Due to covid teaching outdoors


Melita Irman


New corona virus occurred over the night and completely changed our lives. It also changed our school work. We all wish for having lessons at school in front of the pupils and not online, that is why we have to strictly follow the hygienic measures. In addition, the best thing is to spend as much time as possible in nature. In my article I want to present a few examples of how lessons can be carried out outside of the classroom. Teachers who work with younger pupils and teach them all subjects have more opportunities to take the pupils outside and can easily adjust their timetable.

Key words: lessons, pupils, covid, nature.


New corona virus heavily cut into our lives and forced us to change our perspective on lessons. Over the night we were forced to start teaching online. Then we got back to school facilities and were told to have as many lessons as possible outdoors. I took my pupils outdoors several times even before this. In my experience, pupils comprehend content taught outdoors with more interest and enthusiasm. I am going to present a few examples of good practice of teaching outdoors subjects like Slovene, maths and science.

1. Advantages of outdoors lessons

Children who are involved in outdoor games are more independent, confident and skilful. Being out in the fresh air is a great advantage. We can carry out lessons in the school surroundings, like school yard, playground or nearby meadow. The richest place for teaching and learning outdoors is a forest. The most important thing here is that pupils love and really enjoy lessons carried out in this way and that they actually memorize much more.

Outdoor physical activities and learning are connected when teaching outdoors. Physical activities also have a positive effect on brain functioning. They help to release stress, burnout, they restore attention and concentration, and improve our well-being in general. Physical activities in nature also have effect on our physical health. Learning something new by visiting a meadow or forest leaves a different impact on children. Learnt knowledge gets meaning and becomes long-term knowledge. Teaching outdoors changes pupils’ role from often passive and sitting on the spot into active and suits them down to the ground.

2. Examples of teaching outdoors

Teachers of younger pupils can teach all subjects outdoors and make interdisciplinary connections. Outdoor lesson can be carried out regardless of season or weather. We can play various didactic activities outside. Pupils need some guidance form the teacher when they observe, listen, watch, feel and smell the environment, so they can completely experience it with all their senses. I am going to present some examples and ideas of teaching and revising the learnt content for different school subjects outdoors.

We can easily replace a school desk by using a hard grounding. Pupils can sit on foam cushions and put their mats with worksheets, notebooks or workbooks on their knees. This way we can revise content already learnt outside and enjoy some fresh air. Work in groups is another possibility that we can easily carry out outdoors, because groups can move further away one from the other and work without disturbing each other. Pupils, learning individually, through various activities outdoors proves to be the most effective of all.

When teaching Slovene we can practise comprehension and implementation of instructions, find synonyms, hypernyms, form different sentences. By naming phenomena, plants, animals, objects etc., we enrichen our vocabulary. We develop gross and fine motor skills by drawing lines with sticks on the ground or in snow. This way we can teach writing letters as well. Reading fairy tales to our pupils in a meadow or in a forest is a special experience for them. They can later pick up natural materials and use it for dramatization or illustrating the fairy tales.

We can achieve aims of all parts of the syllabus when teaching maths outdoors. Pebbles help pupils with counting, displaying the numbers and calculating. Using the concrete materials pupils assimilate the connection of calculation and multiplication. Teaching outdoors is highly recommended when introducing multiplication table. We can discuss objects’ features by observing the environment, pick up materials of different thickness and length. All that picked up material can also be classified by various criteria into different groups or sets according to size, form, colour etc. We can teach how to write numbers, for example, pupils can use wooden sticks to write numbers on the ground, chalk to write numbers on asphalt, or we write the number with some natural material and display it concretely. We can collect various information from nature and then differently display them. In addition, we can draw geometric shapes on the ground or make them out of fruits, find geometric shapes and bodies in nature. We can also assess and measure distance between trees, height and circumference of trees. In nature we find some symmetric things as well. Either we can look for them or pupils make symmetrical objects or images from natural materials (leaves, branches, pebbles etc.).

It is important that pupils learn subjects like science, technology and social studies through experiential learning. We can visit various natural and artificial environments, where pupils observe and learn how they work and what they consist of. We can go outside in all seasons and pupils learn about how nature changes and basic facts of each season. They can learn about different weather conditions, meteorological phenomena and measure the amount of rain and snow. So, a rainy day is absolutely no obstacle, but an excellent opportunity for measuring the amount of rain. This way pupils spend at least a little of their time at school outdoors despite the bad weather, they get some fresh air, take a walk and learn something new at the same time. In winter we can do experiments with ice, study the states of water, measure the air temperature, observe snowflakes, look for tracks in snow etc. In spring and summer, pupils learn about trees and flowers. They can smell and experience them with all senses, which is priceless compared to looking at the photos in their textbooks. Pupils learn about different ways of plants reproducing. Teachers can prepare an orientation run for pupils, where they train their reading of simple maps and orientation in nature. By doing all of the above they train their social skills as well.

3. Conclusion

Nature offers active learning because of its wide spectre of materials for learning activities, games and exploring. Teaching pupils who spend more time in nature is more effective, experiential, fun and relaxing. We all wish that pupils would like to be at school and teaching them by using various methods outdoors, in nature, and more often, certainly is one of the possibilities to achieve this aim.

My personal experience of teaching outdoors is very good. Pupils learn quickly, because all the activities have a meaning, besides they involve games and lots of physical activities. I hope these presented examples of teaching outdoors will encourage other colleague teachers to use them in their teaching practice.

Suvremene metode podučavanja

iz predmeta Priroda


Alenka Plevnik


Učitelji u školi trude se nastavu približiti djeci, učiniti je čim zanimljivijom, privlačnom i aktivnom. Pri tome nastojimo postići da bi učenici znanje što ga pridobiju znali upotrijebiti u svom životu. Prečesto se naime dešava da zbog količine informacija i isključivo teoretske osnove učenici zaborave informacije koje su dobili.

Ključne riječi: priroda, metode podučavanje, učenje.


We schoolteachers try to make classes more understandable for the children, to make them more interesting, varied and active. In doing so we are striving to make it possible for the children to be able to use the achieved knowledge in their lives. Too often it happens that because of the amount of information and an exclusively theoretical basis of teaching the children forget the information they have been given.

Keywords: nature study, teaching methods, learning

1. Uvod

Nastavni predmet Priroda omogućuje izuzetno mnogo praktičnog rada i aktivnog uključivanja djece tijekom nastave. Istina, upravo to zahtijeva od učitelja mnogo pripreme i vremena, no zato su rezultati takvog načina podučavanja bitno bolji.

Svaki nastavni sat Prirode – upoznavanje okoliša – kojeg pripremimo prema modelu praktičnog učenja, istraživanja, eksperimentiranja, učenicima je zanimljiv i u svom su radu kreativni i aktivni. U radu s učenicima nemamo poteškoća, no takav način rada zahtijeva od nas mnogo dodatnog pripremanja i planiranja, a od djece zahtijeva dobru mjeru međusobne suradnje, strpljivosti i aktivnog uključivanja.

2. Teorijski dio

2.1. Učenje

Učenje nije samo pridobivanje znanja, spretnosti i navika već i progresivno mijenjanje pojedinca na osnovu vlastite aktivnosti, pri čemu se postojeće znanje povezuje s novim(Ferjan, 2005).

Novija saznanja o prirodi učenja nadovezuju se na konstruktivistično, iskustveno i inovativno učenje koje približavaju proces učenja životu i pripremaju učenika na rješavanje teoretskih i praktičnih pitanja (Marentič Požarnik, 1998).

Podučavanje mora biti stvaranje situacija za otkrivanje i izgrađivanje znanja u kojima učitelj prije svega usmjerava i podstiče. Govorimo o spoznajnom procesu u kojem nije više samo naglasak na proizvodnosti nego na kreativnosti, istraživanju i suradnji (Rutar Ilc i Sentočnik, 2001).

Suvremeni pristupi podučavanju predmeta Priroda nadilaze klasični način podučavanja i učenicima daju priliku za razmišljanje (Gnidovec, 2012).

Na području podučavanja zadnjih se 15 godina razvijaju suvremeni pristupi kao protuteža klasičnom načinu podučavanja.

2.2. Konstruktivistički model podučavanja

Konstruktivistička nastava naglašava učenje kao aktivni misaoni proces. Učenici vlastitom mentalnom aktivnošću razvijaju spretnosti kritičkog razmišljanja i traže kreativna rješenja za zadane probleme. Kod takve nastave važniji je sam proces od rezultata (Marentič Požarnik, 2003). Učenik pristupa nastavnoj situaciji s prethodnim informacijama i razumijevanjem. Konstruktivistički usmjerena nastava daje središnje mjesto učeniku i njegovom predznanju (Marentič Požarnik in Cenčič, 2003).

2.3. Učenje iskustvom

Kod učenja iskustvom polazimo od učenikovog zanimanja. Učenici kod takve nastave aktivno pridobivaju vlastita iskustva koja im pomažu razumjeti, osmisliti i pridobivati znanje (Plut Pregelj, 2005).

Kod učenja iskustvom cjelovito osobno iskustvo igra važnu ulogu. Iskustvo nije rezultat kratkotrajnog sjećanja nego rezultat proteklih aktivnosti (Ivanuš Grmek in Hus, 2006). Vlastito istraživanje, eksperimentiranje, rješavanje realnih problema, učenje sudjelovanjem te navikavanje na učenje u skupini i učenje sudjelovanjem predstavljaju osnovu za postizanje ciljeva vrijednosnog i spoznajnog područja (Golob, 2001).

2.4. Inovativno učenje

Inovativno učenje usmjereno je u budućnost, njegov je glavni sadržaj predviđanje – ono stoji umjesto prilagođavanja nekom znanju. Riječ je dakle o poticanju razmišljanja, angažiranja i odgovornosti te aktiviranju mašte (Marentič Požarnik, 2005).

2.5. Uporaba IKT

Postoji mnogo razloga za uvođenje IKT (informacijsko-komunikacijska tehnologija) u škole. Jedan je od razloga sasvim sigurno postojanje informacijskog društva u kojem živimo. Zato bi morao biti cilj kojeg bi morala ostvarivati škola također i navikavanje na IKT te razvijanje spretnosti i znanja koja omogućuju uporabu IKT prilikom učenja. Pomoću IKT učenje bi se trebalo pojednostaviti, postati zanimljivijim, učinkovitijim i samostalnijim (Krnel, 2008).

3. Metode podučavanja

Metoda je način rada pri poučavanju i jednako je važna kao i nastavni sadržaj. Na izbor metoda utječu ciljevi. Za sve te nove modele podučavanja primjerene su sve metode koje u učeniku proizvedu razmišljanje, nova saznanja, šire interese i daju nove horizonte (Marentič Požarnik, 2005). U suvremenom načinu podučavanja predmeta priroda dolaze u prvi plan dolje navedene metode.

3.1. Projektni rad

Projektni rad povezuje učiteljevo vodstvo i uključuje samostalni rad učenika. Učitelj je u ulozi inicijatora a učenici su akteri i preuzimaju odgovornost za svoj rad. Takav oblik učenja nastao je na osnovu želje da bi se učenici naučili samostalno i slobodno razmišljati.

3.2. Igra uloga i simulacija

Učenje tom metodom odvija se uz aktivno uključivanje pojedinaca u proces mišljenja, doživljavanja, djelovanja i vrednovanja. Učenje proizlazi iz učenikovih iskustava i njegovog prethodnog znanja. Tom metodom učenici rješavaju konkretne probleme u izmišljenim životnim situacijama. Kroz igru učenik preuzima ulogu neke druge osobe i glumi ju. Kroz simulaciju pak učenik igra ulogu samoga sebe u izmišljenoj situaciji kao da je stvarna.

3.3. Učenje kroz sudjelovanje

Ovdje učenici rade u manjim grupama s namjerom postizanja zajedničkog cilja. Od svojih vršnjaka dobivaju važne informacije. Prednost takvog podučavanja jest u tome da djeca znaju kako se uživjeti u način razmišljanja svog vršnjaka. S druge strane poteškoća takvog načina nastave može biti nejednakomjerna aktivnost učenika.

3.4. Terenski rad

Terenski rad odvija se u stvarnom životnom okruženju i potiče suradnju. Takav način rada zahtijeva temeljitu i produbljenu pripremu, veliko opterećenje učitelja i brigu za sigurnost učenika.

3.5. Problemska nastava

U središtu je učenik. Do novih saznanja dolazi traženjem, razmišljanjem, argumentiranjem, provjeravanjem. Problemska nastava je najkreativnija kada učenici sami traže načine i postupke rješavanja (Strmčnik, 1992).

4. Zaključak

Nastavu upoznavanja okoliša izvodimo kad god je to moguće u prirodi uz promatranje šetnjom i istraživanjem u prirodi. Učenici također izvode igranje uloga, u razredu planiramo projekte, postavljamo zadatke kod kojih moraju sami rješavati probleme. Takva nastava odvija se u blok satovima ili čak cjelodnevno. S obzirom da u prvom razredu učitelji imamo mogućnost prilagođavati raspored sati – to onda i obilno iskoristimo, naročito za upoznavanje okoliša. Nastava zasnovana na gore opisanim modelima učenicima donosi zadovoljstvo i aktivno učešće. U takvom radu vrlo rado surađuju. Pri tome se uče međusobne suradnje i komunikacije.

5. Literatura

  1. Ferjan T, (2005). Nekaj misli o konstruktivistično naravnanem pouku. Pedagoška Obzorja, 20(3-4) str. 147-150.
  2. Gnidovec, L. (2012). Odnos srednješolcev do biologije (Diplomsko delo). Univerza v Ljubljani, Biotehniška fakulteta.
  3. Golob, N. (2001). Naravoslovje in izkustveno učenje. Okoljska vzgoja v šoli. 3(1-2), str. 14-18.
  4. Ivanuš Grmek, M. in Hus, V. (2006). Odprti pouk pri predmetu spoznavanju okolja. Sodobna pedagogika, 57(2), str. 68-83.
  5. Krnel D. (2008). Uporaba Informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) pri pouku v nižjih razredih osnovne šole. Ljubljana, Naravoslovna solnica 13(1), str. 6-12.
  6. Marentič, Požarnik, B. (1998). Dejavniki in metode uspešnega učenja. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta, str. 81-103.
  7. Marentič, Požarnik, B. (2003). Psihologija učenja in pouka. Ljubljana: Državna založba Slovenije.
  8. Marentič Požarnik, B.(2005). Spreminjanje paradigme poučevanja in učenja ter njunega odnosa – eden temeljnih izzivov sodobnega izobraževanja. Sodobna pedagogika, 56(1), 58–74.
  9. Marentič, Požarnik, B. in Cenčič, M. (2003). Konstruktivizem v izobraževanju. Pedagoška obzorja, 18, št. 2, str. 34-3.
  10. Plut Pregelj, L. (2005). Sodobna šola ostaja šola: kaj pa se je spremenilo? Sodobna pedagogika, 56(1), str. 16-32.
  11. Rutar Ilc, Z. in Sentočnik, S. (2001). Koncepti znanja, učenje za razumevanje. V Modeli učenja in poučevanja, Zbornik prispevkov 2000, Ljubljana: ZŠ, str. 19–45.
  12. Strmčnik, F. (1992). Problemski pouk v teoriji in praksi. Ljubljana : Didakta.

Kretanje i istraživanje u šumi


Breda Gruden


Svrha aktivnosti bila je potaknuti učenike da se što češće kreću u prirodi. Aktivnost je provedena i zbog pozitivne povezanosti između kretanja u prirodi i povećane sposobnosti pamćenja. Kao takva, predstavlja alternativni način učenja. Kretanjem u prirodi u domaćoj sredini, djeca su ojačala orijentaciju, osjećaj za okolinu, ravnotežu, sposobnost promatranja i motivaciju za aktivno provođenje vremena u prirodi. No kako kretanje u prirodi i zdrava prehrana idu ruku pod ruku, aktivnosti su završavale piknikom na livadi. Svrha piknika bila je upoznati djecu s lokalnom hranom koja je napravljena od sezonskog šumskog voća, plodova i biljaka. Već s mladima treba razgovarati o važnosti lokalno proizvedene hrane, njezinim prednostima u odnosu na uvoznu hranu, o tome kakav je njen utjecaj na naše zdravlje te o povezanosti zdrave prehrane i kretanja.

Ključne riječi: kretanje, priroda, zdravlje, lokalno proizvedena hrana.

1. Uvod

Poticanje učenika na kretanje na otvorenom zadatak je domaće sredine i škole, pa se često s učenicima preselimo u učionicu na otvorenom – u šumu, gdje izvodimo satove sporta, glazbene i likovne umjetnosti te dane aktivnosti. Želimo predstaviti fizičko – istraživačke aktivnosti koje s učenicima izvodimo na otvorenom. Na taj način učenici uče cijeniti domaću sredinu i čuvati je za buduće generacije.

U našoj školi ističemo važnost lokalno proizvedene hrane i važnost zdrave prehrane, pa sam zato fizičko – istraživačkim aktivnostima u šumi dodala i piknik na livadi. Učenicima sam ponudila lokalne proizvode.

Kad je bilo lijepo vrijeme, nagradila sam učenike nenajavljenim izletom u obližnju šumu. Tako su te aktivnosti bile iznenađenje za učenike na lijep sunčan dan.

Dan aktivnosti planirala sam unaprijed. Pripremila sam pet fizičko – istraživačkih aktivnosti na otvorenom. Učenici su morali rješavati zadatke i dobivati zastavice, morali su sastavljati riječi i hodati dok su izvodili razne aktivnosti. Kao nagrada, na kraju svakog zadatka čekala ih je zastavica sa slovom, a na kraju i veliko iznenađenje koje su morali otkriti kroz aktivnosti.

2. Sadržaj fizičko–istraživačkih aktivnosti

Kad je toplo vrijeme, odmore s učenicima 1. i 2. razreda najradije provodimo u školskom dvorištu. Tako smo odabranog dana u dvorištu pronašli tajanstveno pismo i zastavicu sa slovom P. Nitko nije znao tko je izgubio pismo. Tajanstveno pismo jako je privuklo učenike. Bilo je adresirano na 1. i 2. razred. U čitanju su se dokazali učenici koji su već znali čitati. Pismo je pozvalo učenike na istraživački izlet u šumu. Izvršavanjem pet zadataka dobit će još pet zastavica. Na kraju će slova svih zastavica sastaviti u riječ koja ima veze sa zaključivanjem. Prvi je zadatak već bio postavljen u pismu.

2.1. Tihi put

Učenici su morali u tišini hodati do šume. Ispred škole smo razgovarali o tome što to znači, a zatim smo zajedno navukli “prividnu zavjesu tišine” i krenuli prema šumi. Sa sobom smo ponijeli i pismo i zastavicu. U šumi smo “razmaknuli prividnu zavjesu tišine” i razgovarali o promatranjima putem, o osjećajima. Na vidljivom mjestu pored smreke, pronašli smo novu zastavicu. Na njoj je bilo slovo I.

2.2. Slijepi put

Nastavili smo put. Učenici su odjednom ugledali zavjesu (zategnuto uže i tkanina) između dva stabla. Zavjesa je zaklanjala unaprijed postavljeno uže, ali učenici to još nisu znali. Ispred zavjese na tlu bila je tajanstvena vreća. Na njoj je bilo novo pismo, a u njoj naočale za spavanje za sve učenike. Učenici su ponovo pomogli pročitati upute Slika 1. Pocetak slijepog putazadatka. Svaki je učenik dobio naočale za spavanje. Put od zavjese naprijed morali su prijeći prekrivenih očiju. Putem ih je vodilo postavljeno uže za koje su se mogli držati. Nakon što su svi završili zadatak, razgovarali smo o dojmovima, njihovim osjećajima, problemima. Iza zavjese su pronašli sljedeću zastavicu sa slovom K.

Slika 1. Početak slijepog puta Slika 2. Slijepi put

2.3. Gledam i opažam

Išli smo naprijed kroz šumu. Učenici su nestrpljivo tražili vreću s uputama ili neke druge znakove. Pronašli su vreću, u njoj sljedeće pismo, flomastere i plastificirane podloge sa zadacima za sve učenike. U ovoj su aktivnosti morali raditi sami i u tišini. Na kontrolnom su popisu bilježili ono što su opazili u šumi. Nagrada za izvršeni zadatak bila je zastavica sa slovom N.

Slika 2. Slijepi putSlika 3. Usporedba opazanja
Slika 3. Usporedba opažanja               Slika 4. Kutija za detektive

2.4. Bosih nogu uokolo

Nastavili smo put i ušli prilično duboko u šumu. Na drvetu su učenici ugledali obješene cipele i praznu platnenu vreću. Pismo je ovaj put bilo u cipeli. Učenici su se morali izuti, spremiti cipele u vreću i nastaviti put bosi. Hodali su unaprijed pripremljenim dijelom puta. Kad su svi završili, razgovarali smo o njihovim osjećajima, o tome kakvo je bilo hodanje, je li bosonogo hodanje zdravo i na što trebaju paziti kad hodaju bosi. Nagrada za izvršeni zadatak bila je zastavica sa slovom I.

2.5. Detektivi

Nedaleko smo opet pronašli novo pismo i vreću. U njoj su bile pripremljene kutije (za jaja) sa slikovnim zadacima. Nije bilo dovoljno kutija za sve. Učenici su ustanovili da će raditi u grupama. Odredili smo ih izvlačenjem kartica u boji na kojima su bila ispisana slova. U grupi su bili oni koji su imali karticu iste boje. Kad su sastavili riječ (PRST, VODA, ZRAK, ŠUMA), dobili su kutiju sa slikovnim zadacima u koju su stavljali pronađene predmete. U kutiji je jedno mjesto bilo namjerno prazno. Na ovo je mjesto grupa mogla staviti nešto po svom izboru. Na kraju smo razgovarali o dojmovima, grupe su predstavile što su stavile na prazno mjesto i zašto. Kao nagradu, dobili su zastavicu sa slovom K.

2.6. Piknik na livadi

Učenici su ustanovili da su sakupili sve zastavice. Uspjeli su riješiti zagonetku: PIKNIK. U povratku, kao konačna nagrada, na rubu livade, čekao ih je unaprijed pripremljeni prostor za piknik. Pronašli smo i posljednje pismo. U njemu je bilo napisano da je nagrada za sve izvršene zadatke šumska gozba. U košarama smo pronašli: šumski med, namaz od medvjeđek luka, marmeladu od šumskih borovnica, sirup od smrekinih vršaka, sok od bazge, lješnjake, domaći kruh.

Slika 5. Rjesenje zagonetkeSlika 6. Prostor za piknik
Slika 5. Rješenje zagonetke                    Slika 6. Prostor za piknik

3. Zaključak

Aktivnosti sam provodila i prethodnih godina, ali željela sam ih nadograditi. Tijekom školske godine škola provodi niz aktivnosti za promicanje zdrave prehrane i uporabe lokalno proizvedene hrane, koja je također uobičajena na školskom jelovniku. Zbog toga sam aktivnosti kretanja odlučila nadograditi piknikom. Tako sam učenike upoznala s lokalnom hranom koja je napravljena od sezonskog šumskog voća, plodova i biljaka. Tijekom ugodnog druženja razgovarali smo o tome gdje možemo dobiti sastojke za lokalnu hranu i ustanovili su da neke sastojke možemo dobiti i u našoj sredini – šumi.

Izvodeći razne aktivnosti u šumi, učenici uče da je šuma mjesto koje nam puno nudi. To je mjesto za kretanje, učenje, smirivanje, opuštanje i odmor. Svjesni su da u neposrednoj blizini imaju šumu i da sve navedeno mogu dobiti odmah i besplatno. Njihova osobna povezanost sa šumom potiče njihov interes i brigu o šumi. Rješavajući zadatke u grupama, oni razvijaju socijalne vještine i stječu iskustva koja su važna za obrazovanje za održivi razvoj.

4. Literatura

  1. Cornell J. (1994). Približajmo naravo otrokom. Celje: Mohorjeva družba.
  2. Gozd eksperimentov (2016). Priročnik za učenje in igro v gozdu. Ljubljana: Gozdarski inštitut Slovenije.
  3. Izbirajmo lokalno pridelano hrano. Preuzeto 25. 2.2021. s internetske stranice http://www.nijz.si/sl/izbirajmo-lokalno-pridelano-hrano

Matematika u prirodi


Darinka Vrlinič


Odlazak iz škole učenike uvelike motivira za bavljenje novom temom ili utvrđivanje znanja. U blizini naše škole mnogo je prostora za istraživanje i učenje: voćnjak, školski vrt na visokim gredama, livada, vinograd, polje, brdo Veselica, šuma, potok Obrh. Učenici nižih razreda trebaju što više vlastitog iskustva. To pobuđuje znatiželju i želju za obavljanje aktivnosti. Znanje se produbljuje i ostaje trajno.

Učeći u prirodi, učenici stječu različite vidike, praktična znanja, treniraju orijentaciju, rješavaju probleme, utvrđuju znanja, istražuju, postavljaju pitanja, sudjeluju u skupinama i tako jačaju socijalne vještine.

Slijede praktični primjeri zadataka koji se izvode u prirodi.

Ključni pojmovi: matematika, priroda, učenje, 1. razred.

Škola u prirodi

Utjecaj prirode na čovjeka nije samo dobrobit i zdravlje. Zeleno okruženje smanjuje stres, poboljšava raspoloženje, smiruje nas i vraća k izvornosti, kontaktu s prirodom. Praćenjem i doživljavanjem šume, livade, učenicima se otvaraju nove vizije i stavovi prema prirodi. U skupinama su prisiljeni raditi zajedno, te tako razvijaju komunikacijske, socijalne i liderske vještine, sposobnost zajedničkog rada, međusobnog upoznavanja. Razvijaju kritičko mišljenje i prilagođavaju se grupi.

Zadatak učitelja također je njegovati odgovornost za prirodu, njezino očuvanje za buduće generacije i međusobne veze – ja i priroda. Samo na taj način svi ćemo moći uživati ​​u ljepotama koje nam priroda svakodnevno nudi. Učenike potičem da koriste različite perspektive za postizanje ciljeva i odluka.

Za poučavanje vani trebam pratnju jednog učitelja, što je lakše u prvom razredu jer postoje dvije učiteljice. Priprema za posao zahtijeva pronalaženje novih ideja, motivacija, igara, zagonetki ili čak priča. Planiranje nastave na otvorenom također uključuje razmatranje vremenskih uvjeta.

U prirodi – primjeri iz prakse

Prije odlaska u šumu razgovarali smo o poštivanju prirode, sigurnom kretanju cestom i stazama. Staza nas je vodila pored igrališta, školskog vrta, voćnjaka, vinograda, polja. To smo iskoristili za učvršćivanje znanja.

Učenici su rado sakupljali prirodne materijale, testirali ih, osjećali i provjeravali sve mogućnosti korištenja te ih kasnije upotrebljavali za zadatke. Odabrani zadatci trebali su učvrstiti znanje iz matematike. Upute za rad nisu se morale ponoviti nekoliko puta jer su učenici vrlo pažljivo slušali i željeli su riješiti svaki novi zadatak.

Oblikujte broj

Učenik čita napisani broj na kartonu i oblikuje ga od prirodnih materijala. Primjer: četrnaest (oblikuje brojku 14 od žireva).

Slika 1Slika 2
Slika 1, 2: Oblikuje broj


Od prirodnih materijala (npr. odljevci, štapići, lješnjaci) izmišlja slijed i nastavlja ga.

Slika 3
Slika 3. Slijed


Učenik broji: stupove na ogradi, drveće (na primjer, samo šljive) u voćnjaku, redove u vinogradu, broj stabala jabuka u jednom redu uz cestu.

Slika 4Slika 4: Broji listove

Slika i račun

Svaka grupa dobije račun ispisan na kartici. Promatrajući okoSlika 5licu škole, mora pronaći predmete koji odgovaraju računu. Opišite i recite rješenje riječima. Primjer: 1 + 1 = __ (ljuljačka: 1 ljuljačka + 1 ljuljačka = 2 ljuljačke). 6 + 6 = __ (crvene i žute točke na tlu: 6 crvenih točaka + 6 žutih točaka = 12 točaka).

Slika 5. Pronađe ljuljačke

Slika 6Pronađite broj

Svaka grupa dobije brojku zapisanu na listiću. Mora pronaći odgovarajući broj predmeta. Primjeri: 4 (navode 4 klupe ispred škole, grm ima 4 debele grane, na grančici su 4 lista), 1 (jedan orah raste u voćnjaku), 3 (3 breze u blizini škole, u 3 reda zasađene su jabuke u voćnjaku).

Slika 6. Pronađe broj 2

Postavite račun

Slika 7Račun je napisan na kartici, a učenici ga postavljaju i izračunavaju s pomoću prirodnih materijala. Primjer:    12 + 4 = __ (stave jedan češer – to je deset, i 2 lješnjaka, a na drugu hrpu stave još 4 lješnjaka).

Slika 7. Računa s pomoću prirodnih materijala

Duljina, širina, visina, debljina, dubinaSlika 8

Usporedite dva predmeta u prirodi i objasnite odgovarajućim rječnikom (hrast je viši od bagrema, deblo bukve deblje je od bagrema).

Slika 8. Lijevi grm je manji od desnog

Odnosi s veličinom

Prebrojavaju i uspoređuju brojeve i skupove s prirodnim materijalima. Primjer: s lijeve su strane 4 breze, a s desne njih 6, dakle 4 < 6 ​​(4 je manje od 6).

Slika 9Slika 10Slika 11Slika 9, 10, 11. Uspoređuje brojeve


Zadatak: pronađite predmet i recite kakva je oblika. Primjer: krug (žir, gljiva, list), trokut (kamen, list).

Slika 16Slika 17Slika 13Slika 15
Slika 14Slika 12
Slika 12, 13, 14, 15, 16, 17: Pronađe oblike

Riješi račun

Na kartici je račun, riješite ga, samo oblikujte rezultat od prirodnih materijala (16 – 5 = __, od listova oblikuje ​​brojku 11).

Slika 18Slika 19Slika 20Slika 18, 19, 20: Oblikuje od prirodnih materijala

Računam s kutijom za jaja

U kutiju za jaja stavljaju kamenčiće, žireve ili kestene i pomažu si u izračunu. Primjer: 8 + 2 = __ (u okvir stavi 8 žireva, a zatim dodaje 2. Koliko ih je ukupno? 10).

Slika 21
Slika 21: Račun – žir


Učenici rade u grupi. Elastične niti povezuju od jednog do drugog stabla i tako tvore oblike.

Slika 22
Slika 22: Trokut od niti


U prirodi traže veze između predmeta i biljaka: veliko – malo, dugo – kratko, visoko – nisko, svijetlo – tamno.

Slika 23Slika 25Slika 26Slika 24
Slika 23, 24, 25, 26: Usporedba


Učenici uče da nas rad u prirodi obogaćuje. Ne samo znanjem poput npr. davanja naziva biljkama i životinjama, nego i vježbanjem matematike na razne načine. Poučavanje u prirodi uvijek se pokazalo vrlo uspješnim. Učenici vole sudjelovati i aktivni su sudionici u procesu učenja. Pomažu si, uspostavljaju kontakte, rade zajedno u grupi kako bi brže pronašli pravo rješenje. Razvijaju osjećaj za prirodu, brinu se o njoj i poštuju je. Na poslu se trudimo koristiti što više onih materijala iz prirode koji su već odbačeni, beskorisni. Mogućnost odabira materijala u prirodi velika je i svatko može odabrati vlastiti put do rješenja matematičkog problema. Ako želimo uključiti orijentacijski trening, onda u svoj rad uključujemo tablice i s aplikacijom CŠOD Misija vježbamo računanje, npr. Brojanje do 20. Učenici se raduju takvim avanturama i nesvjesnom učenju matematike u “šetnji”.


  1. Cornell, J. (1998). Veselimo se z naravo – naravoslovne dejavnosti za vse starosti. Celje: Mohorjeva družba.
  2. Gross, J. i sur. (2002). Z glavo v naravo. Ljubljana. Center šolskih in obšolskih dejavnosti.
  3. Györek, N. (2016). Gremo mi v gozd. Kamnik: Inštitut za gozdno pedagogiko.
  4. Marentič-Požarnik, B. (1980). Dejavniki in metode uspešnega učenja. Ljubljana: Univerzum.
  5. Marentič-Požarnik, B. (2016). Psihologija učenja in pouka: temeljna spoznanja in primeri iz prakse. Ljubljana: DZS.
  6. McCarthy, C. (2018, 22. svibanj). 6 reasons children need to play outside.
  7. https://www.health.harvard.edu/blog/6-reasons-children-need-to-play-outside-2018052213880
  8. Priročnik za učenje in igro v gozdu (2016). Ljubljana: Gozdarski inštitut Slovenije, Založba Silva Slovenica.
  9. http://dx.doi.org/10.20315/SilvaSlovenica.0003
  10. Rajović, R. (2016). Kako z igro spodbujati miselni razvoj otroka. Ljubljana: Mladinska knjiga.
  11. Vilhar, U. i Rantaša, B., ur. (2016). Priročnik za učenje in igro v gozdu. Ljubljana. Gozdarski inštitut Slovenije, Založba Silva Slovenica.
  12. Zupan, A. (2007). Od igre in dela do znanja. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.

Buđenje uz Pogled kroz prozor

Broj 132, travanj 2021.
ISSN 1848-2171

Pogled_iconAleš Vunjak je predstavio natjecanje „Vidio, ispitao, otključao!“ čija poanta je sastaviti zagonetku iz fizike u obliku fizikalnog sefa, a također i „provala“ u sefove ostalih natjecateljskih ekipa. Više…

Pogled_iconU članku Ane Topal opisane su aktivnosti u sklopu KA1 projekta  „U korak s vremenom za uspješnu inkluziju.“ Glavni ciljevi projekta su poboljšati i unaprijediti rad s učenicima s teškoćama te doprinijeti kvaliteti inkluzije u školi. Više…

Pogled_iconU sadašnjim vremenima i situacijama koje nam nalaže i oblikuje pojava virusa Covid 19, Barbara Terpin Klavžar kaže kako se ljudski odnosi stavljaju na nove kušnje i cijelo se društvo mora tomu prilagoditi. Više…

Pogled_iconBernarda Kunstelj Lepojić je zadala učenicima 5. razreda na predmetu Domaćinstvo da probaju organizirati svoju rođendansku zabavu i pri tom pametno raspolagati s novcem jer racionalno rukovanje novcem izuzetno važno. Više…

Pogled_iconU Gimnaziji Franca Miklošiča Ljutomer nastoje učenicima pružiti što više znanja o tehnologijama koje su nove, aktualne i zanimljive. Damjan Erhatič zbog toga koristi Lego Mindstorms Education EV3 kako bi motivirao učenike, a omogućuje im dizajniranje i programiranje. Više…

Pogled_iconOpisno ocjenjivanje trebalo bi pokazati u kojoj je mjeri učenik svladao pojedine ciljeve. Eva Slapnik je provela istraživanje jer je željela pokazati kakav je pogled roditelja i učitelja prema opisnom ocjenjivanju. Više…

Pogled_iconIvana Norac i Dunja Kufner koristile su metodu strukturiranog grupnog intervjua provedenim s razrednicama prvih i osmih razreda kako bi saznale o komunikaciji unutar razreda, na koje načine su motivirale učenike za obavljanje zadataka i ostvarivanje ishoda, vrednovale radove učenika, je li bilo poteškoća u vrednovanju te kako se može usporediti dobivanje povratnih informacija u školi na daljinu i u klasičnoj školi. Više…

Pogled_iconIstraživanja pokazuju da nastava u prirodi uz kretanje i aktivnosti donosi učenicima bolje rezultate u radu i lakšu percepciju nastavnog gradiva. Potaknuta time Jožefa Vogrinec u otvorenoj učionici radi matematička istraživanja i uz igru uče. Više…

Pogled_iconKatja Turk Medvešček opisuje učenje u šumi ili šumsku pedagogiju koja se temelji na načelu interdisciplinosti jer postoji čvrsta povezanost s ostalim poljima umjetničkoga područja te su moguće i poželjne brojne korelacije s ostalim predmetima, područjima i međupredmetnim temama. Više…

Pogled_iconUčitelji u svom radu često susreću talentirane učenike. Marjetka Novak upoznaje nas s  karakteristikama darovite djece, njihovim osobinama ličnosti, što je potrebno uzeti u obzir kod stvaranja posebnih programa i još mnogo toga.  Više…

Pogled_iconNa satovima biologije i kemije Nataša Zebec redovito unosi elemente formativnog praćenja vodeći računa da atmosfera u učionici bude poticajna, suradnička i opuštena. Više…

Pogled_iconGlavna svrha knjižnica više nije samo prikupljanje i pohrana knjižnične građe, već i obavljanje aktivnosti čitanja i informiranja te pružanje referentnih usluga. Simona Rap među učenicima i učiteljima promovira ulogu knjižnice kada su informacije dostupne na svakom koraku, a istovremeno nisu nužno i pouzdane. Više…

Pogled_iconPriroda je izuzetno važna za čovječanstvo. Vesna Gulin ispričala nam je o provedenom prirodoslovnom danu na poljoprivredno imanje Pri Strgarjevih na Banjšice gdje su djeca osjetili slobodu, bogatili svoju maštu, razvijali motoriku i socijalne odnose u druženju sa vršnjacima. Više…

Pogled_iconKao dio nastave Hrvatskoga jezika, obrađuju se različiti sadržaji iz medijske kulture što je poseban izazov za učitelja kako učenike zainteresirati za taj sadržaj. Vesna Samardžić upoznaje učenike s crtanim filmovima Zagrebačke škole crtanog filma koji nakon početnog otpora počinju shvaćati umjetničku vrijednost takvih sadržaja. Više…

Gordana Lohajner

Prirodoslovni dan

– na poljoprivrednom imanju


Vesna Gulin


Priroda je izuzetno važna za čovječanstvo jer pažljivim promatranjem promatramo zakone života na našem planetu. Uči nas kako živjeti u skladu sa sobom i sa zakonima prirode. Također ima pozitivan učinak na naše zdravlje. Djeca bi trebala provoditi puno vremena vani u prirodi, jer je to vrlo važno za njihov razvoj. Nažalost, djeca danas ne provode puno vremena u prirodi. Jer roditelji nemaju vremena ili ne uzimaju to da bi svoju djecu odveli u prirodu. Škola se mora potruditi, da omogući kontakt s prirodom, posebno za onu djecu koja žive u gradovima. Nastava treba biti osmišljena tako da se u prirodi izvode razne aktivnosti. Djeca s pozitivnim iskustvima u “stvarnom svijetu”, uključivanjem svih osjetila, stječu znanje koje je trajnije.

Ključne riječi: dani aktivnosti, prirodoslovni dan, priroda, poljoprivredno imanje, učenici.

1. Uvod

Na OŠ Solkan učenike 2. razreda vodimo na prirodoslovni dan na poljoprivredno imanje Pri Strgarjevih na Banjšice. Nekada ne bi bio taj prirodoslovni dan ništa posebno, jer su djeca većinu vremena provodila vani u prirodi, penjali se po drveću, sami izrađivali drvene predmete, trčali po travnjacima, pomagali roditeljima kod poljoprivrednih poslova… Kod istraživanja prirodnih ljepota osjetili su slobodu, bogatili svoju maštu, razvijali motoriku i socijalne odnose u druženju s vršnjacima. Današnja djeca prirodu skoro više ne poznaju, osobito gradska djeca, koja ne žive u dodiru s prirodom. Vrijeme provode vani, isključivo na igralištima sa spravama za dječju igru, čije su funkcije ograničene. Za upoznavanje prirode se upotrebljava računalo i knjige umjesto šetnje šumom ili poljoprivrednim imanjem, što je daleko od realnog iskustva i pravog razumijevanja. Veliki broj djece pozna, na primjer, konje i krave samo sa slika i televizije, računala ili knjiga. Ne poznaju povrće, voće, gdje raste i koliko je posla i znanja potrebno za branje dobrog uroda. Povrće i voće vide samo na policama trgovina. Ukratko, današnja djeca ne poznaju floru i faunu i njenu važnost. Upoznavanje prirode i njenih ekosistema je ukljSlika 1. Pogled na odlasku kući (1)učeno u pedagoško-obrazovne procese u vrtićima i školama, ali je djeci teško povezati teoriju sa praksom. Na žalost, provode premalo vremena u prirodi, gdje bi mogli oboje na nenametljiv način povezati.

Slika 1. Pogled na odlasku kući

I kad kao učiteljica provedeš jedan dan sa gradskim učenicima na poljoprivrednom imanju i kad ti učenica na odlasku kući kaže: »Kakva lijepa sloboSlika 2. Na poljoprivrednom imanju Strgar (1)da!«, znaš da im taj prirodoslovni dan ne možeš uskratiti. Tako već godinama naše male Solkance vodimo na nezaboravan dan – na poljoprivredno imanje.

Slika 2. Na poljoprivrednom imanju Strgar

2. Sadržaj

2.1. Dani aktivnosti

Dani aktivnosti su dio obaveznog programa osnovne škole, koji povezuje različita područja, uključena u nastavne predmete. Ti dani se izvode po godišnjem planu škole. Ciljevi tih dana su omogućiti učenicima utvrđivanje i povezivanje znanja, dobivenog kod pojedinih predmeta i predmetnih područja, upotreba tog znanja in njegovo nadgrađivanje s praktičnim učenjem u kontekstu međusobnog surađivanja.

U školskoj godini imamo 15 dana aktivnosti, što u cijelom programu obaveznog obrazovanja iznosi 135 dana. Takav dan se izvodi u opsegu 5 pedagoških satova. Među dane aktivnosti svrstavamo kulturne, sportske, tehničke in prirodoslovne dane.

2.2 Prirodoslovni dan

Učenici sa prirodoslovnim danima aktivno i sistematski dopunjuju i produbljuju teoretsko znanje, koje su dobili za vrijeme redovite nastave i povezuju ga u nove kombinacije. Aktivnosti ih potiču na samostalno in kritično mišljenje, omogućuju upotrebu znanja i upoznavanje novih metoda i tehnika istraživačkog rada (terenski, laboratorijski rad itd.). Aktivno promatraju, upoznavaju i doživljavaju pokrajinu kao cjelinu i pojedine dijelove okoliša, upoznaju i razumiju suživot čovjeka i prirode. Prirodu doživljavaju intenzivno, otkrivaju njene ljepote in vrednote, oblikuju pozitivan odnos do prirode, života, učenja i rada. Postaju svjesni značenja čuvanja zdravlja i okoliša.

Planiranje i organizacija prirodoslovnih dana od učitelja zahtjeva dobru pripremu. Mora slijediti ciljeve nastavnog plana i izabrati odgovarajuću temu, koju će učenici upoznati. Prednost pred teoretskim znanjem učitelj da iskustvenom učenju. Ako je moguće, škola se poveže sa društvenom okolicom.

2.3. Prirodoslovni dan – poljoprivredno imanje

Prirodoslovni dan se brižno planira u okviru aktiva učitelja 2. razreda. Prethodno pripremimo plan, koji sadrži:

  • sklop: živa bića,
  • temu: poljoprivredno imanje,
  • operativne ciljeve:

    – prepoznaju, imenuju i uspoređuju različita živa bića i okoliše,
    – saznaju da je život živih bića ovisan o drugim bićima i od nežive prirode,
    – znaju potražiti razlike i sličnosti među životinjama,
    – upoznaju, što trebaju sami in što druga bića za život,
    – saznaju da životinje trebaju za život vodu, hranu i zrak,
    – saznaju da se životinje hrane biljkama, drugim životinjama ili objema,
    – saznaju da životinje imaju potomke, koji obično dolaze od ženke i mužjaka i da su potomci slični njima,
    – saznaju da se ljudi i životinje rode, rastu, imaju potomke, ostare i umru,
    – opuste se, vesele se i razgibavaju na svježem zraku,

  • metode rada: ekskurzija, govorno-tekstno, iskustveno učenje,
  • oblike rada: frontalno, grupno, individualno,
  • nastavna i radna pomoćna sredstva: radni list, pisaljka, fotoaparat,
  • planer i izvođač: razrednice, obitelj Strgar,
  • kraj, vrijeme: Banjšice, travanj/svibanj,
  • trajanje prirodoslovnog dana: 5 školskih sati,
  • sigurnosne mjere,
  • etape prirodoslovnog dana.

2.3.1. Tok prirodoslovnog dana

Razgovaramo o prirodoslovnom danu i pripremimo ga već par dana prije izvedbe. U školi dobiju prve informacije. Učenici si sami pripreme radni list, koji će ih na terenu podsjetiti na što moraju obratiti pažnju, što treba pažljivo promatrati. Na taj način ih uključujemo u pripreme aktivnosti i navikavamo na sistematsko promatranje.

Središnja aktivnost se odvija na poljoprivrednom imanju Pri Strgarjevih. Obitelj Strgar nas već godinama gosti na svom imanju, jer su i oni svjesni da današnja djeca nemaju kontakta sa prirodom i da ne poznaju život na selu.

Na dolasku su djeca nesigurna, ne znaju što ih čeka, plašljiva su kod dodirivanja životinja, osjećaju se nelagodno, radi neprijatnih mirisa u staji…

Slika 4. Učenici zatvaraju nos na ulasku u hljevSlika 5. Učenici se boje dodirnuti životinje
        Slika 4. Učenici zatvaraju nos   Slika 5. Učenici se boje dodirnuti životinje

Za vrijeme razgledavanja imanja, farme i sjenika djeca se oslobađaju od neprijatnih osjećaja. Jednostavno uživaju u igri na sjeniku, miluju životinje, slobodno trče po seoskom dvorištu, travnjaku…

Slika 6. Igra na sjenikuSlika 7. Dodirivanje životinja               Slika 6. Igra na sjeniku                 Slika 7. Dodirivanje životinja

U školi učenici naprave analizu prirodoslovnog dana. U grupama razgovaraju što su doznali na poljoprivrednom imanju. Pomažu si s radnim listovima, koje su rješavali na imanju i sa pitanjima, koja ih pripreme učiteljice.

U zaključnom dijelu utvrđujemo i provjeravamo, da li smo dostigli postavljene ciljeve, učvrstimo i produbimo nova saznanja učenika. Učiteljice se najviše razvesele, kad vide da je dostignut nenapisan cilj – savladavanje strahova pred životinjama.

3. Zaključak

Pomoću prirodoslovnog dana si učiteljice postave puno ciljeva iz nastavnog plana, a najvažniji su nenapisani ciljevi za život. Na dolasku na imanje djeca imaju puno strahova in predrasuda. Na odlasku u školu djeca se ih otresu i dobiju osjećaj slobode.

Svijet prirode je za nas posebno dragocjen, jer nam s pažljivim promatranjem otkriva životne zakonitosti na našem planetu, i ne samo to, priroda je prostor našeg kreativnog, istraživačkog i kritičnog učenja.

Dijete pokušava zadovoljiti svoju radoznalost neposredno, zato želi životinju ili biljku primiti, opipati, pomirisati. Ono po prirodi teži zadovoljavanju svih svojih osjetila – vida, dodira, mirisa, ukusa i sluha. Na osnovi čuvstvenih saznanja, kao bol, toplina, hladnoća .. dobiva svoja spoznavanja o prirodi i životu. Na žalost, živimo u vremenu, u kojem su suvremena djeca prikraćena za taj važan dio njihovog razvoja.

4. Literatura

  1. Andreja Švajger, 2011: Naravoslovni dan – Ribnik v 3. razredu osnovne šole, diplomsko delo, unoiverza v Mariboru, https://dk.um.si/Dokument.php?id=24674.
  2. Nastavni plan za osnovnu školu,  https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/Drugi-konceptualni-dokumenti/Dnevi_dejavnosti.pdf.

Fotografije: osobni arhiv Vesna Gulin

Škola u prirodi – dio školskog procesa


Božena Idžojtič


Školski tjelesni odgoj teži svojim ciljevima, a sadržaj i način doprinosi skladnom biološkom, psihološkom i socijalnom razvoju mladih ljudi. U isto vrijeme ga obrazuje i osnažuje kako bi tijekom zrelosti i starosti obogatio svoje slobodno vrijeme sportom i zdravim načinom života. Tako će se pobrinuti za svoju dobrobit, zdravlje i vitalnost.

Iz teorije integralnog razvoja znamo da su motorički, intelektualni i psihosocijalni razvoj kod djeteta usko povezani.

Škola u prirodi za učenika je, stoga, osobito važna. Definirana je kao poseban obrazovni oblik, čija je suština da cijeli razred ili nekoliko razrednih odjela pohađa ili odlazi na neko vrijeme u prirodno, manje urbano okruženje, izvan svoga prebivališta. Obrazovni se proces nastavlja ondje prema posebnom obrazovnom programu.

Aktivnosti u prirodi postale su globalni sportski trend. Međutim, on podrazumijeva prilagođavanje čovjeka prirodi, a ne obrnuto. Upravo iz toga razloga, škola u prirodi može dati učeniku znatno više i na drugačiji način nego što to može škola u klasičnom smislu.

Živjeti u skupini dvadeset i četiri sata dnevno, prilagoditi se toj skupini, pospremiti krevet, urediti dječačku frizuru za večernji ples… – samo su neke od stvari s kojima se djeca prvi puta susreću.

Ključne riječi: priroda, škola u prirodi, zdravlje, odgovornost, okoliš.

Opći obrazovni ciljevi škole u prirodi

Škola u prirodi povećava održivost i kvalitetu znanja, koja učenik isto tako stječe kroz ovaj oblik odgojno-obrazovnog rada. Istovremeno potiče sposobnost promatranja prirodnog i društvenog okruženja, neovisan i odgovoran odnos prema tom okruženju, kao i pozitivan odnos prema zdravom načinu života. Osim toga, razvija odgovornost za vlastitu sigurnost i zdravlje. Promiče i skladan tjelesni te mentalni razvoj pojedinca, što podrazumijeva: mogućnost izbora i povezivanja različitih polja, učenje o praktičnim životnim vještinama…

U isto vrijeme i u velikoj mjeri učenici razvijaju odgovoran odnos prema okolišu. Promiče se cjeloživotno učenje jer učenik uči o različitim mogućnostima učenja.

U ostalim oblicima učenja iz izvanškolskog okruženja moguće je primati i učvršćivati ​​znanje.

Važno je naglasiti da ovakav oblik nastave promiče društvene i komunikacijske vještine te razvija sposobnost kreativnog i kritičkog razmišljanja te prosuđivanja. Učenika se osposobljava za suočavanje sa životnim problemima te za njihovo samouvjereno ispravljanje ili rješavanje.


Center šolskih in obšolskih dejavnosti Rak, ili skraćeno: CŠOD Rak, nalazi se u blizini Cerkniškog jezera, u jugozapadnoj Sloveniji. U blizini ove kuće prostiru se šume jele i bukve, koje se u Sloveniji protežu od hrvatske granice do šume Trnovo.

Cerkniško jezero jedno je od najvećih presušnih jezera u Europi. Javlja se svake godine na kraškom polju, između Javornika s jedne strane te Bloškog platoa i Slivnice s druge strane.

Jezero se zadržava na Cerkniškom polju oko devet mjeseci u godini. U suhom dijelu ljeta jezero nestaje. Tijekom cijele godine možete ovdje šetB. Idzojtic_Slika 1_Biciklom na izletati, veslati, ribariti, klizati…

Voda se obično prostire na površini od dvadeset četvornih kilometara. Kad je vode najviše, jezero doseže površinu od gotovo trideset km2 i u to je vrijeme najveće jezero u Sloveniji.

Slika 1. Biciklom na izlet

Značajke prirodnog okoliša

Rakov Škocjan je lijepa kraška dolina između Cerknice i Planinskog polja, koju tvori rijeka Rak. Potječe iz Zelških špilja i prvo teče kroz gornju površinu, a zatim tone u Tkalu špilju. U cijelom su području iznimne kraške značajke; izvorne i potonule kraške špilje, grebeni, prirodni mostovi.

Kraška dolina nastala je kada su se urušili stropovi kraške jame. Ovdje možemo vidjeti dokaz – Mali prirodni most, koji je visok 42 m i Veliki prirodni most visine 37 metara.

Postoji prirodno-poučna staza koja nas vodi kroz prekrasno prirodno okruženje. Rakov Škocjan proglašen je krajobrB. Idzojtic_Slika 2_Pogled iz špiljeaznim parkom, koji su ustanovili još 1949. godine. Ovdje živi 45 vrsta sisavaca i 276 vrsta ptica. Osim uobičajenih šumskih životinja, ovdje su sačuvani i neki rijetki i ugroženi sisavci: smeđi medvjed, vuk, divlja mačka, ris.

Slika 2. Pogled iz špilje

Sadržaj učenja

Učenici su s velikom pozornošću slušali na nastavnim satovima, na kojima im je na vrlo zanimljiv način predstavljeno Cerkniško jezero, a do njega smo došli biciklima.

Na prirodoslovnom nastavnom putu kao istraživači poB.Idzojtic_Slika 3_Istraživanje prirodekušali su prepoznati tragove životinja, kojima smo dan prije nastavili hranu. Skrivena kamera snimila je zanimljiv noćni život u prirodi…

Osim toga, učenici su mnogo saznali o bogatstvu šume, učili o gljivama i lišajevima.

Slika 3. Istraživanje prirode

Bavili smo se i raznim sportskim aktivnostima

Prije određene sportske aktivnosti, instruktori svakog sporta dali su učenicima jasne B.Idzojtic_Slika 4_Veslanje po rijeci Rakupute za njihovu sigurnu izvedbu. Kako smo mogli birati između mnogo različitih sportova, odabrali smo one aktivnosti koje u školi teže realiziramo, jer nisu u blizini ili za njih nemamo mogućnosti: streljaštvo, veslanje, vožnja biciklom, pješačenje u prekrasnoj prirodi.

Slika 4. Veslanje na rijeci Rak

Nastavnici u CŠOD Rak za učenike su pripremili i aktivnosti usmjerenog slobodnog vremena:

  • opstanak u divljini
  • sportske igre
  • Večer Uršule
  • noćna šetnja uz pomoć svjetiljki (na glavi i u ruci)
  • igre socijalizacije.

B. Idzojtic_Slika 5_Pješačenje u  prekrasnoj prirodi
Slika 5. Pješačenje u prekrasnoj prirodi


Tijekom petodnevnog boravka u CŠOD Rak, učenici osmih razreda imali su mnoge mogućnosti za cjeloživotno učenje u prekrasnom prirodnom okruženju jer su se međusobno družili i zajedno doživjeli mnogo lijepih trenutaka u najboljoj učionici na svijetu – u prirodi. S više od trideset godina iskustva u mnogim i različitim školama u prirodi, mogu reći da je ovaj oblik poučavanja zaista neprocjenjivo životno iskustvo.

Izvori i literatura

  1. Kristan, S. …et al.(1993.), Smernice šolske športne vzgoje, Ljubljana, Zavod RS za šolstvo in šport
  2. https://www.csod.si (pristupano 15. veljače 2020.)
  3. https://www.notranjski-park.si/narava/naravne-znamenitosti/cerknisko-jezero (pristupano 24. ožujka 2020.)
  4. https://www.slotrips.si/slo/naravne-znamenitosti/trip/926/Rakov-skocjan (pristupano 15. veljače 2020.)
  5. Fotografije: vlastiti izvor.

Pogled u promjenjivo vrijeme

Broj 123, svibanj 2020.
ISSN 1848-2171

Pogled_iconU članku Amadeje Turnšek predstavljena je EFT metoda (Emotional FreedomTechnique), koja pomaže kod različitih tegoba, pogotovo na stres ili unutarnju napetosti. Mogu je izvoditi učitelji, ali i učenici s obzirom na to da je jednostavna i vrlo učinkovita. Više…

Pogled_iconNa likovnoj radionici učiteljica Andreja Trobec naučila je svoje učenike kako zemlja može biti upotrebljiv prirodni likovni materijal. Navedenu likovnu tehniku detaljnije im je prezentirao slikar. Učenici su upoznavali novi način slikanja sa zemljom/tlom te praktičnim radom stvarali ovom vrstom likovne tehnike. Više…

Pogled_iconDamir Vrbanec predstavio je besplatnu i jednostavnu digitalnu platformu Twine za stvaranje priča, nelinearnih “odabira vlastitih avantura” kojima čitatelji mogu sami upravljati. Više…

Pogled_iconNastava na daljinu je pravi izazov. Gordana Sokol i Gordana Lohajner predstavile su primjer gdje učenici petih razreda upoznaju se s digitalnim alatom Kizoa za izradu videozapisa preko OneNote bilježnice, a kako bi utvrdili gradivo omogućile su online sastanak. Više…

Pogled_iconVažno je podići svijest o zdravoj lokalnoj hrani, kaže odgojiteljica Lidija Domanjko. U našem projektu djecu smo naučili o zdravoj lokalnoj hrani i upoznali ih s lokalnim proizvođačima. Više…

Pogled_iconU sklopu mjeseca borbe protiv ovisnosti, Marija Raguž je svojim učenicima sedmih razrada zadala zadatak da prikažu prigodnim plakatom svoju poruku i vlastitim sloganom svoj stav o posljedicama zlouporabe, alkohola, droge i nikotina. Više…

Pogled_iconU okviru Erasmus+ KA2 projekta školskog partnerstva „With the Skills of the Future for a Successful Job and Life“ u Estoniji je održana transnacionalna aktivnost učenja, podučavanja i osposobljavanja za nastavnike „Seminar 21st century skills and teaching strategies“. Izvještaj o seminari nam je predala Marina Mirković Smile Više…

Pogled_iconU ovom članku Melanija Zavec je predstavila primjer u kojem su učenici skladali izvorne basne, uzimajući u obzir karakteristike basne. Primijenila je moderno poučavanja – suradničko učenje. Više…

Pogled_iconRenata Sešel dan u školi započinje i završava aktivnostima opuštanja. Koristi različite metode kojima kod učenika razvija motivaciju, koncentraciju i međusobne odnose i to najčešće prije ocjenjivanja ili u trenucima kada osjeća da je kod učenika pad motivacije ili koncentracije. Više…

Pogled_iconSanja Pavlović Šijanović ispričala nam je kako je u Gimnaziji Vukovar održano niz raznovrsnih radionica povodom globalnog događanja poznatog pod nazivom „Sat kodiranja“ (Hour of Code) gdje su učenicima nastojali približiti osnove informatike, programiranja i kodiranja. Više…

Pogled_iconPriroda nam nudi beskrajni izvor mogućnosti istraživanja koje moramo iskoristiti jer tako potičemo djecu da se kreću u prirodi te da je promatraju i opažaju svim osjetilima. Kako bismo se svi osjećali dobro u prirodi, ljudi i životinje, moramo kod djece razvijati skrb za prirodu i zajedničkim snagama je zaštititi, kaže Tanja Majerič. Više…

Pogled_iconJe li domaća zadaća potrebna ili nepotrebna? To je samo od jedno pitanje u anketi. Tanja Vičič je predstavila produbljenu analizu s područja pisanja domaćih zadataka, koja obuhvaća iskustva i stajališta roditelja i učenika Osnovne škole Dragotina Ketteja Ilirska Bistrica. Više…

Pogled_iconPrirodu uvijek možemo izravno koristiti za podučavanje. Tako je i Tea Zagorc koristila prirodu za cjelovito učenje jer učenik stječe nova iskustva, širi svoje interese, stječe pozitivan stav prema životu u prirodi i štiti njezinu raznolikost. Više…

Pogled_iconTomislav Leček, Tamara Ređep i Tea Pavičić Zajec upoznali su nas s zabavnim učenjem programiranjem pomoću malenog računala micro:bita gdje djeca sječu znanja o programiranju kroz primjere iz svakodnevnog života. Više…

Gordana Lohajner

Skrb za čistu šumu


Tanja Majerič


Priroda nam nudi beskrajni izvor mogućnosti istraživanja koje moramo iskoristiti jer tako potičemo djecu da se kreću u prirodi te da je promatraju i opažaju svim osjetilima.

Djeca u prirodi uče da živimo u skladu s drugim živim bićima i da su životinje vrlo blizu nas, iako toga nismo svjesni.

No, kako bismo se svi osjećali dobro u prirodi, ljudi i životinje, moramo kod djece razvijati skrb za prirodu i zajedničkim snagama je zaštititi, jer je skrb za nju odgovornost svih nas.

Ključne riječi: šumska igraonica, životinje, priroda, dijete, aktivno učenje.

1. Uvod

Upoznavanje prirode i samim time svjesnost okoline i ekoloških ekosustava oko sebe teme su za djecu koje nude aktivno istraživanje tijekom cijele godine.

U prirodi djeca mogu stvoriti svoj kutak za igranje odnosno igraonicu u prirodi, ali potreban je samo pronaći odnosno osigurati odgovarajući prostor.

Naša je skupina već u rujnu otišla u obližnju šumu i zajedno s djecom odabrali smo onaj kutak za igranje koji se djeci najviše svidio i istovremeno im ponudio bezbrojne mogućnosti gdje su mogli zadovoljiti svoju želju za istraživanjem.

2. Ciljevi

  • Razvijanje odnosa poštovanja prema prirodi.
  • Otkrivanje, upoznavanje živih bića i njihovih okruženja i sebe kao jednog od njih.
  • Usporedba životnih promjena kod živih bića te u živoj i neživoj prirodi.
  • Boravak i doživljavanje prirode u svim godišnjim dobima.
  • Skrb za prirodu.

3. Metode

Koristili smo metode promatranja, razgovora, slušanja, objašnjavanja, demonstriranja, imenovanja, klasificiranja, igranja, vlastite aktivnosti i istraživanja.

4. Diskusija

Tijekom cijele školske godine smo razgovarali u skupini i promatrali promjene u našoj šumi te planirali što bi mogli u određenom godišnjem dobu raditi u našem šumskom kutku.

1Budući da je naš odabrani kutak ispod starog hrasta, prvo smo ga obilježili. Označili smo ga zelenom vrvicom. Djeca su također u poslijepodne vodila svoje roditelje u šumu i pokazala im gdje i što smo radili u prijepodnevnom vremenu.

Slika 1. Odabir kutka za igranje i gradnja šatora od grana

U jesen smo proveli mnogo vremena u šumi, kojeg smo 2posvetili upoznavanju drveća, dodirivanju i utvrđivanju hrapavosti kore drveća te određivanju strana neba uz pomoć zelene mahovine na drvećima. Međutim, ubrzo smo saznali da u blizini našeg šumskog kutka svoje pravo prebivalište ima također vjeverica. Djeca su se tako žarko željela pobrinuti za nju i pripremiti joj skrovište s tajnim spremištem, u koje su unijeli šumske plodove, koje su sami pronašli i sakupili.

Slika 2. Upoznavanje drveća oko naše šumske igraonice

Nismo mogli sa sigurnošću znati je li vjeverica jedini stanovnik naše šume, tako da smo jedva čekali da padne prvi snijeg. U siječnju smo se probudili u snježnom jutru. Prethodno smo se dogovorili da ćemo čim padne prvi snijeg, rano ujutro krenuti u šumu i potražiti te otkrivati tragove različitih životinja u snijegu. Puni iščekivanja, uputili smo se u šumu u toploj odjeći i ubrzo pronašli tragove zečeva. Međutim, to nisu bili jedini tragovi, našli smo tragove srne, miša, ptica i, naravno, vjeverice. Sve tragovi koje smo pronašli fotografirali 3smo i kasnije u vrtiću uspoređivali i točno određivali. Iznenadili smo se koje sve životinje žive u ovoj maloj šumi. Zimi smo se sreli s lovcem na mjestu za hranjenje divljih životinja te tako još detaljnije naučili da bi životinje bez ljudske pomoći u hladnoj zimi teško dočekale toplije proljetne dane.

Slika 3. Traženje tragova životinja u snijegu

S prvim toplim danima smo prvo u našem skrovištu vjeverice pažljivo pogledali je li nedostaje nešto hrane. U našem se skrovištu skrivao mali miš, koji je očito tamo našao dobro utočište od hladnoće. Bili smo vrlo iznenađeni onim što smo vidjeli, a istovremeno zadovoljni spoznajom što smo mogli pomoći ovoj maloj životinji.

U međuvremenu se oko našeg šumskog kutka sakupilo 4prilično smeća i topli travanjski dan smo iskoristili za akciju čišćenja. Iznenađeni smo bili koliko i kakvog smeća su ljudi bacili u šumu, uzeli smo ga sa sobom i razvrstali u odg5ovarajuće kontejnere.

Slika 4. Upoznavanje i prepoznavanje različitih šumskih životinja

Slika 5. Naša šuma je očišćena i opet zelena

Uz gore navedene aktivnosti, mogli smo opaziti pauka u našoj šumi dok je tkao mrežu, slušati pjev ptica, promatrati pupanje mladog lišća na drveću i grmlju.

Na Svjetski dan Zemlje posjetila nas je ekologinja, koja je djeci predstavila tragove divljih životinja, tako da smo sami mogli napraviti odljeve tragova srne, zeca, medvjeda i lisica.

6Slika 6. Upoznavanje tragove divljih životinja i izrada njihovih odljevaka

5. Zaključak

Aktivnosti u našem šumskom kutku djeci su bile vrlo zanimljive i pružile su im priliku za aktivno učenje i vlastito istraživanje.

Saznali smo i promatrali promjene prirode i šume u svim godišnjim dobima. Svaki put kad smo otišli u prirodu (šumu) iznenadila su nas nova saznanja, a najviše kada smo otkrivali koje životinje žive u našem neposrednom okruženju. Naše obećanje je da ćemo se i dalje brinuti da šuma bude čist i gostoljubiv dom za sve stanovnike i posjetitelje.

6. Literatura

  1. Furlan, M. (1992). Prvi koraki v ekologijo. Ljubljana: Gembala in Rokus.
  2. Kurikulum za vrtce, (1999), Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport.
  3. Lepičnik Vodopivec, J. (2006). Okoljska vzgoja v vrtcu. Ljubljana: AWTS.

· Fotografije – osobni arhiv

Priroda je naša najbolja učiteljica


Zdenka Rakuša


Uloga učitelja u školi 21. stoljeća je ključna, osobito zbog činjenice da je vrijeme ICT (engl. Information and communications technology) tehnologije prevladalo i da je priroda kao izvor učenja i iskustava izgubila svoje značenje te je upravo učitelj taj koji svojim pristupom, metodama i povratkom prirode u učionice može ponovno približiti prirodu ljudima. Odnos prema živim bićima, okolišu i planeti kod djece se oblikuje kroz dobre nastavne pristupe. Također, projekti s područja ekologije imaju veliko značenje u osvještavanju djece koja odrasta, a isto se naravno odnosi i na odrasle osobe koje nisu dovoljno osviještene o problemima okoline. Prirodoslovna učionica može biti temelj i izvor dobrih načina iskustvenog učenja.

Ključni pojmovi: priroda, učitelj, ekologija, iskustveno učenje, osvještavanje.


Često govorimo o prirodi, osobito u današnje vrijeme. Puno se zalažemo za zaštitu prirode, pri čemu mislimo na očuvanje kultivirane i nekultivirane prirode. Često govorimo o klimatskoj krizi, utjecaju čovjeka na uništavanje svega prirodnoga. Sve to potaknulo me na razmišljanje da je čovjek zajedno sa svim vrstama biljaka i životinja koje žive na zemlji tek jedna od vrsta koja se pokušava vrlo suptilno i agresivno pobrinuti samo za sebe i na taj način ruši ovu lijepu i jedinstvenu ravnotežu. Nešto slično čine određene vrste biljaka i životinja koje su agresivne na području na kojem obitavaju te pod svaku cijenu osiguravaju razvoj svoje vrste, često na štetu drugih vrsta.

Osjećati prirodu i osluškivati je ne znači samo slušati pjev ptica, promatrati oblake ili jesenske boje. Potrebno je sagledati dublje, spoznati pravila, ustroj, odnose, razvoj, ponašanje, potražiti odgovor na pitanja koja biljka cvjeta, zašto baš ovdje, zašto baš u susjedstvu drugog cvijeća. Taj dar zapažanja cvjetajuće biljke nije namijenjen samo meni, nama, samo za ovo vrijeme. Ova spoznaja čovjeka, koji je opterećen sviješću o sebi, o mogućnosti iskorištavanja svega prirodnoga u svoju korist, golemog zadiranja u prirodu, zadiranja u najskrivenija područja i nepoštivanja najmanjih članaka u međusobno povezanim mrežama okoliša, alarm je za razvoj drugačijeg odnosa prema prirodi.

Uloga učitelja

Učiteljima je zadana uloga posrednika znanja i puta do njega te odgajatelja. Uloga učitelja na području zaštite i očuvanja okoliša koji nas okružuje, ekologije, odnosa prema živom i prema životu se čuvala i dobivala na značaju kroz cjelokupno razdoblje odgojno-obrazovnog procesa. Pod zaštitom prirode u proteklom stoljeću podrazumijevalo se puno toga, od zaštite i očuvanja biljnih i životinjskih vrsta, očuvanja njihovih prebivališta, do brige za endemične, rijetke i ugrožene vrste. Takva zaštita prirode i u današnje vrijeme uključuje jednaki pristup, koji se s obzirom na trenutno krizno razdoblje okoliša mora još više naglašavati. Potrebno je podizati i razvijati svijest pojedinca o vlastitoj krivnji i ulozi u uništavanju prirode. Prirodni ekosistemi veliki su prirodno gospodarski kompleksi, čovjek je tek uključen u njihov opstanak i može ga održavati ili pak rušiti svjesno ili nesvjesno.

U današnje vrijeme sve se te činjenice nastoje još više isticati. Za prijenos ovih znanja brinemo se u školama, na svim područjima posredovanja znanja i djelovanja.

Djelatnosti s područja ekologije

Kao škola uključili smo se u projekt Eko škola već 2002. godine potpisom dokumenta o priključenju projektu. Osnovno načelo djelovanja programa Ekoškola je nastojanje da djeca, naši učenici, u budućnosti mogu utjecati i donositi važne odluke na svim razinama našeg života. Kroz djelatnosti u programu postaju ambasadori za postizanje održivog razvoja te utječu i na ponašanje odraslih te mijenjaju njihove uzorke ponašanja. Ekoškola je škola za život, stoga u njoj primjenjujemo sljedeća načela:

  • briga za čovjeka uključuje očuvanje zdravlja, izgradnju međusobnih odnosa te brigu za okoliš i prirodu
  • odgoj o okolišu sastavni je dio svih ciljeva i sadržaja svakog nastavnog predmeta u obrazovnom programu
  • prirodoslovne djelatnosti povezuju ciljeve i sadržaje među nastavnim predmetima
  • vrijednosni ciljevi sastavni su dio života škole
  • aktivnosti mladih odraz su stvaranja novih ideja i konkretnih poteza odnosno projekata
  • odgojni rad unutar škole cjelovit je i povezan s lokalnom zajednicom
  • budućnost je u povezivanju mladih među državama Europe i svijeta.

Najvažniji ciljevi projekta Ekoškola su odgoj djeteta i mladog pojedinca o brizi za okoliš i prirodu na način da briga o okolišu postaje sastavni dio njegovog života, educiranje o odgovornom ponašanju prema prirodi, poticanje i povećavanje kreativnosti, inovativnosti te razmjene ideja, učinkovito korištenje prirodnih resursa (voda, otpad, energija), povezivanje pitanja o okolišu s ekonomskim i socijalnim pitanjima, razvoj pozitivnih međusobnih odnosa, sudjelovanje u sprječavanja i iskorjenjivanju siromaštva, odgoj i edukacija o zdravom načinu života u zdravom okolišu.

Navedene djelatnosti oplemenjuju emocionalne odnose djece i mladih prema prirodi. Uče ih poštivati različitost i cijeniti prirodna dobra. Učenicima i učiteljima daje priliku da znanje koje stječu na nastavi uporabe u svakidašnjem životu u školi i izvan nje. Za postizanje ciljeva okolišnog obrazovanja odabire zanimljive načine rada te učenicima pomaže upotrijebiti znanje koje su stekli na nastavi za rješavanje okolišnih problema u svakidašnjem životu.

Kao škola, svaku godinu odabiremo projekte iz palete Ekoškole kojima razvijamo ekološku savjest, održavamo Eko dan, bogat aktivnostima očuvanja okoliša, čišćenja užeg i šireg školskog okoliša, zdrave prehrane, kretanja, proizvodnje hrane, pripreme zdravih jela, napitaka, uzgoja povrća i bilja, posjeta eko domaćinstava, pečenjem kruha, predavanjima stručnjaka iz područja ekologije, bavimo se obnovljivim izvorima energije, a u centrima ponovne uporabe izvodimo razmjenu odjeće i razmjenu sjemenja i sadnica te izrađujemo prirodnu kozmetiku, razvijamo znanja o permakulturi i još puno djelatnosti koje razvijaju znanja za život osviještenog pojedinca koji će čuvati planet za buduće generacije.

Iskustveno učenje

Uporaba znanja u svakidašnjem životu i iz svakidašnjeg života smisao je učenja za život. U vremenu ICT (engl. Information and communications technology), računala i prividnog virtualnog svijeta iskustveno učenje je i te kako potrebno. Taj oblik morao bi biti vodilja kod učenja prirodoslovlja. U praksi se radi o najstarijem obliku učenja, budući da se je pojavio već u prapovijesti. Temelj procesa su iskustvo i refleksija o tom iskustvu. Prvobitno učenje skoro u cijelosti odvijalo se uz stjecanje neposrednih iskustava promatranjem pri radu i obredima. Nastankom škole značajniju nastavnu ulogu dobilo je posredno iskustvo.

Nužne su stoga raznolike i životne naučne situacije, raznovrsni mediji i metode koje omogućavaju kako simboličko, tako i emocionalno – praktično ponašanje. U učionice bismo trebali ponovno vratiti prirodu, sa stvarnim doticajem, promatranjem, kušanjem i prepoznavanjem promjena, kojima učenik može doživjeti istinsku prirodu.

Prirodoslovna učionica

Učionica prirodoslovlja prostor je za prirodu. Puna je modela, nastavnih sredstava i prikaza oblika živog svijeta. Njezina najveća vrijednost svakako je u živim organizmima koje učitelj ili učenik donosi u učionicu i na taj način učeniku omogućava stvarni doticaj sa živim. Svaki sat prirodoslovlja, biologije i kemije može biti obogaćen primjerima iz života, okoliša ili prirode. Na taj način vraćamo prirodu u blizinu djece koja odrastaju i time oplemenjujemo njihov svijet, koji je u doba informatike emocionalno vrlo siromašan.

Najveća vrijednost koja učenicima predstavlja neposredan kontakt s prirodom su životinje i biljke u učionici, za koje sami skrbe, njeguju ih, hrane, čiste nastambe i tako razvijaju povezanost sa živim bićima i odgovornost za sve što će u životu uzgojiti, upravo kao što je Mali princ uzgojio svoju ružu i postao odgovoran za nju. U učionici imamo dvije vrste paličnjaka, ribice, hrčke, male kornjače, rastuće biljke i veći broj primjeraka privremenih organizama, koje donose i odnose učenici i učitelji na satove i tako oplemenjuju svoja zapažanja svega živoga.

Sadašnje generacije djece djeca su kompjutera, odnosno ICT. Djeca u razvijenim državama prežive većinu svog slobodnog vremena ispred kompjutera u virtualnom svijetu bez uporabe osjetila i drugih mogućnosti spoznaje. Djeca u nerazvijenom dijelu svijeta imaju druge mogućnosti koje se nama, koji imamo svega u izobilju, čine lošije, mada je to vrlo varljiva slika realnosti i mogućnosti razvoja. Nismo svjesni da mi, koji imamo više, zapravo imamo manje, budući da gubimo osnovne izvorne osobine radi kojih smo preživjeli i postali ljudi i sada se vraćamo unatrag dok čovječanstvo postepeno gubi istinski kontakt sa prirodnim. A mi smo samo dio prirode.

Iskustva koja su potrebna za život, odnos prema prirodi, razvijanje osjetilnih percepcija znanja su ona koje možemo razvijati tek uz konkretni dodir s prirodom, doživljavanju i promatranju prirode.

Bez panike

Kako možeš opisati osjećaj rose na bosoj nozi, ako to nisi nikada doživio?

Kakav je miris sijena? Kako se talasa polje pšenice u vjetru?

Na koji način možemo doživjeti te spoznaje? Već samo pogled na zelenu travu i drveće ili šetnja šumom može učiniti čuda u tome kako se osjećamo.

Priroda je naša učiteljica i taj dodir s njom još je uvijek potreban i možemo ga doživjeti.

Nedostatak znanja jedan je od najvećih krivaca koji ugrožavaju zaštitu prirode. Kada učimo o recikliranju i o drugim ekološkim praksama, u stvarnosti ih teško povezujemo sa svojim konkretnim djelima, ako nikada nismo boravili u prirodi, divili joj se i bili začuđeni. Željeli bismo da takva i ostane. Manjak dodira s prirodom nema samo štetne posljedice za okoliš, nego i za naše zdravlje. Svi možemo nešto učiniti za zdravlje i to bez novca i velikih projekata. Najbolje stvari uvijek su nam na dohvat ruke i to besplatno.

Učitelj ima sve mogućnosti da tu filozofiju prenosi na svoje učenike i razvija kod njih upravo to, zbog čega će njihov život biti ljepši i bolji, ponajprije radi prirode koja je njihova najveća učiteljica i saveznica.


  1. https://ekosola.si/
  2. https://issuu.com/znanstvenazalozbaff/docs/izkustveno_ucenje

Idemo se igrati u šumu!


Klavdija Novak


Šuma je izuzetno bogat prirodni okoliš. To je odlično mjesto za igru, istraživanje i boravak na otvorenom. Prioritetna aktivnost djeteta je igra uz koju stječe nova znanja, a istodobno učvršćuje već dobivena. Odgojitelji u vrtićima uglavnom koristimo igru kao planiranu aktivnost, uz pomoć koje omogućavamo djetetu da dobiva nova saznanja, zadržavamo njihovu motivaciju i brinemo o njihovom cjelokupnom razvoju. Boraveći u prirodi i uz mogućnost slobodnog istraživanja okoliša, zasigurno su usmjereni na kvalitetno i zdravo trošenje vremena.

Ključne riječi: šumska igraonica, igra, priroda, šuma

1. Uvod

Djeca predškolske dobi percipiraju prirodu na vrlo emotivan način i u tome koriste iskustveni način upoznavanja. U tom razdoblju važno je kretanje u prirodnom okruženju, spontano istraživanje šume i igra s prirodnim materijalima, pronađenima u šumi. Također, ne smijemo zaboraviti da djeca šumu doživljavaju na potpuno drugačiji način od odraslih. To je kognitivno putovanje, put iskustvenog učenja, koji je za nama odraslima već stran. Djeca naime dolaze do informacija pomoću svih svojih osjetila. Nije im dovoljno samo promatranje, stvari žele dodirnuti, pokušati, istegnuti, proučavati, razdvojiti …

Šuma ima sve karakteristike kvalitetnog i atraktivnog prostora za igru, u kojem djeca imaju slobodu kretanja, a sama struktura šume dopušta raznolikost upotrebe. Djeca mogu koristiti materijale prema vlastitom razvoju i potrebama, materijalima mogu manipulirati na bezbroj načina i na taj način steknu nova iskustva i traže nove izazove. ​​Djeca u šumi kroz igru istražuju i eksperimentiraju, ruše i grade, odlučuju i biraju i istovremeno su odgovorni do okoline.

2. Igra u šumi

U našem dječjem vrtiću, smještenom u ruralnom području, djeci nudimo mnogo mogućnosti boravka na otvorenom odnosno u prirodi. Put do šume vodi nas kroz livade i polja, i veoma brzo možemo se udaljiti od prometne ceste. Naš kutak u šumi posjećujemo u sva godišnja doba bez obzira na vremenske prilike, jer nam šuma pruža utočište sa svojom sjenom u ljetnim mjesecima kada je vruće, a zimi možemo se igrati u snijegu i ledu.

Na jesen, pozvali smo roditelje da nam pomognu organizirati prostor. Zajedno smo očistili i uredili prostor ispod drveća, napravili smo šator od grana, da su djeca mogla imati svoj kutak, ogradili i napravili smo prostoriju za lišče, koje smo ogradili s granama. U toj ogradi nalazila se je velika gomila suhog lišća, koja je omogućila djeci da se valjaju u njemu i bacaju ga. Također smo napravili penjalicu iz slomljenog stabla za podržavanje ravnoteža i penjanje djece, mrežu za vješanje, gdje su djeca mogla odmarati, penjati se i promatrati debla i lišće na visokim granama, penjati se s grana, penjalicu iz grana, koja je bila poput neke ljestve na tlu, kružni kutak gdje smo imali mjesto za razgovor i užinu ili slušanje bajki. Nakon završetka posla, u šumi nas je posjetio poseban šumski stanovnik. Cijelo vrijeme našeg boravka nas je iza stabla promatrao šumski patuljak (lutka), koji se je izgubio, ostao sam u šumi i zatražio nas je za pomoć. Djeca su ga sa zadovoljstvom prihvatila i zajedno smo ga odlučili prihvatiti ga i odvesti u vrtić. Dobili smo novog člana naše skupine, koji je postao djeci prijatelj, neko tko pruža utjehu, saveznik, vođa, i svaki put kad smo išli u šumsku igraonicu poveli smo ga sa sobom. Lutka šumski patuljak, naučila nas je kako se ponašati u šumi i pokazala što se u šumi smije a pogotovo što ne. Djeca su se igrala s patuljkom, pokazivala mu što već znaju i mogu učiniti. Uz njega upoznali su se sa različitim šumskim životinjama, ljekovitim biljem, drvećem, vremenskim pojavama, slušali bajke i nesvjesno učili šumski bonton.

Svaki put kada idemo u šumsku igraonicu, pravilo je da je kretanje ograničeno na udaljenost vidnog polja. Djeca dobro poznaju prostor i vode računa o dogovoru. U šumu ne donosimo sredstva za igru, jer djeca obično odmah istrčeu šumu i ostaju se igrati u uređenim i prirodnim područjima šumske igraonice. Svaki put netko nosi ruksak i patuljka, ponekad se igraju s njim, drugi put stave ga na mrežu kako bi ih mogao promatrati. Djeca sama odlučuju o načinu igre, sama odlučuju hoće li sami poduzimati akcije ili će pronaći suradnike, također sama pronalaze resurse za igru koju šuma nudi. Prisutnost patuljaka kod djece potiče pripovijedanje, pozitivno utječe na rješavanje međusobnih sukoba, koje najčešće sami rješe bez intervencije odrasle osobe te mu mogu povjeriti svoje strahove i tajne.

Izjave djece o šumskoj igraonici:

  • Mogu brzo trčati i popeti se na drvo
  • Volim izlaziti van, gdje ima puno prostora i vidim kakvu životinju koju još ne znam i onda je mogu gledati
  • Volim hodati po livadi i loviti se s prijateljima
  • Lijepo nam je u šumskoj igraonici, gdje se igramo s patuljkom, napravili smo mu kućicu i krevetić
  • Mogu napraviti sve iz češera, grana i kamenčića
  • Igramo se skrivače, igramo se sa granama, možemo se kotrljati po zemlji
  • Fino je je kad ponesemo ručak s nama i pojedemo ga u šumi
  • Volim se igrati s prijateljima dinosaure u šumi.

3. Zaključak

Naša šumska igraonica je mjesto u prirodi koje se mijenja i time se mijenjamo i mi. Nudi nam beskrajne mogućnosti za igru, djeca imaju mnogo ideja koje mogu vani ostvariti, njihova igra je raznolika, uvijek pronalaze nešto novo, istražuju, puno se kreću na svježem zraku, i što je najvažnije: djeca su prihvatila šumsku igraonicu za svoj prostor u šumi i žele se vraćati u nju. Svaki dan dolazimo iz šume bogatiji za nova iskustva i nezaboravne avanture.

Spontana igra djeteta u okruženju kao što je šuma, napravi djetetu svakodnevicu bogatiju, osigurava bolje blagostanje i njegovo fizičko i mentalno zdravlje, razvija kod djeteta empatiju prema prirodi, potiče međusobnu suradnju i promiče znatiželju, maštu i kreativnost.

Dopustimo djeci da su igre na otvorenom najvažniji dio djetinjstva.

foto 1foto 2

4. Literatura

  1. Gyorek, N. (2016). Gremo mi v gozd: gozdni priročnik, planer. Kamnik: Inštitut za gozdno pedagogiko.

Budni mladi planinari


Ivica Padaršič


Suvremen način nastave trebao bi učiteljima pomagati u stvaranju povoljnih sredina za učenje i vjerodostojnog kontakta s učenicima. Jedino na taj način na svakom koraku možemo kod učenika tražiti budnost. To pak znači da su učenici unutarnje budni, sabrani i sposobni za koncentraciju i usredotočenost. Tada učitelj može očekivati dobre rezultate poučavanja. Zbog toga je izvannastavna aktivnost Mladi planinari sa svojim ciljevima i sadržajima te načinom izvođenja jedna od aktivnosti raširenog programa osnovne škole koji osmišljavaju takvo poučavanje.

Ključne riječi: planinari, priroda, učionica, budnost


Riječ budnost se je tek zadnjih godina počela upotrebljavati u rječniku učitelja i drugih pedagoških radnika. Dr. Eva Škobalj navodi da o budnosti govorimo kada želimo opisati točno određeno stanje čovjeka. To stanje možemo opisati kao unutrašnju budnost, sabranost i sposobnost koncentracije i usredotočivanja (Škobalj, 2017).

Sa sadržajem rada izvannastavne aktivnosti Mladi planinari, budnost možemo ostvarivati na svakom koraku, na svim kraćim i dužim šetnjama te odmorištima. Hodanjem i planinarenjem se stvaraju uvjeti koji učenicima i njihovim mentorima omogućavaju doživljavanje sadašnjeg trenutka te odmicanje od pritisaka i zahtjeva suvremenog života koji često onemogućavaju takvo doživljavanje.

Uz te aktivnosti učitelj lakše pronalazi iskren kontakt s učenicima/planinarima te stvara povoljne sredine za učenje.

Prije nekoliko godina se na našoj školi organizirala izvannastavna aktivnost Mladi putnici koja je uskoro prerasla u Mlade planinare. Skupina se povezala s Planinarskim društvom Šentjernej. Planinarsko društvo nam osigurava planinarske vodiče, a učestvujemo i na zajedničkim planinarskim izletima.

Brojnost mladih planinara se iz godine u godinu povećava. Iz manje skupine 10 – 15 članova je članstvo naraslo. Prošle školske godine je broj članova narastao na 30, što predstavlja gotovo polovicu učenika na našoj područnoj školi. Čak 12 mladih planinara se ove godine učlanilo i u Planinarsko društvo Šentjernej. Kao mentorica sam vrlo ponosna na činjenicu da se je dosta obitelji, po aktivnom učestvovanju njihovog djeteta na toj izvannastavnoj aktivnosti, počelo baviti pješačenjem tj. planinarenjem u slobodnom vremenu. Upravo to i jest konačni cilj kojeg želimo ostvariti.

Redovnim hodanjem možemo izbjeći česte bolesti suvremenog doba. Coaltre et al.(2010) navode da planine i s njima povezano planinarenje pozitivno utječu i na psihičko zdravlje čovjeka, a prije svega na njegovu predodžbu o samome sebi i samopouzdanje. Naime, na uspješno osvojenom cilju svakoga preplavljuju osjećaji zadovoljstva i veselja pri spoznaji što je sposoban postići svojim vlastitim trudom (Sluga in dr., 2017).

Osim temeljnog cilja aktivnosti – pozitivan odnos do pješačenja kao najdostupnije i najuniverzalnije sportske aktivnosti, jačanje zdravlja i razvoj zdravog životnog stila – s mladim planinarima želimo postići i druge ciljeve.

1. Upoznavanje prirodne i kulturne baštine bliže i dalje okolice/promatranje tragova prošlosti.

U izvedbi poučnog puta Putem naših dvoraca su učenici u okolici naše škole posjetili sva četiri kamena svjedoka naše prošlosti, četiri još sačuvana dvorca: Gracarjev turn, Prežek, Volavče i Vrhovo. Put ih je odveo u daleku prošlost gdje su uz te važne povijesne spomenike saznali neke važne povijesne činjenice o svojem kraju u prošlosti. Pred vratima tajnovitog Gracarjevog turna su se u davnoj prošlosti zaustavili Turci, a prije više od jednog stoljeća je pisac Janez Trdina tu zamislio svoje Bajke i pripovijesti o Gorjancima. Na Vrhovom se je pak u dvorskoj kapelici oženio Janez Vajkard Valvazor. To su samo djelići povijesti koju su učenici upoznali.

Slika 1Slika 2
Slika 1. Gracarjev turn                           Slika 2. Vrhovo

2. Upoznavanje važnijih vodenih izvora i njihovih karakteristika

Učenici uz vodotoke postaju svjesni značenja čistih prirodnih izvora te odgovornog postupanja s pitkom vodom.

Slika 3Slika 4
Slika 3. Pendirjevka          Slika 4. Ob izvoru Topličnika

Slika 5Učenici saznaju kako čovjek iskorištava snagu vode te time doprinosi očuvanju okoliša tj. izboru okolišu manje škodljivog dobivanja električne energije.

Slika 5. Pohod uz Savu

3. Upoznavanje elemenata prirodne baštine /endemi. Na našim pohodima upoznajemo i raslinje te ljekovito bilje i njegovu upotrebu. Već smo upoznali nebrojene ljekovite biljke poput arnike, majčine dušice, plućnjaka, puzave petoprste… I naš planinarski vodič koji nas često prati je dobar poznavatelj ljekovitog bilja te nam ih u prirodi često pokazuje. Imamo i priliku zasladiti se šumskim plodovima poput jagoda, borovnica, kestena…

Posebice smo ponosni na to da smo u prirodi imali mogućnost promatrati zaštićene biljke koje su značajne za određeno područje – endeme. Pri usponu na Boč smo vidjeli veliku sasu, na Lovrencu nas je u travnju očarala svištara, a na Bohoru in na našim Gorjancima nas je očarao kranjski ljiljan.

Endemi koje smo upoznali:

Slika 6Slika 7
Slika 6. Velika sasa                        Slika 7. Svištara

4. Upoznavanje književnog svijeta po putovima pisca Janeza Trdine na pohodima po Trdinovim putovima.

Slika 8Slika 9
Slika 8. Na Gorjance                        Slika 9. Kod Miklavža

5. Suradnja s roditeljima je vrlo važna pri organizaciji nekih planinarskih izleta. Prisutnost roditelja bila je nezamjenjiva na pohodima na visoke planine gdje smo aktivnosti izveli u sudjelovanju s Planinarskim društvom Šentjernej. Time smo potaknuli zanimanje roditelja Slika 10za tjelesni i motorni razvoj njihove djece te obiteljima omogućili kvalitetno proživljavanje zajedničkog slobodnog vremena. Neki roditelji su se aktivno uključili u pješačenje, a roditelji koji su planinarski vodiči su s nama sudjelovali u više navrata te nam omogućili stručno vođenje (Golica, Kum, Bohor, Boč…).

Slika 10. Pohod na Golicu Slika 11. Boč

6. Učenje u prirodi je učenje u učionici na otvorenom. Učenice i učenici neposredno pridobivaju znanje iskustvom u vanjskom okolišu. Učionicom u prirodi možemo mnogo doprinijeti djetetovu osjećaju i razumijevanju za zaštitu okoliša, društveno odgovornost te mu istovremeno pomažemo do cjelovitog razvoja njegove vlastite (Šetina, 2013).

Slika 12Slika 13
Slika 12. Uz info ploču Prirodna baština     Slika 13. Na Klevevž

7. Briga za sigurnost. Prije svakog pohoda zajedno pregledamo plan puta, trajanje te se posebno posvetimo opasnim mjestima. Poseban naglasak je na odgovarajućoj planinarskoj opremi koja uključuje: cipele za planinarenje, odjeća odgovarajuća godišnjem dobu i vremenskim prilikama, u ruksaku ne smije nedostajati rezervna odjeća, laki obrok, piće te knjižica Mladi planinar. Mentor se uvijek mora pobrinuti i za prvu pomoć, adrese tj. telefonske brojeve roditelja.


Učenici se osposobljavaju za samostalno planinarenje u kasnijim starosnim razdobljima te razvijaju zdrave životne navike. Uz zajedničko druženje, utvrđuju prijateljske veze, međusobno poštovanje te na zajedničkim doživljajima osjećaju povezanost sa skupinom i pripadnost.

Oblikuju pristojan i kulturan odnos do okoliša i prirode kao posebne vrijednosti. Okolišu i prirodi zapravo dugujemo sve i moramo se brinuti – vrijeme je da zaista postanemo budni, a naša izvannastavna aktivnost Mladi planinari nam to omogućava.


  1. Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa
  2. Sluga in drugi (2017): Planinski športni dnevi….v DIDACTICA SLOVENICA pedagoška obzorja 2017 št. 1, Novo mesto, 2017
  3. Šetina, Tina: Učilnica v naravi, Biotehniški center Naklo, Zbornik referatov, 2013
  4. Škobalj, Eva: Čuječnost in vzgoja, Ekološko-kulturno društvo za boljši svet, 2017