Usklađen razred

aleksandra_ZP

Aleksandra Žarković Preac

Sažetak

Svakodnevno se djeca bombardiraju s različitim pozitivnim i negativnim impulsima sa svih strana. Stoga su u razredu često odsutni, neaktivni ili hiperaktivni. U takvim situacijama kvalitetan školski rad nije moguć. U razredu je potrebno stvoriti uvjete za pedagoški rad, od kojih će svaki pojedinac uzeti najviše.

Učenici se moraju u razredu dobro osjećati. Moraju imati pozitivan odnos s drugim učenicima u razredu i s učiteljem. To stvara pozitivnu klimu u učionici, što je osnova dobrog pedagoškog procesa. Tada će biti primjetan napredak svakog učenika i rado će dolaziti u školu. Učitelj će biti opušteniji, uspješniji i posljedično zadovoljniji.

Ključne riječi: pozitivna razredna klima, usredotočena pažnja, opuštanje, smirivanje.

Uvod

Učitelji u svom radu ostvaruje svoje ciljeve obrazovnog rada kroz svoje pedagoško znanje, osobno iskustvo, prateći nastavni plan i program, koristeći različite tehnologija učenje. Sve gore navedeno stalno povezujemo, te se uz to još prilagođavamo učenicima. Stoga moramo biti vrlo inovativni. Nakon 23 godine radnog iskustva u nižim razredima osnovne škole, prikupilo se nešto korisnih uputa za pedagošku praksu, koje u mojim razredima uvijek privuku pažnju učenika.

Na fakultetu nas nisu učili kako se nositi sa situacijama u kojima stvari krenu naopako. Zato sam na vlastitu inicijativu tražila rješenja u knjigama, na seminarima, putem praktičnih savjeta drugih učitelja. Ispitala sam ono za što sam smatrala da može dati pozitivne rezultate.

Prepoznavanje klime

Već prilikom ulaska u razred pokušavam otkriti kakva je današnja atmosfera u učionici. Budući da podučavam od 1. do 3. razreda, raspoloženje pojedinih učenika i atmosfera u učionici mogu biti različiti svaki dan, čak i za vrijeme same nastave, atmosfera se može brzo promijeniti. Prije početka školskog dijela trebamo postići zajednički ritam i zajedničko disanje. Kada su učenici uznemireni, disanje im je poremećeno, srčani ritam je poremećen. Moraju se smiriti prije rada. Poziv na rad mora biti zanimljiv, uvijek drugačiji, jer je to jedini način da se privuče pažnja učenika. Misli i znanje učenika jako su ometani prije sata nastave, a posao učitelja je da mu pomogne misli sažeti. Učenicima nedostaje smirenje, pa je važno da se učenici na početku sata polako smire, kako bi mogli iskusiti svim svojim osjetilima i da ih učenje privuče.

Prvih pet minuta

Zbog toga započinjemo nastavu s vježbanjem mozga. Na početku nastave učenici popiju vodu. Nastavljamo s vježbama za kretanje preko tjelesne sredine, kako bismo aktivirali obje polovice mozga. Ove vježbe su:

  • Križno kretanje (vježba za bolju koordinaciju, izdržljivost, koordinaciju pokreta, vid, sluh itd.)

a) naizmjenično podižemo jednu nogu i suprotnu ruku, vježba se može izvoditi i sjedeći, ili 1. slikasa zatvorenim očima,
b) iza leđa, dodirujemo s rukom suprotno stopalo,
c) polako ispružamo ruku i suprotnu nogu, s time potičemo usredotočenost,
d) između pojedinačnih križnih kretanja poskočimo.

Slika 1. Križno kretanje

  • Ležeća osmica (vježba poboljšava rad očnih mišića, opušta oči, vrat, ramena, povećava usredotočenost, ravnotežu …)
  • Tijek: određujemo središnju točku, koja bi trebala biti na razini očiju, udobno se namjestimo. Osmice crtamo prvo jednom rukom, a zatim drugom2. slika. Kada to savladamo, crtamo s obje ruke istovremeno u suprotnim smjerovima. Počinjemo crtati u sredini. Možemo crtati i zatvorenih očiju. Pri crtanju možemo mrmljati, povećavajući s tim opuštenost. Možemo crtati po zraku ili na različitim podlogama. Isprva veće, a onda sve manje.

Slika 2. Ležeća osmica

  • Okretanje glave (vježba potiče disanje, opuštanje, usredotočenost …)
  • Tijek: Polako glavu prevrćemo s jedne na drugu stranu kao da je to neka teška lopta i duboko dišemo. Ako osjetimo napetost u vratu, možemo ostati na tom mjestu i napraviti male krugove s nosom kako bismo oslobodili napetost. Vježba se može izvoditi sa zatvorenim očima. Izbjegavamo kruženja kod kojih naginjemo glavu natrag.

Tijekom nastave

Tijekom učenja radimo vježbu ljuljačka za opuštanje dok sjedimo. Ova vježba opušta donji dio leđa i masira mišiće donjeg dijela kukova i mišiće na stražnjici. Vježba također stimulira živce u bokovima, koji su zbog prekomjernog sjedenja postali lijeni. Ova vježba 3. slikačini da cijelo tijelo radi bolje. Vježba se izvodi na nekoj tvrdoj podlozi, oslanjamo se na dlanove ili podlaktice, savijajući noge i njišući se naprijed-natrag. Također se možemo kretati kružnim pokretima kako bismo oslobodili pokret prvo u jednom kuku, a zatim u drugom.

Slika 3. Ljuljačka

Kad se djeca posvađaju, tuguju. U razredu se osjeti napetost i puno negativne energije. Trudim se skrenuti pažnju učenika s igrom čujem nešto lijepo. Učenicima podijelim listiće različitih boja. Zamolim ih da se sjete je li im netko rekao nešto lijepo i da to napišu. Dajem im vremena za razmišljanje. Oni napišu misao na list i ne potpisuju se. Listove pokupim i radosno čitam njihove misli. U ovoj igri djeca se smiruju, opuštaju i napune pozitivnom energijom.

Buku u razredu usmjeravam s igrom strojevi. Kad su učenici bučni, napravim veliko uho i slušam, pitam se, tražim. Učenike pitam čuju li i oni npr. zvuk motorne pile, bušilica, treskanje posuđa… Učenici se brzo umire i počinju slušati. Kažem da me glava boli od takve buke. Pitam ih da li i oni to čuju. U međuvremenu se učenici smire i počinju slušati, a šapatom kažem da smo bili preglasni u razredu i da mi se činilo kao bušenje stroja. Sažimam koliko je sada ugodno tiho i šaputanjem nastavim školski sat.

Ova vježba također razvija slušanje. Smatram da učenici slušaju vrlo slabo. Ono što čujemo utječe na naše raspoloženje. Naš je svijet prepun različitih zvukova koji se isprepliću. Učenici trebaju čiste zvukove kako bi stekli znanje i iskustvo. Ako želimo dijete naučiti materinji jezik, strane jezike ili glazbu, moramo mu pomoći da zna na što obratiti pažnju. Zato se kad god imam vremena zaustavim i usmjerim učenike da slušaju sve vrste zvukova, šumova…

Vježbe za razvijanje osjećaja vremena

Tijekom odmora učenici su glasni, razigrani, uronjeni u svoje razgovore, produžujući odmor. Često se ne mogu umiriti i pripremiti za nastavak nastave. Tada često počnem na ploči pisati brojeve od jedan pa naprijed (sekunde). Zaustavim se kad se učenici smire. Tada im kažem koliko smo vremena potrošili i morat ćemo nadoknaditi to, bilo bržim radom ili s više domaćih zadaća. Nakon nekoliko ponavljanja, učenici se smiruju u roku od 10 sekundi.

U prvom razredu stanem između njih i s podignutim rukama pokažem krug, što znači da oko mene oni sjednu u krug. Pohvalim one koji to brzo urade.

Često privučem njihovu pažnju uključivanjem i isključivanjem svjetla ili dođem kod njih govoreći tako da samo otvaram usta.

Učenici se brzo smiruju kad na ploču napišem: Koliko dugo možete biti tihi? Ponovimo ovu vježbu više puta i dobijemo najbolji rezultat dana, tjedna, mjeseca… Zatim ih zamolim da tu tišinu koriste i za školski rad.

Zaključak

Predstavila sam samo nekoliko primjera koji su vrlo uspješni s mojim učenicima. Svojim pristupom rješavam samo djelić problema koje pedagoška struka donosi. Potičem učenike da se smatraju odgovornima, da preuzmu kontrolu nad vlastitim učenjem, dajem im odskočnu dasku. Učenici kažu da su ove igre vrlo zabavne. Otkrila sam i da je promjena rada mnogo jednostavnija ako uključim učenike kao nositelje rada. Nakon što savladaju vježbe, većinu tih vježbi izvode učenici. Objasnim im koja je njihova uloga u nastavi. Imamo određeni red tko vodi vježbu za mozak, pazi da nije previše glasno u učionici, usmjerava vrijeme… Učenici ove zadatke jako vole i pažljivo obavljaju. U razredu vlada pozitivna klima i ugodna radna atmosfera. Ostane više vremena za slobodnu igru, za kojom djeca u prvom razredu osnovne škole imaju veliku potrebu.

Literatura

  1. Brain Gym Slovenija® (2008). Kaj je Brain Gym.
  2. Peternel, S. (2005) Prvih pet minut
  3. Smith, J. (2012). Iznajdljivi učitelj

Fotografije: vlastiti izvor