu možemo potražiti proizvod s kojim možemo unaprijediti nastavu u osnovnoj školi. Učenici u nižim razredima osnovne škole su preko izrade proizvoda od otpadne ambalaže širili svjesnost o problemu zagađivanja okoliša otpadnom ambalažom i upoznali su mogućnost njene ponovne uporabe.

Literatura

  1. Ministarstvo za škosltvo I šport – Program za Matematiku

Pogled na studeni

Broj 107, studeni 2018.
ISSN 1848-2171

Pogled_iconPročitajte kako je Aleksandra Čeh na zanimljiv način potaknula i motivirala učenike kako bi stekli njemačke i slovenske književne pojmove, odnosno obogatili vokabular. Više…

Pogled_iconKljuč učenja stranog jezika je motiviranost učenika, a Mondegrinov pristup je odličan način kako obogatiti i na produktivniji način koristiti strani jezik, piše Bojana Urbanc. Više…

Pogled_iconSvrha ovog članka je prezentirati rad učenika s boljim sposobnostima i predznanjem te im omogućiti nastavu pomoću novih, originalnih metoda učenja, kaže Nataša Meh Peer. Više…

Pogled_iconAna Logar  nas upoznaje s provedbom provjera znanja na zanimljiv i drugačiji način.  Više…

Pogled_iconIngrid Jug nam je pripremila nastavnu pripremu gdje učenici spoznaju važnost šume kao životnog prostora. Više…

Pogled_iconMlađa djeca mogu biti uključena u projekt te se pokazalo kako im omogućuje razvoj iskustvenog i situacijskog učenja, objašnjava nam Maja Maver. Više…

Pogled_iconTadeja Bogdan nam je ispričala kako se upustila u nove vode, u vode eTwinnig projekata te kako se pridružila u projektu Izmjenjivanju božićnih čestitaka. Više…

Pogled_iconKod djece od najranijih dobi je važno podizati svijest o važnosti odvajanja i rukovanja otpadom. Magda Humar sa svojim vrtićancima je sudjelovala u projektu proizvodnje eko smreke od prirodnih i otpadnih materijala. Više…

Pogled_iconOve školske godine u Osnovnoj školi Šempeter u Savinjski dolini su proslavili 200. obljetnicu djelovanja. Na što su se usredotočili kako bi približili postojanje, povijest, nastavnike i učenike koji su ostavili značajan trag, izvještava nas Lea Napotnik. Više…

Pogled_iconDragica Šegula obavještava nas o projektu koji uključuje edukativne radionice za učenike, prilagođene interesima i dobi učenika čime se osigurava veća kvaliteta znanja. Više…

Ekologija v vrtcu

magda_humar

Magda Humar

1. Uvod

Ekologija nas spremlja vse življenje, zato v vrtcu na podeželju vsako leto otroke ozaveščamo o pomenu ločevanja odpadkov in ravnanju z njimi. Prek različnih dejavnostih in literarnih vsebin jim razvijamo ekološko zavest. Tako pridobivajo izkušnje in uporabno znanje. Z različnimi aktivnostmi prispevajo k varovanju in ohranjanju naravnega okolja. Ob tem razvijajo spoštljiv in odgovoren odnos do žive in nežive narave ter osvajajo nove pojme na jezikovnem področju (odpadki, organski odpadki, ekološki otok …).

V vrtcu smo sodelovali v programu ZPM Zeleni nahrbtnik, s komunalno službo in z Medexom, kjer smo v novoletnem času izdelovali eko smreko iz naravnih in odpadnih materialov.

Ob prebiranju poučne in zabavne knjige Ples v zabojniku avtorice Helene Koncut Kraljič smo otroke spodbudili k razmišljanju o ločenem zbiranju odpadkov in njihovem pravilnem razvrščanju v zabojnike. Otroci so aktivno sodelovali v pogovoru in pridobljeno znanje vključili v reševanje problemov z recikliranjem in zmanjševanjem količine odpadkov.

Pri tem smo sledili naslednjim ciljem:

  • otroci se seznanjajo z varnim vedenjem in se
  • učijo živeti varno v različnih okoljih, spoznavajo, da imajo urejeni prostori in lega predmetov določen namen,
  • doživljajo verbalno komunikacijo kot vir ugodja, zabave in reševanja problemov,
  • pridobivajo izkušnje, kako lahko dejavno prispevajo k varovanju in ohranjanju naravnega okolja,
  • razvijajo predstavo o nastajanju odpadkov ter pomenu in možnosti njihove predelave,
  • navajajo se na pravilno ločevanje odpadkov.

2. Obisk in izdelava ekološkega otoka

V skupini smo se po prebrani pravljici pogovarjali o odpadkih in njihovem ločevanju. Otroci so na podlagi izkušenj od doma povedali, da nekateri doma že ločujejo odpadke oziroma imajo na vrtu kompostnik. Marsikateri otrok je vedel, da vozijo veliki kamioni odpadke na smetišče.

Z njimi smo se odpravili na bližnji ekološki otok, kjer smo si ogledali različne zabojnike in se pogovorili, katere odpadke vržemo vanje. V igralnici smo otrokom zavezali okoli roke volneno nitko določene barve. Nekateri otroci so prepoznali v barvah značilne barve zabojnikov, ki smo si jih ogledali na ekološkem otoku. Barva vrvice je predstavljala vrsto odpadka. Otroci so se po barvah razvrstili v štiri skupine z imeni Papirkoti, Embalažke, Steklenke in Organke.

V igralnici smo naslednji dan iz pobarvanih kartonastih škatel izdelali ekološki otok. Nekaj časa smo namenili zbiranju sličic različnih odpadkov, ki so otroci pozneje razvrščali v zabojnike. Ob zaključku dejavnosti smo škatle odprli, pregledali njihovo vsebino in se pogovorili o pomenu ločevanja odpadkov.

Naše koše za smeti smo uredili za ločeno zbiranje odpadkov. Označili smo jih s piktogrami, ki smo jih prilepili na prednjo stran. Otroci v starostni skupini od 4 do 6 let so posvetili čas zbiranju odpadkov in pravilnemu razvrščanju v koše. Bili so aktivno vključeni v proces ločevanja odpadkov in pri delu zelo motivirani. Med seboj so se opozarjali, da so pravilno razvrščali odpadke. Starejši so bili zgled in podpora mlajšim. Mlajši so pozorno prisluhnili starejšim in aktivno sodelovali pri ločevanju odpadkov v »zabojnike« v igralnici. Njihovo pomembno delo je postalo del vsakdana v skupini. Ob koncu sklopa smo pridobljeno znanje povezali v celoto.

3. Uporaba odpadnih materialov

Otroci so spoznali, da nekatere odpadke lahko ponovno uporabimo. Z opazovanjem so ugotovili, da se v košu znajde največ papirnatih brisač in odrabljenega papirja. Iz starega papirja smo izdelali nov papir, tako da smo ga natrgali na koščke, mu dodali mekol lepilo in papirnato pulpo lovili na manjše mreže, kjer se je posušila na zraku. Ročno izdelan papir smo uporabili za voščilnice ob dnevu žena.

Zbirali smo tudi tulce od papirnatih brisač in toaletnega papirja ter z njimi izdelovali različne okraske. Iz različnih plastenk smo izdelovali lutke marionete. Otroci so ob tem zelo uživali in pridobivali nova znanja o ponovni uporabi odpadkov.

4. Humanitarno-ekološka akcija

V vrtcu že vrsto let poteka humanitarna akcija zbiranja vseh vrst plastičnih zamaškov za dobrodelne namene. Na hodnik postavimo škatlo, v katero otroci in starši odlagajo zamaške. Pri otrocih želimo razviti socialni čut in jim vzpodbuditi zavedanje, da z zbiranjem zamaškov pomagamo ljudem v stiski.

5. Zaključek

Z našim projektom in raziskovanjem smo želeli pri otrocih vzpodbuditi pozitiven odnos do žive in nežive narave. Sami lahko dejavno pripomoremo k ohranjanju zdravega naravnega okolja, zato ekološke vsebine uvajamo že pri predšolskih otrocih. Pomembno je, da že v zgodnjem otroštvu iščemo priložnosti, ki bi otroke popeljale do spoštljivega odnosa z naravo. Z načrtovanim delom, delavnicami in humanitarnimi akcijami vplivamo na primernejše vedenje otrok. Vzgojiteljice si v našem vrtcu prizadevamo, da bi ekologija postala del našega življenja.

6. Literatura

  1. Bahovec, E. (1999). Kurikulum za vrtce, Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.

Izkustveno učenje pri predmetu spoznavanje okolja

nina_rijavec_ternovec

Nina Rijavec Ternovec

1. Uvod

Ljudje se največ naučimo na podlagi lastnih izkušenj. Različne teorije in definicije sprejemamo, vendar so nam veliko bolj blizu, če sami pridemo do določenih spoznanj na podlagi lastnega raziskovalnega dela oziroma izkušenj. Pri izkustvenem učenju gre za povezavo med teorijo in prakso, vendar pri tem odigrajo ključno vlogo ravno izkušnje, ki posamezniku na podlagi lastne vpletenosti v situacijo prinesejo trajnejše znanje, kjer si posameznik oblikuje in dopolnjuje lastne predstave o določeni temi. Izkustveno učenje je nadgradnja abstraktnega znanja, saj lahko povežemo konkretne izkušnje s teoretičnimi znanji. Temelji na konkretnih osebnih izkušnjah. Vsak posameznik pa v nove izkušnje vstopa z že nekim predznanjem, prejšnjimi izkušnjami, svojimi teorijami ter svojo osebnostjo.

Z izkustvenim učenjem se pri posamezniku razvijajo tudi ostale lastnosti, kot so logično razmišljanje, vztrajnost, radovednost, sposobnost sodelovanja, samozavest, odprtost, sposobnost reševanja problemov. Poleg tega se krepi tudi posameznikova pozitivna notranja samopodoba.

Za uspešno izkustveno učenje, morajo biti uspešno razvite lastnosti posameznika, ugodno pa mora biti tudi okolje, v katerem se uči.

Izkustveno učenje je v šoli zelo dobrodošlo, saj pri učencih vzpodbuja pozornost, jih motivira za učenje in krepi pozitivne odnose med učiteljem in učenci. Učiteljeva vloga je nadzor nad situacijo in usmerjanje pri učenju, pri učencih pa se krepi občutek avtonomnosti pri učenju.

2. Izkustveno učenje

Za dosego ciljev pri predmetu Spoznavanje okolja v tretjem razredu je največkrat potrebno srečanje z naravnim okoljem, ki ga učenci neposredno opazujejo in raziskujejo. Želela sem, da bi učenci na podlagi lastnih izkušenj prišli do zaključkov in da bi bilo njihovo končno znanje kvalitetno. Izbrani temi sem morala posvetiti nekaj več časa in organizirati različne dejavnosti, ki so pripomogle k realizaciji učnih ciljev.

Učno temo o rasti in razvoju rastlin smo skušali realizirati ob izkustvenem učenju. Pri tem smo sledili ciljem iz učnega načrta:

  • vedo, da živa bitja iz okolja nekaj sprejemajo (hrana, zrak, voda), predelujejo in v okolje oddajajo,
  • znajo utemeljiti, zakaj rastline bolj kot druga živa bitja za življenje potrebujejo tudi svetlobo in vodo z rudninskimi snovmi.

Učenci so na podlagi izkušenj, ob sajenju fižola ter opazovanju njegove rasti ugotavljali, kateri pogoji morajo biti izpolnjeni, da rastlina uspeva. Pri tem so ob poskusu spreminjali pogoje rasti. Nekaterim semenom niso dovajali vode, spet drugim svetlobe in pri tem prihajali do zaključkov, kateri so nujni pogoji za uspešno rast. Vmesne ugotovitve so sproti beležili. Ugotovili so, da rastline potrebujejo za rast in razvoj svetlobo, zrak, hrano, vodo, ustrezno temperaturo in primeren prostor. V kolikor ti pogoji niso zadoščeni, rastlina ne uspeva.

clip_image002 clip_image004
Slika 1, 2: Gojenje fižola – poskusi

Učno temo smo povezali in nadgradili s spoznavanjem okoljske vzgoje. 22. april je posvečen dnevu Zemlje, ki ga na naši šoli vsako leto obeležujemo na različne načine. Na podlagi izkustvenega učenja so skušali priti do zaključkov o skrbi in varovanju planeta Zemlje. Pri tem smo v naravi opazovali in razglabljali, kako pomembno je varčevanje s pitno vodo in energijo, ločevanje in recikliranje odpadkov, omejevanje izpustov ter odgovorno ravnanje z rastlinami in živalmi. V šoli smo ločevali odpadke, ogledali smo si urejen prostor za ločeno zbiranje odpadkov ter se poučili o recikliranju. V gozdu in na travniku smo opazovali različne rastline in živali ter se pogovarjali o pomenu biotske pestrosti. Na poučnem sprehodu iskali vire onesnaževanja zraka, kjer so učenci opazili, da prihajajo izpusti plinov iz gospodinjstev ter prometa. Stanje na našem planetu je zaskrbljujoče, zato smo se skušali osredotočiti in razmišljati, kaj lahko kot posamezniki storimo za ohranjanje okolja.

Pri tem smo sledili ciljem iz učnega načrta:

  • znajo pojasniti, kako sami dejavno prispevajo k varovanju in ohranjanju naravnega okolja ter k urejanju okolja, v katerem živijo,
  • znajo opisati ustrezna ravnanja z odpadki, za varovanje in vzdrževanje okolja,
  • poznajo glavne onesnaževalce in posledice onesnaženja vode, zraka in tal.

Ob izkustvenem učenju o pomembnosti skrbi za okolje so nastali zanimivi plakati.

clip_image006 clip_image008
Slika 3, 4: Skrb za naš planet

Učna tema okoljske vzgoje je zelo pomembna, zato sem v učni proces vključila tudi starše, saj le-ti pripomorejo k ozaveščanju lastnih otrok o pomembnosti pozitivnega odnosa do narave in okolja, ki je še kako bistven za življenje in obstoj. S tem ohranjamo primerne pogoje za življenje prihodnjih generacij. Izvedli smo delavnico, na kateri smo pred vhodom v šolo uredili vrtiček. Starši so z veseljem priskočili na pomoč z materiali za izdelavo vrtička, rastlinami, idejami ter fizičnim delom. Skupaj z otroki so zasadili različne cvetlice, grmovnice, dišavnice in zelišča ter s tem na simboličen način pripomogli k ozaveščanju pomembnosti ohranjanja pestrosti rastlinskih vrst za naš planet.

clip_image010 clip_image012
Slika 5, 6: Ureditev vrtička pred šolo

3. Zaključek

Izkustveno učenje je pripomoglo k večji motiviranosti učencev za delo ob spoznavanju tem o rasti in razvoju rastlin ter okoljski vzgoji. Pridobljeno znanje je bilo kvalitetno in ga bodo učenci s pridom lahko prenašali v nove situacije.

Literatura

  1. Učni načrt. Program osnovna šola. Spoznavanje okolja. (2011) Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo. Pridobljeno iz http://url.sio.si/d7x.
  2. Grošelj, N. (2014) Lili in Bine 3. Učbenik za spoznavanje okolja v tretjem razredu osnovne šole. Ljubljana: Rokus Klett.

Projekt “Znamo li što je Zeleni otok?”

marija_raguz

Marija Raguž

U našoj školi u sklopu izvannastavnih aktivnosti djeluje ekološka skupina. Rad ekološke skupine odlučili smo provesti kroz ekološki projekt: Znamo li što je Zeleni otok?

Projektom smo željeli obavijestiti naše sugrađane o postojanju reciklažnog dvorišta u našem mjestu. Nositelji projekta bili su učenici 7. b zajedno s profesoricom kemije Marijom Raguž. U projekt smo uključili sve učenike i učitelje naše škole. Realizaciju projekta započeli smo u veljači 2015. godine.

clip_image006Na nastavi likovne kulture učenici su izrađivali likovne radove na temu recikliranje i odvajanje otpada. Profesor likovne kulture Ivan Ožetski organizirao je izložbu uspješnih radova i postavio ih na pano u našoj školi. Izabrali smo dva najbolja rada i odlučili njima ukrasiti naš edukativni letak. Na nastavi hrvatskog jezika zajedno s profesoricom Marinom Rezo učenici su osmislili tekst koji će se nalaziti na letku. U suradnji s profesoricom geografije Anom Klarić izrađena je karta Sesveta, pomoću koje bi građani Sesveta najlakše došli do reciklažnog dvorišta. U skladnu cjelinu sve dijelove našeg letka povezao je profesor Ivan Ožetski.

Bili smo jako zadovoljni. Posjetili smo ekološke tehničare u reciklažnom dvorištu i prezentirali projekt. Zamolili smo ih da prate broj posjetitelja Zelenog otoka u mjesecima provođenja projekta i količinu prikupljenih sirovina.

Nakon izrade letka, sastavili smo anketu s tri pitanja koju smo proveli među sugrađanima. Obradom ankete utvrdili smo da naši sugrađani nisu dovoljno obaviješteni o postojanju reciklažnog dvorišta i mogućnostima kvalitetnog zbrinjavanja otpada. Odlučili smo da dva učenika, iz ekološke skupine, dijele letke ispred prodajnih centara sljedećih mjesec dana, svake subote.

clip_image008U školi smo nastavili provoditi aktivnosti. Na trećem roditeljskom sastanku u veljači, u svim razrednim odjelima, učenici su proveli anketu i prezentirali projekt roditeljima naših učenika. Svi roditelji dobili su edukativni letak i zamoli smo ih da pristupe odvajanju otpada s velikom odovornošću i da promiču ekološku svijest u svojoj sredini.

Projekt smo proširili na naše susjedne škole i dječji vrtić u blizini škole. Dogovorili smo se da i oni podijele letke roditeljima učenika i polaznika vrtića. Naišli smo na jako dobru suradnju svih ravnatelja i roditelja. Svima se od srca zahvaljujemo na potpori pri provedbi našeg ekološkog projetka, a posebno našoj ravnateljici Marini Sabolović koja nas je podržavala tijekom realizacije projekta.

Nakon dva mjeseca provođenja projekta, ponovili smo anketu i pristupili obradi podataka iz reciklažnog dvorišta. S ponosom vam prezentiramo naše rezultate:

1. Rezultati anketa provedenih 14. 2. i 17. 4. 2015.

Datum provedbe: 14. 2. 2015.
Broj anketiranih osoba: 145

anketa1

Datum provedbe: 17. 4. 2015.
Broj anketiranih osoba: 148

anketa2

Prema svim pitanjima uočavamo bolju informiranost i ekološku osviještenost.

2. Broj podijeljnih letaka: 5000

3. Podaci prikupljeni u reciklažnom dvorištu i usporedba s prošlom godinom za isti mjesec.

  • broj posjetitelja: ožujak 2014. 879; ožujak 2015. 1226;
  • povećanje za 39.47%
  • količina otpada odvezenog s reciklažnog dvorišta:

tablica

4. Nemjerljivi su odgojni učinci na djecu. Projektom je obuhvaćeno 3082 učenika osnovnih škola i 400 polaznika vrtića.