Medijska pismenost – radionica Fake News

sanja_PS

Sanja Pavlović Šijanović

Kako sigurno koristiti medije, kako kritički promišljati medijske sadržaje, kako prepoznati lažne vijesti i neprovjerene izvore, sve su češća pitanja s kojima se susreću djeca i mladi, budući su mediji, više nego ikada, svuda oko nas i ne prođe niti jedan dan, a da nismo pod utjecajem televizije, radija, tiskovina ili interneta. Današnja su djeca najviše izložena utjecaju medija i iz tog razloga, nužno je razvijati programe medijske edukacije i u školama i integrirati medijsko opismenjivanje u nastavne planove.

Prema statistici Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a iz 2018. godine, 81% hrvatskih građana smatra kako se djecu ne podučava u dovoljnoj mjeri o kritičkom vrednovanju medija te opasnostima koje mediji mogu nanijeti, pri čemu se odgovornima smatraju roditelji i šira obitelj (57%) te obrazovni sustav (33%) dok 7% građana smatra da su mediji oni koji trebaju biti odgovorni za edukaciju o medijskoj pismenosti. Podatak iz istraživanja provedenog uoči 2. Dana medijske pismenosti, od strane IPSOS pulsa, metodom osobnih intervjua na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 osoba starijih od 15 godina, potvrdilo je potrebu za medijskim obrazovanjem i ukazalo na važnost inicijativa koje promiču medijsku pismenosti, budući je tek 8% ispitanika izjavilo kako je imalo priliku učiti o vještinama kritičkog sagledavanja medijskih sadržaja.

Medijska edukacija doista djeci olakšava razvoj kritičkog poimanja prirode masovnih medija, tehnika koje ti mediji koriste i u konačnici utjecaja koji mediji imaju na pojedinca i cjelokupno društvo. Važnost kritičke medijske pismenosti temelji se na razvijanju kritičkog poimanja pomoću kojih će djeca i mladi vladati medijima, a ne obratno, budući da djeca i mladi trebaju moći zauzeti stav o medijskim sadržajima i kritički ih vrednovati kako medijski sadržaji i korištenje masovnih medija ne bi postali ovisnost kojoj se neće moći oduprijeti.

Imajući u vidu sve navedeno, prošle školske godine učenici vukovarske gimnazije o medijskoj pismenosti učili su izravnim sudjelovanjem na radionici „Djeca upoznaju medije“ u Glasu Slavonije u Osijeku, u sklopu događanja Dani medijske pismenosti koji se održavaju u organizaciji Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Na drugim Danima medijske pismenosti sudjelovalo je preko 13 tisuća djece i mladih iz cijele Hrvatske pri čemu su u 90 gradova i mjesta diljem Hrvatske održana čak 273 događanja na kojima su se razvijale vještine kritičkog promišljanja, te se razgovaralo o poštovanju sebe i drugih u medijima, toleranciji i drugim temama medijske pismenosti.

Tom prilikom bili smo aktivni sudionici medijske edukacije i to “na licu mjesta” koja je učenike osnažila i pripremila za razvoj kritičkog poimanja prirode masovnih medija i to izravnom demonstracijom tehnika koje ti mediji koriste i u konačnici objašnjenjem utjecaja koji mediji imaju na nas i cjelokupno društvo. Shvatili da novinarstvo proširuje vidike, čini ljude zrelijima i mudrijima i da biti novinar nije samo posao već i strast prema istini. Učenici su imali priliku izravno razgovarati sa novinarima i urednicima te podijeliti svoja razmišljanja, doživljaj i percepciju novinarstva. Složili smo se da je novinarski posao zanimljiv, zahtjevan, često stresan i iznimno odgovoran jer krajnji cilj nije objavljivanje isključivo zanimljivih informacija, već, prije svega, važnih i istinitih.

S obzirom na pozitivna iskustva i dojmove, i ove školske godine odlučili smo obilježiti događanje povodom Dana medijske pismenosti ali ovoga puta u virtualnom okruženju. Zbog situacije uzrokovane pandemijom koronavirusa koja je zahvatila cijeli svijet, započela je nastava na daljinu uz pomoć informacijsko-komunikacijske tehnologije. Budući je tehnologija prisutna u skoro svakom aspektu života, često dobivamo dojam kako ona, oslanjajući se u prvom redu na internet, otuđuje ljude. Mi smo odlučili dokazati suprotno i tehnologiju iskoristiti za povezivanje učenika i nastavnika u zajedničkoj aktivnosti povodom Dana medijske pismenosti. Od iznimne koristi bili su nam materijali o lažnim vijestima i dezinformacijama i o kritičkom vrednovanju izvora koje nam je preporučila glavna urednica portala Medijska pismenost i koordinatorica Dana medijske pismenosti gđa. Ana Dokler.

Cilj tematske aktivnosti bio je saznati kako nastaju i kojim se sve medijima prenose vijesti te kako razlikovati istinite od lažnih vijesti. Radionica je bile namijenjena svim učenicima vukovarske gimnazije pri čemu su učenici putem alata Flipgrid na video zidu Medijska pismenost – Fake News (https://flipgrid.com/gvfakenews) postavljali svoje odgovore putem video zapisa u trajanju do 5 minuta. Odgovore su mogli svi sudionici poslušati i komentirati. Na ovakav interaktivan način učenici su se međusobno povezali u jedinstvenom prostoru komunikacije. Iznimno zabavna aktivnost bila je zaista i vrlo edukativna. Učenici su prepoznali brojne situacije uporabe medije u svrhu dezinformiranja i masovne obmane javnosti naročito putem društvenih mreža i aplikacija za dopisivanje te iznijeli svoja promišljanja o načinima kako prepoznati lažne vijesti te kao se od njih i zaštiti. (video zapis odgovora objavljen je na službenoj stranici škole).

Zaključili smo kako ne postoji jednostavan ni univerzalan način za prepoznavanje lažnih vijesti ali postoje smjernice koje nam mogu olakšali prepoznavanje takvih lažnih vijesti i pomoći u borbi protiv širenja takvih vijesti. Iznimno je važno provjeriti izvor i sadržaj, radi li se o nama poznatoj web stranici/adresi, navode li se imena novinara, urednika, izdavača, mogućnosti kontakta, je li vijest potpisana i može li se pronaći još dodatnih informacije o autoru, sadrži li tekst podatke koje možete provjeriti, sadrži li članak navedene poveznice na dokumente ili dublje izvore koji ga čine vjerodostojnim. Potrebno je pogledati je li članak objavljen na satiričnoj stranici budući se takvi portali znaju našaliti s informacijama.

Svakako je potrebno provjeriti i datum objave vijesti te čitati dalje od naslova. Naslovi mogu biti napisani senzacionalistički i sadržavati dezinformaciju a zasigurno ne mogu sadržavati cijelu informaciju što nas može navesti i na krivi zaključak. Posebno je neodgovorno dijeliti članke na društvenim mrežama, ukoliko nismo pročitali cijeli tekst. Poželjno je provjeriti i fotografije, ima li fotografija autora, je li se već negdje pojavljivala u istovjetnom izgledu ili je mijenjana i dorađena a sve u svrhu uvjerljivijeg prenošenja napisanog sadržaja. Važno je osvijestiti osobne stavove budući oni lako mogu utjecati na prosudbu pri čemu predrasude i emocije mogu poremetiti objektivno rasuđivanje.

No, najvažnije od svega je koristiti zdrav razum i kritički promišljati o onome što smo pročitali. Uvijek možemo koristiti i klasične izvore poput stručne literature, zatražiti mišljenje i savjete osoba u koje imamo povjerenja ili stručnjaka koji se bave određenim područjima. Postoje i brojni fact-checking portali koji se bave provjerom istinitosti objavljenih informacija kojima možemo poslati upit, poput Faktograf.hr

Lažne vijesti zasigurno su postale dio naše svakodnevice, osobito na društvenim mrežama a postaju i sve veći problem današnjeg društva. Ovim aktivnostima učenici su stekli osnovna znanja o funkcioniranju medija i stvaranju medijskih sadržaja te su razvili svijest i kritičko promišljanje po pitanju prepoznavanja lažnih vijesti.

Odgojem za medije u školu, unosimo vrijednosti o tome kako savjesno koristiti medije, potaknuti kritičku analizu medijskih sadržaja, osvijestiti pozitivne i negativne utjecaje medija i digitalne tehnologije, povećati informiranost o medijskoj sferi i medijskom utjecaju te potičemo i osnažujemo učenike na odgovorno korištenje medija i produkciju medijskih sadržaja koji doprinose demokratizaciji društva.

Projekt reljefna slika

spela_ivancic

Špela Ivančič

Sažetak

Predstavit ću, kako s učenicima šestog razreda na satovima likovne umjetnosti istražujemo reljefnu sliku. Učenici su na zadanu temu ‘Pogled kroz prozor’ istraživali načine izrade reljefne slike. Likovni radovi su nastajali različito, a kad ih povežemo u cjelinu djeluju vrlo maštovito i kreativno. Na kraju smo napravili izložbu slika koje su predstavljale različite priče.

Ključne riječi: projektni rad, reljefna slika, kreativnost, učenici.

1. Uvod

Projekti na satovima likovne umjetnosti su uvijek zanimljivi, a rad može biti vrlo raznolik. Cilj cijelog projekta je istražiti različite priče učenika te ih povezati s prošlošću i sadašnjošću. Velik je izazov za učitelja motivirati i poticati učenike da stvaraju na različite načine.

2. Stvaralaštvo reljefne slike

Reljef je način kiparskog oblikovanja. Proizvoljan motiv se oblikuje tako da ne stoji samostalno već je integralno vezan na podlogu, ali ne predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu nego je dio većeg umjetničkog sklopa. Likovi su djelomično udubljeni u pozadinu, a djelomično izbočeni. Da dobijemo reljefnu sliku obično pojedine dijelove oblikujemo iz gline, mijesimo, oduzimamo i sastavljamo u cjelinu. Za stvaranje reljefnog prikaza je bitno, da je motiv izbočen ili udubljen u ravninu pozadine. https://sl.wikipedia.org/wiki/Relief_(umetnost)

Slično je i s reljefom u slikarstvu gdje također vrijede određeni zakoni. Reljef prikazuje, opisuje neki događaj. To možemo vidjeti, osjetiti. Očituje se svjetlom i sjenom te pri tom dobivamo osjećaj volumena. Igra svjetla i sjene čini reljef živim, dinamičnim. Promatranje i razumijevanje umjetničkog djela daje gledatelju nove dimenzije i mogućnosti za istraživanje. Temu ili motiv otkrivamo tako, da probamo prepoznati priču te moguće simboličko značenje predstavljenog.

image
image
image
Slika 1. Izložba prvi dio “Pogled kroz prozor” (fotografija Špela Ivančič)

3. Projektni rad “Pogled kroz prozor”

U projekt sam uključila učenike šestih razreda. Njihov zadatak je bio da s tušem nacrtaju sebe, kako gledaju kroz prozor. Pri ilustriranju prozora su imali slobodne ruke. Učenike sam motivirala na kreativnost i izražavanje na vclip_image008lastiti način. Pritom su učenici poštivali svojstva materijala s kojim su stvarali i istovremeno s njim brižno postupali.

Slika 2.  Izložba slika drugi dio “Pogled kroz prozor” (fotografija Špela Ivančič)

Nastali likovni radovi vrlo su maštoviti. Zanimljivo je na koji način su se pojedini učenici prihvatili posla i rješavali likovni problem. Jedni su prozore uobličili kao drvene grilje, drugi su napravili različite rolete. Kod nekih su se prozori samo ukrivili ili prekrivali. Bojom i različitim uzorcima koje su povezali u cjelinu, učenici su pokazali kreativnost. Dok su neki učenici reljef oblikovali s namjerom preciznog i osjetljivog promatranja, drugi su probudili maštu na svoj način. Učenici su promatrali okoliš te se prepustili unutrašnjem osjećaju i istraživanju svojih utisaka na jedinstven način.

clip_image010clip_image012clip_image014
clip_image016clip_image018clip_image020
clip_image022clip_image024clip_image026
Slika 3. Slike pojedinih radova učenika na izložbi “Pogled kroz prozor” (fotografija Špela Ivančič)

Slike pojedinih radova učenika pokazuju kako učenici različito pristupaju radu. Reljefom je prikazana dinamika slike te neograničenost kreiranja i izražavanja na sebi svojstven način. Boja dodatno naglašava prikazanu izvedbu reljefa.

clip_image028clip_image030
Slika 4. Izložba treći dio “Pogled kroz prozor” (fotografija Špela Ivančič)

4. Izložba likovnih radova

U prostorijama škole s učenicima smo napravili izložbu. Sabrani na jednom mjestu izloženi likovni radovi su imali poseban čar. Pogledi kroz prozor su odražavali istraživanja učenika te smo sa zanimanjem promatrali šta se skriva u slijedećem pogledu kroz prozor i kako su učenici rješavali zadani likovni problem.

clip_image032

Slika 5. Izložba četvrti dio “Pogled kroz prozor” (fotografija Špela Ivančič)

5. Evaluacija

Likovni radovi su plodovi osjećaja te nam daju uvid u to, kako je čovjek sazrio u društvu. Izražavaju iskustva iz unutrašnjeg i vanjskog svijeta te opisuju okolnosti u kojima su nastali. Učenici su se povezali s okolicom i na temelju doživljenog izradili svoj uradak. Likovni radovi govore o tome kako smo različiti. Mogućnost stvaranja na sebi svojstven način nas obogaćuje.

6. Zaključak projekta

Značajka umjetničkog reljefa je želja za prepoznavanjem priča i značenja predstavljenog. Interpretirajući likovne radove izložbe »Pogled kroz prozor« dobivamo uvid u probuđene osjećaje učenika, njihova iskustva i interakciju s okolinom. Izložba je pokazala kreativnost učenika u 6. razredu osnovne škole.

Literatura

  1. Butina, M. (1997). O Slikarstvu. Ljubljana: Debora.
  2. Lynton, N. (1994). Zgodba moderne umetnosti. Ljubljana: Cankarjeva založba.
  3. Tepina, B. (2006). Spoznajmo likovni svet 9. Ljubljana:Modrijan.
  4. https://sl.wikipedia.org/wiki/Relief_(umetnost)

Samostalni rad učenika

urska_picek

Urška Picek

Sažetak

Prema mom mišljenju samostalno učenje je najvažnija smjernica u periodu dječjeg obrazovanja. Suvremena nastava trebala bi težiti k tomu, da dijete pri svom radu pokaže što više vlastite aktivnosti, vlastite samostalnosti. Svjesna sam činjenice, da je samostalni rad dugotrajan proces, koji moramo mi učitelji prepoznati u nastavi i neprestano ga poticati i razvijati. Dijete se mora razviti u samostalnu osobnost, koja je nužna u njegovom daljnjem razvoju.

Stupanj samostalnosti se od učenika do učenika razlikuje. Zato je važna uloga učitelja, koja uključuje planiranje i organizaciju samostalnog učenja, promatranja učenika, usmjeravanja te upute vezane na učiteljeve zaključke.

Uloga učitelja na početku razvoja samostalnosti je pomagati učenicima pri planiranju i organizaciji samostalnog rada (obrazovni ciljevi, priprema materijala, pomoć pri izvođenju zadataka…). A kad je učenik dovoljno samostalan, ne zahtijeva više toliko učiteljeve pomoći.

Svaki učenik je individuum, zato postoje razlike u samostalnosti među učenicima. Pri razvijanju samostalnosti prema mom mišljenju, nužno je, da učitelj uzme u obzir djetetovu osobnost, njegov stil učenja odnosno, gdje učenik pokazuje najviše znakova samostalnosti.

Ključne riječi: samostalni rad, samostalno dijete, samostalno učenje, planiranje samostalnog učenja.

Samostalno dijete

Samostalnost, tu iznimno individualiziranu ljudsku osobinu, moguće je analizirati sa više vidika: biološki prije svega obuhvaća prirodno dozrijevanje; sociološki povezan je sa sposobnosti čovjekovog uključivanja u društvo i zaposlenje sa preuzimanjem samostalnih obaveza i odgovornosti za njih; dok psihološko značenje dokazuje u kojoj mjeri je ta osobina sastavni dio odnosno osobna sposobnost pojedinca u svim njegovim duševnim dimenzijama. Za naše svrhe najvažniji je pedagoško-didaktički vidik samostalnosti, jer je najuže povezan sa aktivnošću učenika kao osnovnim uvjetom, sredstvom i ciljem njegovog razvoja. (Strmčnik, 1987).

»Učitelji smo prvi odgojitelji, koji uz ljubav dijete učimo i samostalnosti. Ono mora biti spremno na vrijeme, kad će napustiti domaće gnijezdo i otići u svijet. Djetetu je potrebno sigurno utočište svojih roditelja, a istovremeno i sloboda, da sve ono, za što je već sposoban, napravi sam. Istinski samostalno može postati samo ono dijete, koje u skladu sa svojim psihofizičkim sposobnostima što više stvari smije i može napraviti samo. Zato dozvolimo djetetu, da:

  • ono što može napravi samo,
  • kaže što misli,
  • pokušava,
  • sam si pomogne u poteškoćama,
  • sam rješava razne zadatke i probleme pred koje ga postavlja život« (Žgavc, 2000).

Nemoguće je zamisliti ovisne, nesamostalne, nesnalažljive, ne-inicijativne učenike, koji bi mogli biti dovoljno samostalni samo pri učenju. Odgoj prema samostalnosti kao i odgoj prema samostalnom učenju ne može se započeti bilo gdje, na bilo kojem razvojnom stupnju djeteta. Odgoj prema samostalnosti može započeti zajedno sa odgojem prema samostalnom učenju samo u djetetovoj najranijoj dobi, najkasnije pri njegovom polasku u osnovnu školu. Jedino tako možemo očekivati, da će dijete pridobiti odnos prema radu, koji će proizlaziti iz njegovih vlastitih inicijativa. To je stav, kojeg je moguće usaditi te stil, kojemu kasnije treba pridodati i informaciju i vježbu, što mora nato postupno prijeći u naviku. Odgoj prema samostalnosti je suvremeni problem i kao takav predstavlja temeljni sastavni dio suvremene škole, koje se zauzima za samostalnog, aktivnog i slobodnog učenika koji nije objekt, nego subjekt odgoja (Skalar, 1979).

Samostalno učenje

Pod samostalno učenje podrazumijevamo ono učenje, kojeg učenik obavlja sam, bez neposredne tuđe pomoči. »Sam« ne znači, da učenik pri učenju ne smije sudjelovati sa drugim učenicima u pari ili u skupini, ali pri tome mora samostalno obaviti svoj zadatak. Iz dosad spomenutog mogli bismo zaključiti da se radi samo o vanjskoj samostalnosti (netko uči sam) ali ključno pri tome je, da učenik pri učenju samostalno razmišlja. Radi se prije svega o samostalnom razmišljanju. Takvo samostalno učenje dugotrajan je proces, koji počinje već u predškolskom uzrastu i teče na svim stupnjevima njegovom daljnjeg razvoja u školi i izvan nje. Samostalno učenje inače pri svakom se čovjeku do neke mjere odvija spontano, ali zbog potreba suvremenog učenike je potrebno što prije osposobiti za samostalno obrazovanje, kod kojeg će se najbolje moguće razvijati i samostalnost razmišljanja. Zato je ostvarivanje tih zahtjeva zadatak suvremene škole. (Novak, 1979).

»Zato nam je bliža ideja samostalnog učenja koje pri učenju razlikuje dvije vrste samostalnosti, naime organizacijsko-tehničku samostalnost te istraživačku samostalnost. Organizacijsko-tehnička samostalnost, koju pojedinac izražava kroz organizaciju vremena, planiranje rada, upotrebu literature, upotrebu metoda i tehnika učenja, upotrebu alata za učenje, upotreba resursa učenja, itd. Istraživačku samostalnost učenik dobiva kroz rad sa samostalnim promatranjem, donošenjem zaključaka, ocjenjivanjem materijala, upotrebom stečenog materijala u praksi, otkrivanjem zakonitosti i povezanosti među pojavama i događajima, sa generaliziranjem stečenog znanja, sa kreativnim odnosom prema zadacima, koje rješava, itd.« (P. N. Gruzdjev v Novak, 1979).

Razvijanjem obje vrste samostalnosti učitelj priprema učenike na samostalno učenje pri kasnijem studiju i zaposlenju, što znači da možemo samostalno učenje shvatiti kao proces i aktivnost, koju učenik obavlja više ili manje samostalno. (Vuković v Novak, 1979).

Planiranje samostalnog učenja

Samostalno ili uz učiteljevu pomoć (po savjetu, u dogovoru s njim) učenik izabere predmete, koje će učiti odnosno zadatke koje će obaviti u određenom roku. Rasporedi ih s obzirom na vrijeme, koje mu je na raspolaganju (prema rasporedu), te količini gradiva, koje planira osvojiti. Odredi redoslijed učenja po pojedinim predmetima i gradivu. Predvidi načine učenja i provjere znanja pri pojedinim predmetima (Novak, 1980).

Zaključak

Moje je mišljenje, da mora učitelj uz metode »učenja učenja« savladati i metode i sredstva za motiviranje učenika za učenje, jer motivi su oni faktori koji umanjuju ili potiču aktivnost učenika. Ali učenik ne smije svo vrijeme biti ovisan od poticaja i motivacije učitelja. Uspjeh pri radu učenika ne potiče samo, da nastavi započeti rad, nego mu istovremeno i podiže samopouzdanje. Vrlo je važno, da skupina u kojoj pojedinac radi doživi uspjeh, te on kao član te skupine radi i doživljava zajednički uspjeh. Za ustrajanje pri radu pohvala ili nagrada vrlo su uspješno motivacijsko sredstvo. Na taj način učitelju će trebati sve manje motiva za postizanje motivacijske aktivnosti pri učeniku, jer učenici će već sa unutarnjom motivacijom postizati željene rezultate i pri tome poticati i one, koji možda nisu toliko samostalni. Istovremeno će postajati potpuno samostalni. Čini mi se, da bi učiteljeva uloga nadzora pri procesu razvijanja samostalnosti trebala polako preći u djetetovu potpunu samostalnost odnosno u minimalno usmjeravanje učitelja pri njegovom radu sa pripadajućim pohvalama i kritikama za poboljšanje. Pri tome učitelj igra važnu ulogu i pri sudjelovanju sa roditeljima pri razvijanju djetetove samostalnosti.

Pomoć djetetu od strane roditelja i od strane stručne osobe – učitelja pri razvijanju njegove samostalnosti čini mi se najveći uspjeh za dijete i najveći ulog u budućnost odnosno život djeteta. Ključna je rana djetetova dob, koja dugoročno vodi k samostalnosti na svim područjima djetetovog života. I k vlastitom zadovoljstvu mladog čovjeka te posljedično k razvoju njegovog samopouzdanja.

Literatura

  1. Krajnc, A. (1982): Motivacija za izobraževanje. Ljubljana. Delavska enotnost.
  2. Skalar, V. (1979): Samostojno učenje učencev v vzgojnih zavodih. Ptički brez gnezda, let. 4, št. 14, str. 54 – 57.
  3. Novak, H. (1980): Samostojno učenje v nižjih razredih celodnevne osnovne šole. Naloge z navodili učiteljem za samostojno delo učencev. Ljubljana. Pedagoški inštitut pri univerzi Edvarda Kardelja v Ljubljani.
  4. Novak, H. (1980): Funkcija samostojnega učenja v celodnevni osnovni šoli (zbornik). Ljubljana. Pedagoški inštitut pri univerzi Edvarda Kardelja v Ljubljani.
  5. Novak, H. (1978): Samostojno učenje v celodnevni osnovni šoli. Ljubljana. Pedagoški inštitut pri univerzi v Ljubljani.
  6. Novak, H. (1978): Samostojno učenje v celodnevni osnovni šoli (priloga). Ljubljana. Pedagoški inštitut pri univerzi v Ljubljani.
  7. Strmčnik, F. (1987): Sodobna šola v luči učne diferenciacije in individualizacije. Ljubljana. Zveza organizacij za tehnično kulturo Slovenije s pomočjo Izobraževalne skupnosti Slovenije.
  8. Žgavc, D. (2000): Sodobna vzgoja 1, Vzgajam samostojnega in odgovornega otroka. Ljubljana. Vrem.

Arduino – proizvodnja parkirnog senzora

igor_pangrcic

Arduino je platforma talijanskog autora otvorenog koda. Razvojna ploča sastoji se od mikrokontrolera obitelji Atmel i nekih bitnih elemenata te je tako spremna za početak rada. Autor kaže da se s Arduinom mogu izrađivati različiti prototipi i može se koristiti u znanstvenim studijama, ali na tržištu svakodnevno postoje krajnji proizvodi koji sadrže Arduino sklopove. Razlog zbog kojeg je prodaja open source razvojnog okruženja snažno porasla je velika softverska platforma koja je prilagođena svim operativnim sustavima. Softverska platforma jednostavna je za korištenje i pristupačna korisniku. Pogodna je za korisnike koji se prvi put susreću s mikrokontrolerima, kao i za one koji pomoću njega žele napraviti vrhunski proizvod. Razvojno okruženje je dizajnirano tako da sadrži samo potrebne elemente dok ostatak periferije dodaje korisnik, ako to želi. Na taj se način moduli proizvode na tržištu, kao što su: relejna ploča, alfanumerički LCD modul, TFT LCD modul, modul SD memorijske kartice, širok raspon modula sa senzorima vlage, temperatura, svjetlo, boja… i još mnogo toga. Vrlo ih je jednostavno vezati na vezivne ploče te su potom spremni za programiranje. Također, jasno je kako je sklop mikrokontrolera potrebno programirati.

Arduino Nano modul jedna je od najmanjih implementacija takvih modula. Sadrži isti procesor kao Arduino Uno, odnosno AtMega328.

image
Slika 1. Arduino Nano

Slika prikazuje da se Arduino Nano sastoji od mini-USB priključka za napajanje i prijenos programa, mikroprocesora AtMega328, ključa RESET, 8 analognih terminala koji služe samo kao ulazi i mjere napon od 0 V do 5 V. Svi analogni pinovi, osim 6 i 7, mogu se koristiti kao digitalni. Konektori 4 (SDA) i 5 (SCL) podržavaju I2C komunikaciju, uzimajući u obzir da nam je za to potrebna odgovarajuća knjižnica. Ploča također ima 14 digitalnih konektora, koji se mogu definirati kao ulazi ili izlazi. Kroz svaki od njih može teći protok do 40 mA. Svaki digitalni pin ima unutarnji pull-up otpornik od 20 do 50 kΩ. Digitalni pinovi 0 (RX) i 1 (TX) također se mogu koristiti za serijsku komunikaciju s računalom. Pinovi 3, 5, 6, 9, 10 i 11 omogućuju i modulaciju širine impulsa.

Na ploči se nalaze četiri LED diode. Dvije RX i TX komunikacije, jedna LED dioda spojena je na pin 13 i aktivira se kada je pin 13 u stanju „HIGH“. Naravno, ploča se nalazi pored pinova s ​​naponom od 5 V ili 3 V i GND sadrži druge igle, primjerice pin „AREF“ povezujemo referentnim naponom za analogne ulaze i druge na njega.

Materijal potreban za stvaranje senzora za parkiranje (ultrazvučni mjerač udaljenosti):

imageimage
Slika 2. Ultrazvučni senzor     Slika 3. Arduino Nano

imageimage
Slika 4. OLED Arduino ekran        Slika 5. Žica M-M

image
Slika 6. Vezivna ploča

Prikaz kako se vežu žice na pločici za povezivanje:

image
Slika 7. Vezivna pločica

Proizvodnja parkirnog senzora

Najprije umetnite Arduino Nano u pločicu. Arduino Nano je mimageikrokontroler pomoću kojega ćemo primiti signal ultrazvučnog senzora i pretvoriti ga u sliku na ekranu.

Ima analogne i digitalne ulaze i ulaze.

Slika 8. Proizvodni proces 1

Zatim OLED zaslon. Ovaj zaslon je jednobojan i ima 4 priključka:

  • GND: negativni pol,image
  • VCC: 3.3 v pozitivni pol,
  • SDA: analogni priključak 4,
  • SCL: analogni priključak 5.

Slika 9. Proizvodni proces 2

imageNaposljetku umetnite ultrazvučni senzor.

Ovaj senzor prenosi ultrazvučni signal i vraća ga natrag na refleksiju te tako izračunava udaljenost.

Slika 10. Proizvodni proces 3

Također ima 4 priključka koja vežemo:

  • GND: negativni pol,
  • VCC: 5 v pozitivni pol,
  • Teig: digitalni 12
  • Echo: digitalni 11

Zatim sve zajedno spojite žicama.

imageSlika 11. Konačni proizvod

Aplikaciju Arduino.ide možete preuzeti na ovoj poveznici.

Programski kod:

imageSlika 12. Programski kod

Sljedeća slika prikazuje knjižnice koje trebate dodati, a ispod su hiperveze za pristupanje njima:

imageSlika 13. Knjižnice programa

https://github.com/adafruit/Adafruit_SSD1306
https://github.com/adafruit/Adafruit-GFX-Library

Videomaterijal se nalazi na mrežnoj stranici YouTube-a.

Zaključak

Učenici jako vole stvarati ili programirati proizvode s Arduinom. Zanimljiv im je jer ga mogu koristiti na svim operativnim sustavima, a ne ovisi o brzini, memoriji ili RAM-u računala. U našoj smo školi odlučili djeci ponuditi što više različitih interesantnih aktivnosti kroz Erasmus+ projekt, a jedna od njih je i aktivnost gdje se, osim robota, programiraju i različita vozila LEGO MINDSTORMS Education EV3 i LEGO Education WeDo te programira uz Arduino.

Literatura

  1. https://www.youtube.com/watch?v=tWgmN179GfQ
  2. ttps://github.com/adafruit/Adafruit_SSD1306
  3. https://github.com/adafruit/Adafruit-GFX-Library
  4. http://www.elektronika-start.com/arduino/
  5. https://www.knjiznica-celje.si/raziskovalne/4201704196.pdf