Šuma – učionica odgojnih predmeta

Katja Turk Medvešček

Šuma je bogato i jedinstveno odgojno-obrazovno okružje. Istraživanje šume vodi djecu prema uzbudljivim iskustvima te im omogućava razvijanje motoričkih sposobnosti osjetilnih doživljaja, razumijevanje prirodnih zakona te budi njihovu kreativnost.

Učenje u šumi ili šumska pedagogija temelji se na načelu interdisciplinosti jer postoji čvrsta povezanost s ostalim poljima umjetničkoga područja te su moguće i poželjne brojne korelacije s ostalim predmetima, područjima i međupredmetnim temama.

Sažetak

U svom članku opisujem ostvarivanje triju nastavnih sati – Glazbene kulture, Likovne kulture te Tjelesne i zdravstvene kulture. Učenici su u šumi opušteni i bez napetosti uče, stvaraju i kreću se. Učenje se izvodi cjelovito, različitim osjetilima, u opuštenom ozračju i međusobnoj suradnji. Šuma djecu motivira, navodi ka stvaralaštvu te im daje osjećaj bezgraničnih mogućnosti koje pruža.

Djeca sakupljaju različite šumske materijale te ih koriste pri izvođenju pjesama. Istražuju šumu tražeći i nalazeći različita mjesta, pogodna za šumski koncert. Slušajući zvukove šume, šuštanje vjetra kroz krošnje drveća i glasanje šumskih životinja dobivaju motivaciju za pjevanje i ples. Šumske materijale upotrebljavaju u likovnom izražavanju te istražuju mogućnosti njihove upotrebe u konkretnom prostoru. U njima se budi mašta, čuđenje, radoznalost.

Ključni pojmovi: nastava odgojnih predmeta u šumi, doživljavanje prirode sa svim osjetilima, motivacija učenika za stvaralaštvo

Uvod

Šumska pedagogija je sastavni dio nastavnog procesa u našoj školi već više godina. Nastava u prirodi, kao jedan oblik izvanučioničke nastave, isprepliće se s nastavom u učionici. Šumu obično povezujemo s prirodoslovnim sadržajima, zbog toga mi je bio izuzetan izazov u šumi podučavati umjetničke i odgojne predmete. Realizirala sam sat Glazbene kulture, sat Likovne kulture te sat Tjelesne i zdravstvene kulture. U središnjem dijelu opisujem didaktičke korake navedenih nastavnih sati.

1. Glazbena kultura – šumski koncert

Na satu Glazbene kulture učenici su ostvarili sljedeće odgojno-obrazovne ciljeve uz cjelovit doživljaj glazbe te razvoj glazbenih sposobnosti i kreativnosti:

• Djeca su u šumi pjevala i recitirala pjesmice o šumi.
• Djeca su opušteno nastupala u prirodnoj okolini.
• Djeca su svojim idejama aktivno sudjelovala pri osmišljavanju šumskog nastupa.
• Djeca su sudjelovala u zajedničkoj izvedbi glazbe, uskladila vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika te su vrednovali vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.

U uvodnom dijelu sata razgovaramo o značenju pojma koncert kojeg djeca već znaju jer često održavamo koncerte u učionici. Najavljujem koncert u šumi. Koncert će biti poseban jer ćemo buditi proljeće u šumi. Na livadi su već rasli jaglaci. Stali smo u zbor i zapjevali narodni napjev »Jaglače, pozdravljen«.

Slika 1. Koncert na rubu šume

Pročitala sam pjesmicu Anje Štefan »Prvi šafran«. Djeci sam poručila da kao dječak iz pjesmice potraže šafran i tiho mu zapjevaju. Brzo su se raspršili među šafranima i pjevali im.

Slika 2. Učenica pjeva pjesmicu proljetnom šafranu

U glavnom dijelu sata smo stazom punom šafrana ušli u šumu. Djeca su stazu nazvala »put šafrana«. Hodali smo tim putem uzbrdo do proplanka i tu nastavili s koncertom. Potražili smo primjerenu »pozornicu« za nastup i stali u zbor. Najprije smo zapjevali pjesmicu »Vjeverica« kojom smo htjeli probuditi šumske životinjice. Slijedila je pjesmica »Ku- ku iz šume se ori«. Polovica učenika je pjevala na »pozornici«, preostali su se rasporedili uz stabla i kretanjem imitirali pticu kukavicu. Djeca su se uživjela, oduševljeno su pjevala i morali smo nekoliko puta ponoviti pjesmicu.

Također smo pozdravili kosa s narodnim napjevom »Pleši, pleši, crni kos«. Djeca su izmislila jednostavnu koreografiju i imitirala kretanje ptice kos. Uslijedilo je traženje jele jer se jedna učenica prisjetila pjesmice »Rasla je jelka«. Našli su malenu smreku, okružili je i preradili tekst pjesmice u »Rasla je smrečica«. Djeca su pjesmici nadodala i pokrete te dramatizaciju.

Slika 3. Pjevanje uz smrečicu

Pri odlasku iz šume djecu je privukla velika stijena uz rub šume te su se popeli na nju. Na vrhu su ponovno veselo pjevali pjesmice koje smo učili na nastavi. Nakon povratka u školu svoje su dojmove naslikali i kratko opisali.

Slika 4. Dječji radovi nakon povratka iz šume

2. Likovna kultura – šumska kućica

Na satu Likovne kulture učenici su ostvarili sljedeće odgojno-obrazovne ciljeve:

• Djeca su oblikovala objekt od prirodnih materijala.
• Djeca su međusobno surađivala i učila se timskom radu.
• Djeca su raznim osjetilima doživljavala šumu kao životni prostor.

Sat Likovne kulture započeli smo uvodnom motivacijskom aktivnošću »Osjetimo šumu«.Slika 5. Radionica »Osjetimo šumu«

Svako dijete odabralo je svoj prostor u šumi. Uz vođenje smo u doživljavanje uključili sva osjetila. Pozorno smo slušali, njušili svježi miris šumskog raslinja, osluškivali drveće, gladili koru stabala, promatrali biljke na tlu, zemlju, kamenje, grmlje …

U glavnom dijelu sata djeca su dobila upute o gradnji kućice od prirodnih materijala koje ćemo tražiti u šumi. Razgovarali smo o tome da moraju biti pažljivi i ne smiju oštetiti šumske biljke ili životinje. Podijelili smo se u grupe i potražili mjesto na šumskom tlu za svoju kućicu. Najprije su krenuli sa sakupljanjem grančica, mahovine, šišarki, kamenčića …

Svaka se grupa dogovarala o tome kakvu kućicu žele napraviti. Kod gradnje su bili kreativni, domišljati i uporni. Kada su bile kućice gotove, predložila sam djeci da svakoj kućici daju svoje ime.

Na kraju sata razgledavali smo napravljene kućice. Svaka grupa ukratko je predstavila svoju kućicu. Opisivali su gradnju kućice, njezine dijelove i mjesto gdje su je postavili. Opis su nadogradili i maštovitom pričom o stanovnicima kućica: » U ovoj živi patuljak, u ovoj lastavica, u ovoj mišić, na tom katu stanuje mala vjeverica …«.

Slika 6. Šumske kućice nastale na satu Likovne kulture

3. Tjelesna i zdravstvena kultura – šumski poligon

Na satu TZK učenici su ostvarili sljedeće odgojno-obrazovne ciljeve:

• Djeca su vježbala u prirodnoj okolini.
• Djeca su svojim idejama sudjelovala aktivno pri postavljanju poligona u prirodi.
• Djeca su međusobno surađivala, pomagala si te aktivno pridonosila radu grupe.

Sat TZK izveli smo zimi kada je u šumi hladno. Počeli smo brzim hodom ka šumi. Na taj način smo pobrinuli za zagrijavanje tijela. Pronašli smo veći prostor u šumi gdje smo se rasporedili u krug.

Slika 7. Tjelovježba u šumi

Gimnastičke vježbe izvodili smo pomoću grana koje smo pronašli na šumskom tlu. Najprije je vježbe vodila učiteljica, nakon toga djecu sam potakla da svatko sam izmisli svoju vježbu. Jako im se svidjela ta ideja te su u trenu već osmislili mnogo svojih vježbi, koje su pokazali ostalim učenicima.

U glavnom dijelu sata djeci sam rekla da ćemo postaviti poligon u prirodi. Do sada smo poligon izvodili isključivo u školskoj dvorani. Podijelili smo se u dvije grupe – 1. i 2. razred. Učenici 2. razreda osmislili su i napravili poligon na padini, a učenici 1. razreda na ravnom dijelu šume. Oba poligona uključivala su trčanje, skokove, čučnjeve i vježbe ravnoteže. Djeca su drugoj grupi najprije pokazala svoj poligon, onda su im dala naputke.

Naputci: »Trči do drveta, preskoči kamen, hodaj po deblu do stijene, trči do rupe, kod smreke napravi tri čučnja …«. Djeca su s oduševljenjem sudjelovala i uvažavala uputstva drugih učenika. Obje grupe su isprobale oba poligona.

Slika 8. Šumski poligon

Za kraj sata proveli smo istraživanje šume. Djeca su samostalno hodala šumom i istraživala je. To ih je oduševilo jer djeluje vrlo motivirajuće, budi u njima radoznalost i radost u otkrivanju novoga. Svaki učenik ima nešto vremena s kojim slobodno raspolaže, te ga je iskoristio na svoj način. Jedan je dječak pronašao rupu između šumskog korijenja, nekoliko dječaka je trčalo šumom zamišljajući da su jarčevi koji trče među stijenama. Djevojčice su pronašle veliku gljivu na kori drveta, a nekoliko je djevojčica pronašlo otpatke koje su ponijele sa sobom u školu. Svoja »otkrića« su pokazali drugim učenicima, komentirali ih te opisali svoja iskustva. Zajednički je zaključak bio da se u šumi uvijek pronađe ili događa nešto zanimljivo.

Istraživanje šume djecu oduševljava.

U školi smo podijelili svoje doživljaje i osjećaje i rađale su se nove ideje za sljedeći »šumski poligon«.

Zaključak

»Šuma nam daje iskustvo i krila mašti.«

Učenici su u šumi izvanredno motivirani za rad. Tijekom nastavnog procesa su aktivni sudionici i uključuju svoje ideje u sam proces. Šuma nudi stvaralačku okolinu koja u djeci budi iskričave ideje, pozitivne emocije, smiruje ih i pomaže otkrivati vlastite mogućnosti izražavanja.

Literatura

1. Barbel Oftring: Gremo v gozd! 88 namigov za odkrivanje in doživljanje gozda, Narava, 2012
2. Priročnik za učenje in igro v gozdu, Zbirka gozd eksperimentov Gozdarski inštitut Slovenije, Založba Silva Slovenica, 2016
3. Danks Flora, Jo Schofield: Igrišča narave, Didakta, 2007

Projekt najmlađih učenika

Katja Turk Medvešček

Sažetak

U svojem prilogu opisujem izvedbu umjetničkog projekta pod nazivom “Moje ruke”. Izvela sam ga s učenicima kombiniranih odjeljenja 1. i 2. razreda. Koristili smo metode i alate za učenje vođenja projekta.

Ključne riječi: vođenje projekta u prvom i drugom razredu osnovne škole, planiranje projekta, provedba u sedam koraka, timski rad.

Uvod

Upravljanje projekta (engl. Project Management) temeljni je način za sve primjere aktivnosti u kojima ciljevi moraju biti postignuti unaprijed utvrđenim rokom i racionalnom upotrebom raspoloživih resursa. Postizanje ovakvih ciljeva nije samo želja velikih tvrtki, već je i cilj najrazličitijih područja, koja uključuju obrazovne institucije na svim razinama obrazovanja.

Project Management Institute – Northern Italy Chapter i Project Management Institute Slovenija – Ljubljana Chapter neprofitne su profesionalne (obrazovne) organizacije čija je misija predstaviti projektne kulture u najrazličitijim područjima. Za obrazovanje mentora cilj nam je bio udružiti projektno vođenje i didaktiku te raširiti gradiva za upravljanje projektima u osnovnim školama. Pripremili su “Pomoć u nastavi za osnovnu školu” koja sadrži metode i alate za podučavanje upravljanja projektima.

Edukacija nastavnika bila je namijenjena pružanju teorijskih i praktičnih znanja o metodi projektnog rada. Nastavnici mentori dobili su materijal koji su koristili u provedbi projekta – veliki kofer s plakatima i pisaćim priborom (olovke, papir, listići, ljepilo).

Koraci u provedbi projekta

U kombiniranom odjeljku 1. i 2. razreda OŠ Col, Podružnica Podkraj, odlučili smo se za projektni zadatak pod nazivom “Moje ruke”. Projekt, koji je umjetnički osmišljen, trajao je mjesec dana i završio postavljanjem izložbe. Aktivnosti su se provodile dva sata tjedno – bile su uključene u nastavu, izvodile su se i nakon nastave ili su ih tijekom zimskih praznika učenici obavljali s roditeljima kod kuće. Projekt smo proveli u sedam koraka – za svaki korak napravili smo sa svojim učenicima plakat kako bismo predstavili svoj rad.

1. korak: prezentacija projekta

U prvom koraku mentorice su formulirale ideju, glavni cilj i svrhu projekta. Pri osmišljavanju osnovnih smjernica trebalo je voditi računa o starosti učenika i njihovim razvojnim karakteristikama, pa smo odabrali naslov koji je djeci dovoljno konkretan, istovremeno izazovan i kreativan. Cilj nam je bio postaviti izložbu izrađenih proizvoda. Taj projekt smo proveli kako bismo djecu upoznali s karakteristikama mogućnosti oblikovanja svojim rukama. Sudjelovalo je 17 učenika kombiniranih odjeljenja 1. i 2. razreda. Projekt je trajao mjesec dana u OŠ Col, Podružnica Podkraj.

2. korak: konfrontacija ideja

Predstavila sam djeci naziv projekta i objasnila pojedinačna pravila. Ohrabrila sam svakog od njih da smisli svoju ideju. Počela sam od pretpostavke da su sve ideje dobre, tako da nijednu nisam kritizirala. U ovom je koraku bila je bitna kreativnost, što je pokrenulo pojavu novih i novih ideja. Svaki učenik je svoju ideju napisao na samoljepljivom listiću, pročitao je pred ostalim učenicima i zalijepio na plakat.

3. korak: “misaoni obrazac” model projektnog razmišljanja

Na temelju plakata s različitim idejama stvorili smo glavni model projektnog razmišljanja. Na njemu smo napisali sljedeća pitanja: tko, što, kako i gdje će raditi. Nakon zajedničke rasprave odabrali smo i utvrdili što ćemo raditi te smo nakon toga zajedničke ideje napisali na nove samoljepljive listiće i pričvrstili ih na plakat. Taj je korak za učenike i mentore bio najteži.

Zahtijevao je temeljitu raspravu i pažljivo razmišljanje o točnom tijeku projekta. Odlučili smo da učenici izrađuju različite umjetnička djela – plakate i jednostavne igračke.

Likovna djela: kipovi od gline i žice, rukom izrađeni crteži, fotografije kompozicija izrađenih rukama.

Plakati: Učenici su svojim razrednicima predstavili svoj pogled na vlastite ruke s različitih područja – higijena ruku, biološki i fiziološki sastav ruku, važnost rukovanja.

Slika 1. Plakat

Igračke: Kod kuće su djeca izrađivala avione, automobile, „čarobne kutije“ – u njima su ostali učenici, koristeći se samo rukama i dodirivanjem, prepoznavali različite predmete. Na kraju smo postavili izložbu na kojoj smo svoja postignuća izložili ostalim učenicima, nastavnicima i roditeljima.

Slika 2. Jednostavne igrače

Korak 4: stablo aktivnosti

Na stablu aktivnosti smo na samoljepljivim listićima zapisali nazive proizvoda koje je bilo potrebno napraviti tijekom projekta. Ispod svakog nabrojali smo: aktivnost (glagol), ime (izrađivača djela) i trajanje (točno vrijeme).

Korak 5: vremenski okvir projekta

U vremenskom okviru projekta razvrstali smo pojedinačne aktivnosti iz stabla aktivnosti po redu prema kojem su nastajale i povezali ih sa strelicama. Označili smo ih s različitim bojama. Učenicima je bila važna velika crvena strelica koja je pokazivala događanje i predviđanja. Učenici su strelicu nazvali „Ovdje smo!“ i veselo su je selili s mjesta na mjesto tijekom cijelog projekta.

Slika 3. Vremenski okvir projekta

Korak 6: projektni semafor

Sva izrađena djela učenika bila su navedena na semaforu projekta, svako sa odgovarajućim svjetlom i porukom: zeleno – rad ide po planu, žuti – rad je malo zaostaje, crveni – pažnja, dug zaostatak, trebat će zasukati rukave! Od početka projekta učenici su mogli pratiti rad i voditi računa o tome što se događa: tko je obavljao svoje zadatke, tko je zaostajao, tko još mora naporno raditi. Plakat je bio ogromna motivacija i ohrabrenje da zajedno postignemo cilj.

Slika 4. Projektni semafor

7. korak: naučene lekcije

Cilj je postignut, projekt se zatvarao. Na posljednjem plakatu razgovarali smo o pitanjima: naučio sam nešto novo, što bih mogao učiniti bolje, što bih promijenio, što je najteže, što je bilo najzabavnije. Učenici su odgovarali na pitanja spontano i iskreno. Dopustite mi da napišem nekoliko zanimljivih odgovora:

“Bilo je u redu kada sam mogao reći svoju ideju. Bilo mi je najteže dizajnirati žicu. Naučio sam da svi imaju mnogo ideja. Važno mi je da taj dan radim sve tako kao što piše na plakatu. Bilo je izvrsno u razredu raditi zajedno. Ako nešto smislite, to morate učiniti. Svidjelo mi se što smo napravili semafore i imali svjetla kao u stvarnom prometu. Volio sam pisati i crtati na plakatima. “

Analiza projekta, iskustvo s upravljanjem projektom i sudjelovanje najmlađih učenika bilo je poučno i zanimljivo za mentore. Učiteljice prvih triju razreda devetogodišnje osnovne škole planiraju uzeti u obzir holistički pogled djece tijekom ovog razvojnog razdoblja, te stoga povezuju različite sadržaje na način koji je blizak djeci. U radu na projektu Moje ruke planirali smo vrlo usredotočene, promišljene, korak po korak upute do određenog cilja – od pripreme materijala preko koraka projektnog rada do finalne izložbe. Bila sam pozitivno iznenađena stavom djece da aktivno sudjeluju u radu na projektu, jer su bili motivirani, puni entuzijazma i ideja.

“Oluja ideja” činila se smiješnom i istodobno važnom za svakog pojedinca, kada su učenici mogli slobodno izražavati svoje želje pred drugima. Najteži korak u upravljanju projektom bila je izrada plakata “Stablo aktivnosti”. Temeljito i jasno definirati pojedine radove uz pomisao na njihovu postupnu realizaciju. Puno sam razmišljala o tome kako djeci predstaviti projektni rad. Unatoč početnim poteškoćama i nesigurnosti, djeca su se dobro međusobno razumjela i aktivno, neki čak i na vlastitu inicijativu, uključivali i radili na projektu. Najzabavnije je bilo kreirati s različitim materijalima koje su djeca testirala i divila se vlastitim kreacijama – savijali su i oblikovali žice, glinu, tiskali i stvarali nered s umazanim prstima. Nije uvijek išlo po planu, ali bilo je šareno i kreativno. Jedni učenici su se zabavljali kad su drugi učenici predstavili “čarobne kutije”. Najviše savjeta trebalo je dati učenicima prilikom izrade vremenskog rasporeda projekta, jer osjećaj za vrijeme šesto- i sedmogodišnjaka još nije u potpunosti razvijen. Svidjela im se crvena strelica kojom su se kretali prema krajnjem odredištu. Učenici su se međusobno ohrabrivali i upozoravali ukoliko netko nije uradio svoj projektni zadatak i zbog toga imao “crveno svjetlo na semaforu”.

Slika 5 i 6. Otvaranje izložbe

Na otvaranju izložbe uživali smo u radosti, entuzijazmu i ponosu svih u projekt uključenih učenika. Shvatila sam kako i najmlađi učenici mogu dobro surađivati. Uz pravilno usmjeravanje su aktivno planirali i zajednički stvarali projekt. Među njima su se isticali pojedinci koji su imali izražene voditeljske sposobnosti koje bi bilo teže otkriti u normalnom školskom radu.

Zaključak

Metodologija upravljanja projekta izvrsna je motivacija za učenike jer ih povezuje, potiče i ujedno priprema za metode rada koje će im biti potrebne u životu i pri poslu, bez obzira na položaj u tvrtkama i drugim institucijama. Ima smisla uvesti ga u sve razine školovanja – od prvih pozitivnih iskustava najmlađih učenika do aktivne samostalne provedbe manjih projekata u završnim razredima osnovne škole.

Reference

Vodnik po znanju projektnega vodenja (PMBOK vodnik), 2004. Project management Institute. Poganjki projektov, Učni pripomoček za osnovne šole, 2010. PMI