Minecraft u nastavi Hrvatskoga jezika

Ivana Kolić

Sažetak

Minecraft svakako nije novost u digitalnom svijetu. Djeca, a i oni stariji, već desetljeće ulaze i otkrivaju svjetove u Minecraftu, ovo je koristan način za razvijanje znatiželje učenika te njegove kreativnosti, organizacijske i suradničke vještine, produktivnosti, aktivnosti. Digitalnu igru Minecraft svakako je moguće ukomponirati u nastavu Hrvatskog jezika. U ovome tekstu ukratko je prikazan primjer prakse korištenja Minecrafta u obradi lektire te tijekom uvježbavanja padeža.

Ključne riječi: Minecraft, hrvatski jezik, učenje i igra.

Uvod

U današnjem svijetu obasipani smo golemom količinom informacija. Svijet se rapidno mijenja, a samim time javljaju se i različiti oblici metoda poučavanja. Današnja generacija učenika ne prihvaća više samo korištenje olovki i papira, knjiga i bilježnica. Kao „urođenici“ digitalne tehnologije, naši učenici, zahtijevaju moderne metode poučavanja koje sadrže svu raskoš informacijsko komunikacijske tekovine. Jedan od vrlo popularnih oblika učenje svakako je igra. Igra je jedan od najlakših načina kako učenicima približiti teme. Dovitljiv nastavnik svakako će prigrliti prilikom kreiranja vlastite nastave i spomenutu igru Minecraft. Spoj igre i digitalizacije zapravo je svijet u kojem se naši učenici vrlo dobro snalaze. Štoviše, većina učenika su pravi stručnjaci u Minecraftu i vjerojatno će i oni vas poučiti nekim novim detaljima. U nastavi Hrvatskoga jezika navedena igra pokazala se kao odličan poticaj za kreativno razmišljanje i samu motivaciju za usvajanje teme sklonidbe imenica te obradu djela za cjelovito čitanje Kako je tata osvojio mamu Mire Gavrana.

Minecraft

Minecraft je jedna od popularnijih igara među učenicima. Podsjeća nas na Lego. Cilj igre je sakupiti alat, izgraditi blokovima sasvim novi svijet. U svome nastavnom satu koristila sam obrazovnu inačicu ove vrlo zanimljive igre odnosno Minecraft: Education Edition. Spomenuta verzija dostupna je svim korisnicima AAI računa (skole.hr), a može se preuzeti na ovoj stranici https://education.minecraft.net/en-us/get-started/download. Naravno, kako biste bili što sigurniji prilikom ulaska u svijet Mincrafta, Microsoft nam nudi i razne tečajeve https://docs.microsoft.com/en-us/learn/modules/minecraft-intro-game-based-learning/?source=mec. Vrlo su korisni prilikom samog ulaska u svijet Minecrafta. O samom instaliranju te kako započeti sa svijetom Minecrafta podosta je pisano. (Lohajner, Sokol 2020)

U Minecraftu postoji nekoliko načina igranja, a to su Creative, Survival i Adventure. Prvotni je nešto sretniji odabir u svrhu nastave. Što se tiče uloge učenika koji sam im dodijelila je Operator uloga u kojoj oni imaju veću kontrolu u samom Minecraft svijetu koji odaberemo.

Minecraft u nastavi Hrvatskoga jezika

Dugo sam dvojila treba li ukomponirati Minecraft u nastavu ili ne. Proučavala sam tečajeve na Microsoftu Education Centru, YouTubu, čitala članke. No, ono što me svakako potaknulo jesu zapravo sami učenici. Često sam ih za vrijeme odmora zatekla kako igraju spomenutu igru. Zanimalo me što toliko odvlači njihovu pažnju. Kroz razgovor shvatila sam važnu ulogu ove igre u njihovim životima. Sami učenici će vam radosno objasniti pravila, kako se što može izvesti.

Minecraft i lektira

Prvi zadatak u kojem su se učenici trebali okušati u igranju Minecrafta jesu zadatci povezani s čitanjem djela za cjelovito čitanje Kako je tata osvojio mamu Mire Gavrana. Novi svijet nazvali smo jednostavno Kako je tata osvojio mamu. Svaki učenik ulazi u novi kreirani svijet. Nakon čitanja i sata razgovora o pročitanom djelu, učenici su dobili zadatak kreirati prizore iz djela (stan glavnoga lika, odlazak na Sljeme, ručak kod bake te ostale događaje). Drugim riječima, izrađujući scene u Minecraftu, pomoću kojih prepričavaju samo djelo. Pritom detaljno uređuju kuhinju (kreiraju kuhinju te ostale prostore i događaje kako je opisano u djelu). Praćenjem što rade, fasciniralo me koliku su važnost pridali najsitnijim detaljima. Ono što me posebice iznenadilo jest iznimno spretna podjela tko će što raditi, na koji način, a onima koji nisu koristili ovu igru objasnili su što trebaju raditi (vršnjačko učenje). Međusobno prepričavaju radnju djela tijekom razgovora. Na kraju je svaki učenik trebao prepričati svoj dio koji je napravio. U tom trenutku moglo se uočiti koji učenik je pažljivo čitao djelo, a koji tek sažetak. Kako se može uočiti, na ovaj način uvježbavalo se i prepričavanje.

Minecraft i sklonidba imenica

Promatrajući petaše kako pod odmorom neprestance i s velikim zanimanjem u odabranim grupama nešto grade, istražuju, međusobno koordiniraju i govore što tko treba napraviti kako bi njihov svijet funkcionirao, a padeži oduvijek učenicima zadaju probleme tijekom usvajanja, ovaj puta Minecraft je poslužio kao odličan pomoćni alat u uvježbavanju padeža. Kreiranje svijeta u kojem će glavnu ulogu imati padeži postaje nova zanimacija petaša. Zadatak kreiranja svijeta u Minecraftu ponuđena je pred kraj sata kao motivacija ponavljanja gradiva kod kuće. Odista, učenici, većina njih, pripremala se za sljedeći sat, ponavljali su padežna pitanja, pravila, a sve kako bi sljedeći sat stvorili što zanimljiviji Minecraft svijet padeža.

Pozitivno je što su sami kreirali ideju kako u njihovu igru uključiti padeže, tko će što raditi. Samoinicijativno (doduše ne svi, ali oni najbolji učenici) koristili su online gramatiku kako bi dolazili do pravila, zadataka. Na kraju satu, suradnički su vrednovali rad.

Istina, ne mogu tvrditi da su svi na zavidnoj razini ostvarili predviđene ishode, ali velika većina je to na lakši i njima prihvatljiviji način upravo jest. Na ovaj način, odnosno igrom, dolazi do aktivnog uključivanja učenika u proces poučavanja, a obuhvaća važne aspekte učenja (interakciju, poduzimanje rizika, prilagodbu, izazove, davanje tražene informacije te stavljanje te informacije u odgovarajući kontekst i situaciju. (Juul, 2003)

Zaključak

Sasvim je jasno kako kroz igru lakše učimo. Ona je zanimljiva i motivirajuća. Uvođenje igre u sustav poučavanja pozitivno djeluje kako je već navedeno na motiviranost i aktivnost učenika. Igra nam pomaže u održavanju koncentracije učenika s ciljem kako bi usvojili određenu informaciju. Drugim riječima, u suvremenoj nastavi, gdje učenik treba biti u središtu odgojno-obrazovnog procesa, igra potiče kreativnost, komunikaciju, samostalnost i kritičko promišljanje, a upravo sve to se ostvaruje pomoću Minecrafta.

Literatura

1. J. Blagus, G. Sokol (2020.). Minecraft priručnik za učenje programiranja, Školska knjiga, Zagreb
2. Gordana Lohajner i Gordana Sokol, https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2020/11/30/ucimo-uz-pomoc-minecraft-svijeta/ (pristupano 1. 3. 2022.)
3. https://education.minecraft.net/en-us/get-started/download (pristupano 1. 3. 2022.)
4. https://www.jesperjuul.net/text/gameplayerworld/ (pristupano 1. 3. 2022.)
5. https://ou-iet.cdn.prismic.io/ou-iet/ccc86d85-4101-4c12-aef3-26174411e489_innovating-pedagogy-2013.pdf (pristupano 1. 3. 2022.)

Perkovački govor u nastavi hrvatskog jezika

Ivana Arambašić

Sažetak

Osnovnu školu M. Gubec Piškorevci, u kojoj predajem hrvatski jezik osamnaestu godinu, pohađaju i učenici iz Novih Perkovaca. Stari Perkovci (Brodsko-posavska županija ) udaljeni su od Novih Perkovaca ( Osječko- baranjska županija) 3.5 km i utjecaj toga govora, rječnika i naglasnoga sustava neupitan je i za stanovnike Novih Perkovaca ,što zbog blizine susjednih mjesta, što zbog međusobnih rodbinskih i dobrosusjedskih odnosa. Učenici Novih Perkovaca se do viših razreda osnovne škole školuju u područnoj školi, a od petog razreda nastavljaju školovanje u Piškorevcima. Tu počinje i svojevrstan način prilagodbe na malo izmijenjen naglasni sustav riječi. Stari slavonski dijalekt od standardnoga jezika razlikuje se u svim gramatičkim razinama. Ta razlika najuočljivija je u naglasnom sustavu i po tome uvijek, s radošću, prepoznajem dijete iz Perkovaca. Kroz nastavu pismenog i usmenog izražavanja, nastojim istaknuti značaj zavičajnog idioma koji se s vremenom , na žalost, zatire. Pokušala sam leksičkim vježbama približiti ostalim učenicima staroperkovački govor koji je uvršten u kulturnu baštinu Republike Hrvatske.

Ključne riječi: hrvatski jezik, narječje, zavičajni govor, kulturna baština, zastarjelice.

Primjer aktivnosti

Učenici su imali zadatak na proizvoljnu temu napisati sastavak trodijelne strukture ili lirsku pjesmu koristeći svoj zavičajni govor. Odabrala sam nekoliko najuspješnijih radova i , uz pomoć njih, odlučila provesti leksičke vježbe. Željela sam tim aktivnostima približiti staroperkovački govor ostatku učenika koji ga ne govore. Na taj način su učenici uvidjeli i sličnosti, kao i razlike u govoru ,ali i upoznali se s nekim narodnim običajima svojih suučenika iz razreda.

Iz pjesama sam izdvojila riječi za koje sam smatrala da bi bile nepoznate većini učenika te im ponudila na listićima moguća rješenja , odnosno značenja tih riječi.

Svinjar

Na Urbarju baja svinje čuva.
Ponio je slanine i kruva.

U torbi se još nađe i vina,
za svinjara to je gozba fina.

Vatru loži, na nju drva meće
i slaninu polagano peče.

Kruva , masti, luka je narezo,
a i vina pomalo natezo.

Dok je baja slaninu pojio,
Sve je svoje svinje pogubijo.

Kake su to životinje lude?!
Malo prije sve su bile tude.

Ona Gara, ona to prednjači
Ni sa Bundom sad i´ neću naći.

Došo doma , dada s trima viče:
Da s’ sačuvo barem jedno svinče!

Bez večere ti ćeš ići leći,
A slaninu sutra nećeš peći.

Filip Šarčević, 8. razred

Zimska ponova

Kad snig selo zavije u bilo,
klompe i obojke obut mi je milo.

U njima gazim do kolebe male
ge su moje svinje i krave ostale.
Marvu ja namirit moram,
marvu sam naranio i na vašar se zaputio.

Ni mi ž’o krajcara i škuda
moram svojoj Mari kupit’ kožua.
Kožu’ mali i brenovanu vestu
valjda će joj srce sad bit’ na mjestu.

Sa vašara idem, snig sad vije,
Mojoj Mari više ’ladno nije.
Maru grije kožuv s ogledali,
to je ono što mi srce rani.

Antun Adrić, 8. razred

U Perkovci

U srid sela Perkovaca
sjela mati novo platno tkati.

Bilo platno tkati
pa će sin novu rubinu imati.

Sin će novu rubinu imati
pa će pred svojom dragom zablistati.

Pred svojom će dragom zablistati,
a njoj će srce jače zakucati.

Srce će joj jače zakucati
pa će njemu poljubac dati.

Draga će mu poljubac dati,
a on će se sa njom vinčati.

S njom će se vinčati
pa će puno đece imati.

Antun Adrić

Pri izradi nastavnih listića, služila sam se alatom wordwall. (https://wordwall.net/hr/myactivities)

Učenike sam podijelila u četiri skupine i dala im nastavne listiće. Svaka je skupina trebala odrediti značenje istih riječi staroperkovačkoga govora, ali kroz različite zadatke. Nakon rješavanja listića, učenici su usporedili dobivene rezultate.

Listić 1. Spojite svaki par okvira

Listić 2. Označi točan odgovor

Listić 3.

Listić 4. Križaljka

(Sve ove aktivnosti mogu se provesti i uz pomoć tableta. )

Nakon završenih aktivnosti, predstavnik svake skupine iznio je rješenja svoje skupine. Zajedno su zaključili da su došli do istih rješenja.

Zajednički je zadatak bio iskoristiti naučene riječi iz staroperkovačkoga govora u rečenicama po svom izboru. Na taj su način učenici potvrdili razumijevanje značenja obrađenih riječi.

Zaključak

Nakon provedene evaluacije, zaključak je da su učenici zadovoljni ovim nastavnim satom. Posebno su bili zadovoljni učenici iz Novih Perkovaca jer su imali priliku upoznati nas sa svojim govorom i riječima, nama nepoznatima. Učenici su radom u skupini poticali na suradnju i inače manje aktivne učenike, razvijali kritičko mišljenje te surađivali i sa ostalim skupinama.

Listić 5. Evaluacijski listić

Literatura

1. Jagodar, Josip; Berbić Kolar, Emina: Kultura pamćenja Slavonskog Kobaša u povijesno- jezičnom kontekstu, Osijek: Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, 2020 (monografija)

Hrvatski narodni preporod na drugačiji način

Sonja Poljak, mr.sc. povijesti

Sažetak

Korelacija tema nastavnih predmeta Povijesti i Hrvatskog jezika vrlo je česta. Mnogo je dodirnih točaka u raznim temama. Jedna od tema u koju smo se školske godine 2018./2019. upustile kolegica i ja, bila je tema Hrvatski narodni preporod. Dugo smo razmišljale kako učenicima približiti nastavne sadržaje na nov, zanimljiv i kreativan način. U konačnici smo se odlučile na istraživačku povijest i dramske metode.

Ključne riječi: povijest, hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod, dramske metode, timski rad.

Uvod

Mislim da se tema Hrvatski narodni preporod treba obrađivati u suradnji Povijesti i Hrvatskim jezikom kako bi učenici razumjeli važnost borbe za hrvatski jezik i ulogu književnika toga doba te stavili njihova djela u povijesni kontekst čime bi dobili cjelovitu sliku o povijesnoj situaciji u Hrvatskoj u prvoj polovici 19. stoljeća i uočili važnost uloge književnika preporoditelja u to doba.

Primjer aktivnosti

Odlučila sam odraditi temu Hrvatski narodni preporod na drugačiji način. Podijelila sam učenike u grupe. Svaka grupa dobila je jednu temu za obraditi. Kod obrade, osim teksta i slikovnog materijala u udžbeniku, učenici su dodatne informacije tražili u enciklopediji: Hrvatska enciklopedija i Proleksis enciklopedija.

Osim toga gledali su kratke video isječke o preporoditeljima:

i druge video isječke TV kalendara.

Koristili smo i povijesne izvore te fotografije vezane uz preporodno razdoblje kako bi shvatili povijesnu problematiku, a analizom slikovnog materijala dobili uvid i u gospodarske i kulturne prilike onog doba. Smatram da je izuzetno važno povezivanje različitih društvenih, političkih i gospodarskih procesa i događaja te utvrđivanje njihove međusobne interakcije.

Grupe:

Grupa 1 – Hrvatska pred preporodom – političke i gospodarske prilike
Grupa 2 – Janka Draškovića – politički i gospodarski program
Grupa 3 – Ljudevit Gaj – začetnik preporoda
Grupa 4 – Ivan Kukuljević Sakcinski- začetnik hrvatskog identiteta
Grupa 5 – Književnici-preporoditelji
Grupa 6 – Stranke i politički sukobi

Nakon istraživanja svoje su spoznaje analizirali i objedinili, a rezultate prezentirali pred razredom koristeći razne digitalne alate (Coggle,Popleti , Piktochard, Learning Apps, ili PowerPoint Prezentacije). Na crti vremena predstavili su ciljeve preporoditelja i njihova postignuća te uvidjeli da se borba za hrvatska politička prava i povijesni prostor nastavlja.

Odlučili smo svoje uratke predstaviti drugim učenicima i tu nam se priključila kolegica iz Hrvatskog jezika s idejom da povežemo ove sadržaje oba predmeta u jedan mali projekt vezan uz Dane hrvatskog jezika.

Učenici su pod budnim okom učiteljice Hrvatskog jezika uvježbavali govor Ivana Kukuljevića Sakcinskog, iznosili političke ideje Janka Drškovića, krasoslovili pjesme Petra Preradovića, Antuna Mihanovića, budnice Ljudevita Gaja.

Na završnoj manifestaciji vezanoj uz obilježavanje Dana hrvatskog jezika naši učenici su svojim izvedbama predstavili Janka Draškovića koji je prisutne uveo u političke i kulturne prilike prve polovice 19. stoljeća u Hrvatskoj; književnici i pjesnici su izveli svoja domoljubna djela, a Ivan Kukuljević Sakcinski održao je svoj znameniti govor. U realizaciju nam se priključila i učiteljica Glazbene kulture koja je sa zborom uvježbala budnicu Još horvatska ni propala u kojoj je solistički dio izvela učenica u ulozi Sidonije Erdödy Rubido.

Manifestaciju su upotpunili gosti – Udruga Potkalnički plemenitaši koji su nam predstavili salonsko-građanske plesove iz prve polovice 19. stoljeća.

Slika 1. Udruga Potkalnički plemenitaši

Kako bi se učenicima što bolje približilo razdoblje prve polovice 19. stoljeća i sama manifestacija bila što vjernija, a doživljaj što potpuniji – pomogli su nam Hrvatsko narodno kazalište iz Varaždina i Turistička zajednica Grada Ivanaca koji su nam posudili kostime.

Slika 2. Učenici uključeni u Projekt Hrvatski narodni preporod

Oduševljenje učenika koji su sudjelovali i onih koji su došli na manifestaciju Hrvatski narodni preporod povodom Dana hrvatskog jezika bilo je neprocjenjivo.

Slika 3. Manifestacija Hrvatski narodni preporod

Isti projekt predstavili smo na manifestaciji Noć knjige u Gradskoj knjižnici i čitaonici Gustav Krklec u Ivancu. Nakon toga je bila organizirana radionica pod vodstvom knjižničare, a kao rezultat radionice nastala je knjižica Hrvatski narodni preporod. Ivan Kukuljević Sakcinski.

Slika 4. i 5.Knjižica Hrvatski narodni preporod

Zaključak

Učenici su čitavo vrijeme bili aktivni sudionici projekta, iznosili svoje ideje, stjecali nova znanja te razvijali vlastitu kreativnost. Takvim radom kod učenika se potiče u prvom redu timski rad, tolerancija i prijateljski odnosi; učenici međusobno komuniciraju, dogovaraju se, prenose znanje jedni drugima. Nadalje, razvijaju sposobnost kritičkog mišljenja i rješavanja problema. Motivacija za rad je veća, a razvija se i kritičnost i samopoštovanje kod učenika.

Literatura

1. Agičić, D.(2017.). Vremeplov 7, udžbenik povijesti za sedmi razred osnovne škole. Zagreb, Profil.
2. Knezović, M. (2005.). Hrvatski narodni preporod, priručnik za napredno učenje povijesti. Zagreb, Profil.
3. Macan, T.(2013.). Povijest hrvatskog naroda. Zagreb, Školska knjiga, 191-201; 237-238.)
4. Šidak, J.(1990.). Hrvatski narodni preporod-ilirski pokret

Bajkovit sat hrvatskog jezika

Elena Kovačić

Mašta je važnija od znanja, rekao je, ni manje ni više, jedan od najvećih znanstvenika ljudskog roda, Albert Einstein. Mašta se, između ostalog, razvija čitanjem, slušanjem i pričanjem bajki. Bajke su važan dio djetinjstva i već generacijama očaravaju djecu nudeći im priču koja ih ponese u svijet mašte. One su prvi djetetov dodir s književnošću. Lijepim rečenicama i stalnim moralnim porukama na najjednostavniji način uvode dijete u svijet te promiču dobrotu i pozitivne vrijednosti. Slušajući i čitajući bajke, djeca, kao i odrasli, razvijaju bogat unutrašnji život koji postaje vrlo poticajan za njihov kasniji razvoj kao individualca.

„Bajke su priče u kojima je sve moguće, u kojima žive vještice i divovi, a junak ili junakinja uvijek prolazi kroz jednu ili više kušnji ili opasnosti, priče obiluju strašnim scenama i stanjima, da bi završile sretnim krajem. Djeca trebaju bajke kako bi se lakše suočila i prevladala svoje strahove, konflikte i teškoće odrastanja, strah od napuštenosti, samoće i beznađa ili niz sukoba u procesu sazrijevanja i integracije ličnosti kao, primjerice, onaj između nagona i razuma, mašte i realnosti. Bajke arhetipskim jezikom mašte, fantazije i snova komuniciraju s djecom na svjesnom i podsvjesnom nivou i pružaju im nadu i vjeru da će sve dobro završiti i za njih, da se ne trebaju bojati bilo koje vrste «čudovišta» iz njihovih stvarnih života ili snova. Za djecu je posebno važan sretan kraj svake bajke, da su svi junaci, kraljevne i kraljevići na kraju sretni, veseli i mladi i da dugo, dugo žive, pa i do danas, i da su sve zle maćehe, proždrljive vještice, bezdušne polusestre, divovi i zli čarobnjaci zasluženo kažnjeni. Ili koliko god to izgledalo naivno, princ i princeza koji se na kraju bajke vjenčaju, naslijede kraljevstvo i vladaju u miru i sreći, za dijete simboliziraju najvišu mogućnost postojanja. Jer i dijete želi uspješno i mirno upravljati svojim kraljevstvom – vlastitim životom uz najpoželjnijeg partnera koji ga neće napustiti.“ (B. Bettelheim, 2004.)

Bajke možemo naći u nastavnom planu i programu od prvog do osmog razreda. One se interpretiraju kao književna djela, kao lektirna djela, na njima se uči vještina usmenog i pisanog izražavanja i do petog razreda učenici su već dobro upoznali svijet bajke. Potaknuta izjavom Alberta Einsteina: „Ako želite da vam dijete bude pametno, čitajte mu bajke! Ako želite da bude još pametnije, čitajte mu bajke još više!“, te knjigom Stvaralačko pisanje (Delač, Mioković), željela sam s učenicima petog razreda napraviti jedan neobičan, bajkovit sat.

Taj mjesec su učenici čitali kao obveznu lektiru Bajku o ribaru i ribici A. S. Puškina. Nakon interpretacije književnog djela, planirala sam u blok satu spojiti znanje iz književnosti, pročitanu lektiru, scenske improvizacije s pisanim izražavanjem i sve to malo začiniti računalom. Zanima vas zašto su učenici bili oduševljeni?

Ranije sam najavila da ćemo se baviti bajkama i da učenici moraju na sat hrvatskog jezika doći odjeveni kao lik iz bajke. Naravno, bilo je pitanja mogu li doći kao „stari dedeki“, klaunovi, gusari… ili odjeveni u neki kostim koji im je ostao od maškara. Dobili su uputu da mogu odabrati bilo koji lik kojeg su susreli u književnom djelu ili filmskoj bajki, ali da moraju točno znati iz koje su bajke i koji će lik predstavljati. Ne moraju biti u potpunosti kostimirani, mogu imati samo neki rekvizit karakterističan za taj lik.

Uzbuđenje kojim su me učenici taj sat dočekali bilo je veliko, a bili su oduševljeni što sam i ja došla kostimirana u kraljicu. Sat sam započela vođenom maštom kako su se svi današnji likovi našli u mojem kraljevstvu u Bajkozemlji i da bih sad željela da mi se svaki lik predstavi. Svi su dolazili pred moj stol, tj. tron i rekli nekoliko riječi o sebi (kako se zovu, iz koje su bajke, što najviše vole/mrze, kakvi su im planovi za budućnost i slično). Nakon toga su se učenici složili u grupe (izvlačenjem kartončića sa slikom predmeta ili lika iz bajke) jer sam ih kao kraljica zamolila za pomoć u svojem kraljevstvu. Ponovili smo što je bajka te su se sve skupine preselile u informatičku učionicu, gdje su ih dočekali nastavni listići sa zadacima. Svaki zadatak uključivao je rad na računalu. Učenici su se dobro organizirali pa je jedan pisao tekst, drugi tražio podatke na internetu, treći sve nadgledao i uz užurbani rad nakon dvadesetak minuta, učenici su bili spremni za prikazivanje svog rada ostalima. Bilo je tu dnevnika, pisama, opisa, popisa, igrokaza i učenici su se stvarno potrudili te zaslužili svaku pohvalu.

Pitala sam učenike što se još sve radi na kraljevskom dvoru te sam između ostalih odgovora čula i da se priređuju gozbe i ples. Objašnjavam im što je to ples menuet i projiciram im snimku kako se on pleše.

Pozivam ih natrag u dvorsku salu (učionicu) u kojoj će biti svečanost. Na stolovima su ih dočekali kraljevski kolači (kupovni keksi), a zamolila sam svoje goste da probaju otplesati i menuet. Bilo je tu šale i smijeha, a nakon plesa svaki lik mogao je reći kako se osjećao u Bajkozemlji. Vođenom maštom ponovno su se našli u učionici i ponovno su bili učenici petog razreda, no zadovoljstvo na njihovim licima nije se dalo sakriti. Neki su učenici odmah pitali kad ćemo ponovno raditi nešto tako neobično. Uskoro…

Što sam postigla ovakvim korelacijskim pristupom bajki? Učenici su utvrdili što je bajka, ponovili elemente bajke, okarakterizirali likove, uvježbali pričanje, naučili što je dnevnik, pismo, igrokaz, ponovili opis lika, opis prostora, subjektivno i objektivno pripovijedanje, uvidjeli ulogu kostimografije, upoznali se s ljepotom klasične glazbe, pokušali uskladiti plesne pokrete, razvijali suradničke odnose, kreativnost te razvijali pozitivnu sliku o sebi i drugima.

Ovim satom sam dokazala da djeca vole bajke, a ni odraslima malo vilinske prašine ne bi škodilo.

Literatura:

S. Delač,  M. Mioković: Stvaralačko pisanje, Knjiga na stranom jeziku / Book in foreign language
Priručnik za stvaralačko pisanje u nižim razredima osnovne škole (Profil, 2008.)
Bruno Bettelheim : Smisao i značenje bajki (Poduzetništvo Jakić ,2004.)
Što je bajka?
Kako se piše dnevnik?
Izbor bajki za djecu: Knjiga na stranom jeziku / Book in foreign language
Vježba pisanja bajke