Pet godina Dabra u Hrvatskoj

Lidija Kralj

lidija_kralj

Pet godina Dabra u Hrvatskoj ili kako volonteri mogu zainteresirati 105 321 djece za računalno razmišljanje

image2015. godine počela je izrada novog kurikuluma Informatike koji se radio za sve razrede osnovnih škola i gimnazija te je planirana promjena koncepta poučavanja Informatike uz stavljanje fokusa na kreativno stvaralaštvo i računalno razmišljanje. Usporedo s izradom kurikuluma pojavila se ideja o dovođenju natjecanja Bebras u Republiku Hrvatsku jer su zadaci s tog međunarodnog natjecanja bili izvrsna ilustracija odgojno-obrazovnih ishoda novog kurikuluma.

image

Dabar promiče informatiku i računalno razmišljanje među učiteljima i učenicima, ali i u široj javnosti, a  osmišljen je kako bi se svoj djeci omogućilo jednostavno sudjelovanje kroz online natjecanje, koje se sastoji od niza izazovnih zadataka osmišljenih od strane stručnjaka iz pedesetak zemalja. Dabar uključuje niz predavanja i radionica za učenike i učitelje tijekom cijele godine te međunarodno online natjecanje u studenom svake godine. Originalan naziv je Bebras, što u prijevodu znači dabar.

Od samog početka Dabar je zajednički rad osamdesetak volontera koji nesebično dijele svoje znanje i poklanjaju svoje vrijeme kako bi Dabar imao dobro osmišljene i tehnički dobro pripremljene zadatke te bio poticajan, motivirajući, ali i zahtjevan – taman onoliko da učenici požele znati još više i biti još bolji.

Dabrove volontere obično ne vidite, ali vidite rezultate njihovog rada jer oni:

  • pregledavaju zadatke dostupne u međunarodnoj bazi
  • odabiru zadatke i usklađuju odabir s naših pet kategorija natjecanja
  • prevode zadatke i izrađuju dodatne ilustracije
  • postavljaju zadatke u online okruženju i snimaju audiozapise za najmlađe
  • pripremaju upute, prikupljaju registracije škola, odgovaraju na pitanja
  • pišu nove zadatke i dijele ih s međunarodnom zajednicom
  • sudjeluju na međunarodnim radionicama za evaluaciju i poboljšavanje zadataka
  • analiziraju rezultate, pišu članke
  • dizajniraju bedževe i diplome
  • sastavljaju zbirku zadataka s osvrtom na Dabar, svake godine
  • promoviraju Dabra na različitim skupovima i radionicama

Od 2016. do danas u pripremama i provedbi Dabra sudjelovalo je više od 80 volontera različitih profila iz različitih obrazovnih i poslovnih okruženja. To je jedan od faktora koji Dabar čini posebnim. Hrvatska doprinosi i svojim zadacima zajedničkoj Bebras bazi zadataka. Autori naših zadataka bili Hrvoje Šimić, Mihaela Kelava, Sanja Pavlović Šijanović, Daniel Rakijašić, Marica Jurec, Aleksandra Žufić, Darka Sudarević, Alma Šuto, Sanda Šutalo, Ines Kniewald, Tanja Oreški i Ela Veža. Svake se godine održava Bebras radionica na kojoj se prikupljeni zadaci analiziraju, poboljšavaju te na kraju i odabiru. U postupku analiziranja i poboljšavanja zadataka sudjeluju predstavnici svih zemalja članica Bebras zajednice.  Svake godine zemlje članice šalju svoje prijedloge novih zadataka, koji trebaju biti inovativni, a ne po uzoru na već viđene. Najčešće se prikupi dvjestotinjak zadataka, koji se na radionicama dotjeruju i poboljšavaj (ili odbacuju) kako bi bili na raspolaganju svima, a na kraju se proglašava i tridesetak najboljih zadataka. Hrvatski tim Dabra prve je zadatke poslao 2017., šest zadataka nam je bilo prihvaćeno i bili smo ponosni što je jedan od naših zadataka čak ušao i u grupu najboljih.

Natjecanje Dabar (Bebras) započelo je 2004. u Litvi sa 779 učenika, a 2019. uključivalo je 54 zemlje i više od 2.977.000 sudionika. Prve godine Hrvatska je po ukupnom broju sudionika bila 27., da bi s vremenom došla na 22. Mjesto, uz napomenu da se uspoređuje ukupan broj sudionika bez obzira na veličinu zemlje pa su tako na prvim mjestima Francuska i Njemačka. Međunarodnu statistiku Dabra možete pogledati na mrežnoj stranici Bebras inicijative.

image

image

2020. godina pokazala je važnost digitalne tehnologije kao alata za omogućavanje obrazovanja te je dodatno naglašeno primjereno, odgovorno i sigurno korištenje interneta i kao alata za obrazovanje, ali i kao virtualnog okruženja u kojem se obrazovanje odvija i kad učenici ne mogu biti u školskim zgradama.

image

Dabar se od samih početaka u Republici Hrvatskoj organizira u online okruženju kako bi se koristile prednosti interaktivnih zadataka, brzih povratnih informacija te primjerom pokazalo promišljeno korištenje tehnologije u obrazovanju. Ove godine to je bila ključna prednost Dabra jer su sudjelovati mogli i učenici iz svojih domova. Svima njima je Dabar bio na raspolaganju 5 dana po 24 sata kako bi se svakom učeniku dala prilika za ulazak u svijet logičkih zadataka, mozgalica, zagonetki, programiranja i računalnog razmišljanja.

A što učenici kažu o Dabru?

  • Pokrenuo mi je volju za rješavanje matematičkih i logičkih zadataka.
  • Dobro sam se zabavila.
  • Mislim da su zadaci odlično osmišljeni, ali bilo bi super da ima samo malo više vremena za rješavanje.
  • Možete staviti još možda neke teže zadatke neke zadatke sam odmah riješio ali je dobar izazov. Vidimo se i sljedeće godine.
  • Meni se dabar natjecanje jako svidjelo. Želio bih da ostane ovako dobro i da se opet natječem. Da bude još bolje ja bih dodao malo više bodova i malo više vremena. Bilo bi fora i da test ima neke npr. robote koji ti mogu pomoći jednom u ispitu.
  • Ove godine sam ugodno iznenađena vlastitim rezultatom i postignutim uspjehom. Svidio mi se koncept zadataka i smatram da je gotovo bilo dovoljno vremena (preostala mi je minuta i još nešto malo sekundi).

Svaki zadatak na Dabru je prilika za rast, bez obzira riješe li ga pogrešno ili točno, jer Dabar je ovdje kako bismo analizirali, razgovarali, tražili drugačija rješenja i najviše od svega razmišljali. I upravo zato je Dabar najmasovnije natjecanje u Republici Hrvatskoj. Prve godine na Dabru je sudjelovalo 5 927 učenica i učenika, a ove godine bilo ih je 36 491. Broj sudionika je u ove četiri godine porastao 6 puta, a ove godine ih je svaki dan bilo preko 7000, istovremeno  čak i po 800 sudionika.

image

U Hrvatskoj je natjecanje Dabar organizirano uz podršku CARNET-a pa se koristi virtualno okruženje na platformi Moodle, uz obaveznu uporabu elektroničkog identiteta u sustavu AAI@edu.hr.

Učenici se natječu u jednoj od pet kategorija:

  • MikroDabar za učenike 1. i 2. razreda OŠ,
  • MiliDabar za učenike 3. i 4. razreda OŠ,
  • KiloDabar za učenike 5. i 6 razreda OŠ,
  • MegaDabar za učenike 7. i 8. razreda i
  • GigaDabar za učenike svih razreda srednje škole.

Prve dvije godine učenici su rješavali 15 zadatak u 45 minuta, a od 2018. rješavaju 12 zadataka u 40 minuta.

image

Najveći broj sudionika svake je godine u kategoriji KiloDabar u kojoj sudjeluju učenici 5. i 6. razreda. Posebno smo ponosni na najmlađe sudionike, kategorija MikroDabar, prvašiće koji sudjeluju na Dabru od samog početka i po tome je hrvatski Dabar poseban. Kako su prvašići u vrijeme održavanja Dabra tek dva mjeseca u školi za njih se snimaju audiozapisi kako bi zadatke lakše “pročitali”.

image

Pogledamo li najbolje rezultate po svim kategorijama i godinama vidimo da je prva godina bila najteža, a 2018. Imala najbolje rezultate – u svim kategorijama bilo je sudionika koji su riješili sve zadatke točno.

image

Volonteri koji su omogućili Dabar i učinili ga čudesnim:

image

ijekom ovih pet godina o Dabru smo pisali mi, ali i kolegice i kolege iz škola sudionica Dabra pa prošetajmo i prisjetimo se zajedno …

Dabar u završnim i diplomskim radovima na PMF-u:

Na teme vezane uz računalno razmišljanje i natjecanje Dabar na PMF-u u Splitu obranjen je jedan diplomski i dva završna rada:

  • Jelavić, N. (2018). ‘Studija upotrebljivosti sučelja različitih sustava za rješavanje zadataka iz računalnog razmišljanja’, Diplomski rad, Neposredni voditelj: dr sc. Jelena Nakić, Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet
  • Krstanović, A. (2018). ‘Dizajn sučelja aplikacija za vrednovanje računalnog razmišljanja’, Završni rad, Neposredni voditelj: dr sc. Jelena Nakić, Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet
  • Šimunović, J. (2020). ‘Aplikacija za natjecanje iz računalnog razmišljanja Dabar’, Završni rad, Neposredni voditelj: dr sc. Jelena Nakić, Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet

Svake godine objavljuje se Zbirka s pregledom svih zadataka koji su bili na natjecanju Dabar te godine.

Pogledajte i našu kolekciju znački iz svih pet godina Dabra

imageimage

Hvala svima koji su dio Dabrove obitelji i pomažete nam da zajednički postanemo svake godine još bolji. Dabar je izazov koji  rado prihvaćate, zar ne

Prepuni Pogled novih ideja

Broj 102, travanj 2018.
ISSN 1848-2171

U zadnjih nekoliko mjeseci primili smo velik broj članaka, što znači da bez obzira što je kraj školske godine blizu, vi „punom paru“ radite na projektima, provodite različite aktivnosti van i unutar učionice, smišljate kako bolje motivirati učenike s ciljem da budete što bolji u obrazovanju.

Pogled_iconAndreja Poklukar piše kako su učenici 3. do 5. razreda sudjelovali u dramskom krugu koji kod djece razvija glumačke sposobnosti, maštu, samopoštovanje i vještinu javnog nastupa. Više…

clip_image001Učenjem pokretom u matematici i likovnoj umjetnosti uvela je Franja Simčić u svoju nastavu kako bi učenici lakše pamtili materijale, bili bolje motivirani za rad, razvijali kreativnost, znatiželju, inovativnost i samopouzdanje što je važni čimbenik za kvalitetan život. Više…

Pogled_iconU svom članku Alenka Trifković želi sažeti i predstaviti pravnu osnovu i druge dokumente koji se zahtijevaju u radu s romskim učenicima u slovenskim osnovnim školama. Također, predstaviti će vam nove oblike rada i podatke o razini sudjelovanja i postignuća učenika Roma. Više…

Pogled_iconFlorjana Borštnik Rajer je opisala iskustvo korištenja kodeksa etičkog ponašanja koji pomaže svim zaposlenicima s etičkim dilemama, dok daje smjernice o tome kako donositi ispravne odluke i izbjegavati neetičko ponašanje u pojedinim skupinama. Više…

Pogled_iconUčenici 2. razreda sa svojom učiteljicom Evom Kranjčec proveli su projekt pod nazivom Što je biljci potrebno za rast? kako bi usvojili znanje o okolišu i dokazali da biljka za rast zahtjeva zrak, vodu s mineralima i svjetlost. Više…

Pogled_iconUčiteljice Nuša Žuber i Mateja Marčun u projektu Od projekta do ideje pokazale su kako se mogu povezati više predmeta i postići kritičko razmišljanje, kreativnost, inovativnost, timski rad i komunikacija. Više…

Pogled_iconIva Naranđa nas je izvijestila kako su učitelji i učenici II. Osnovne škole Čakovec i OŠ Vladimira Nazora Pribislavec pridružili obilježavanju Danu digitalnog učenja. Više…

Pogled_iconRazne studije su pokazale kako učenje kroz pokret omogućava veću aktivnost mozga što ima pozitivan utjecaj na memorijsku sposobnost i koncentraciju. Katja Hodnik u svojem članku je opisala kako je provela takav oblik nastave. Više…

Pogled_iconMagda Humar nas upoznaje sa svijetom igre koja je osnovni oblik obrazovanja i opuštanja, a važne su za oblikovanje identiteta, poboljšanje komunikacije sa sobom i učenje jedni od drugih. Više…

Pogled_iconPročitajte članak Mire Lazar koja nam daje dobar primjer mjerenja na konkretnim primjerima koje je provela sa svojim 4. razredom u sklopu predmeta Matematike. Više…

Pogled_iconPostoje različite metode koje potiču, motiviraju i aktivno uključuju učenike u sam proces učenja. Mojca Pacek nas je upoznala s nekoliko metoda koje se mogu koristiti u učenju stranih jezika, ali i u drugim školskim predmetima. Više…

Pogled_iconU Osnovnoj školi Solkan, Podružnica Trnovo, učenici u produženom boravku sudjelovali su u likovnom natječaju „Kreiraj svog junaka“. Kojeg su junaka izabrali, saznajte od Tine Skok Smiješak. Više…

Pogled_iconU Osnovnoj školi Križe svake godine s različitim aktivnostima označavaju Svjetski dan zdravlja. Koje je zanimljive i jednostavne aktivnosti provela Anamarija Cvek sa svojim prvašićima, pročitajte ovdje.  Više…

Pogled_iconKako nastavu informatike provesti izvan učionice i time obogatiti svoju nastavu. Milka Ivanlić je sudjelovala na online tečaju Technology Outdoors MOOC kako bi isprobala nešto novo i tako obogatila nastavu. Više…

Pogled_iconJesu li u osnovnoj školi postigli pozitivnu klimu u razredu, odnosno jesu li učenici u učionici opušteni i osjećaju kao kod kuće, jesu li se postigli ciljevi i zadatci koji su se postavili na početku školske godine, saznajte u zanimljivom članku Nine Žbona Kuštrin. Više…

Još nešto važno: po prvi put imamo članak i na njemačkom jeziku! Smiješak

Čitamo se i sljedeći mjesec!

Gordana Lohajner

Ekološka inicijativa “Europske škole za živući planet”

marijaP_goranP

Marija Pešić i Goran Podunavac

ESFALP 2013 - Hrvatska - OŠ Drenje i OŠ Popovac (1)Dvije osnovne škole iz Hrvatske jedine su ove školske godine primljene u međunarodnu školsku ekološku inicijativu “Europske škole za živući planet” (ESFALP), koju su pokrenuli WWF i Zaklada ERSTE.

Nakon natječaja koji je u lipnju objavljen na mrežnim stranicama WWF-a, u Austriji su se od 27. rujna do 2. listopada 2013. godine okupila 33 učenika u pratnji svojih učitelja iz Hrvatske i još deset europskih zemalja (Austrije, Bugarske, Češke, Mađarske, Moldavije, Srbije, Slovenije, Slovačke, Rumunjske i Ukrajine). Troškovi za organizaciju ove hvalevrijedne šestodnevne međunarodne akademije (put, ESFALP 2013 - Hrvatska - OŠ Drenje i OŠ Popovac (2)smještaj, edukativne radionice i materijali, hrana, izleti, i dr.) bili su u potpunosti pokriveni od strane organizatora.

Glavni cilj ESFALP Akademije bio je pokazati učenicima mogućnosti aktiviranja i izražavanja njihovog mišljenja u javnosti te ih motivirati da poduzmu korake u svrhu očuvanja prirode i okoliša.

Hrvatske škole i njihovi predstavnici za ovogodišnju ESFALP Akademiju su:

  • Osnovna škole Drenje – Benjamin Krivošić, učenik 8.a razreda, u pratnji učiteljice geografije Marije Pešić
  • Osnovna škola Popovac – Vedrana Arlavi, učenica 8. razreda , u pratnji učitelja informatike Gorana Podunavca

Akademija je održana u Illmitzu, gradiću oko 60 km jugoistočno od Beča, unutar nacionalnog parka Neusiedler See-Seewinkel, na krajnjem istoku austrijske pokrajine Gradišće.

Program Akademije:

  • otvaranje seminara – predstavljanje sudionika iz svake škole
  • ekološki otisak
  • aktivni i odgovorni građani
  • Dunav, rijeka koja povezuje
  • projektni dan
  • zatvaranje seminara

Svaki je dan bio detaljno isplaniran i ispunjen radionicama te raznim aktivnostima na ESFALP 2013 - Hrvatska - OŠ Drenje i OŠ Popovac (5)otvorenom, s točno određenom temom i ciljem. Sudionici su bili podijeljeni u skupine čiji su se članovi neprestano izmjenjivali, kako bi se omogućila što bolja međusobna razmjena ideja i iskustava. Tijekom intenzivnih, ali vrlo zanimljivih svakodnevnih radionica davale su preporuke kako aktivno u projekt uključiti učenike, ravnatelje i školske kolege, roditelje, lokalnu zajednicu i predstavnike lokalne vlasti, i to sve s ciljem podizanja svijesti građana o zaštiti i unaprjeđenju životne sredine.

1. dan – Predstavljanje škola

ESFALP 2013 Illmitz, 27.9.13Svaka škola predstavila se na način da su učenici i učitelji sa sobom ponijeli voće ili slastice po kojima je prepoznatljiv njihov zavičaj. Nakon upoznavanje i degustacije različitih okusa uslijedio je skupni rad u kojem je zadatak bio pronaći određenu znamenitost u Illmitzu i pritom se bolje upoznati s mjestom i običajima lokalnog stanovništva.

2. dan – Ekološki otisak

Drugi dan bio je posvećen problematici ekološkog otiska, odnosno sve većeg negativnog utjecaja ljudi na životnu sredinu i planet općenito. Nakon intenzivne, ali zanimljive radionice uslijedila je vožnja biciklima do sjedišta NP Neusiedler See – Seewinkel, jedinog austrijskog stepskog nacionalnog parka, specifičnog po prostranim livadama i pašnjacima, slaništima i trsticima te brojnim biljnim i životinjskim vrstama, među kojima je, između ostalog, i više od 340 vrsta ptica.

Dan je zaokružen posjetom ekološkom gospodarstvu u blizini Apetlona na kojem vlasnik, u suradnji s WWF-om, već nekoliko godina organizira školu u prirodi za učenike bečkih osnovnih škola, kako bi im kroz praksu omogućio izravan doticaj sa svim etapama procesa ekološke proizvodnje hrane (od sadnje, preko uzgoja do razmjene i konzumacije plodova).

3. dan – Aktivni i odgovorni građani

Još jedna zanimljiva tema koja nas je sve potaknula na razmišljanje o tome koliko smo uistinu aktivni i odgovorni građani, te na koje se sve načine možemo organizirati u našim matičnim školama i animirati kolege, suradnike i učenike da podrže naše ekološke akcije/projekte, te na koji način da lokalna zajednica financira dio naših projekata ukoliko nam to bude potrebno.

Učenik Benjamin Krivošić iz Osnovne škole Drenje pokazao nam je nekoliko izvrsnih karate poteza, dok se učenica Vedrana Arlavi iz Osnovne škole Popovac predstavila recitacijom pjesme «Hrvatska», poznatog hrvatskog pjesnika Drage Ivaniševića.

4. dan – Dan Dunava

Četvrti dan bio je rezerviran za posjet NP Donau-Auen, posljednjem očuvanom poplavnom ESFALP 2013 - Hrvatska - OŠ Drenje i OŠ Popovac (6)području regije Srednje Europe, stiješnjenom između dva metropolska područja – Bratislave i Beča. Ovo je stanište brojnih životinjskih i biljnih vrsta, među kojima su najpoznatiji dabrovi.

Unutar učeničkog kampa nacionalnog parka održane su dodatne radionice s ciljem osvještavanja sudionika na negativan ljudski utjecaj na ravnotežu okoliša, a potom nas je voditeljica parka Barbara Mertin povela u obilazak Parka, tijekom kojeg smo detaljnije informirani o posebnostima, ali i problemima s kojima se ovo područje danas suočava.

U popodnevnim satima svi smo se zajedno okušali u veslanju u gumenim čamcima po jednom od dunavskih rukavaca, prateći pritom staništa dabrova. Pravo zadovoljstvo i za učenike i za učitelje.

5. dan – Projektni dan

Posljednji dan Akademije bio je izrazito važan za sve sudionike. Organizirana je radionica na kojoj smo konkretno mogli naučiti kako na najbolji način odabrati naš budući tim, odrediti cilj projekta, isplanirati vrijeme budućih aktivnosti, predvidjeti moguće teškoće prilikom ostvarivanja cilja te kako ih savladati.

Nakon radionice naši učitelji, kao predstavnici Hrvatske, pozvani su dati intervju za lokalni manjinski radio Gradišćanskih Hrvata, vezano uz sudjelovanje na ESFALP Akademiji, a intESFALP 2013 - Hrvatska - OŠ Drenje i OŠ Popovac (7)ervju je pušten u eter u radio emisiji u popodnevnim satima.

U drugom dijelu dana zaputili smo se konjskim zapregama do WWF-ovog centra u Apetlonu gdje su učenicima i učiteljima podijeljene diplome za sudjelovanje na Akademiji, uz iskrene čestitke i želje da svi započnu i uspješno provedu zamišljene eko projekte u svojim školama.

U večernjim satima još jednom je uslijedilo druženje uz pjesmu i ples, dugo u noć.

6. dan – Rastanak

Sljedeće jutro svi smo se prijateljski rastali i zaputili svojim kućama, prepuni dojmova i želje da se što prije ponovno okupimo i predstavimo svoje ideje i projekte.

A iduća prilika za to je već u lipnju 2014. godine, kada će se učenici i nastavnici ponovno okupiti u Rumunjskoj, na završnom događaju. Tamo ćemo predstaviti ekološke aktivnosti koje smo (nadamo se uspješno) proveli tijekom školske godine, podijeliti iskustva te detaljnije razraditi već rođenu ideju za zajedničku prekograničnu eko-akciju u jesen 2014.

Strategija razvoja informacijskog društva u Hrvatskoj

miro_matijas

Miro Matijaš

Informacijska i komunikacijska tehnologija omogućuju prijenos i uporabu svih vrsta informacija i ona stoga ostaje temelj ekonomije u društvu 21. stoljeća. Strategija RH IMG_4479‘Informacijska i komunikacijska tehnologija – Hrvatska u 21. stoljeću naglašava da će „jednostavan pristup informacijama i znanju omogućiti donošenje kvalitetnih odluka u poslovanju, državnoj upravi, obrazovanju, zdravstvu i privatnom životu.” Vremenska udaljenost neće biti prepreka za komuniciranje, a svi će građani imati mogućnost pristupa informacijama i znanju, ali i mogućnost stvaranja novih informacija i znanja.

Da bi informacijska i komunikacijska tehnologija uspješno pridonijela gospodarskom razvoju Republike Hrvatske neophodno je sustavno ulaganje u informacijsko obrazovanje radne snage. Zato se u Strategiji uporno ukazuje na presudnu važnost kvalitetnog obrazovanja i upućuje se na izgradnju programskog ciklusa cjeloživotnog učenja u kojem bi središnje mjesto zauzimala informacijska tehnologija. Tijekom formalnog obrazovanja mlade svakako treba osposobiti da rade sigurno i suvereno s novim tehnologijama te im omogućiti stjecanje osnovnih uvjeta za uspješno konkuriranje na tržištu rada. Zato treba poboljšati opće obrazovanje i založiti se za kvalitetu i otvorenost novim procesima. Nužan je posve drugačiji pristup u sustavu formalnog obrazovanja. Prije svega važno je osigurati veću samostalnost učenika u samom obrazovnom procesu te istodobno poticati vještinu ciljanog analiziranja i kritičkog razmišljanja.

Uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije tijekom formalnog obrazovanja učenicima bi se olakšalo stjecanje novih znanja vezanih za nove tehnologije. U skladu s navedenim prva je zadaća tehnologije olakšati put do informacija i znanja te omogućiti bolju i sadržajniju komunikaciju. Ako u redovitom školovanju djeca nauče samostalno učiti cjeloživotno će učenje ići s lakoćom. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti obrazovnim programima koji razvijaju i stimuliraju inovativnost od najranije dobi jer bi se učenici kroz njih adekvatno pripremili za proces cjeloživotnog učenja kao nužni preduvjet uspješnog djelovanja u budućem društvu znanja. Cijeli se obrazovni sustav zato mora prilagoditi i usmjeriti prema cjeloživotnom obrazovanju slijedeći zakone, osobito Zakon o obrazovanju odraslih pa do Zakona o strukovnom obrazovanju.

Za taj dio posla snosi odgovornost informacijska i komunikacijska tehnologija. Naime, ona omogućuje prijenos i uporabu svih vrsta informacija. Dakle nove tehnologije postaju temelj ekonomije i društva 21. stoljeća. U strategiji “Informacijska i komunikacijska tehnologija – Hrvatska u 21. stoljeću” jasno se najavljuje da će „jednostavan pristup informacijama i znanju omogućiti donošenje kvalitetnih odluka u poslovanju, državnoj upravi, obrazovanju, zdravstvu i privatnom životu.” (Strategija, 23). U toj novoj epohi bit će uklonjene prepreke za komuniciranje. Svi će imati otvoren pristup informacijama, i svaki će akter moći stvarati nove informacije i nova znanja. Iz navedenih konstelacija evidentna je nasušna potreba obrazovane radne snage, jer kako bi inače informacijska i komunikacijska tehnologija

uspješno pridonijele gospodarskom razvoju Republike Hrvatske. Strategija ukazuje na važnost cjeloživotnog učenja kojim bi se poticalo i upućivalo korisnike, između ostalog, na stjecanje znanja putem interneta. Zato je dio Strategije usmjeren na mlade generacije. Njih bi trebalo u okviru formalnog obrazovanja osposobljavati da rade s novim tehnologijama kako bi stjecali uvjete za uspješnu konkurenciju na tržištu rada. Tako se stvaraju temelji za opće obrazovanje pri čemu je važno poraditi na što većoj samostalnosti učenika u samom procesu obrazovanja. Iz takvog pristupa proizašle bi kod pojedinaca i grupa izrazite analitičke i kritičke sposobnosti.

Iz navedenih konstelacija evidentna je nasušna potreba obrazovane radne snage, jer kako bi inače informacijska i komunikacijska tehnologija uspješno pridonijele gospodarskom razvoju Republike Hrvatske. Strategija dalje ukazuje na važnost cjeloživotnog učenja kojim bi se poticalo i upućivalo korisnike, između ostalog, na stjecanje znanja putem interneta. Zato je dio Strategije usmjeren na mlade generacije. Njih bi trebalo u okviru formalnog obrazovanja osposobljavati da rade s novim tehnologijama kako bi stjecali uvjete za uspješnu konkurenciju na tržištu rada. Tako se stvaraju temelji za opće obrazovanje pri čemu je važno poraditi na što većoj samostalnosti učenika u samom procesu obrazovanja. Iz takvog pristupa proizašle bi kod pojedinaca i grupa izrazite analitičke i kritičke sposobnosti. Informacijske i komunikacijske tehnologije svojim posebnostima u pretraživanju i sustavnom istraživanju omogućile bi učenicima i drugim korisnicima tijekom formalnog obrazovanja brzo i učinkovito stjecanje znanja potrebnih za otvaranje novih inovacijskih mogućnosti. Stoga obrazovni sustav mora biti tako oblikovan da potakne interes učenika za samostalno učenje te ih tako osposobi ih za cjeloživotno obrazovanje kao nužan preduvjet uspješnog djelovanja u budućem društvu znanja. Dakle, informacijske i komunikacijske tehnologije trebale bi svim korisnicima, a naročito učenicima, olakšati put do novih informacija i znanja i tako im otvoriti prostor za stvaranje bolje, složenije i kvalitetnije komunikacije. Ako učenici u redovitom formalnom školovanju nauče samostalno učiti, bitno će im se olakšati proces cjeloživotnog učenja koji na kraju očekuje sve članove društva. U Strategiji se izdvajaju aktivnosti koje bi trebale poticati ostvarivanje svih etapa cjeloživotnog učenja, i to bi se trebalo provoditi temeljito i detaljno. U tim procesima, u svim etapama učenja, nužna je razrađena primjena informacijske i komunikacijske tehnologije. Osobito je potrebno prema Strategiji posvetiti pažnju sadržajima obrazovnih programa jer na njima je da razvijaju i stimuliraju inventivnost od najmlađe dobi. Školski programi stoga moraju sadržavati atraktivne promotivne aktivnosti aktualnog informacijskog društva. Zato je opet potrebno angažirati nastavnike, no njih bi prije trebalo sustavno osposobljavati za rad s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Taj cjelokupni proces rada na obrazovanju i cjeloživotnom učenju morao bi poprimiti oblik organiziranog cjeloživotnog učenja. Dok informacijska i komunikacijska tehnologija obilježavaju naše razdoblje obrazovni sustav mora učenike pripremati za cjeloživotno učenje koje se prikazuje kao nužni preduvjet uspješnog djelovanja u budućem društvu znanja. Isto tako, školski se sustav mora uključiti punim snagama u ostvarenje preduvjeta za provedbu cjeloživotnog učenja. Za očekivati je da će se cjelokupni obrazovni sustav trebati prilagoditi cjeloživotnom učenju. Dosljedno i potpuno ispunjenje navedenih ciljeva vezanih uz obrazovanje i cjeloživotno učenje jedino može uvesti Republiku Hrvatsku u informacijsko društvo, odnosno u zajednicu ‘društva znanja’. Samo tako će se Hrvatska približiti krugu razvijenih zemalja Europske unije.

Napomena: Tekst preuzet iz Magistarskog rada Društvo znanja: EU i Hrvatska 2013.

Škola pionir cvrkutanja u Hrvatskoj

goran_podunavac

Osnovna škola Popovac: @skolapopovac
Goran Podunavac (@GoranVR)

slika1-popovac-twitter
U lipnju 2009. godine Osnovna škola Popovac odlučila je otvoriti korisnički račun na Twitteru i u samo 140 znakova podijeliti misli s ostalim korisnicima te društvene mreže. Naša škola jedna je od rijetkih u Hrvatskoj koja je i dan danas aktivna na toj društvenoj mreži.

Zašto smo se mi odlučili na cvrkutanje (eng. tweeting) na Twitteru?

Kao nastavnik informatike smatrao sam da bi možda bilo dobro osim putem Facebooka podijeliti novosti iz naše škole i s korisnicima na Twitteru. Problem je u tome što je mali broj naših učenika, djelatnika i roditelja na toj društvenoj mreži, pa smo našu strategiju na Twitteru bazirali na tome da ćemo na njemu objavljivati sadržaje za koje smatramo da bi mogli biti korisni ostalim učenicima, učiteljima i roditeljima koji ondje imaju otvoren korisnički račun, bez obzira na to što velika većina njih nije iz naše škole. Za jednu školu iz slika2-popovac-twittermale sredine s oko 150 učenika velika je stvar kada određene video zapise, u kojima smo primjerice prikazali kreativnost naših učenika, podijelite putem društvenih mreža i dobijete povratnu informaciju da su pogledani nekoliko stotina puta, a u tome uvelike doprinosi i ova društvena mreža. Isto tako, Twitter je poslužio našim web novinarima da stupe u kontakt i uspostave suradnju s poznatim osobama iz Hrvatske i regije. Tako smo u našoj rubrici Intervju sa zvijezdama na mrežnoj stranici Osnovne škole Popovac objavili intervju s voditeljicom Antonijom Mandić koja je izrazito aktivna na Twitteru, ali i s austrijskom plivačicom Mirnom Jukić, televizijskom i radijskom voditeljicom Antonijom Blaće, pjevačicom Ivanom Banfić itd. Također, veseli nas i komunikaciju koju smo uspostavili s drugim obrazovnim stručnjacima iz regije, ali i svijeta, od kojih možemo puno toga naučiti i dobiti neke nove ideje za naše školske aktivnosti i buduće projekte.

slika3-popovac-twitterslika4-popovac-twitter

Primijetio sam da se nekoliko obrazovnih institucija odlučilo za Twitter, ali nažalost kao i s većinom ostalih portala, njihova se komunikacija isključivo svodi na to da se uz pomoć određenih aplikacija objave s Facebooka ili mrežne stranice izravno objavljuju na Twitteru i tu prestaje svaka komunikacija s korisnicima. Možda će ovo preoštro zvučati, ali kao twiterašu kojem se komunikacija od 140 znakova uvukla pod kožu smatram da je ovdje riječ o nedovoljnoj zainteresiranosti za upoznavanjem prednosti Twittera. Takvi korisnici pokazuju nedovoljno poznavanje društvenih mreža jer znaju da raste broj korisnika na toj društvenoj zajednici te i oni žele biti u tom klubu o kojem se danas govori, a da su pritom zanemarili smisao Twittera. Svi želimo da sadržaji koji slika5-popovac-twitterobjavljujemo na školskim web stranicama pronađu put do svojih korisnika i Twitter nam u tome može pomoći, ali pritom ne smijemo zaboraviti da korisnicima koji nas prate moramo nešto zauzvrat ponuditi kako bi opravdali to povjerenje koje su nam dali prateći nas na Twitteru. Naime, put do klika na opciju unfollow je vrlo kratak i jednostavan te ne možemo ignorirati naše pratitelje neprestano ih bombardirajući s porukama koje nisu postavljene za uobičajenu komunikaciju na toj društvenoj mreži. Smatram da su u zabludi oni koji na Twitter gledaju isključivo kao na još jedan kanal za promociju. Ovakvo je mišljenje pogrešno, kao i nepoznavanje glavne svrhe društvenih mreža jer one povezuju i spajaju te nude otvoreniju komunikaciju u oba smjera.

Planiramo i dalje biti aktivni na ovoj društvenoj mreži, te svojim dosadašnjim pratiteljima na Twitteru u ime Osnovne škola Popovac zahvaljujem na odanosti, a ostale korisnike, kao i one koji će to tek postati, pozivam na praćenje i suradnju.

Primjena moderne tehnologije u izgradnji mostova među školama:

Projekt PRIJATELJSTVO – Finska i Hrvatska

marlena_bogdanovic

Marlena Bogdanović

Zaista su brojne mogućnosti i koristi koje učitelji mogu ilogomati koristeći eTwinning (više o tome na www.etwinning.net)! O nekima ste od njih mogli čitati u članku Learning Labs – eTwinning prilika za stručno usavršavanje, u Pogledu kroz prozor, broj 23, listopad 2010.

eTwinning redovito organizira stručna usavršavanja diljem Europe, a stručno usavršavanje na moju omiljenu temu: Korištenje digitalnih medija u nastavi, mene je posebno zainteresiralo. Mojoj sreći nije bilo kraja kada sam primila obavijest da je moja prijava prihvaćena i da mi je dodijeljena stipendija za eTwinning stručno usavršavanje na University of Applied Sciences u Helsinkiju, u Finskoj. Otišla sam tako, u studenom prošle godine, puna očekivanja i s ambicioznim popisom ciljeva:

  1. Naučiti što više o primjeni digitalnih medija u nastavi;
  2. Upoznati i zahvaliti prof. Jukki Orawi, čijem sam istoimenom seminaru prisustvovala online i koji me je oduševio svojim pristupom radu, količini, kvaliteti i načinu predstavljanja sadržaja;
  3. Pronaći kolegu iz Finske koji je spreman za međunarodnu suradnju s mojom školom.

Treba li naglašavati da su dani u Finskoj prebrzo prošli, a ja sam se vratila preplavljena prekrasnim dojmovima i ponosna na činjenicu da sam u cjelini ostvarila sve ono što sam planirala!

Osobito sam bila sretna što sam, od brojnih kolega koje sam upoznala u Helsinkiju, upoznala i jednoga koji je bio posebno zainteresiran za uspostavu suradnje među školama: gospodin Mikko Lume, ravnatelj osnovne škole u malom finskom mjestu Rovaniemiu, svima bolje poznatom kao selu Djeda Božićnjaka! Po povratku u Hrvatsku, na moju su elektroničku adresu uskoro počele stizati poruke iz Finske. Gospodin Lume me je povezao s kolegicom Heli Raihonnen, učiteljicom 4. razreda, koja je oduševljeno pristala na suradnju s našom školom. Izmjenjivali smo poruke, pisamca, crteže. Svi smo zajedno polako učili koristiti elektroničku poštu, programe za pregledavanje i uređivanje teksta i fotografija kako bismo što bolje upoznali naše prijatelje i njihov zavičaj, a i kako bismo im pokazali zavičaj u kojem živimo, a koji se tako jako razlikuje od njihovog! Nama je Dalmatincima osobito uzbudljiva bila ova poruka, koja nam je stigla sredinom ožujka, u vrijeme kada mi već polako pripremamo kratke rukave:

„Oh, blago njima!“, uzvikivali su moji učenici, smatrajući da bi se i oni usudili izaći i igrati nogomet na -38 C! A do jučer, malobrojni su izlazili na buru i desetak stupnjeva „ciče“ dalmatinske zime.

Kako je to sada bilo smiješno! Mojim se učenicima ideja o ledenim stolicama kao simbolu prijateljstva učinila prekrasnom i nikako im nije bilo jasno kako su s takvom idejom mogli osvojiti tek 3. mjesto. Zaključili su da, sjedeći na takvoj stolici, nikako ne može biti hladno onome koji sjedi na njoj jer ga grije ljubav i snaga prijateljstva!

chair1chair2chair3

Odmah smo odlučili da ćemo i mi pokrenuti sličan projekt – projekt PRIJATELJSTVO!

Poslali smo im novu poruku elektroničke pošte i izložili ideje svojim prijateljima u Finskoj:

  • i mi bismo izrađivali nešto lijepo za svoje prijatelje! Svojim bismo uratcima pokazali koliko nam je prijateljstvo važno;
  • mi nemamo snijeg, zato ćemo koristiti sve moguće likovne tehnike i materijale;
  • postavit ćemo novu, zajedničku mrežnu stranicu za naš projekt;
  • na kojoj ćemo objaviti fotografije naših radova;
  • mali će prijatelji u Finskoj također sudjelovati na mrežnoj stranici: pregledavat će naše radove, glasovati i tako odabrati najuspješnije, koje ćemo nagraditi diplomama;
  • svi će sudionici projekta dobiti prigodne zahvalnice.

Finci su oduševljeno prihvatili naš prijedlog. Krenulo se na posao!

rad na projektuvlak prijateljstva

Da bi projekt zaista bio prijateljski, pozvali smo i učenike iz drugih razrednih odjeljenja u našoj školi. I ne samo njih! Iskoristila sam Proljetnu školu HPKZ-a (poveznica na stranicu HPKZ-a) u Opatiji (Tema: Hrvatska na pragu EU, 21. – 23. ožujka 2011.), na kojoj sam održala izlaganje, ali i iskoristila priliku da pozovem kolege iz drugih škola da nam se pridruže u ovom projektu.

Svi su zainteresirani upućeni u detalje projekta i na svoje su elektroničke adrese dobili potrebne materijale o projektu, kao i ovaj mali podsjetnik:

Radovi su uskoro počeli pristizati. Kolegice iz OŠ Slano iz Slanog i OŠ Bana Josipa Jelačića iz Zagreba pridružile su se učenicima iz OŠ Tučepi. Naša je zajednička mrežna stranica rasla i iz dana u dan postajala sve ljepša i sadržajnija (možete pogledati ovdje). Nestrpljivo smo dočekali trenutak kada su iz Finske stigli rezultati glasovanja – svi su pohrlili na mrežne stranice projekta i zajednički se veselili osvojenim bodovima.

Posebno su svečani, ali i dirljivi, bili trenutci kada su u učionicama u Slanom, Zagrebu i Tučepima organizirane posebne svečanosti na kojima su učenicima uručivane diplome. Pljeskalo se iskreno, od srca, osvajačima prvih triju mjesta koji su nagrađeni diplomama, kao i svima ostalima kojima su uručena priznanja. Primili smo toliko poruka oduševljenja zbog sudjelovanja u ovom projektu, Prijateljstvo na djelu! Neke od komentara objavili smo i na mrežnoj stranici projekta.

Osobito su me razveselile elektronička pisma koja su počela pristizati nakon što smo završili s radom na ovom projektu. Zahvaljujući činjenici što je mrežna stranica projekta bila dostupna svima na internetu – mostu druženja i prijateljstva, za naš projekt su saznale sa ravnateljem iz Rovaniemiai kolegice iz drugih škola u zemlji, ali i šire. Svima se svidio naš rad, mnogima je bilo žao što nisu prije saznali za ovu aktivnost i što je rad na projektu završio. Ostavili su svoje kontakte, sa željom da im se javimo ako bismo i u budućnosti organizirali slične aktivnosti. I sam je ravnatelj škole u Rovaniemiu, s početka ove priče, sretan zbog lijepe suradnje koju su ostvarili naši učenici. Najavio je i svoj posjet te nestrpljivo očekujemo njegov dolazak. Naša će se suradnja, po svoj prilici, nastaviti i u novoj školskoj godini. Već se veselimo novim aktivnostima i novim projektima!