Extracurricular Activity

Scientific Workshop

Simona Lobnik

Abstract

Extracurricular activity “Scientific Workshop” offers children the ability of active exploring. Daily objects and non-hazardous substances constitute a diverse array for the execution of scientific procedures. At the same time experiments with their astonishing outcomes – pops, movements without touching, explosive lift-offs…, invoke excitement in a child and encourage a wish for further exploring. In that way, dull lectures about the laws of nature transform into an exciting research adventure, play and satisfaction with ones one successful experiment which enrich child’s knowledge.

Key words: extracurricular activity, active learning, experimental work, exploring, play.

Introduction

With an active integration into class lessons, students are developing their capabilities. They train their abilities, evolve positive personal characteristics and develop a positive attitude towards nature.

Scientific literacy is a combination of understanding phenomena, processes and terms. Students train their skills and knowledge about scientific procedures, sort, measure, predict, assume and carry out experiments. With such activities, they become curious, critical and precise. At the same time, they gain social skills – collaborate in team work, follow the instructions, are able to organise their working space before and after the workshop (Skribe-Dimec 2012 in Žakelj et al. 2014, 16).

Scientific Workshop as an extracurricular, through its tasks works in connection with the contents of science class. In a child, who is curious by nature that very curiosity has to be awoken. A class experiment disrupts the daily routine of sitting and listening to the teacher’s explanation. Exploring sets the fundaments of child’s creativity and is a pleasant transition from passive into active learning.

Experiments originate from every day phenomena. That is, however, also the reason why they are especially interesting for children of younger age – who would not wish to build a rocket powered by an effervescent tablet and water?! An experiment that stirs surprise and joy in a child already in his or her second grade, leads towards enthusiastic research also in the upcoming years. At the extracurricular activity, we observe the phenomena, set hypotheses, debate about causes and consequences and are always happy when our experiments succeed. According to the instructions, every student sets his or her own materials needed to carry out the experiment. Materials are none health invasive and can be found in a home kitchen.

Children prefer such way of learning, which is confirmed by numerous applications for the workshop and regular attendance, but especially sparkling eyes of expectation and curiosity.

That is how in our class, we created an actual volcano, launched a rocked powered by effervescent tablet. We were having fun making extraordinary aeroplanes, built a hovercraft using a CD and a balloon, a rocket made of a plastic bottle, a flying peg top or a mini-helicopter, fought fire with an invisible firefighter etc.

After all that, we also participated at the community event where we inspired the audience by dancing and performing experiments.

Figure 1. The ring of Fire            Figure 2. Volcano

Goals of the Scientific Workshop:

• To get to know the scientific procedures and the basic terms of scientific research.
• To get familiar with the term HYPOTHESIS.
• To train in thinking, presuming and setting hypotheses.
• To follow the instructions to create the experimental setup.
• To become familiar with the basics of research with which the fundaments for further research work in the upcoming years of study are being established.
• To become able to function as a part of a group.
• Invoke curiosity as a positive quality for creativity.
• Knowing how to learn from mistakes.
• To abide the safety and the given instructions.
• Experiencing joy and satisfaction upon succeeding.
• To relax and have fun.

Monthly Intended Activities of the Scientific Workshop:

I run the extracurricular activity Scientific Workshop with pupils from the second and third grade. It is taking place once a week for two school hours throughout the entire schoolyear.

Table 1. Monthly Intended Activities

Using words and pictures, I will now present a few experiments of the workshop for pupils of the second and third grade of primary school.

Howercraft

Figure 3. How to Inflate a Balloon?       Figure 4. The Hovercraft has Set off.

We need a CD, a cork from a plastic bottle and a balloon.

• Inflate the balloon a few times beforehand, for it to become more elastic.
• Carefully glue the cork to the middle of the CD using hot glue.
• Put the balloon over the cork.
• The balloon can now also be inflated through the underside of the CD.

More at: https://www.youtube.com/watch?v=DikofrxCiXs, 15/01/2022.

How to Inflate a Balloon?

Procedure:

• Pour 0.2 l of water into a 0.5 l plastic bottle. Add a few spoons of Lemon Verbena powder. Using a funnel made of paper, pour two teaspoons of baking soda into the balloon. Carefully sick the balloon to the top of the plastic bottle and watch out not to pour the soda out of the balloon too soon. Then lift up the balloon and shake it a bit for the soda to fall into the solution.
• We are able to detect foam and bubbles and the balloon will start to inflate.

Figure 5. Is it Magic or is it Something else?

What is happening?

When we mix baking soda with the solution of Lemon Verbena powder, a chemical reaction occurs in which carbon dioxide gas (CO₂) is produced. Due to the lack of space in the bottle it starts to spread in a way that it inflates the balloon.

More at:

A Table Volcano

Figure 6. A Table Volcano               Figure 7. The Amazement

Procedure:

• Pour approximately 1 dl of water into a plastic bottle. Dye the water with red tempera colour. Add some detergent and two teaspoons of baking soda.
• Slowly swirl, so that it does NOT foam.
• Add two teaspoons of Lemon Verbena powder or some vinegar to trigger the reaction. The solution will foam and from the bottle “hot lava” starts to flow.
• Using a plastic bottle, some newspaper and starch glue, you can build a volcano and insert the bottle inside it as a crater.

Mini-Helicopters

Table 2. Worksheet – Mini-Helicopters

Figure 8. Brightly Coloured Look even Better         Figure 9. Ready for Take-off

How to Get an Egg into a Bottle and out?

Procedure:

• Boil the egg, peal it and wait for it to get completely cold. Pick an egg that is as small as possible.
• First, heat up the glass bottle well from the outside. To do so, use a hairdryer or put it under hot water. Position it horizontally and oil its opening a bit.
• When the egg is put on the opening it starts to slowly drift into the bottle. In a few minutes it is inside it.

Figure 10. What on Earth?! Is that even Possible?!

Now, how are we going to get it out?

We perform the experiment in the opposite direction. We turn the bottle upside down, and heat it up from all sides. The warm air pushes the egg out of the bottle.

Conclusion

People are a part of nature, meaning science is an especially important aspect of a child’s life. Students have to be actively engaged into research – with their mind and handcraft. With the satisfaction upon successful experiments, however, the motivation for further research of children grows even more. In that way, they will want to know even more about a certain phenomenon (Žakelj, 2014).

That is exactly what the work in the extracurricular activity, with a smaller number of pupils, enables me to achieve. By the same token, even I as a teacher enjoy hearing children’s joyful shouts, seeing their eyes widely open and full of wonder, answer their questions that arise during the work, whilst their happiness and laughter give me the proof that it is worth it. That children are not only passionate about sitting and playing videogames. The curiosity comes from inside them, all we need to do is to offer them a chance to become active themselves. Through that they uncover the wonders of nature, its laws and the fact that we are inherently connected to it. That we only exist with the nature. Therefore, the upbringing of children in a positive spirit and a respect towards nature, is of an immense importance.

References

1. Učni načrt za naravoslovje in tehniko (2011). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo
2. Zorec, M. (2007). Naravoslovna delavnica: preprosti naravoslovni eksperimenti in projekti za vsakogar. Ljubljana: Tehniška založba Slovenije
3. Žakelj, A. (2014). Spoznavanje okolja naravoslovje in tehnika. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo, page 16 – https://www.zrss.si/pdf/pos-pouka-os-spozn-okolja.pdf

Figures (all): Own source

Socijalne igre u izvannastavnim aktivnostima

Lea Košak

Sažetak

U svom radu pod nazivom Socijalne igre u izvannastavnim aktivnostima predstavljam socijalne igre koje sam provela u sklopu izvannastavnih aktivnosti Fit školarac s učenicima 1. i 2. razreda i Zdrava škola s učenicima 4. i 5. razreda osnovne škole Center u Novom mestu. Ideja o njihovoj provedbi potekla je od strane učenika jer su izrazili želju za igranjem. Kako su socijalne igre od velike koristi kako za učenike tako i učitelje, odlučila sam se temeljito usredotočiti na njih tijekom sljedeća tri mjeseca. Korist socijalnih igara za učenike je u tome da se opuštaju, stupaju u međusobni kontakt, povezuju se, usamljena djeca ostvaruju kontakt s drugima, među učenicima se razvija solidarnost, međusobno pomaganje i tolerancija drugosti. Učitelji mogu putem socijalnih igara uspostaviti ravnopravniji, izravan i prijateljski odnos s učenicima, sveobuhvatnije ih upoznati te se s njima zabaviti.

Učenici su bili oduševljeni izvedenim socijalnim igrama, jer su dublje upoznali sebe i svoje vršnjake, a uz to puno naučili i zabavili se.

Ključne riječi: socijalne igre, izvannastavna aktivnost, iskustveno učenje, socijalno učenje, međusobna suradnja.

Uvod

Trajanje provedbe aktivnosti: 24 nastavna sata, povezana tijekom 3 mjeseca.

Socijalne igre jedna su od metoda iskustvenog učenja koje se temelji na vlastitom ljudskom iskustvu stečenom sudjelovanjem, djelovanjem u stvarnim, konkretnim situacijama. Socijalne igre nisu usredotočene na obrazovanje, već se veći naglasak stavlja na osobni rast, stjecanje i usavršavanje određenih socijalnih vještina i grupnu terapiju. Socijalne igre bismo mogli nazvati interakcijskim igrama jer kod njihove provedbe dolazi do interakcije s ostalim članovima skupine, od kojih sudionici najviše nauče. Igre nam omogućuju bolje prihvaćanje drugih, poštovanje i toleriranje mišljenja, osjećaja i ponašanja ostalih članova skupine. Važne su u oblikovanju vlastitog identiteta i u lakšem prihvaćanju sebe jer osoba postaje samopouzdanija, kada se bolje upozna i nauči nešto novo o sebi (Lavrič 1995: 169-176). Socijalne igre su također tehnike koje pomažu kako djeci tako i odraslima da se međusobno bolje upoznaju i nauče slušati jedni druge, razumiju i užive u drugog, prihvaćaju i rješavaju konfliktne situacije i grade odnose suradnje umjesto međusobnog natjecanja. (Virk Rode i suradnici 1998: 20).

Socijalne igre bile su izvedene po pojedinačnim fazama koje su Virk Rode i suradnici (1998: 25-46) preuzeli od Hausa Schwalbacha (1967):

1. faza predstavljanja i upoznavanja,
2. faza komunikacije i oblikovanja skupine,
3. faza promatranja i otkrivanja
4. faza uživljavanja i identifikacije,
5. faza napada i samoobrane.

U prvoj fazi socijalnih igara ciljevi su: uspostaviti početni kontakt između sudionika (učitelja, učenika), riješiti se suzdržanosti i straha od javnog govora.

U drugoj su fazi ciljevi socijalnih igara: izraziti i oblikovati emocije, razumjeti važnost govora u oslobađanju potisnutih emocija, upoznati razne oblike komunikacije.

U trećoj fazi cilj promatrača je da što točnije odredi kako se nešto odvija u odnosu na određenu situaciju. Učenje razlikovanja promatranja drugih i samog sebe.

U četvrtoj fazi članovi skupine se užive u osobnost nekoga drugog, pokušavaju ga razumjeti prema njegovoj situaciji, pokušaju biti svjesni njegovih stavova i upoznati njegove potrebe, bolje ga razumjeti i bolje surađivati s njim.

U petoj fazi cilj igara je da članovi skupine budu svjesni sukoba unutar skupine, da uviđaju različita ponašanja i mehanizme za rješavanja sukoba te se susreću s novim oblicima ponašanja koji se mogu prvo testirati u obliku igre.

Opis i provedba socijalnih igara

Predstavit ću samo nekoliko socijalnih igara koje sam izvela u sklopu izvannastavne aktivnosti Fit školarac s 1. i 2. razredom, a zatim i u izvannastavnoj aktivnosti Zdrava škola s učenicima 4. i 5. razreda. Socijalne igre provedene su prema gore opisanim pojedinačnim fazama.

1. faza predstavljanja i upoznavanja

1.1. Zeleni krokodil (Virk Rode i suradnici 1998: 26)

Cilj učenja: Učenici se predstave imenom i pokušaju zapamtiti imena svojih vršnjaka i učitelja u skupini. Pod imenom zamišljaju osobu, pa je samim time riječ o komunikaciji, a ne samo pamćenju imena.

Provedba i zapažanja: Učenicima sam rekla da sjednu na stolice poredane u krugu. Netko iz skupine rekao je svoje ime, a susjedu je rekao: “Ti si krokodil.” Susjed (krokodil) ponovio je prethodno ime, dodao svoje i rekao sljedećem: “Ti si krokodil.” Igru smo igrali na početku školske godine kada su se učenici počeli međusobno upoznavati. Primijetila sam da su oni učenici koji su tijekom igre bili koncentriraniji bolje zapamtili imena svojih prethodnika.

Slika 1. Zeleni krokodil

2. faza komunikacije i oblikovanja skupine

2.1. Vođenje slijepca (Virk Rode i suradnici 1998: 29)

Cilj učenja: Naglasak je na verbalnoj komunikaciji i povjerenju.

Provedba i zapažanja: Učenike sam podijelila u parove. Prvi u paru si je zavezao oči maramom, a drugi ga je svojim uputama vodio po prostoru. Nakon dvije minute zamijenili su uloge. Primijetila sam da je vođenje bilo uspješnije među članovima koji se međusobno dobro poznaju te su dobri prijatelji.

Slika 2. Vođenje slijepca

2.2. Pantomima (Virk Rode i suradnici 1998: 31)

Ciljevi učenja: Učenici se užive u neko zanimanje ili neki događaj te ga predstavljaju pomoću mimike. Igra pruža mogućnosti velike snalažljivosti na tom području pa potiče i kreativnost.

Provedba i zapažanje: Učenike sam podijelila u dvije skupine. Prva skupina je zamislila neko zanimanje ili događanje koje je netko iz druge skupine trebao pokazati pantomimom. Ostali članovi druga skupine pokušali su pogoditi što prikazuje. Članovi prve skupine su ih pri tome ispravljali, odnosno usmjeravali pravom rješenju.

Slika 3. Pantomima

3. faza zapažanja i otkrivanja

3.1. Što se promijenilo (Virk Rode i suradnici 1998: 35)

Cilj učenja: Učenici prepoznaju u čemu se partner promijenio.

Provedba i zapažanje: Učenike sam podijelila u dvije skupine koje su se postavile u dva reda, okrenute jedne prema drugoj. Svaki član imao je minutu kako bi brižno promatrao onoga koji mu je stajalo nasuprot. Potom su se svi iz oba reda okrenuli drugom leđima. Svatko je u tom trenutku na sebi promijenio tri stvari. Potom su se ponovno okrenuli drug prema drugom i pokušali otkriti u čemu se je onaj, koji mu stoji nasuprot, promijenio. Primijetila sam da su oni učenici koji su detaljno promatrali protivnika lakše otkrili promijene na njemu.

Slika 4. Što se promijenilo

4. faza uživljavanja i identifikacije

4.1. Pozitivne osobine (Virk Rode i suradnici 1998: 45)

Cilj učenja: Uživjeti se u osobine drugoga i kod njega naći barem jednu dobru osobinu.

Provedba i zapažanje: Svaki učenik je na papir napisao imena svih ostalih učenika u skupini. Potom je uz svako ime napisao barem jednu njegovu dobru osobinu. Na kraju je svatko pročitao što je napisao. Primijetila sam da su kod ove igre učenici više uronili u drugoga i pokušali naći nešto dobro u njemu. Ova igra je pomogla jačanju samopouzdanja posebice manje odlučnih i povučenih članova skupine.

Slika 5. Pozitivne osobine

5. faza napada i samoobrane

5.1.Samoobrana (Virk Rode i suradnici 1998: 46)

Cilj učenja: Pojedinac jasno izražava i štiti svoje interese pred prilično jakom skupinom.

Provedba i zapažanje: Svi učenici osim jednog su stajali te se zagrlili rukama i oblikovali čvrst krug. Jedan učenik je stupio u sredinu kruga te se pokušao probiti van njega. Primijetila sam da su učenici ovu igru shvatili vrlo ozbiljno. Igra je u učenicima probudila osjećaj pobjede, ljutnje, nemoći.

Slika 6. Samoobrana

Zaključak

Moja ocjena provedbe socijalnih igara je vrlo pozitivna jer se pokazalo da su se nakon izvođenja socijalnih igara odnosi među učenicima poboljšali, bilo je manje nasilničkog ponašanja i poboljšao se odnos učenika prema učiteljici. Primijetio se i učinkovitiji način razmišljanja i kreativnosti učenika, bolja komunikacija između učenika i bolja komunikacija između učenika i učiteljice.

Literatura

• Lavrič, A. (1995). Raziskava o socialnih igrah. Sodobna pedagogika, št. 3 – 4, str. 169 – 176.
• Maksimovič, Z. (1991). Mladinske delavnice: psihološko primarno preventivni program, namenjen mladostnikom zgodnjega obdobja. Ljubljana: Sekcija za preventivno delo pri Društvu psihologov Slovenije.
• Virk Rode, J., Belak Ožbolt, J. in sod. (1990). Razred kot socialna skupina in socialne igre. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
• Virk Rode, J., Belak Ožbolt, J., Beltram, J., Bozovičar, V., Lah, S., Lavrič, A., Levstik, M., Mancini, D., Paravan, I., Pučnik – Ozimič, I., Seliškar, S., Slaček, D., Šilc, Z., Tihole, D., Verli, T., Vrečko, M. (1998). Socialne igre v osnovni šoli. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.

Povrtne pustolovine u osnovnoj školi

Lea Košak

Sažetak

U svom članku pod nazivom Povrtne pustolovine u osnovnoj školi predstavljam projektni nastavni rad iz izvannastavne aktivnosti Zdrava škola. U projekt su bili uključeni učenici četvrtog i petog razreda Osnovne škole Center iz Novog mesta. Utemeljen je na aktivnom sudjelovanju učenika u različitim aktivnostima, a proizišao je iz potreba i interesa učenika. Učenicima je tema o povrću bila vrlo zanimljiva. U radu je prevladavala opuštena atmosfera, otvoren razgovor, uvažavanje i poštovanje jednih prema drugima i međusobna suradnja. Zajedno smo nastojali postići ciljeve koje smo si postavili. Učenici su se upoznavali s različitim vrstama povrća i upoznali se s njegovim ljekovitim učincima, napravili plakat o voću, posjetili povrtnu tržnicu, pripremili povrtne smoothije, likovno stvarali na temu povrća, izradili društvenu igru memory itd. Završna evaluacija pokazala je uspješno postizanje postavljenih ciljeva, a učenici će u budućnosti koristiti nova znanja u rješavanju različitih problemskih situacija.

Ključne riječi: povrće, projektni nastavni rad, izvannastavna aktivnost, aktivno učenje, međusobna suradnja.

Uvod

U nastavi se još uvijek često susrećemo s tradicionalnim načinom poučavanja. Kod izvannastavne aktivnosti moguće je rad postaviti tako da se učenici aktivno uključuju u razne aktivnosti jer je to jedini način preko kojeg dolaze do novih spoznaja, otkrića i interesa. Stoga sam odlučila napraviti mali projektni nastavni rad pod nazivom Povrtne pustolovine u osnovnoj školi.

Trajanje provedbe projekta: 8 nastavnih sati povezanih tijekom dva mjeseca.

Glavni ciljevi projekta su: Učenici:

• vlastitom aktivnošću nadograđuju znanje o povrću te uče o zdravom načinu prehrane,
• upoznaju se i oduševe projektnim radom.

Operativni ciljevi: Učenici:

• upoznaju se s različitim vrstama povrća,
• upoznaju ljekovite učinke povrća na naše tijelo,
• upoznaju se s uzgojem povrća na konvencionalan te ekološki način,
• navikavaju se na traženje informacija o povrću u knjigama i enciklopedijama,
• razvijaju pozitivan pristup povrću,
• upoznaju se radom vrtlara,
• upoznaju se s pripremom jednostavnih povrtnih jela,
• navikavaju se na samostalan i kreativan rad,
• razvijaju međusobnu suradnju,
• jačaju samopouzdanje,
• razvijaju motoričke sposobnosti,
• navikavaju se na promatranje i opušteno likovno izražavanje,
• prezentiraju i izvještavaju o svom radu.

1. Inicijativa

Inicijativa je došla spontano od strane učenika. Na nastavu je jedan učenik došao obučen u majicu na kojoj je bila naslikana velika cvjetača. Istog dana učenici su za ručak imali kuhanu cvjetaču i mrkvu. Odmah je između učenika počela rasprava da je danas sve u stilu povrća. Zamolila sam ih da svatko donese u školu jedan predmet vezan za povrće. Također smo proveli oluju ideja (Slika 1: Slika tablice). Došli smo na ideju da naša tema bude POVRĆE na koje ćemo se fokusirati u sljedećim satima.

2. Skiciranje projekta i planiranje provedbe

S učenicima smo pogledali donesene predmete. Pitala sam ih što već znaju o povrću, zašto ga je korisno jesti, gdje i na koji način se povrće uzgaja, tko ga uzgaja. Usput sam zapisivala odgovore. Dogovorili smo da će se naš projekt zvati POVRTNE PUSTOLOVINE U OSNOVNOJ ŠKOLI. Otkrivali smo gdje se mogu pronaći nove informacije i kojim aktivnostima možemo postići ciljeve. Potom smo zajedno pregledali projektnu skicu i uslijedio je plan. Učenici su opušteno izrazili želju u kojim aktivnostima žele sudjelovati.

Do realizacije ciljeva došli smo sljedećim aktivnostima:

• pronalaženje informacija u knjigama i enciklopedijama o povrću,
• posjet školske knjižnice,
• izrada plakata o povrću,
• posjet povrtne tržnice,
• likovno stvaranje na temu povrća,
• priprema voćno-povrtnih smoothija,
• igranje didaktičke igre memory,
• oblikovanje izložbe te njezina prezentacija.

U nastavku predstavljam nekoliko aktivnosti

2.1. Posjet školske knjižnice te traženje informacija o povrću

S učenicima smo otišli u školsku knjižnicu i posudili razne knjige i enciklopedije o našoj temi. Učenici su se spontano podijelili u manje skupine prema njihovim interesima. Jedna skupina učenika pretraživala je literaturu o kuhanju povrtnih jela, druga je skupina pretraživala literaturu o različitim vrstama povrća, a treća je skupina tražila literaturu o vrtlarstvu i uzgajanju povrća. Zatim smo otišli u učionicu gdje su učenici tražili informacije o našoj temi. Uz slike i kratke tekstove izvukli su važne informacije te ih zapisali na komad papira. Učenike je posebno privukla tema o uzgoju povrća na konvencionalan i organski način. Učenicima sam objasnila nove pojmove.

2.2. Izrada plakata o povrću

U sljedećem satu izvannastavne aktivnosti učenici su izradili plakat o povrću (Slika 2: Plakat o povrću). Iz novina i revija izrezali su razne vrste povrća. Učenici su imenovali povrće, gledali ga te ga opisali. Informacije su tražili u literaturi koju su imali kod sebe.

2.3. Posjet povrtne tržnice

S učenicima smo posjetili povrtnu tržnicu u Novom mestu. Pregledali smo različite vrste povrća. Učenici su se divili bojama i oblicima raznog povrća. Ljubazne prodavačice dale su nam nešto povrća, koje smo u školi očistili i pojeli. Tako smo vidjeli, opipali i okusili različite vrste povrća (Slika 3: Posjet tržnici).

2.4. Likovno stvaranje na temu povrća

Učenici su se podijeli u dvije skupine prema tome na koji način vole stvarati. Dala sam im precizne upute za rad. Jedna je skupina učenika oblikovala povrće iz Das mase (Slike 4, 5, 6: Stvaranje povrća iz Das mase), dok je druga skupina crtala i slikala povrće bojicama. Učenici su tijekom svog rada bili entuzijastični i kreativni, pomažući jedni drugima, ohrabrujući se i nadopunjujući jedni druge. Proizvode smo na kraju izložili i u školskom hodniku. Izložbu su vidjeli mnogi učenici i učitelji u školi.

2.5. Priprema voćno-povrtnih smoothija

Učenici su se jako veselili pripremi ukusnih i zdravih voćnih i povrtnih smoothieja. Smoothiji su se pripremali u malim skupinama. Učenici su napisali vlastite recepte za smoothije. Za pripremu smoothija bili su nam potrebni: voće i povrće, blender za izradu smoothija, mjerica, plastični lončići, slamke, noževi, žličice, daske za rezanje. Učenici su također imenovali svoje smoothieje. Slasne i zdrave smoothije polako su popili slamkama i u tome neizmjerno uživali. Učenici su u pripremi smoothija bili vrlo aktivni i entuzijastični. O tome svjedoče i fotografije u nastavku (Slike 7, 8, 9: Priprema voćno-povrtnih smoothija).

2.6. Igranje didaktičke igre memory o povrću

Učenici su sami kreirali didaktičnu igru memory o povrću i također se okušali u igranju iste. Upute su slične uobičajenoj igri memory, samo što su učenici kod svakog otkrivenog para rekli što znaju o određenom povrću. Učenici su kroz igru na opušten način učvrstili svoje znanje o povrću, zabavljajući se u tome te vježbajući komuniciranje i sudjelovanje (Slika 10: Igra memory).

3. Zaključak

Učenici su u provođenju svih aktivnosti bili vrlo motivirani, aktivni i entuzijastični. Ciljevi našeg projektnog rada bili su u potpunosti ostvareni. Sa učenicima smo postavili izložbu svih proizvoda.

Literatura

1. Program osnovnošolskega izobraževanja. Interesne dejavnosti za devetletno osnovno šolo. (2008). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
2. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
3. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
4. Ursell, A. (2003). Vitamini in minerali: prehranski dodatki za čim več zdravja in vitalnosti. Tržič: Učila International.
5. Oberbeil, K. (2004). Z vitamini do zdravja. Ljubljana: Prešernova družba.
6. Messegue, M. (2005). Narava ima vselej prav. Ljubljana: Cankarjeva založba.
7. Tommes, S. (2001). Moja prva knjiga o vrtnarjenju. Tržič: Učila.
8. Forne, C. (1998). Na polju in na vrtu. Ljubljana: Tehniška založba Slovenije.
9. Anderson, L. (2000). Majin mali vrt. Ljubljana: Kres.
10. Schwartz, O. (1997). Bogastvo trajnih okusov. Ljubljana: DZS.
11. Westman, J. (2008). Kuharica za najmlajše. Radovljica: Didakta.
12. Wolter, A. (1990). Zelenjavne jedi. Ljubljana: Cankarjeva založba.
13. Skledar, M. (1998). Splošno poljedelstvo. Ljubljana: DZS.
14. Laughton, R. (2013). Zeleno kmetovanje: priročnik za uspešno ekološko kmetijo ali vrt. Ljubljana: Ara.
15. Kreuter, M. L. (1989). Biovrt: naravno gojenje zelenjave, sadja in cvetja. Ljubljana: Državna založba Slovenije.
16. Krišković, P. (1993). Biološko pridelovanje hrane. Ljubljana: Kmečki glas.
17. Tarman, D. (1999). Na vrtu. Ljubljana: DZS.

Čitateljski susreti kao oblik međugeneracijske suradnje

Jasmina Selko

Sažetak

Kod izvannastavne aktivnosti međugeneracijske suradnje smo s učenicima prve trijade održali čitateljski susret. U goste smo pozvali umirovljenicu, gospođu Emu Grűnbacher, koja vodi čitateljski klub u mjestu. Pročitala je bajku učenicima i pružila učenicima mnoštvo informacija, iskustva i znanja. Učenicu su bili oduševljeni susretom i izrazili su želju za takvim susretima i radionicama.

Ključne riječi: međugeneracijska suradnja, izvannastavna aktivnost, čitateljski susret, učenici prve trijade

1. Uvod

Osobno mi je međugeneracijska suradnja od velikog značaja, možda zato što sam tijekom djetinjstva i odrastanja mogla provoditi vrijeme s bakama i djedovima. Upravo su me ti odnosi potaknuli da sam uopće počela razmišljati i zanimati se za život starijih. U našoj školi uveli smo novu izvannastavnu aktivnost – međugeneracijska suradnja. Opisat ću jednu od aktivnosti koju smo proveli sa starijim osobama, uglavnom umirovljenicima.

2. Međugeneracijska suradnja

Kod međugeneracijskog povezivanja radi se o povezivanju između generacija, prije svega se misli na međuljudske odnose i ostvarivanje međugeneracijske solidarnosti u današnjim društvenim odnosima (Kralj, 2009, preuzeto iz online izvora ZDUS). Ova vrsta integracije važna je jer društvo za opstanak treba suradnju, podršku i međugeneracijsku pomoć (Mandič, 2009). Međugeneracijsko povezivanje donosi novu kvalitetu života sudioniku, pružajući osjećaj prihvaćenosti i sigurnosti u mjestu gdje živi, olakšava usamljenost i poboljšava mentalno i fizičko zdravlje (Kralj, 2009; preuzeto iz online izvora ZDUS).

3. Međugeneracijska suradnja u školi

Mali i Nagode (2009) smatraju da različite generacije u današnjem društvu imaju premalo kontakata, što dovodi do međusobnog nepoznavanja i time predrasuda i stereotipa. No, kada se međusobno različite generacije povežu, suradnja uključenih dobiva novu, višu razinu. Najmlađi učenici kroz zajedničke susrete različitih generacija stječu znanja i vještine koje su starije osobe u praksi već provjerile ili koristile. Na susretima se jača empatija prema drugima i naravno poštovanje, koje je, kao što vidimo u praksi, u opadanju.

4. Praktični rad

U prvoj trijadi, u školskoj godini 2018./19., na izvannastavnu aktivnost Međugeneracijska suradnja upisalo se više učenika nego što smo mogli prihvatiti. To je za nas bio jasan znak da djeca žele surađivati sa starijima. Zato sam se obratila prijateljima, poznanicima i kasnije raznim društvima i ponudila im mogućnost za suradnju. Moram priznati da su svi bili vrlo zainteresirani za rad s našim najmlađim učenicima, te vrlo zahvalni na ponuđenoj prilici.

Glavni cilj izvannastavne aktivnosti je potaknuti međugeneracijsko povezivanje, prije svega se misli na međuljudski odnos i ostvarenje međugeneracijsku povezanost i solidarnost u današnjim društvenim uvjetima. Želimo da međugeneracijsko povezivanje donese sudionicima novu kvalitetu života, pruži im osjećaj prihvaćenosti i poboljša njihovo mentalno i fizičko zdravlje.

Opisat ću jedan primjer aktivnosti i suradnje dviju generacija. U školu smo u listopadu 2018., u sklopu projekta Nacionalnog mjeseca zajedničkog čitanja, u sklopu nacionalne komunikacijske kampanje Čitamo zajedno, pozvali u goste umirovljenicu, gospođu Emu Grűnbacher, koja vodi čitalački klub u mjestu. Zajedno smo proveli čitateljski susret.

Prvo smo se međusobno predstavili i razgovarali neko vrijeme. Potom je gospođa Ema učenicima pročitala bajku Mali mišu – volim te, autora Dugalda Steera. Prije čitanja razgovarali smo o godišnjem dobu – jeseni, gospođa Ema je donijela i prezentirala razne jesenske plodove i poslove u prirodi. Učenici nisu znali za mnoge poslove i sa zanimanjem su slušali kako su se ljudi u starim vremenima pripremali za zimu. Nakon čitanja bajke, razgovarali smo o junacima, značajkama i poruci bajke. Reprodukcija je izvedena preko razgovora, zagonetki, pjevanja pjesama, pantomime i pripovijedanjem značajki pojedinih životinja iz bajke.

Još neke misli učenika:

Svidjelo mi se jer sam mogao dodirnuti žirove (Gabrijel, 7 godina).
Gospođa Ema je vrlo ljubazna jer nam je pročitala bajku (Gaja, 7 godina).
Danas mi se jako svidjelo i jedva čekam što ćemo sljedeći put raditi (Nace, 7 godina).

5. Zaključak

Na kraju zaključujemo da je tijekom cijelog susreta vladala ugodna atmosfera. Učenici su gospođu Emu primili vrlo lijepo i postupali s njom s poštovanjem. Gospođa Ema je učenicima pružila dragocjena znanja i iskustva iz svog života, a učenici su iznijeli svoj svjetonazor. Učenici su tijekom čitateljskog susreta bili motivirani i samouvjereni u davanju odgovora koje je gospođa Eme postavila. Ciljeve koje smo postavili smo ostvarili. Učenici su izrazili želju za više ovakvih susreta, koje ćemo provoditi u obliku radionica šivanja, plesa, pečenja keksa, čajnih zabava, posjeta pčelarima, izrade sapuna i slično.

6. Izvori i literatura

1. Kralj, A. (2009). Medgeneracijsko povezovanje. Preuzeto sa http://www.zdus-zveza.si/medgeneracijsko-sodelovanje (korišteno 5. 10. 2019.).
2. Mali, J., Nagode, M. (2009). Medgeneracijsko sožitje kot temelj sodobne socialne politike v Sloveniji. V Tašner, V. (ur). Brez spopada: kultur, spolov, generacij. Ljubljana: Pedagoški fakultet.
3. Mandič, S. (2009). Medgeneracijsko zavezništvo, izmenjava virov blaginje in sodobne dileme. V Hlebec, V. (ur.). Starejši ljudje v družbi sprememb. Maribor: Aristej.

Putem dinosaura

Tea Zagorc

Sažetak

U članku pod naslovom Putem dinosaura predstavljam projektni nastavni rad za izvannastavnu aktivnost Upoznajmo naš planet, u kojem su sudjelovali učenici 1. i 2. razreda Osnovne škole Center iz Novog Mesta. Rad se temelji na aktivnom sudjelovanju učenika u različitim aktivnostima, a proizišao je iz potreba i interesa učenika.

Učenicima je tema o dinosaurima bila vrlo zanimljiva, stoga su cijelo vrijeme bili motivirani i uključeni u aktivnosti. Kod rada je prevladavala opuštena atmosfera, otvoren razgovor, uvažavanje i međusobno poštivanje i sudjelovanje jer smo zajednički težili postizanju cilja koji smo si u radu zacrtali. Učenici su se upoznali s pojmom geologije i izumiranjem vrsta na Zemlji, prepoznavali su različite vrste dinosaura i njihov izgled, utvrdili u kojim su područjima živjeli, čime su se hranili, okušali se u ulozi paleontologa, likovno stvarali, igrali didaktičke igre na ovu temu itd.

Konačna evaluacija pokazala je uspješno postizanje postavljenih ciljeva, a učenici će u budućnosti nova znanja koristiti za rješavanje različitih problemskih situacija.

Ključne riječi: dinosauri, projektni rad, aktivno učenje, izvannastavna aktivnost, zajedničko sudjelovanje

Uvod

U nastavi se i dalje često suočavamo s tradicionalnim načinom podučavanja, dok je kod izvannastavne aktivnosti moguće postaviti rad tako da su učenici aktivno uključeni u različite aktivnosti jer jedino tako učinkovito dolaze do novih spoznaja i otkrića te razvijaju svoje interese. Upravo zbog toga smo odlučili napraviti mali projektni nastavni rad pod naslovom Putem dinosaura.

Trajanje provedbe projekta: 8 nastavnih sati, povezanih u dva mjeseca.

Glavni ciljevi projekta

Učenici

• nadograđuju znanje o dinosaurima vlastitom aktivnošću,
• upoznaju se i oduševljavaju projektnim radom.

Operativni ciljevi

Učenici:

• upoznaju se s pojmom geologije i s njom povezanim životom – izumiranje na Zemlji,
• razvijaju pozitivan pristup geološkoj baštini,
• upoznaju što su fosili, kako nastaju i kako ih pronalazimo,
• upoznaju se s radom terenskog geologa,
• navikavaju se na traženje informacija o dinosaurima u knjigama,
• navikavaju se na samostalan i stvaralački rad,
• razvijaju međusobnu suradnju,
• jačaju samopouzdanje,
• razvijaju motoričke vještine,
• navikavaju se na zapažanje i opušteno likovno izražavanje,
• predstavljaju svoj rad i izvještavaju o njemu.

1. Inicijativa

Inicijativa je došla spontano od strane učenika. U godišnjem planu rada planirala sam temu Izumrli život na Zemlji tako da sam učenicima naložila da u školu ponesu svatko po jedan predmet povezan s ovom temom. Učenici su spontano počeli donositi knjige o dinosaurima, razne figurice dinosaura, a dvoje učenika su čak bili odjeveni u majice s printom dinosaura. Odmah nam je sinula ideja da će naša tema biti DINOSAURI.

2. Skiciranje projekta i planiranje provedbe

S učenicima smo sjeli u krug i pogledali donesene predmete. Pitala sam ih što već znaju o dinosaurima i gdje bi mogli saznati ove informacije. Poticala sam ih dodatnim pitanjima kao što su: Zašto su dinosauri izumrli? Gdje možemo vidjeti njihove ostatke i tko ih iskopava? Koliko su veliki bili? Usput sam zapisivala odgovore na veći komad papira.

Tijekom razgovora učenici su bili oduševljeni da mogu na što više načina istraživati dinosaure. Dogovorili smo se da ćemo naš projekt nazvati PUTEM DINOSAURA. Na velikom komadu papira počela sam pisati ideje učenika u obliku misaonog uzorka. Utvrdili smo gdje bismo mogli pronaći što više informacija, koga bismo sve pitali, s kojim aktivnostima bismo došli do cilja.

Tada smo zajedno pregledali skicu i slijedio je plan prema kojem smo provodili aktivnosti. Učenici su jedva čekali da počnu provoditi planirane aktivnosti. Tijekom otkrivanja novih spoznaja, plan smo još popunjavali.

Slika 1. Plan projekta

3. Provedba plana

Do realizacije ciljeva došli smo sljedećim aktivnostima:

• traženje informacija o dinosaurima,
• traženje informacija na internetu,
• posjet knjižnice,
• posjet muzeja,
• igranje uloga,
• likovno stvaranje na temu dinosauri,
• igranje didaktične igre pamćenja (memory),
• izrada plakata o dinosaurima,
• oblikovanje izložba i njezina prezentacija.

3.1. Traženje informacija o dinosaurima

U razred sam donijela razne knjige o dinosaurima. Pomoću slika i kratkih tekstova objasnila sam učenicima kada su živjeli dinosauri, kako se provodi iskopavanje ostataka dinosaura, što su fosili, kako se nazivaju stručnjaci za fosile itd. Nakon toga učenici su još sami tražili različite informacije o dinosaurima.

Na internetu smo pogledali razne snimke u svezi s dinosaurima i iskopavanjem ostataka dinosaura. Također sam im pokazala alate i pomagala koje paleontolozi koriste u radu.

Interes djece povećavao se s novim informacijama, stoga smo dogovorili posjet knjižnice u školi i posjet muzeja, gdje smo vidjeli razne fosile, kosture dinosaura.

Slika 2. Listanje knjiga

Na suradnju smo pozvali i roditelje koji su svojim idejama i donošenjem materijala za projekt još dodatno začinili provedbu projekta.

Slika 3. Pregledavanje snimaka na internetu

3.2. Igranje uloga: Igrajmo se paleontologa u učionici na otvorenom

Pomagala za učenje: drvene podloge, čekići, križni odvijač, mali modeli dinosaura, enciklopedije.

Za učenike sam pripremila iznenađenje. Zajedno smo otišli na školsko igralište. Učenike sam podijelila u pet skupina. U svakoj skupini bila su po dva učenika iz prvog i dva iz drugog razreda. Rekla sam im da ćemo se igrati paleontologa. Pripremila sam aktivnost iskopavanja dinosaura iz leda. Na taj način učenici su si zamišljali kako ostatke dinosaura iskopavaju pravi paleontolozi.

Učenicima sam predstavila alat koji ćemo koristiti u radu. Također smo raspravljali o opasnostima vezanima za korištenje raznih alata i sigurnoj uporabi istog. Upozorila sam na opasnosti (ogrebotine, posjekotine, udarci). Upozorila sam ih da je potrebno vratiti alat na mjesto odakle su ga uzeli kada im više ne treba.

Kada su učenici iskopali dinosaura iz leda, u knjigama su potražili dinosaura koji se sakrivao u ledu. Prvašićima su u pronalaženju informacija i oblikovanju plakata pomogli učenici drugog razreda. U obliku misaonog uzorka napisali su podatke o izgledu, vrsti, mjestu boravka i prehrani. Nakon završenog rada učenici su svoje plakate predstavili ostalim učenicima.

Slika 4. Modeli dinosaura u ledu

Slike 5, 6 i 7. Igranje uloga, igrajmo se paleontologa

Slika 8., 9. Prezentacija plakata

3.3. Likovno stvaranje na temu dinosauri

Na suradnju pozvali smo još nekoliko učenika drugog i petog razreda.

Dala sam im precizne upute i stvaranje je započelo. U prvoj skupini učenici su iz mase za oblikovanje izrađivali dinosaure, u drugoj skupini iz papira, treća skupina crtala je dinosaure, četvrta je radila kolaž trganjem papira rukama, a peta je radila kolaž rezanjem papira škarama.

Slika 10, 11, 12, 13 Stvaranje dinosaura iz mase za oblikovanje

Učenici su sami odabrali skupinu prema načinu na koji najviše vole stvarati. Mogli su stvarati individualno, ili su proizvod mogli napraviti dva ili tri učenika zajedno. Učenici su si međusobno pomagali, ohrabrivali se i nadopunjavali. Oni učenici koji su prijevremeno završili, odabrali su rad u drugoj skupini.

Slika 14, 15. Crtanje dinosaura bojicama

Slika 16, 17. Izrada kolaža trganjem papira rukama

3.4. Igranje didaktične igre za pamćenje

Učenici su se okušali u igranju didaktičke igre za pamćenje (memory) koju sam stvorila prema originalnoj verziji. Upute su slične kao kod obične igre za pamćenje, osim što su učenici kod svakog otkrivenog para rekli i što znaju o određenom dinosauru. Učenici su se tijekom igre jako zabavljali, jačali u komuniciranju, suradnji… Zbog nasumične podjele u skupine, uspostavili su nove kontakte, a uz to i učvrstili nova znanja.

Slika 18. Igranje didaktičke igre pamćenja

4. Zaključak

S učenicima smo postavili izložbu te je ponosno predstavili ostalim učenicima u produženom boravku.

Kod izvannastavne aktivnosti po prvi put smo se susreli s projektnim radom i uvjerena sam da ćemo s takvim oblikom rada nastaviti i u budućnosti, jer su ciljevi u potpunosti ostvareni.

Slika 19. Izložba projekta u školi

Literatura

1. Program osnovnošolskega izobraževanja. Interesne dejavnosti za devetletno osnovno šolo. (2008). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
2. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
3. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
4. Benton, M. (2003). Najlepša knjiga o dinozavrih. Tržič: Učila International, založba, d.o.o.
5. Dr. Palmer, D. (2014). Otroška enciklopedija o dinozavrih in predzgodovinskih živalih. Ljubljana: Založba Grlica.
6. Gomboli, M. (2002). Spoznajmo dinozavre. Tržič: Učila International, založba, d.o.o.
7. Prap, L. (2009). Dinozavri?!. Ljubljana: Mladinska knjiga.
8. Osborne, W. in Osborne, M. P. (2000). Dinozavri. Ljubljana: Založba Grlica.
9. Larousse, (1996). Dinozavri. Tržič: Učila d.o.o.
10. Zabavno, poučno, nič mučno – Geopark Karavanke. Novičke. Številka 2/2013.
11. Ferk Savec, V. (2010). Projektno učno delo pri učenju naravoslovnih vsebin. Maribor

Čovjek mora ostati učenik i onda kad postane učitelj

Maja Matijašec

Odabravši učiteljski poziv, prije svega zbog ljubavi prema tom poslu i radu s djecom, nismo smetnuli s uma da on ne obuhvaća samo poučavanje, već i konstantno učenje. U cijelom svom radnom vijeku učitelj će usvajati nova znanja i to na različite načine jer je izložen brojnim mogućnostima da svoj rad poboljša, unaprijedi, usavrši.

Nove mogućnosti, novi izazovi – uključivanje u projekt

U našoj se školi ta mogućnost pružila uključivanjem u projekt „Unaprjeđenje pismenosti – temelj cjeloživotnog učenja“, koji je raspisalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a traje 24 mjeseca. Osim našim učiteljima, prilika za sudjelovanje pružena je i učiteljima iz dviju škola partnera, a to su OŠ Andrije Palmovića Rasinja i OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec. Suradnja triju škola naglašena je u simboličnom nazivu projekta: Od 3 do 300, isto kao i broj učenika koji će u njemu sudjelovati. U projekt su uključena 44 učitelja čiji je cilj, u sklopu šest izvannastavnih aktivnosti (Jezični klub, Enigmatska grupa, Medijsko-digitalna grupa, Književna stvaraonica, Knjižničarska grupa, Astronomska grupa), razviti u učenika čitalačku, medijsku, digitalnu, matematičku i višejezičnu pismenost. Prije tog velikog zadatka koji ih čeka, prošli su niz vrijednih, suvremenih oblika edukacija o kojima će ovdje biti riječi.

Definiranje ishoda učenja

Pripremajući se za nastavu, svaki učitelj susreće se s pojmovima: ishod i cilj učenja, Bloomova taksonomija, vrste znanja, razine znanja. Psihologinja Elvira Nimac posjetila je 5. siječnja 2018. godine OŠ Andrije Palmovića u Rasinji i podsjetila sve učitelje, sudionike projekta, na te pojmove.

Vodila je predavanje i radionicu pod nazivom Definiranje ishoda učenja u kognitivnom i afektivnom području. Osim predavačkog dijela, u kojem je objasnila spomenute pojmove i istaknula njihovu važnost u planiranju nastave, učitelji su sudjelovali i u praktičnom dijelu edukacije gdje su, radom u skupinama, primijenili znanje o ishodima učenja, procijenili uspješnost njihove primjene u vlastitom planiranju i izvođenju nastave, bili potaknuti na primjenu naučenog u svakodnevnom radu s ciljem da nastavu učine kvalitetnijom, a isto tako i u provedbi izvannastavnih aktivnosti u sklopu projekta.

Pri izradi kurikuluma za izvannastavne aktivnosti vrlo je važno dobro definirati ishode i ciljeve učenja, a ova je edukacija pomogla učiteljima i dala im ideje da to učine što bolje.

Izrada i provedba kurikuluma

Radionica Izrada i provedba kurikuluma održana je u OŠ Veliki Bukovec 14. i 15. veljače, a vodila ju je Marija Halaček, učiteljica Hrvatskoga jezika iz OŠ Molve.

Idealni školski kurikulum

Prisjetivši se osnovnih pojmova o kurikulumu, polaznici radionice bili su podijeljeni u skupine prema izvannastavnoj aktivnosti koju će provoditi u projektu. Svaka je skupina prema danim smjernicama analizirala kurikulume svojih škola i razgovarala o njima, uočavajući sličnosti, razlike, nedostatke. Predstavnik svake skupine iznio je ostalima donesene zaključke iz kojih se moglo vidjeti da su kurikulumi triju škola dosta slični, no ima i mnogo elemenata po kojima se razlikuju. Zatim su upoznali obilježja idealnog školskog kurikuluma i uočili njegovu strukturu, odnosno naslove i poglavlja koja bi taj dokument trebao sadržavati: plan izrade školskoga kurikuluma, vizija i misija škole, vrijednosti/načela školskoga kurikuluma, opis unutarnjih i vanjskih uvjeta u kojima se realizira školski kurikulum, analiza potreba i interesa učenika, područja razvoja učenika (kurikulumska područja), načini praćenja i vrednovanja realizacije cijelog kurikuluma s jasno izraženim indikatorima uspješnosti). Predavačica je posebno istaknula važnost SMART ciljeva, a to su oni koji su konkretni, mjerljivi, usuglašeni, provedivi i važni te vremenski određeni.

Kako izraditi dobar kurikulum

U drugom dijelu ove edukacije učitelji su dobili obrazac koji se predlaže za planiranje školskog kurikuluma, a na njemu su istaknuta kurikulumska područja: ciklus (razred), cilj, obrazloženje cilja, očekivani ishodi/postignuća, način realizacije, potrebni resursi i moguće teškoće, način praćenja i provjera ishoda/postignuća, odgovorne osobe. Predavačica je svako područje objasnila i navela primjer. Na temelju toga učitelji su, podijeljeni u iste skupine kao i prvi dan, trebali osmisliti i izraditi kurikulum za svoju izvannastavnu aktivnost. Sve su to kreativno i slikovito prikazali na hameru, primijenivši pritom sve naučeno na ovoj edukaciji. Nakon jednog sata rada kurikulumi su bili izloženi u učionici, a predstavnici skupina prezentirali su ih.

Kurikulum je ogledalo svake škole

Predavačica se osvrnula i na kurikulume svih triju škola te dala savjete kako ih učiniti boljima, ističući pritom da svaka škola mora imati svoju viziju i misiju iz kojih proizlazi moto škole. Vjerujem da njezina rečenica „Kurikulum je ogledalo svake škole.“ svima još odjekuje u uhu te da će učitelji, vodeći se time, uspješno izraditi svoje kurikulume. Kvalitetu i uspješnost izrade kurikuluma moći će provjeriti pomoću odrednica za praćenje i evaluaciju koje su im na kraju edukacije podijeljene.

Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje

Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje radionica je Foruma za slobodu odgoja, a sastoji se od osam dijelova (3+2+3). Učitelji su sudjelovali na pet radionica, najprije u OŠ Veliki Bukovec od 11. do 13. siječnja, a potom u OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec 3. i 4. travnja, dok ih u srpnju očekuju još tri radionice. Voditeljice su Biserka Šavora i Zlatica Šimunović.

Učitelji u dvostrukoj ulozi

Cilj je ovih radionica poučiti sudionike kako učenike potaknuti na aktivno i samostalno učenje i na kritičko mišljenje. Temelje se na primjeni triju etapa okvirng sustava za poučavanje (evokacija, razumijevanje značenja, refleksija), s naglaskom na nastavu koja je usmjerena na učenika.

Radionice su zamišljene tako da sudionici dobiju dvostruku ulogu: s jedne strane oni postaju učenici jer aktivno sudjeluju u nastavnom procesu, odnosno izvršavaju zadatke koje zadaje učiteljica (voditeljica radionice), pišu, čitaju, razgovaraju, prezentiraju, glume, dijele iskustva, rade samostalno, u paru, u skupini, dok s druge strane, kao učitelji, usvajaju metode suradničkog učenja i poučavanja, nove tehnike i metode kojima potiču učenike na kritičko mišljenje. Nakon treće radionice imali su priliku osmisliti jednu nastavnu jedinicu primjenjujući naučeno, a zatim to isprobati u svom razredu.

Učitelji već koriste nove tehnike i metode u nastavi te uočavaju veću motiviranost i uključenost učenika te brže i lakše usvajanje nastavnih sadržaja, a svoja iskustva dijele s drugim kolegama. U skladu s time dijelim na kraju jednu lijepu misao: Najbolji učitelji ujedno su i najzahtjevniji učitelji: oni od učenika zahtijevaju razmišljanje (W. Glasser).

Zaključak

Nakon ovih edukacija učitelji su bogatiji za još jedno iskustvo, nove spoznaje i nova prijateljstva. One su im otvorile nove vidike i potaknule ih na razmišljanje o dosadašnjem radu te mogućnostima uvođenja nekih promjena i novina u nastavu. I ono najvažnije, otvorile su im vrata i usmjerile ih na put prema realizaciji projekta.

Nekoliko ideja za razredu nastavu

PROFILOV Newsletter

Vesela abeceda

Stručni skup HPKZ-a, Opatija, ožujak 2012.
Andrea Škribulja Horvat predstavlja razredni projekt
Igrom do čitanja i pisanja
Može li čitanje i pisanje djeci biti veselje i izazov?

Odgovor na to pitanje dobila sam ostvarujući razredni projekt sa svojim prvašićima u nekoliko generacija djece. Projektom Igrom do čitanja i pisanja potiče se razvoj vještina čitanja i pisanja, razvijaju se komunikacijske vještine, socijalne kompetencije i prijateljski odnosi.
Projekt se sastoji od nekoliko manjih cjelina, a ovdje predstavljam jedan njegov dio: VESELU ABECEDU.
Vesela abeceda razredni je spomenar koji ima svako dijete. U njemu se nalaze stranice s imenima djece, poredane abecednim redoslijedom (A – Anita, B – Boris…). Svako dijete ima svoju stranicu spomenara.
Osim stranica s imenima djece sastavni su dio spomenara i stranice naslovljene: škola, roditelji, učiteljica, naši potpisi. Na stranicama slova abecede kojima ne počinju dječja imena nalaze se zagonetke, brojilice, bojalice…
Tijekom usvajanja slova učenici međusobno razmjenjuju spomenare i ispunjavaju „svoju stranicu” u spomenaru svojih prijatelja.
Dakle, može li djeci čitanje i pisanje biti veselje i izazov? Može!
Ostvarujući ovaj projekt djeca su se veselila pisanju i ispunjavanju spomenara, osmišljavanju sadržaja „svoje stranice”, crtanju i bojanju, razmjenjivanju spomenara te čitanju poruka svojih prijatelja.
Izazov im je bilo rješavanje zagonetki i pitalica i osmišljavanje najboljeg rješenja za „svoju stranicu”.
Spomenar su ponosno pokazivali ukućanima i prijateljima iz drugih škola, a roditelji su ga sačuvali kao uspomenu na početak školovanja svoga djeteta. Projekt Igrom do čitanja i pisanja predstavljen je i na stručnom skupu Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora u Opatiji u ožujku 2012. godine.

Sanja Škreblin predstavlja projekt

I prvašići istražuju

„S prvašićima se ne može istraživati”, reći će skeptici. „Premali su”, složit će se neki drugi s njima. „I nisu još ni pravi čitači”, dodat će treći. A tek brojanje… Sve je to istina. Mali jesu, a čitanje i računanje još su u zametku u njihovim glavicama. No i oni mogu biti i pravi mali znanstvenici, samo što za male znanstvenike treba osmisliti i mala istraživanja.

Osobna čistoća tema je koja nam pruža mogućnost vrlo jednostavnog istraživanja. Svakom djetetu u petak damo dvije tablice koje tijekom vikenda trebaju ispuniti.

Prva se tablica odnosi na dnevno održavanje čistoće njih samih i njihova doma. Djeca tijekom jednog dana vikenda prate koliko su puta toga dana oprali ruke, umili se, oprali zube, istuširali se i oprali noge.

OZNAČI CRTICOM U TABLICI SVAKI PUT KADA OBAVIŠ NEKU RADNJU OSOBNE ČISTOĆE.

Prate i koliko se puta u njihovu domu taj dan pralo suđe, brisalo stol, melo podove i usisavalo. Svaki put kada je radnja obavljena, u tablicu upišu samo crticu, a navečer ih onda trebaju prebrojiti i upisati broj ponavljanja za svaku radnju.

CRTICOM OZNAČI SVAKI PUT KADA NETKO OD UKUĆANA ČISTI DOM.

Drugu tablicu učenici trebaju ispuniti uz pomoć odraslih. U tablicu trebaju upisati koliko puta tjedno odrasli peru kosu, tuširaju se, kupaju se, režu i čiste nokte, obuku čisto donje rublje, čiste hlače i majice. Upišu i koliko se puta tjedno u njihovom domu pere rublje i čiste podovi.

—————————————-

RAZGOVARAJ S UKUĆANIMA I U TABLICU UPIŠI KOLIKO PUTA TJEDNO:

U ponedjeljak slijedi razredna analiza. Uspoređuju se podaci pazeći pritom da netko ne bude ismijan ili povrijeđen. Izvode se zaključci o tome koliko puta dnevno učenici našeg razreda peru ruke, zube, noge, te koliko se puta dnevno pere posuđe ili brišu podovi u našim domovima. (Učiteljica ili učitelj može izračunati prosjeke ili jednostavno za svaku radnju možemo odabrati broj koji se najčešće ponavlja.)
Zatim se prouče podaci i o tjednom održavanju čistoće, pa možemo odrediti koliko se često pere rublje, čiste nokti i provode sve radnje koje smo proučavali na tjednoj razini.
Analizirajući prikupljene podatke učenici će na zanimljiv i vrlo jednostavan način usvojiti pojmove čistoća i osobna čistoća. Kada se u razgovoru o rezultatima praćenja koristimo još i nazivima doba dana i dana u tjednu, u nastavi smo proveli izvrsnu unutarpredmetnu korelaciju nastavnih sadržaja prirode i društva, a da i ne spominjemo korelaciju s matematikom.
Što se istraživanja tiče, sve su etape prisutne: ishodišno pitanje i plan istraživanja ponudili smo im mi, no učenici sami prikupljaju podatke (povlače crtice za obavljenu dnevnu radnju) i obrađuju ih (broje crtice, međusobno uspoređuju podatke), a zaključak se izvodi zajednički.
Nadam se da će kod većine djece posljedica ovog malog istraživanja biti primjena zaključaka u praksi i bez onog stalnog roditeljskog natezanja: „Jesi li oprala/oprao zube?” Bar na neko vrijeme.  

Nataša Svoboda Arnautov predstavlja izvannastavnu aktivnost

Europa u školi

Posljednjih godina u Republici Hrvatskoj često govorimo o pristupanju naše domovine Europskoj uniji. Djeca o tome slušaju u medijima, razgovaraju s roditeljima i starijim članovima obitelji. Zato bi i školska sredina trebala biti okružje u kojem učenici mogu saznati informacije o europskoj tradiciji i sadašnjici.
Upoznajući europske školske sustave susrela sam se praksom koja tijekom jedne školske godine pruža mogućnost upoznavanja jedne europske zemlje. Upoznajući drugačiju kulturu, navike, život ljudi učenici bolje razumiju i svoju tradiciju i običaje. Stoga sam odlučila u školi u kojoj radim osnovati skupinu izvannastavne aktivnosti „Europa u školi”.

Na našim druženjima „putujemo” Europom i upoznajemo se s europskim zemljama. Istražujemo običaje, znamenitosti, način školovanja, tradiciju, kulturu pojedinih naroda.
Djeca se s pojedinim državama i njihovim posebnostima upoznaju istražujući:

slikovne zapise: zemljovide, državne zastave i grbove, fotografije koje prikazuju ljude, gradove, prirodno okruženje, kulturno-povijesne znamenitosti, turističke znamenitosti, znamenite osobe iz povijesti, sporta, kulture i sl.
zvučne zapise: himne, popularnu i narodnu glazba pojedinih zemalja i sl.
audio-vizualne zapise: dokumentarne filmove, obrazovne emisije
tekstualne zapise: časopise, knjige, udžbenike, turističke prospekte
razne predmete koji simboliziraju pojedinu državu: suvenire, nošnje i sl.

U školi često organiziramo tematske izložbe, kvizove znanja, sudjelujemo u raznim priredbama na kojima u glazbeno-scenskim nastupima pokušavamo prikazati i predstaviti bogatu europsku kulturu i tradiciju.

U ovoj školskoj godini odabrala sam dva projekta: Na lijepom plavom Dunavu i Advent u Europi.

Tijek aktivnosti u projektu Na lijepom plavom Dunavu
Na zemljovidu Europe istražili smo gdje su izvor i ušće rijeke Dunav. Pratili smo tok rijeke i tako utvrdili kroz koje države protječe. Te države „označili” smo na zemljovidu tako da smo na prostor države zataknuli državnu zastavu te zemlje. Zastave su učenici nacrtali i obojili na papiriću koji su zalijepili na čačkalicu. Utvrdili smo da Dunav izvire u pokrajini Schwarzwald kod mjesta Donaueschingen na jugozapadu Njemačke. Nastaje od dvije male rijeke Breg i Brigach. Teče prema istoku i protječe kroz: Njemačku, Austriju, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Rumunjsku, Bugarsku, Moldaviju i Ukrajinu. Nakon puta od 2850 km ulijeva se u Crno more u Rumunjskoj tvoreći veliku deltu na granici s Ukrajinom. Delta Dunava zaštićeno je područje koje je UNESCO 1991. godine označio kao svjetsku baštinu.

Tok rijeke mogli su vidjeti na powerpoint prezentaciji koja prikazuje izvor rijeke i krajolike kroz koje protječe sve do svog ušća.

Djecu je zanimalo što znači riječ Dunav. Istražili smo i saznali da je Dunav ime navodno dobio po Danubiusu koji je bio rimski riječni bog.

Potrudili su se saznati kako Dunav glasi na ostalim jezicima: na njemačkom Donau, na engleskom Danube, na mađarskom Duna, na slovačkom Dunaj, na rumunjskom Dunarea, na hrvatskom, srpskom i bugarskom Dunav.

Nakon što su čuli i istražili osnovne podatke o rijeci, krenuli su u istraživanje nabrojanih država. Dobili su kartu na kojoj su države kroz koje protječe Dunav prikazane samo obrisnim crtama koje određuju granice. Zadatak je bio unutar karte ucrtati Dunav, veće gradove kroz koje protječe i najvažnije znamenitosti država po kojima su prepoznatljive. Naučili su da Dunav protječe kroz nekoliko velikih gradova: Beč, Bratislavu, Budimpeštu i Beograd.
Služi kao prirodna granica na više od 1000 km svog toka. Neke države imaju samo jednu obalu, a druga je na području druge države. To su uočili ucrtavajući rijeku na slijepoj karti. Dunav svojim tokom protječe kroz više klimatskih zona i raznolik okoliš. Zato su na karti zalijepili i fotografije Dunava u pojedinim krajevima. Tako su mogli uočiti raznolikost pejzaža kroz koje Dunav protječe.
Te pejzaže djeca su oslikavala te smo tako u projekt uvrstili i likovnu kulturu.

Johann Strauss mlađi skladao je u 19. stoljeću jedan od najljepših valcera Na lijepom plavom Dunavu. Austrijanci ga smatraju svojom neslužbenom himnom. Ta skladba bila nam je zvučna kulisa tijekom gotovo svih sati rada na projektu. Najhrabriji su odlučili napraviti i plesne korake uz ovu prekrasnu skladbu.

Tijekom rada na ovom projektu koristili smo se slikovnim, zvučnim, audio-vizualnim zapisima poput atlasa, zemljovida, enciklopedija, interneta, turističkih prospekata, fotografija, zvučnih zapisa himni država i skladbi koje potječu iz nabrojenih država. U radu su nam pomogli i neki stručni suradnici. Učitelj plesa djeci je pokazao plesne korake u valceru, učiteljica glazbene kulture nam je pomogla u prikupljanju CD-a s glazbom, a učiteljica geografije nam je ustupila zidne zemljovide Europe i dokumentarne filmove.

Dan Europe obilježava se 9. svibnja. Tada ćemo ostalim učenicima naše škole prikazati sve što smo istražili i saznali o ovoj predivnoj rijeci.  Članci su originalno objavljenu u Profilovom proljetnom newsletteru kojeg možete pogledati na Profilovim stranicama.

Matematičko-informatička radionica

kao izvannastavna aktivnost

Nataša Ljubić Klemše

Zašto matematička?

Matematika kao kraljica znanosti oduvijek zauzima posebno mjesto u mojem srcu. Željela sam osmisliti izvannastavnu aktivnost drugačiju od svih dosadašnjih, koja bi motivirala i afirmirala ne samo učenike, već i mene samu. Naime, matematika se u izvannastavnim oblicima rada gotovo i ne pojavljuje, iako postoji puno mogućnosti za njezino upoznavanje izvan redovnog načina rada s učenicima.

Zašto informatička?

Najprije je bila samo matematička radionica, ali sam brzo shvatila da je informatika sastavni dio ovakvog načina rada pa sam proširila naziv i sadržaje. Na to me potaknuo rad u novoj obrazovnoj sredini – učionici s jednim računalom jer sam imala iznimne trenutke u kojima sam mogla upotrijebiti računalo u radu. K računalu me vodila i brojnost i sastav skupina učenika koji su pohađali ovu izvannastavnu aktivnost.

Zašto radionica (a ne družina ili skupina)?

Predviđeni sadržaji rada upućivali su k radionici, prostoru – učionici u kojoj ćemo izrađivati kreativne sadržaje i prezentirati ih, a učenici će osvijestiti proces nastanka proizvoda jer su uradci i kreativni (potičem i razvijam stvaralačko mišljenje i izražavanje) i obrazovni (jer učenici stječu znanja u najširem smislu).

Radimo u maloj skupini 6-8 učenika, pri čemu su svi učenici uključeni u rad, i na zajedničkoj temi u kojoj se učenici oslanjaju na svoja osobna iskustva. I to godinama funkcionira čudesno. Svake godine mijenjam sadržaje, ovisno o učenicima, njihovoj dobi, interesima, spoznajama, željama, vremenu u kojem živimo, zahtjevima i potrebama informacijskog doba i informacijske pismenosti.

Cilj

Cilj ove radionice je omogućiti sudjelovanje učenika primarnog obrazovanja u družini koja će im pobuditi afinitet za matematiku i informatiku u sklopu škole te im istovremeno pružiti i omogućiti razvoj matematičkog i informatičkog stvaralaštva i kreativnog izričaja.

Zadaće

• razvijati matematičko razmišljanje i zaključivanje,
• učenike uputiti u pojam informatičke pismenosti i njezinu važnost – usvajati osnove informatičke pismenosti u skladu s njihovim kognitivnim i psihofizičkim razvojem,
• shvatiti i razumjeti činjenicu da je matematika znanost koja je prisutna u svakom dijelu ljudskog života te da je nemoguće zamisliti bilo koju znanost i posao koji nema matematičke osnove,
• razvijati, aktivirati i produbljivati kognitivne sposobnosti učenika,
• razvijati misaone, emocionalne i komunikacijske sposobnosti,
• naučiti djelotvorno upotrebljavati računalo,
• spoznati kako je matematika znanost koja svakodnevno dolazi do novih spoznaja jer se neprestano pojavljuju nova pitanja i problemi koje je moguće riješiti samo uz pomoć matematike,
• razvijati matematičko razmišljanje i zaključivanje,
• razvijati stvaralačke sposobnosti (kreativnost, neovisnost i fleksibilnost mišljenja, maštovitost, originalnost),
• poticati darovite učenike,
• učenike navikavati i obučavati za timski rad pri rješavanju određenog zadatka uz pomoć računala,
• razvijati sposobnost razlikovanja bitnog od nebitnog à utjecati na razvijanje nazora koji će omogućiti razlikovanje i integraciju virtualnog i stvarnog, kao i pratećeg kritičkog prihvaćanja sadržaja – nije sve istinito, nije sve dobronamjerno, anonimnost ne znači neodgovornosti itd.,
• poticati upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije u drugim nastavnim predmetima (sprega s matematikom se podrazumijeva),
• usvojiti, razumjeti i objasniti pojmove aritmetika – znanost o brojevima i geometrija – znanost o prostoru.

Provedba i realizacija

Matematički i informatički sadržaji se izmjenjuju jer su povezani i nemoguće ih je odijeliti.

Ove sam školske godine planirala projektne sadržaje, za razliku od prijašnjih godina kad su bili tematski i predmetno planirani, organizirani i provedeni. Matematiku i informatiku koristila sam kao osnovu planiranja.

Svaki sam mjesec odlučila posvetiti određenim sadržajima u kojima bi se ispreplitali matematički i informatički naglasci. Promjena je bila potrebna s obzirom na učenička dostignuća u informatičkoj i informacijskoj pismenosti.

• U rujnu smo provodili projekt Voda, u skladu sa sadržajima nastavnog predmeta Priroda i društvo.

• U listopadu smo povezali matematiku i enigmatiku te pomoću matematičkih igara uočavali i spoznavali prisutnost matematike u enigmatici.
• Studeni smo proveli igrajući različite matematičko-obrazovne računalne igre.
• U prosincu smo tematski bili orijentirani na blagdane i praznike (pisali smo e-čestitke, crtali na računalu, koristili kreativne Web 2.0 alate).
• U siječnju i veljači bavili smo se sigurnijim internetom (izrađivali smo interaktivne plakate – glogove).
• Kriptografija (tajnopis) tema je mjeseca ožujka (upoznali smo Cezarovu šifru, sami sastavljamo šifre, dopisujemo se tajnopisom…).
• U travnju ćemo upoznati matematiku starih naroda i istraživati pojedine sutre vedske matematike.
• Matematika i geometrija tema je mjeseca svibnja kad ćemo uočavati i istraživati geometrijske likove u prostoru, igrati se tangramima , izrađivati građevine pomoću kocaka, a pomoću likova crtati i izrađivati oblike na računalu…).
• Za lipanj planiramo povezati matematiku i putovanja.

Proteklih smo godina uređivali panoe na temu matematike, igrali se matematičkih detektiva, izrađivali matematičke križaljke, provodili ankete i usustavljivali ih, crtali dijagrame i grafikone na računalu, posjećivali zanimljive i korisne mrežne stranice namijenjene učenicima primarnog obrazovanja…

Učenici rado dolaze i sudjeluju u radu ove izvannastavne aktivnosti. Kako i sami kažu, vole upoznavati matematiku kao kraljicu znanosti, a vole i sami osmišljavati sadržaje rada i predlagati ih. Pronalaze matematiku u svemu, a za svaki pojam imaju poveznicu i s računalom.