Perkovački govor u nastavi hrvatskog jezika

ivana_arambasic

Ivana Arambašić

Sažetak

Osnovnu školu M. Gubec Piškorevci, u kojoj predajem hrvatski jezik osamnaestu godinu, pohađaju i učenici iz Novih Perkovaca. Stari Perkovci (Brodsko-posavska županija ) udaljeni su od Novih Perkovaca ( Osječko- baranjska županija) 3.5 km i utjecaj toga govora, rječnika i naglasnoga sustava neupitan je i za stanovnike Novih Perkovaca ,što zbog blizine susjednih mjesta, što zbog međusobnih rodbinskih i dobrosusjedskih odnosa. Učenici Novih Perkovaca se do viših razreda osnovne škole školuju u područnoj školi, a od petog razreda nastavljaju školovanje u Piškorevcima. Tu počinje i svojevrstan način prilagodbe na malo izmijenjen naglasni sustav riječi. Stari slavonski dijalekt od standardnoga jezika razlikuje se u svim gramatičkim razinama. Ta razlika najuočljivija je u naglasnom sustavu i po tome uvijek, s radošću, prepoznajem dijete iz Perkovaca. Kroz nastavu pismenog i usmenog izražavanja, nastojim istaknuti značaj zavičajnog idioma koji se s vremenom , na žalost, zatire. Pokušala sam leksičkim vježbama približiti ostalim učenicima staroperkovački govor koji je uvršten u kulturnu baštinu Republike Hrvatske.

Ključne riječi: hrvatski jezik, narječje, zavičajni govor, kulturna baština, zastarjelice.

Primjer aktivnosti

Učenici su imali zadatak na proizvoljnu temu napisati sastavak trodijelne strukture ili lirsku pjesmu koristeći svoj zavičajni govor. Odabrala sam nekoliko najuspješnijih radova i , uz pomoć njih, odlučila provesti leksičke vježbe. Željela sam tim aktivnostima približiti staroperkovački govor ostatku učenika koji ga ne govore. Na taj način su učenici uvidjeli i sličnosti, kao i razlike u govoru ,ali i upoznali se s nekim narodnim običajima svojih suučenika iz razreda.

Iz pjesama sam izdvojila riječi za koje sam smatrala da bi bile nepoznate većini učenika te im ponudila na listićima moguća rješenja , odnosno značenja tih riječi.

Svinjar

Na Urbarju baja svinje čuva.
Ponio je slanine i kruva.

U torbi se još nađe i vina,
za svinjara to je gozba fina.

Vatru loži, na nju drva meće
i slaninu polagano peče.

Kruva , masti, luka je narezo,
a i vina pomalo natezo.

Dok je baja slaninu pojio,
Sve je svoje svinje pogubijo.

Kake su to životinje lude?!
Malo prije sve su bile tude.

Ona Gara, ona to prednjači
Ni sa Bundom sad i´ neću naći.

Došo doma , dada s trima viče:
Da s’ sačuvo barem jedno svinče!

Bez večere ti ćeš ići leći,
A slaninu sutra nećeš peći.

Filip Šarčević, 8. razred

Zimska ponova

Kad snig selo zavije u bilo,
klompe i obojke obut mi je milo.

U njima gazim do kolebe male
ge su moje svinje i krave ostale.
Marvu ja namirit moram,
marvu sam naranio i na vašar se zaputio.

Ni mi žo krajcara i škuda
moram svojoj Mari kupit kožua.
Kožumali i brenovanu vestu
valjda će joj srce sad bit na mjestu.

Sa vašara idem, snig sad vije,
Mojoj Mari više ’ladno nije.
Maru grije kožuv s ogledali,
to je ono što mi srce rani.

Antun Adrić, 8. razred

U Perkovci

U srid sela Perkovaca
sjela mati novo platno tkati.

Bilo platno tkati
pa će sin novu rubinu imati.

Sin će novu rubinu imati
pa će pred svojom dragom zablistati.

Pred svojom će dragom zablistati,
a njoj će srce jače zakucati.

Srce će joj jače zakucati
pa će njemu poljubac dati.

Draga će mu poljubac dati,
a on će se sa njom vinčati.

S njom će se vinčati
pa će puno đece imati.

Antun Adrić

Pri izradi nastavnih listića, služila sam se alatom wordwall. (https://wordwall.net/hr/myactivities)

Učenike sam podijelila u četiri skupine i dala im nastavne listiće. Svaka je skupina trebala odrediti značenje istih riječi staroperkovačkoga govora, ali kroz različite zadatke. Nakon rješavanja listića, učenici su usporedili dobivene rezultate.

Listić 1. Spojite svaki par okviraimage

Listić 2. Označi točan odgovorimage


Listić 3.image

Listić 4. Križaljkaimage

(Sve ove aktivnosti mogu se provesti i uz pomoć tableta. )

Nakon završenih aktivnosti, predstavnik svake skupine iznio je rješenja svoje skupine. Zajedno su zaključili da su došli do istih rješenja.

Zajednički je zadatak bio iskoristiti naučene riječi iz staroperkovačkoga govora u rečenicama po svom izboru. Na taj su način učenici potvrdili razumijevanje značenja obrađenih riječi.

Zaključak

Nakon provedene evaluacije, zaključak je da su učenici zadovoljni ovim nastavnim satom. Posebno su bili zadovoljni učenici iz Novih Perkovaca jer su imali priliku upoznati nas sa svojim govorom i riječima, nama nepoznatima. Učenici su radom u skupini poticali na suradnju i inače manje aktivne učenike, razvijali kritičko mišljenje te surađivali i sa ostalim skupinama.

Listić 5. Evaluacijski listićimage

Literatura

1. Jagodar, Josip; Berbić Kolar, Emina: Kultura pamćenja Slavonskog Kobaša u povijesno- jezičnom kontekstu, Osijek: Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, 2020 (monografija)