Sigurnost na internetu

anamarija_baraba

Anamarija Baraba

Sažetak

Sigurnost na internetu je tema koja se u posljednje vrijeme može čuti sve češće. Krađe identiteta, prevare, gubitak podataka, virusi itd. Opasnosti ima toliko da se u njima vrlo teško snaći, no zajedničko im je to da sve dolaze putem interneta. Učenici od prvoga do osmoga razreda osnovne škole su učenici u dobi od 7 do 15 godina. Oni koriste različitu digitalnu tehnologiju tijekom učenja i spoznavanja svijeta oko sebe. Učenici znaju da postoje opasnosti, ali njih treba osvijestiti kako reagirati na te opasnosti.

Ključni pojmovi: sigurnost, učenici od prvoga do osmoga razreda osnovne škole, internet.

Uvod

Danas možemo pronaći velik broj pravila o sigurnosti na internetu, ali pitanje je koliko ljudi zna da takva pravila uopće postoje. Što se tiče škole, kao obrazovne institucije, i ona sama po sebi „šalje“ dijete na internet. Odnosno, danas je internet dio odgojno-obrazovnog procesa. Obilježavanjem Dana sigurnijega interneta odlučila sam sa svim učenicima provoditi različite aktivnosti kako bi učenici ujedinili, ali i nadopunili, svoja znanja o sigurnosti na internetu i prikazala ih.

Cilj aktivnosti koje samo provodili je bio najprije osvijestiti učenike koliko je stvarno važno štititi se na internetu, ali i kako reagirati na moguće opasnosti.

Svi učenici OŠ Poličnik su sudjelovali u obilježavanju Dana sigurnijega interneta 9.veljače 2021.godine. Svaki razred je imao svoju aktivnost koju su odabrali zajedno s učiteljicom Anamarijom Barabom na satu informatike, a projekt je nazvan „Zajedno za bolji i sigurniji Internet“.

Središnji dio

S učenicima se radilo 2 školska sata. 1. sat se s učenicima razgovaralo o sigurnosti na internetu uz prezentaciju o sigurnosti na internetu, gledali su različita videa o vršnjačkom nasilju te ih se poticalo na razmišljanje i objašnjavanje kako se treba ponašati na internetu. 2. sat su se s učenicima provodile različite aktivnosti za koje su se koristili različiti digitalni alati.

slika 1Razredna nastava

Oni najmanji, od 1. – 4. razreda su radili letke u Microsoft Wordu sa savjetima kako se zaštiti na internetu. Povezali su nastavne teme koje su učili do sada na nastavi informatike te ih ujedinili i iznijeli različite savjete.

Slika 1. Letci učenika od 1.-4. razreda osnove škole

slika 2Slika 2.Savjeti učenika od 1.-4. razreda za sigurnost na internetu

5. razred

Učenici 5-ih razreda su koristili Padlet. Pisali su svoje savjete kako se zaštiti na internetu i kako se treba ponašati.

Poveznice:
https://padlet.com/anamarijabaraba11/vkrm8sp9l1kr4vbg
https://padlet.com/anamarijabaraba11/55ntsl8vyljkjkjc

6. razred

slika 3Učenici 6. razreda izrađivali su stripove. Stripovima su prikazali različite načine kako se zaštititi na internetu i kako reagirati na određene opasnosti. Koristili su digitalni alat Pixtoon. Učenici su radili u malim skupinama. Na kraju smo povezali sve stripove u jednu „zbirku“.

Slika 3. Primjer stripa učenika 6. razreda

Pogledajte video – Naša zbirka stripova.

7. razred

Učenici sedmih razreda su izrađivali plakate. Učenici 7.a razred su plakatom prikazali moguće opasnosti na internetu i načine kako reagirati na njih. Radili su u dvjema skupinama. 1. skupina je opisivslika 4ala opasnosti, druga skupina je opisivala kako reagirati na te opasnosti. Koristili su se Microsoftom Wordom kojeg su zajednički mogli koristit preko Office slika 5365 za škole. 7.b razred je izradio plakat o cyberbullyingu. Zajedno su složili definiciju kao i preporuke za zaustavljanje cyberbullyinga.

Slika 4. 7.a plakat kako prepoznati i kako reagirati na određene situacije na internetu

Slika 5. 7.b plakat o cyberbullyngu

8. razred

Učenici osmih razreda su izradili digitalnu slikovnicu koristeći se digitalnim alatom Writereader. Učenici su uz pomoć učiteljice i knjižničarke Ivane Marasović smišljali tijek radnje, a fotografije u slikovnici su izrađivali sami u alatu Bojanje 3D. Radili su u malim skupinama. Svaka skupina je izrađivala određenu stranicu slikovnice.

Poveznica na slikovnicu: https://app.writereader.com/library/book/b5c395a5-4a24-47da-9f8d-73f7a746a7e3

Za kraj

Na samom kraju, isprintali smo sve radove te ih postavili na školski pano.

slika 6Slika 6. Pano OŠ Poličnik – aktivnosti učenika

Zaključak

Svi učenici smatraju kako su ostvarili svoje ideje, ali i to kako su uspjeli objasniti koliko je važno znati se ponašati na internetu. Za sljedeću godinu, smatraju naši učenici, kako bi im trebalo malo više vremena da prošire ovogodišnje ideje i dopune s još više sadržaja. Kolegama bi preporučili da shvate važnost ovakvih tema, jer je internet svakodnevica svakoga od nas. Koristimo ga za zabavu, učenje, istraživanje i još mnogo toga. Zbog tog razloga treba upoznati učenike sa svim opasnostima i razgovarati s njima o mjerama koje trebamo poduzeti tijekom korištenja interneta.

Literatura

  1. Udžbenici iz informatike od 1- 8 razreda osnovne škole, Školska knjiga
  2. Pogled kroz prozor, https://pogledkrozprozor.wordpress.com/

Social media and critical thinking

marija_klancar

Marija Klančar

Summary

Students are exposed to online content every day and the article focuses on developing strategies and school policy which will promote online safety and critical thinking.

The article is about steps that our school took when we started approaching the topic of social media and online safety. First we found out what the situation was among our students, next we planned technical days whose purpose was to educate students and help them develop a critical attitude towards social media. After the evaluation we decided to change one event into a long term strategy for entire school.

For a strategy to work, there are some basic steps that should be taken: recognising the problem, planning the activities, evaluation and long-term planning.

Key words: social media, critical thinking, school policy, online safety

1. Introduction

Children today are born into this world where modern technology prevails in all aspects of our lives. The age of being introduced to internet content is dropping. The question is whether they are able to tell the difference between real and unreal information. Who will teach them critically weighing on the information the internet provides them with? This is a very important skill which I will be focusing on in this article.

When talking to students’ parents, I see that they are very often helpless when it comes to handling the situation. Nowadays students search for information on the internet which is set up by either experts or complete amateurs. The fact is that most of the online content is created by ordinary people whose expertise is not always possible to confirm. This is where educators are very important because they can teach students to be more critical and treat online content with some level of doubt. This, however, is a very demanding task and it should not be taken lightly. It is an enormous responsibility and it requires a strategic approach.

2. Example

So, how did I start? I attended several courses about online safety and afterwards I decided that something should be done at my school as well. I carried out a survey which showed that an average student at my school was using several social media on daily basis. The average amount of time spent online exceeded 10 hours per week and 30% of the students were already exposed to some form of hate speech. As a teacher of English I first started implementing the topics of online safety into English lessons. I prepared lessons where the obvious plan was to teach them English skills but the activities were strongly connected to my desire to teach them thinking critically. Students mostly worked in groups and they debated about what photos are appropriate or inappropriate to be posted online, which online challenges are safe and which are not, etc. They were asked to form new passwords which would be safe or they had to create an online challenge that would be safe for all the participants. Students responded to such activities so strongly that I was surprised how much they needed to talk to someone about it. I realised that students themselves were aware of the problem but weren’t able to help themselves.

After debating with other teachers, we decided to form a group of teachers which would improve the school policy regarding the matter. This group was in charge of forming the guidelines and planning the strategies on the level of the whole school. What we have started doing annually was to organise a technical day which would entirely be related to developing various IT skills. Every year we organise different workshops whose aim is better understanding of the problem and students being empowered with knowledge which enables them to observe online content with a higher degree of objectivity.

Some of the matters that we have addressed are:

a) Digital literacy – teaching them how to send e-mails, attach documents, change a document from one format to another.
b) Hate speech – teaching them what hate speech and cyberbullying is, how to fight it and what should be done that everyone feels safe online.
c) Critical thinking – watching videos and debating about fake news, deepfakes, dangers of online challenges, how every news should be double checked.
d) Online safety – creating and changing passwords, changing privacy settings to maximum, what sort of information should/should not be shared online.
e) Digital footprint – making students aware of the consequences that follow their behaviour online.

When we planned activities, we made sure that we used a lot of visual materials and we heavily relied on various guidebooks and manuals.

After finishing the workshops it was time for evaluation. Students responded very well and they showed a lot of interest in the workshops. They were amazed by certain facts and a lot of them decided to change certain things about their behaviour online (changing passwords, etc.). What we have realised was that students are willing to critically weigh in on the information but they need the help of educated adults to assist them.

3. Guidelines for teachers

It is important that you are aware that there are three key players in this process: teachers, parents and students. They all should be involved in your plans. Teachers should be educated about social media. Join online courses related to the topic. Explore social media and get acquainted with how they work.

Involve the parents and educate them so they become equipped with the right range of skills to help their children. If the level of trust is high, students will get the support they need. The best way of reaching out to parents is organising meetings or workshops. You can even invite guest speakers that are experts on the matter.

Reach out to your students. Make sure that younger students are involved too. Too often we underestimate the problem and we think that we should start teaching students only after they are introduced to social media. Start soon and teach them about basic netiquette, so once they start using the internet, they will already know how to behave online and how to provide a safe environment for others.

Based on my experience and the work that has been done at my school so far, I suggest the following steps that you as a teacher or a school can take:

1st step – Identify the problems by talking to students or, even better, carry out an anonymous questionnaire among the students. You can also enable students to ask questions or give suggestions – put up a mailbox where students can leave their ideas without exposing themselves.

2nd step – Analyse the results and decide where your focus as a school should be. Focus on two or three issues and make a plan. Set specific goals and ask yourselves what activities will help you achieve your goals.

3rd step – Carry out the planned activities. You don’t have to create your own material if the task seems too demanding for you. There are a lot of initiatives in all European countries, for example Council of Europe constantly provides teachers with useful ready-to-use materials and manuals with prepared activities for your students. Browse the internet and you will be amazed how many good videos are available for you to use in class. Study the materials and make sure that they are appropriate for your students. Be aware that some of the issues are demanding and provocative which might upset some students. That is why it is crucial that you know your students’ needs.

4th step – Evaluate the activities. Have they really helped you achieve what you set out to do? In this case it is difficult to measure the outcomes because the effects are going to be long-term but you can at least evaluate if the students feel empowered and better educated.

5th step – Make a plan how you want to continue with activities which will support students. A very important link in the chain are teachers and they should be educated about modern technology as well.

4. Conclusion

I am aware that tackling such a difficult and controversial topic is a daunting work but you should be aware that only this way we can start changing things and help the younger generations to grow into adults who will be able to approach matters critically. You have to realise that this way it may influence the creators of online content and perhaps even policy makers. In a way the internet works the same as the world of trading does – demands dictate the offer.

Based on my experience, you have to realise that you won’t be changing the world over night, but I am certain that with your help and guidance students will be safer online and they will enable others to feel safe too.

5. Resources

  1. https://www.coe.int/en/web/youth/manuals-and-handbooks
  2. https://www.teacheracademy.eu/blog/how-to-deal-with-bullying-in-classroom/
  3. https://academy.schooleducationgateway.eu/web/bullying-not-in-my-class-creating-safe-learning-environments-for-students
  4. https://www.saferinternetday.org/resources

Potraga za boljim internetom

danijela_cucek

Danijela Čuček

Sažetak

Povodom Dana sigurnijeg interneta 9. veljače, učenici Osnovne škole Janka Leskovara, Pregrada sudjelovali su u potrazi za boljim internetom kako bi što sigurnije i odgovornije upotrebljavali tehnologiju i mobilne uređaje.

Učenici su aktivno sudjelovali u aktivnostima te razvili svijest o opasnostima koje ih mogu snaći tijekom korištenja internetskih sadržaja.

Učenici petog i šestog razreda izrađivali su digitalne knjige, dok su učenici sedmih i osmih razreda izrađivali digitalne plakate kojima su međusobno poticali jedni druge u boljim spoznavanjima opasnosti na internetu.

Ključne riječi: potraga za boljim internetom, sigurnije upotrebljavanje tehnologije, razvijanje svijesti, opasnosti, poticanje u prezentaciji vlastitih radova.

Uvod

Dan sigurnijeg interneta obilježili smo malim projektom kojim nastojimo usaditi zrno sigurnosti na internetu, koje će rasti iz godine u godinu kojeg ćemo i dalje nadograđivati s ciljem poticanja i promicanja sigurnije i odgovornije upotrebe tehnologije i mobilnih uređaja među mladima i djecom.

Cilj dana sigurnijeg interneta je što više uputiti djecu u svijet sigurnijeg interneta jer su upravo oni zaslužni za budući razvoj interneta. Opasnost na internetu vrlo je velika te smatramo da djecu treba što više educirati kako bi razvili svijest o opasnostima te što sigurnije koristili digitalne sadržaje na internetu.

Razgovor i vlastiti primjeri

Na satovima informatike posvetili smo se sigurnosti na internetu tako da smo projekt započeli uputama na Padlet zidu. Pogledali smo tri videa o ovisnosti na internetu, igricama i društvenim mrežama. Razgovarali smo o situacijama koje su prikazane. Učenici su navodili svoje slične primjere i iznosili postupke koje su provodili ako su imali neko negativno iskustvo. Davali su savjete jedni drugima.

Učenici su u razgovoru navodili vrste elektroničkog nasilja, osmišljavali pravila dobrog ponašanja na mreži, demonstrirali su primjere dobre strane dijeljenja informacija na internetu i njihova brzog širenja. Uočavali su posljedice nepromišljenoga objavljivanja neprimjerenih informacija (slike, video…).

Obrada Dana sigurnijeg interneta

Posebnu pažnju posvetila sam učenicima petih razreda i upoznala ih sa Danom sigurnijeg interneta, sa online kvizom za djecu i mlade o sigurnosti na internetu koji im je bio dostupan za rješavanje. Ostali razredi su se vrlo rado prisjećali aktivnosti u prošloj školskoj godini. Prisjetili smo se digitalnih tragova, digitalnog ugleda, cyberspace-a, cyberbullyng-a i internetskog bontona.

Učenici su pronalazili i vrednovali informacije razvijajući kritičko mišljenje o sigurnosti na internetu, pravilnom korištenju društvenih mreža, dijeljenju osobnih podataka, internetskom bontonu i nasilju na internetu. Stekli su vještinu prepoznavanja prednosti i nedostataka interneta i svih prednosti i opasnosti koje su ponekad neizbježne ako se ne ponašamo odgovorno slijedeći pravila koja smo naučili.

Digitalni tragovi

Krenuli smo na digitalne tragove tako da su učenici petih i šestih razreda izrađivali digitalnu knjigu u Book Creatoru, a učenici sedmih i osmih razreda izrađivali su digitalni plakat u alatu Canva na temu sigurnost na internetu.

Objašnjavali su ulogu i važnost digitalnih tragova, stvarali svoje pozitivne digitalne tragove. Prepoznavali vrste elektroničkog nasilja, analizirali i odabirali preventivne načine djelovanja za različite slučajeve elektroničkog nasilja. Objavljuju svoje radove u digitalnoj bilježnici, prezentiraju te predstavljaju digitalne sadržaje pred razredom pri čemu poštuju uvjete korištenja programom te postavke privatnosti.

Postupak aktivnosti

  • Obrada obrazovnih videa
  • Razgovor o opasnostima na internetu
  • Upoznavanje učenika petog razreda sa online kvizom
  • Prisjećanje prošlogodišnjeg Dana sigurnijeg interneta
  • Izrada digitalnih plakata i knjiga
  • Prezentacija radova među učenicima

Svi su učenici aktivno sudjelovali u navedenim aktivSlika1nostima te se sa znatiželjom zainteresirali za gradivo. Postavljali su pitanja na koja su ih zanimali odgovori te međusobno jedni druge podučavali ako su znali nešto više što drugi nisu.

Učenici su svojim digitalnim radovima iskazali zainteresiranost za sigurno ponašanje na internetu.

Slika1 Digitalni plakat

Ponosno su prezentirali svoje radove i usvojena pravila za sigurno ponašanje u online okruženju. Poticali jedni druge u prezentaciji radova. Bili su jako sretni što će svojim promotivnim materijalima dati svoj doprinos u provođenju edukacije o pravilnoj upotrebi tehnologije i mobilnih uređaja među mlađim učenicima iz naše škole.

Digitalni radovi učenika:

https://bit.ly/3bsNuUl
https://bit.ly/3qJkmi9
https://bit.ly/3qH7BVb

Zaključak

Smatramo da smo uspjeli ostvariti projekt. Nastavljamo ga i dalje tako što ćemo digitalne knjige pretvoriti u papirnate te ih staviti u našu školsku knjižnicu kako bi učenici nižih razreda mogli posuditi, proučiti i naučiti nešto o sigurnosti na internetu, odgovornijoj upotrebi tehnologije i mobilnih uređaja.

Prijedlog je proširiti suradnju na dječji vrtić i izraditi slikovnice-digitalne knjige i plakate kako bi i djecu vrtićke dobi upoznali sa opasnostima na internetu i uputili ih na što sigurnije i odgovornije upotrebljavanje tehnologije i mobilnih uređaja. Svaka naredna generacija djece je sve naprednija te se u sve mlađoj dobi počinju koristiti internetom i internetskim sadržajima. Stoga smatramo kako bi ova ideja mogla ostvariti veliki uspjeh.

Svima bi preporučili da ozbiljno shvate ovu temu kojom možemo uvelike utjecati na nepoželjne ishode.

Literatura

  1. sadržaji iz udžbenika Školska knjiga
  2. Office365 alati
  3. https://www.dansigurnijeginterneta.org/
  4. https://csi.hr/dan-sigurnijeg-interneta/
  5. https://pogledkrozprozor.wordpress.com/
  6. Video sadržaji:

https://youtu.be/AEr0cU2VWeM
://youtu.be/WUccQIJEmkg
https://www.youtube.com/watch?v=-G0rqbLFIjg

DSI na nastavi Engleskoga jezika

alenka_miljevic

Alenka Miljević

Sažetak

Razvijanje digitalnih vještina kod učenika nije rezervirano samo za nastavu informatike i podrazumijeva puno više od samog baratanja digitalnim alatima. Kako se pristojno ponašati, zaštiti sebe, ali i druge neke su od tema kojima smo se bavili na nastavi Engleskoga jezika i obilježili Dan sigurnijeg interneta u OŠ braće Radića, Bračević

Ključne riječi: engleski jezik, sigurnost na internetu.

Kada sam prije 8 godina otkrila eTwinning bilo je jasno da će se bez digitalnih vještina, kako mojih vlastitih tako i mojih učenika, propustiti izvanredna prilika za povezivanjem s kolegicama i kolegama diljem Europe kao i za pokretanjem međunarodnih projekata. No uz primjenu i učenje digitalnih vještina, važno je njegovati i svijest o tomu da se i to znanje, uostalom kao i svako drugo, može zloupotrijebiti te redovito s učenicima provodim razne aktivnosti o sigurnosti na internetu.

Slika 1Slika 1. Naslovna fotografija lekcije (Created with images by Pixelkult – “media social media apps”)

Ove godine kreirala sam za dvosat engleskoga jezika lekciju koristeći Adobe Spark Page alat te ju s učenicima podijelila u našoj virtualnoj učionici u alatu Google Classroom. Iako nastava više nije bila na daljinu, virtualnu učionicu i dalje koristim kako bih s učenicima podijelila digitalne materijale koje na ovaj način imaju na jednom mjestu pa im mogu na jednostavan način pristupiti i kada nisu u razredu.

U našu malu mrežnu stranicu za učenje o sigurnosti na internetu prvo sam ugradila kviz koji sam pronašla na ovoj stranici.

Razlog odabira upravo ovoga kviza su izvrsna pitanja koja ne govore samo o opasnostima i situacijama koje treba izbjegavati, nego nude i savjete komu se obratiti za pomoć i kako reagirati. Iako je nemoguće dati pravi recept za sve situacije u kojima bi se mogli naći, kviz potiče na razmišljanje kako bi učenici u zamišljenim opasnim situacijama znali što poduzeti.

Nakon što su učenici riješili kviz, zaključili smo da su pogrešni odgovori ponekad uzrok nerazumijevanja engleskoga jezika, a ponekad i nedovoljnog znanja o sigurnosti pa pojedine opasne situacije nisu identificirali kao takve.

Sva pitanja iz kviza smo još jednom zajedno pročitali te su na njih trebali samostalno odgovoriti. Osim odgovora, svako pitanje smo i posebno raspravili. Učenici su bili iznimno zainteresirani za temu te su vrlo ozbiljno odgovarali na pitanja, ali i slušali priču kako i onaj koji samo promatra nasilje u njemu sudjeluje. Smatram da je jako važno kod učenika poticati empatiju i svijest o tomu da je i nečinjenje vrlo opasno kao i loše postupanje.

Sada kada su učenici kroz pitanja i razgovor bili upoznati s rizičnim situacijama i ponašanjima te kako ih spriječiti i kako reagirati kada se dogode ili kada ih uočimo da se događaju nekom drugom, postavila sam im pitanje o vlastitim iskustvima. Podijelili su sa mnom da su dobivali zahtjeve za prijateljstvo od osoba koje ne poznaju ili od osoba za koje je bilo očigledno da nemaju pravo ime, a jedan učenik ispričao je kako je za vrijeme igranja online igrice dobio ponudu s besplatnim sadržajima i mogućnostima pod uvjetom da otvori poveznicu i spremi datoteku na svoje računalo. Ponosno je naglasio kako to nije učinio.

Diskusija i odgovaranje na pitanja učinili su atmosferu u razredu prilično ozbiljnom pa je kod takvih aktivnosti dobro završiti sat s malo opuštenijim sadržajima. Ostali smo pri Slika 2temi, a uslijedio je zadatak u kojem su učenici na ponuđenoj fotografiji trebali prepoznati simbole koje susreću na internetu ili koristeći nove tehnologije.

Slika 2. Simboli na društvenim mrežama (geralt – “woman face social media”)

Kada su iscrpili ideje, uslijedilo je uvodno pitanje za posljednju aktivnost: „Što koristimo za bežično povezivanje uređaja?“. Odgovor je: Bluetooth. Jedan učenik je znao da naziv ima veze s nekim kraljem, ali nije znao detalje. Posljednji zadatak je bio istražiti odakle potječe naziv Bluetooth te u virtualnoj učionici napisati svoj odgovor kao i gdje su odgovor pronašli jer dio odgovornog ponašanja na internetu je i poštivanje autorskih prava.

Baš kao i u stvarnom životu i u onom virtualnom treba znati svoja prava, ali ih i odgovorno prakticirati.

Na kraju lekcije učenici su trebali odgovoriti na pitanje: Koje tri stvari su najvažnije za sigurnost na internetu? Naveli su različite odgovore, a jedan je glasio i da je sve što smo učili jako važno i da je teško odlučiti se za samo tri.

Cijelu lekciju možete vidjeti na ovoj poveznici: https://spark.adobe.com/page/CgMVd9EFktVlB/
https://spark.adobe.com/page-embed.js

Lekcija je također objavljena i na Edutoriju: https://edutorij.e-skole.hr/share/page/home-page

Sigurnost u Graberju Ivanićkom

danijela_knezevic

Danijela Knežević

Učiteljica Danijela Knežević i učenici 3. a razreda Osnovne škole Josipa Badalića u Graberju Ivanićkom obilježili su 5. veljače Dan sigurnog interneta u svojoj učionici po prvi puta.

Sažetak

Putem različitih aktivnosti učenici su iznosili svoja znanja o internetu, raspravljali i argumentirali je li internet sigurno mjesto ili ne. Učenike se podsjetilo na pravila ponašanja u virtualnome svijetu, te iako su još manjeg uzrasta, što znači odgovorna informacijska i komunikacijska tehnologija. Dan sigurnog interneta obilježili smo na satu razrednika u okviru međupredmetnih tema.

Ključni pojmovi: internet, sigurnost, društvene mreže, digitalni alati, opasnost

Naše aktivnosti odlučila sam provesti na satu razrednika. Učenici su se udobno smjestili te kao motivaciju na početku sata pogledali video o dječaku kojem se na ekranu pojavljuje nešto neobično te traži pomoć odraslih.https://www.youtube.com/watch?v=algknpUbXF0&feature=youtu.be

Debatom učimo

Učenike sam formirala u dvije skupine prema stavovima koje su iznosili te pokušala saznati je li internet sigurno mjesto- afirmativna ekipa zastupala je tvrdnju da ako si dovoljno oprezan ne može se dogoditi ništa loše i internet je siguran, dok je negacijska ekipa zastupala stavove da nikada ne možeš biti u potpunosti siguran u virtualnom svijetu. Obje ekipe hrabro su zauzele svoje stavove te je debata bila vrlo konstruktivna, no negacijska ekipa ipak je bila uvjerljivija.

„Pet za net“

Učenicima sam predstavila stranicu „Pet za net“ s kojom se do sata nisu imali prilike susresti, kao i HAKOM – ovu brošuru https://www.hakom.hr/UserDocsImages/2018/dokumenti/HAKOM_BROSURAmala.pdf o zaštiti djece i mladih na internetu

Sigurni na društvenim mrežama

Učenici su jedni drugima predstavljali kojim aplikacijama i društvenim mrežama se koriste, razgovarali smo koliko vremena provode koristeći se tim sadržajima, što pronalaze, koga prate, objavljuju li ikakve postove, vlastite video ili foto materijale. Putem videa Sigurnost na internetu: Crvenkapica – 2. dio – YouTube razgovarali smo koliko je važno zaštititi privatne podatke te biti oprezan pri objavljivanju vlastitih, ali i tuđih fotografija.

Koliko sam siguran online?

slika 1Učenici su o temama o kojima smo razgovarali na Satu razrednika provjerili kvizom „Koliko sam siguran online?“ (Slika 1. Koliko slika 2sam siguran online?) (Slika 2. Koliko sam siguran online?). Nakon što su učenici riješili kviz, zajedno smo prebrojali bodove koji su se nalazili na poleđini kviza uz objašnjenje. Većina razreda imala je podjednaki broj bodova, između 3 i 5 te je jedan učenik pročitao savjete na koji bi način trebali biti oprezniji i sigurniji na internetu.

Izrađujemo digitalne igre

Na pametnoj ploči učenici su samostalno osmislili dvije igre u Wordwall alatu, anagram te osmosmjerku koju su i odigrali. https://wordwall.net/hr/resource/10656723/informatika/siguran-internethttps://wordwall.net/hr/resource/10656870/informatika/siguran-internet-2021.

Putem tableta i pametne ploče dostupne u učionici nekolicina učenika zaigrala je i Interland digitalnu igru.

Razredni mobitel

U završnom dijelu sata učenici su izradili vlastiti mobitel kojem su dodali omiljene aplikacije kojima se svakodnevno koriste. U radu i aktivnostima pridružila nam se i studentica koja je bila na stručno pedagoškoj praksi.

slika 3slika 4
Slika 3 i 4. Izrada mobitela
slika 5slika 6
Slika 5. Mobitel           Slika 6. Zajednička fotografija

Učenici su aktivnostima bili oduševljeni i aktivno su sudjelovali u realizaciji. Njihove reakcije na aktivnosti pokazale su mi koliko ih ova tema zapravo zanima, iako su mislili da o tome već sve znaju. Kroz edukativnu igru i zabavu uspjela sam postići kod učenika da osvijeste prednosti, ali i potencijalne opasnosti virtualnog svijeta u kojem svakodnevno sudjelujemo. Igra i interakcija je najbolji put u toj dobi da se neka znanja usvoje.

Zaključak

Saznanja će učenici zasigurno primjenjivati u budućem korištenju interneta što me posebno raduje jer sam poučavanjem o ovoj temi ostvarila svoju obrazovnu, a posebice odgojnu ulogu učiteljice. Igrama i aktivnostima koje smo proveli u razredu pridonosimo stvaranju boljeg interneta na djeci zabavan, razumljiv i poučan način!

Svi naši radovi, YouTube materijali, digitalne igre koje sam izradila te fotografije dostupni su putem poveznice na Wakelet kolekciju https://wakelet.com/wake/NK6vu504fnugQ4T2G9nyu

Korišteni materijali

You Tube materijali:
https://www.youtube.com/watch?v=algknpUbXF0&feature=youtu.be
https://www.youtube.com/watch?v=ln3G2FK3UWc&feature=emb_logo
https://www.youtube.com/watch?v=VuYQuUEaz8A&feature=emb_logo
https://www.youtube.com/watch?v=AEr0cU2VWeM&feature=emb_logo
https://www.youtube.com/watch?v=zXxXfCbW0ss&feature=emb_logo

Digitalne igre:
https://wordwall.net/hr/resource/10656723/informatika/siguran-internet
https://wordwall.net/hr/resource/10656870/informatika/siguran-internet-2021
https://beinternetawesome.withgoogle.com/hr_hr/interland
https://youtu.be/algknpUbXF0

Od zabave do straha od hakiranja

denisV_ninaP

Denis Vincek i Nina Posarić

Sažetak

Čak 95,8 posto učenika osmih razreda OŠ Ante Kovačića u Zlataru ima Instagram profil. Njih 90 posto vidi zabavu u objavljivanju i pregledavanju tuđih objava. Rezultati ankete provedene među osmašima poslužili su kao intelektualna i emocionalna motivacija za radionice u kojima je naglasak stavljen na problem koji je detektiran u anketi: bojazan da račun bude hakiran. U panel raspravi zaključeno je da se hakiranje može spriječiti nedavanjem zaporke za pristup Instagram profilu drugim osobama, a minimizirati kreiranjem jake zaporke koja mora sadržavati kombinaciju malih i velikih slova, brojeva i interpunkcija i pritom mora biti lako pamtljiva vlasniku računa.

Ključni pojmovi: Instagram, hakiranje, haker, zaporka.

Uvod

U tjednu u kojemu se obilježava Dan sigurnijeg interneta u svim trima osmim razredima OŠ Ante Kovačića, Zlatar provedene su ankete među osmašima u kojima je bio cilj doznati koliko učenika ima račun na Instagramu, koje su im navike, u kojoj im mjeri to čini zabavu te jesu li detektirali opasnosti koje im se u tom mrežnom okružju mogu dogoditi. Nakon ankete održali su stručni suradnik knjižničar Denis Vincek i učiteljica informatike Nina Posarić u svakom odjeljenju dvosatne radionice u sklopu nastave informatike. Iz dobivenih rezultata moglo se odmah ne samo analizirati navike nego i raspraviti o dobrim i lošim stranama Instagrama, s aspekta tinejdžera, ali i odgojno-obrazovnih djelatnika kao informacijskih i informatičkih stručnjaka te donijeti odgovarajuće zaključke odnosno preporuke.

Metodologija istraživanja

Pošlo se od sljedećih hipoteza:
1. Više od 95 posto učenika osmih razreda ima račun na Instagramu.
2. Više od 75 posto mladih na Instagramu vidi samo zabavu.
3. Manje od 25 posto mladih na Instagramu osjeća strah da će biti ismijani u nekoj objavi.
4. Ne postoje statistički značajne razlike u odgovorima ispitanika triju osmih razreda.

Odlučeno je provjeriti hipoteze na cijeloj populaciji (N = 53) s obzirom na to da broj jedinica nije velik. Za provođenje istraživanja odabran je Google obrazac zbog jednostavnosti konstruiranja anketnih pitanja, lakoće distribucije i trenutnog dobivanja rezultata. Anketni upitnik sadržavao je 18 zatvorenih i četiri otvorena pitanja.

Rezultati i rasprava

Anketni upitnik ispunilo je 48 učenika, što čini 91 posto cijele populacije. Rezultati su pokazali da ne postoji statistički značajna razlika u odgovorima, čime je potvrđena četvrta hipoteza, pa su odgovori ispitanika triju odjeljenja analizirani zajedno.

Istraživanje je pokazalo da 95,8 posto učenika ima profil na Instagramu, čime je potvrđena prva hipoteza. Nadalje, 85,4 posto ispitanika ima korisničke račune i na nekoj drugoj društvenoj mreži.

Od 46 ispitanika koji imaju račun na Instagramu, 37 ima dosad barem jednu objavu. Najviše ih objavljuje fotografije – 56,3 posto, no taj je postotak veći s obzirom na to da je 25 posto ispitanika odabralo opciju „fotografije i videi“. U objavama 64,6 posto ispitanika dodaje opise, a 12,5 posto i opise i hashtagove. Čak 41,7 posto učenika reklo je da atraktivnosti objave na Instagramu pridonose fotografije, 3 posto ističe da su to videi, 29,2 posto odabralo je opciju „videi i fotografije“, a nijedan glas nisu dobili ni opisi ni hashtagovi. Impresivnih 79,2 posto ispitanika objavilo je barem jedan Instagram story, i to podjednako i fotografije i videe, a polovina ih obogaćuje različitim efektima. Svi ispitanici koji imaju korisnički račun na Instagramu najčešće mu pristupaju putem mobitela. Čak 39,6 posto ispitanika pristupa Instagramu 10 i više puta na dan. Tričetvrt ispitanika zna da Instagram postoji od 2010., a 90 posto ispitanika da je Instagram u vlasništvu Facebooka. Čak 91,7 posto ispitanika lajka objave na Instagramu, dok ih tek 52,1 posto komentira. Opcijom komuniciranja putem poruka na Instagramu koristi se 85,4 posto ispitanika. IGTV prati polovina ispitanika.

Čak 90 posto ispitanika s računom na Instagramu u toj društvenoj mreži vidi samo zabavu, čime je potvrđena druga hipoteza, s time što ih se 70,8 posto izjasnilo da ih Instagram privlači zbog objava, dok je ostatku ispitanika zanimljivije gledati storyje. Izdvajamo neke od odgovora na otvoreno pitanje zašto je učenicima Instagram zabavan: ima cool objava; zato što se možeš dopisivati i gledati slike od prijatelja; zbog polugolih slika zgodnih cura; tamo pratim najnovije trendove; jer mogu gledati što drugi rade ili gdje se nalaze; ima zabavnih videa; možeš pratiti poznate što rade i čitati što misle; pratim svog idola; pratim svoje osobe; upoznajemo daleke krajeve; vidimo fotke cool hrane; zbog cura; zato što mogu trenutno podijeliti neki sadržaj.

Na pitanje postoje li neke opasnosti na Instagramu, 79,2 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno. U otvorenom pitanju, koje je ispunilo 40 ispitanika, tek njih 10 posto spominje strah od toga da će biti ismijani, čime je treća hipoteza potvrđena. U odgovorima spominju se pedofili koji žele stupiti u kontakt s malodobnom djecom i slanje uvredljivih poruka, a čak 70 posto ispitanika ističe strah od toga da će biti hakirani.

Opis radionice

Voditelji radionice nisu očekivali da će naglasak biti na tome da učenici najviše strahuju od toga da im korisnički račun bude hakiran pa se dogodilo ono što se u didaktici naziva fenomenom razredne kvake. Cilj je ostao isti – poučiti učenike da svoju aktivnost pretvore u siguran boravak na Instagramu – no naglasak je stavljen na u anketi detektirani problem hakiranja.

S obzirom na 10 posto ispitanika koji strahuju da će zbog objava biti ismijani, a pogotovu na spominjanje slanja polugolih fotografija i pedofila – što sve možemo svesti pod elektroničko zlostavljanje – učenici su potaknuti da na papir napišu barem jedno pitanje koje bi si svatko trebao postaviti prije bilo kakve objave i nastao je niz pitanja o kojima bi uvijek trebalo razmisliti: 1. Je li fotografija dobra?; 2. Gdje je snimljena?; 3. Slaže li se osoba na fotografiji da to bude objavljeno?; 4. Može li dospjeti u nevolju?; 5. Može li se loše osjećati?; 6. Hoće li plakati?; 7 .Mogu li ja dospjeti u nevolju?; 8. Jesam li svjestan toga da svatko može dalje dijeliti tu fotografiju?; 9. Jesam li svjestan toga gdje sve ta fotografija može završiti?; 10. Hoće li biti sve u redu ako netko iz moje obitelji vidi tu fotografiju?; 11. Hoće li biti sve u redu ako netko iz obitelji osobe koja je na fotografiji vidi tu fotografiju?; 12. Kako ću se osjećati za godinu dana kad vidim tu fotografiju?; 13. Kako ću se osjećati za sedam godina kad vidim tu fotografiju? Sva navedena pitanja odnose se i na videe. Heurističkim razgovorom učenici su zaključili kako navedena pitanja služe prevenciji cyberbullyinga.

Što se tiče hakiranja, učenici su u panel raspravi definirali to kao „situaciju kad ti netko drugi preuzme vlast nad profilom“ i objavljuje nešto što vlasnik računa nikad ne bi objavio. To može čak dovesti i do krajnosti da haker promijeni zaporku pa vlasnik računa više uopće nema kontrolu nad svojim Instagram profilom. Iskristaliziralo se da postoje i situacije u kojima vlasnik profila svjesno daje osobi od povjerenja podatke za pristup svojemu profilu, no nekad se dogodi da osoba od povjerenja to i nije, a lanac se zna nastaviti tako što ta osoba nastavi dijeliti drugima podatke za logiranje.

U vođenom razgovoru učenici su detektirali dva načina kako izbjeći takvu situaciju: 1. Nikome ne davati zaporku za pristup Instagram računu; 2. Izraditi kvalitetnu zaporku.

U panel raspravi naglasak je na kraju stavljen na to kako treba izgledati kvalitetna zaporka pa su voditelji radionice prezentirali nekoliko zaporki i na konkretnim primjerima objasnili što kvalitetna zaporka treba sadržavati. Više je učenika istaknulo kako su slabe zaporke – a očito se vrlo često koriste – one u kojima je njihovo ime i/ili prezime, i to obično u kombinaciji s datumom, mjesecom i godinom njihova rođenja; nazivom grada ili imenom simpatije.

Zaključak

Istraživanje među učenicima triju osmih razreda OŠ Ante Kovačića, Zlatar pokazalo je da ih je 95,8 posto na Instagramu, a 90 posto njih vidi zabavu u objavljivanju i pregledavanju tuđih objava. Čak 79,2 posto ispitanika svjesno je toga da na Instagramu postoje i opasnosti, no samo četvero od njih strahuje da bi moglo biti ismijano, dok ih 70 posto izražava bojazan da im profili budu hakirani. Stoga je u radionici koja je uslijedila nakon analize rezultata ankete u panel raspravi, uz razgovor o tome na što treba paziti prilikom objavljivanja fotografija kako sve ne bi preraslo u elektroničko zlostavljanje, naglasak stavljen na zaporke. Hakiranje se može spriječiti nedavanjem svoje zaporke za pristup Instagram profilu drugim osobama, a vjerojatnost hakiranja minimizirati kreiranjem jake zaporke koja mora sadržavati kombinaciju malih i velikih slova, brojeva i interpunkcija i pritom mora biti lako pamtljiva vlasniku računa.

Ne brini, možeš mi vjerovati!

eva_slapnik

Eva Slapnik

Tijekom razgovora s učenicima 5. razreda otkrila sam da ogromnu količinu vremena provode na internetu, na raznim društvenim mrežama. Razgovaraju jedni s drugima i druže se u udobnosti svoje sobe. Razgovaraju s vršnjacima koje poznaju i također s vršnjacima koje ne poznaju, također iz drugih zemalja. Učenici su mi s najvećom radošću i ponosom pričali o ljudima koje su upoznali i kako dijele mnoge zajedničke osobine. Na moje pitanje jesu li sigurni razgovaraju li stvarno sa svojim vršnjacima ili se netko samo pretvara da je sličan njima, svi su mi u jedan glas rekli da to sigurno. Ovaj me razgovor natjerao da pomislim da je potrebno razgovarati sa učenicima i pokazati im pitanje anonimnosti na mreži, a pomogao mi je slovenski film Gajin svijet.

Ključne riječi: društvene mreže, anonimnost, Gajin svijet i 5. razred.

Anonimnost na mreži daje nam mogućnost da se pretvaramo da smo bilo tko i nisu svi ljudi koje susrećemo putem interneta uistinu oni za koje se predstavljaju.

Zbog toga sam učenicima tijekom nekoliko satova pokazivala slovenski film Gajin svijet. U uvodu sam im rekla da ljudi na mreži ponekad nisu ono za što se pretvaraju da jesu. Većina mi se samo smješkala i mahala rukama, a neki su i razmišljali malo prije početka filma. Rekla sam im da zapišu sva pitanja ili razmišljanja koja bi mogli imati tijekom gledanja filma. Na kraju filma razgovarali smo o svim pitanjima i razmišljanjima.

Slika 1 Gajin svetFilm Gajin svijet skreće pozornost na probleme s kojima se suočavaju djeca u modernom svijetu s jedne strane i njihovi roditelji s druge strane, jer govori o dilemama koje su dio našeg svakodnevnog života: razvod roditelja, otuđenost u obitelji i opasnosti na internetu i društevnim mrežama (Gajin svijet). Tema filma poziva na svijest o sigurnoj upotrebi interneta.

Slika 1. Gajin svijet
Izvor: https://www.kolosej.si/filmi/film/gajin-svet/

U filmu Gajin svijet vidjeli smo puno različitih situacija sa učenicima koje su povezane s internetom i na koje trebaju obratiti pažnju. Kompletne situacije predstavljene su i na stranici safe.si, koje je izvrsno mjesto koje podiže svijest o sigurnoj uporabi interneta i mobilnih uređaja za djecu, tinejdžere, roditelje i učitelje.

Atmosfera tijekom gledanja filma često se mijenjala u učionici. Učenici su se uživjeli u film, smijali se, bili zabrinuti i upozorili glumicu u filmu da ne radi ništa kako ne bi upala u nevolju. Mnogi su imali i suze u očima. Iz ovoga sam saznala da je većina učenika film shvatila ozbiljno i također razmišljali o onome što su vidjeli. Nakon gledanja filma, cijeli smo školski sat razgovarali o situacijama koje su učenici primijetili u filmu.

Razgovarali smo o lažnim prezentacijama u internetskoj chat sobi i informacijama o lažnoj agenciji za modele. Većini učenika cijela situacija u filmu nije izgledala pogrešno, rekli su da bi i sami povjerovali takvoj osobi i učinili isto što i Tea u filmu.

Neki su, međutim, polako počeli razmišljati da u stvarnosti stvari jednostavno nisu onakve kako se u početku čine na internetu. Zajedno smo razgovarali o raznim razlozima zašto neki ljudi koriste lažna imena na mreži. Najviše me iznenadila činjenica da učenicima to nije bilo ništa posebno i da sami ponekad koriste neistinite podatke na mreži. Zatim smo razgovarali o tome kako i na koji način stranci mogu uspostaviti kontakt s njima, kada mogu razgovarati s nepoznatim ljudima i kada bi trebali prekinuti komunikaciju s njima. Međutim, najveću smo pozornost posvetili tome što učiniti ako stranac zatraži osobne podatke, neprikladne slike ili ih na bilo koji način uznemirava. Većina se učenika začudila kad sam rekla da poslani osobni podaci, fotografije i videozapisi zauvijek ostaju na mreži i nikad zapravo ne nestaju. Ovu su činjenicu vrlo teško razumjeli. Rekli su da ne vide ništa loše u tome da stvari ostaju na mreži. Iz njihove izjave razvila sam razgovor o njihovim planovima i željama za budućnost. Svi su rekli što bi željeli raditi, gdje i kako bi željeli živjeti kad odrastu. Stoga sam ih pitala može li njihov potencijalni poslodavac na temelju njihovih podataka, fotografija ili videozapisa iz prošlosti razmotriti jesu li bili pogodan kandidat za posao i shodno tome ne zaposliti ih za nešto što su napravili u prošlosti. Ovim sam ih pitanjem natjerala da razmišljaju i međusobno razmjenjuju mišljenja. Razmišljali su i o tome kako bi njihovi roditelji i prijatelji reagirali na informacije ili fotografije. Nakon razgovora shvatili su da dijeljenje osobnih podataka, fotografija i videozapisa nije najprikladnije za ljude koje ne poznaju dobro ili ih uopće ne poznaju. Na kraju smo razgovarali o tome kome vjerovati, u slučaju da se netko od njih ili njima bliskih nađe u situacijama koje su se pojavile u filmu. Bilo mi je drago što su baš svi rekli da će se obratiti odrasloj osobi kojoj vjeruju. Najčešći su odgovori bili roditelji i učitelji.

Učenici su tijekom nastave bili izuzetno mentalno aktivni. Gledali su film, ozbiljno shvatili temu i sudjelovali u razgovoru sa svojim pitanjima, idejama i odgovorima.

Trenutno, kada djecu podučavamo na daljinu, postavljamo ih ispred računala na kojima se nastava odvija po nekoliko sati dnevno svakog radnog dana. Učenici petih razreda već su uglavnom dovoljno samostalni da samostalno prate nastavu i bez nadzora su roditelja. Većina roditelja je na poslu tijekom školskog vremena. Učenici završavaju nastavu i sve školske zadatke prije nego što se roditelji vrate s posla. Kao rezultat toga imaju puno vremena za druženje na mrežama putem interneta, jer se većina druženja preselila u virtualni svijet. Na taj način djeca mogu brzo upoznati različite ljude s kojima mogu bezbrižno, barem tako misle, razgovarati i dijeliti svoje osobne podatke i fotografije.

Drago mi je da sam ovu temu započela osobno, u školskim klupama, prije nego što su započeli s učenjem na daljinu. Sigurna sam da su dobro informirani o zamkama interneta i da će sada dobro razmisliti s kim razgovaraju i koje informacije o sebi će podijeliti s strancima.

Literatura

  1. Gajin svijet. Preuzeto s https://gajinsvet.si/.
  2. Gajin svijet. Preuzeto s https://safe.si/video/gajin-svet.

Sigurno surfanje u OŠ Popovac

goranP_marijanaK

Goran Podunavac i Marijana Kuna

Dan sigurnijeg interneta jedan od najvažnijih dana u kalendaru informacijske sigurnosti, a obilježava se svake godine, drugog dana u drugom tjednu veljače. U Osnovnoj školi Popovac cijeli je tjedan posvećen temama vezanim za poučavanje učenika o sigurnom korištenju interneta, zaštiti osobnih podataka u digitalnom okruženju, odgovornoj zabavi na internetu, pozitivnoj i poticajnoj komunikaciji i suradnji u virtualnom okruženju.

Internet i društvene mreže donijele su nam brojne mogućnosti – od komunikacije i dijeljenja trenutaka s bližnjima do novih poznanstava i internacionalnog povezivanja. U vrijeme pandemije koronavirusa posebno je do izražaja došla dobrobit tehnologije, ali preseljenjem naše komunikacije u online svijet, nažalost, povećao se broj internetskih prijevara, nasilja na mreži (cyberbulling). Također, svi smo svjedoci sve većem broju lažnih vijesti i dezinformacija. Danas je važnije više nego ikad poučavati djecu i mlade kako sigurno ploviti internetskim prostranstvima.

Ključne riječi: Dan sigurnijeg interneta, Osnovna škola Popovac.

96 učenika male baranjske škole tradicionalno je sudjelovalo u brojnim aktivnostima od 8. do 12. veljače 2021. godine.

Aktivnosti učenika razredne nastave

Učenici prvog razreda iz Popovca su nakon čitanja slikovnice o junaku Piku, koji je spasio internet, izrađivali plakate s korisnim savjetima. Ostali učenici razredne nastave potaknuti su na razmišljanje te su osmislili i naveli pet najvažnijih savjeta kojih se trebaju pridržavati tijekom korištenja interneta. U Slika 1aktivnosti „Daj pet za sigurnost na internetu“ napisali su po jedan koristan savjet u svaki prst ruke. Osim toga što je navedena aktivnost zanimljiva, poučna je te su podigli svijest o korisnosti i opasnostima na internetu.

Slika 1. Učenici 1. razreda izrađuju plakat s pravila ponašanja na internetu

Učenici razredne nastave u PŠ Branjina sudjelovali su u aktivnosti „Semafor interneta“ u kojoj su navedene radnje trebali svrstati pod crveno, žuto ili zeleno svjetlo. Radi se o aktivnostima koje ne smiju raditi na internetu, o radnjama koje smiju raditi uz prisustvo ili dopuštenje roditelja te o stvarima koje slobodno smiju raditi na internetu.

U PŠ Kneževo učenici razredne nastave izradili su plakat na temu „Oprezno na internetu“ i sudjelovatSlika 2i u aktivnosti „Sigurno surfaj“ – izrade jedrilica, smišljanja i pisanja sigurnih savjeta koji su prethodno potaknuti razgovorom o pravilima ponašanja na internetu.

Slika 2. Prihvatiljiva i neprihvatljiva ponašanja na internetu

Aktivnosti učenika predmetne nastave

Učenici predmetne nastave u Popovcu i Kneževo su kroz interaktivna predavanja, radionice, kvizove i dr. sadržaje ponovili i usvojili kako ostati sigurni i odgovorni u virtualnom svijetu. Nakon izrade prezentacija i digitalnih plakata sa savjetima o sigurnom i odgovornom korištenju interneta, elektroničkom nasilju, autorskim pravima, neprovjerenim i neistinitim sadržajima, oblicima neprimjerenog ponašanja na internetu i sl. temama, učenici su se dotaknuli i teme očuvanja mentalnog zdravlja uslijed pretjeranog korištenja interneta koje često dovodi do ovisnosti.

Surfajmo sigurno i odgovornoBlack Colorful Stickers Straightforward Classroom Rules Education Portrait PosterCopy of elektroničko naseljePurple Yellow Blue and Pink Disease Prevention Coronavirus Awareness PosterAsh Grey and Beige Organic Natural Solar System Astronomy Poster
Slika 3., 4., 5., 6., 7.: Digitalni posteri učenika izrađeni na satu Informatike

Na pitanje koriste li pretjerano internet, a da nisu svjesni vremena provedenoga na njemu i da to može dovesti do zanemarivanja njihovih osnovnih potreba, kao i zanemarivanja školskih obveza, rezultati provedene ankete u sklopu eTwinning projekta Green and Yellow Illustrative Generic Delivery Back to Business Landscape Poster„Pet koraka do istine“ pokazali su kako 13 posto učenika već sada osjeća posljedice, a ponekad ih osjeća čak 47 posto učenika. Posljedice su zanemarivanje osnovnih potreba (ponajviše neispavanost), ali sve više trpe školske obveze.

Slika 8. Digitalni detoks

Učenici petog i šestog razreda pogledali su videozapis o elektroničkom nasilju, a učenici sedmog i osmog razreda videozapis o krađi identiteta. Govorili su o svojim iskustvima, a zatim su krenuli u interaktivnu potragu za boljim internetom koju je pripremila udruga Suradnici u učenju sa svojim partnerima. Učili su i pritom se dobro zabavili kroz igru (Kahoot kviz), a najuspješnijima su dodijeljene diplome za postignut uspjeh.

Prethodno navedene aktivnost s učenicima Osnovne škole Popovac proveli su učitelji Mateja Beck, Goran Podunavac, Martina Vidak, Ivana Vrbek Mesić i školska knjižničarka Marijana Kuna. Dakako da nisu iscrpili sve svoje ideje i polako promišljaju o aktivnostima koje će provoditi s učenicima tijekom narednih mjeseci.

Nakon provedenih aktivnosti jasno je da neprestano treba učiti o sigurnosti na internetu i uvijek biti na oprezu. O sigurnosti na internetu nastavlja se razgovarati s učenicima tijekom cijele godine, ali i istraživati i zajedno učiti jedni od drugih o odgovornom korištenju različitih medija. Odrasli bez obzira što znaju manje od učenika o nekim digitalnim tehnologijama, imaju više životnog iskustva i zato uvijek trebaju biti negdje tu kako bi djeci i mladima bili oslonac i podrška. Ali bez obzira na godine samo zajedno možemo stvarati bolji i sigurniji internet!

Grafičari i sigurnost na internetu

gordana_popovic

Gordana Popović

Sažetak

U Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka u 3.g razredu, učenici ,grafički tehničari pripreme, sudjelovali su u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta tako što su na pedagoškoj radionici : Grafičari i sigurniji Internet koji je vodila školska pedagoginja bili informirani o Danu sigurnijeg interneta, iskustveno se bavili prednostima i nedostacima društvenih mreža i pojmovima elektroničkog nasilja izradom plakata, rješavali izazove različitih slučaja vezano za prihvaćanje različitosti i govora mržnje. Na kraju sata, sudjelovali su u kvizu Zajedno za bolji Internet.

Ovakav oblik nastavnih metoda donio je pozitivne promjene u radu s razredom a pred učenike stavljene su aktivnosti koje su zahtijevale prilagodbu, toleranciju i fleksibilnost unutar skupina te ostvarenje planiranih ishoda.

Ključne riječi: učenici, pedagoška radionica, Dan sigurnijeg interneta, kviz.

Uvod

Pedagošku radionicu „Grafičari i sigurniji internet“ provodila je školska pedagoginja Gordana Popović, prof. u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka. 9. veljače 2021. povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta. U radionici su sudjelovali učenici programa: grafički tehničar pripreme 3. g razreda koji pohađaju stručnu praksu u školi iz stručnog predmeta informatike. Cilj je bio, kroz korelaciju praktične nastave informatike i međupredmetnih tema građanskog odgoja i IKT tehnologije, različitim aktivnostima, poticati učenike odgovorno ponašanje u virtualnom okruženju u svrhu prevencije elektroničkog nasilja. Korištena je prezentacija autorice izrađena u digitalnom alatu Canva.

Prezentaciju možete pogledati ovdje.

Postavljeni su slijedeći ishodi: upoznati učenike sa komunikacijskim pravilima u pedagoškoj radionici, istaknuti važnost obilježavanja Dana sigurnijeg interneta, navesti prednosti i nedostatke društvenih mreža, prepoznati primjere elektroničkog nasilja, predložiti primjerene načine reagiranja u predloženim studijama slučaja, riješiti uspješno kviz Interaktivna potraga za boljim internetom

Navodimo slijedeće aktivnosti na satu.

Uvodni dio:

Motivacija: Kako si? Pedagoginja je motivirala učenike pitanjima o tome tko ih je zadnji put pitao kako su i da na ljestvici od 1 do 10 izraze kako se svatko od učenika osjeća. Oni su se kroz smijeh uključili u aktivnost te opustili, što je i bio cilj vježbe.

Glavni dio:

Teorijska podloga koju je dala pedagoginja: Digitalna tehnologija i online nastava pružaju nam prilike za nove izazove, kontakte i ostvarenja različitih uspjeha. Koristeći internet, koji je u današnje vrijeme dostupan skoro svakom pojedincu, izloženi smo i različitim metodama njegove zlouporabe. Zbog toga je potreba za preventivnim djelovanjem u Školi od iznimne važnosti, kao i pronalazak posebnih sustava zaštite pojedinaca i skupina mladih. Obilježavanjem Dana sigurnijeg interneta želimo na ovom susretu ukazati na opasnosti neodgovornog korištenja interneta te dati primjere zaštite privatnosti. Dan sigurnijeg interneta jedna je od kampanja programa Bolji Internet za djecu. Provodi se od 2004. godine i to drugi dan drugog tjedna drugog mjeseca svake godine. U 2021. Dan sigurnijeg interneta je utorak 9. veljače i odvija se pod sloganom „Zajedno za bolji Internet“.

Prednosti i nedostaci društvenih mreža

Na pitanje koje sve društvene mreže koriste, učenici su ih vrlo sigurno nabrajali i izražavali svoje mišljenje te zaključili kako najviše koriste Instangram. U paru su razmislili o prednostima i nedostacima društvenih mreža te izrađivali zajedno po plakat u dvije skupine na način da su crtali znak i pisali prednosti i nedostatke svake društvene mreže. Predstavnici skupina su prezentirali plakate.

društvene  mreze 2društvene mreze 1

Elektroničko nasilje

Učenici su se podijelili u tri skupine i svaka skupina je dobila zadatak da u Photoshopu napravi plakat odgovorivši na slijedeća pitanja: Što je elektroničko nasilje? Koje su posljedice elektroničkog nasilja? Gdje se sve može pojaviti elektroničko nasilje?

cyberbulling plakatplakat eletktroničko nasiljerad na plakatu 1rad na plakatuplakat posljedice e - nasilja

Primjeri slučaja nasilja na internetu

Pedagoginja je učenicima podijelila tekstove s primjerima slučaja te su ih učenici trebali pročitati i odgovoriti na pitanja te prezentirati zaključke. Saznali su kome mogu prijaviti nasilje na internetu i obratiti za pomoć u slučaju potrebe.

Završni dio: Interaktivna potraga za boljim internetom i sudjelovanje na kvizu „Zajedno za bolji Internet“

kviz 1kviz 2kviz 3kviz 4

Prenosimo dojmove učenika:

„Svidjelo mi se, a za uključivanje u kviz su postojale primamljive nagrade.“

„Mislim da možemo smanjiti negativan utjecaj društvenih mreža tako da budemo sve manje na mobitelima i računalima a više se družimo vani na svježem zraku te se bavimo sportom.“

„Ovakav način rada dao mi je dobar temelj za koristiti se internetom jer ću promisliti koliko sam sigurna i što ću objaviti na društvenim mrežama…“

Nadamo se da će učenici biti pažljivi i odgovorni u donošenju odluka na mreži upravo na način kako su to i istaknuli svojim radovima i ostvarenim aktivnostima.

Odgovarale su im preporučene metode i sadržaji, osim što su pojedini učenici izražavali nezadovoljstvo ako njihova ideja nije bila prihvaćena u skupini što nam govori da moramo raditi na prihvaćanju različitosti i drugih i drugačijih. Sa zanimanjem su izvršili postavljene zadatke. Svojim pitanjima i iznesenim razmišljanjima pokazali su da o ovom sadržaju imaju i nedoumica, a o njima možemo raspravljati i na nekim od sljedećih radionica.

Kada su crtali plakate, učenici su to napravili za kraće vrijeme i bolje su se snalazili u međusobnoj komunikaciji, nego kad su ih trebali oblikovali u Photoshopu kada su tražili i pomoć predmetnog nastavnika informatike.

Ono što bih svakako napravila drugačije sljedeći put jest da bi dala više vremena za provođenje planiranih aktivnosti, a nastojala bi uključiti i ostale nastavnike u provođenje akcije, mada je i ove godine oko desetak nastavnika sudjelovalo u nekoj od aktivnosti a najviše u provođenju kviza sa učenicima.

Planirane aktivnosti bile su planirane za tri školska sata. Podijelila bih ih na dva dana. Prvi dan bismo odradili radionicu a drugi dan samo kviz.

Kolegama predlažem da provjere koliko učenici znaju kako se zaštiti na internetu. Ne možemo pretpostavljati da, ako radimo s generacijama kojima je blisko korištenje mobitelima i računalima, znaju svi kako se kvalitetno zaštiti s jedne strane od npr. virusa i neprimjerenih sadržaja a s druge npr. od govora mržnje i e-nasilja.
Ova akcija može se provesti i kao školski projekt te uključiti učenike i nastavnike svih nastavnih predmeta i programa ( strukovnih i gimnazijskih). Time bi se još više potaknulo povezivanje sadržaja predmeta, međupredmetnih tema i međusobna suradnja nastavnika i učenika.

Zaključak

Naša uključenost u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta, pokazala je kako učenici, unatoč snalaženju na sustavu e-učenja, mogu imati problema u raspravi sa svojim vršnjacima. To je moguće promijeniti ako im se češće omogući sudjelovanje u sličnim aktivnostima tijekom svog školovanja. Ohrabruje, što su učenici spremni za takav pristup. Na prvi dojam nisam znala što mogu očekivati upustivši se i sama u pustolovinu Zajedno za bolji Internet, ali sam se u potpunosti iznenadila različitošću zadataka u kvizu i za učenike i za nastavnike koji mi se jako svidio jer je bio drugačiji od onih koje smo do sada radili .Učiti učenike kako prezentirati svoja saznanja i radove važno je u demokratskim društvima. Iz prezentiranih podataka moguće je uočiti kako učenici ističu kao jednu od najvažnijih prednosti povođenja iskustvenog načina rada iznošenja slobode izražavanja misli i osjećaja što je temelja pretpostavka ostvarivanja demokratskih odnosa.

U tradicionalnoj nastavi učenje se smatra individualnim procesom, no danas se ono ne odvija „u glavama“ nego u međusobnim odnosima kroz kontakte i zato je važno da nastavnici učenicima omoguće suradnju. To smo i uspjeli obilježavajući Dan sigurnijeg interneta.

Korišteni obrazovni sadržaji: prezentacija kao dodatni materijal

  1. Društvene mreže i mladi – https://youtu.be/-G0rqbLFIjg
  2. Gaming – https://youtu.be/WUccQIJEmkg
  3. Ovisnost o internetu – https://youtu.be/AEr0cU2VWeM
  4. Sadržaji s Loomena Dan sigurnijeg interneta 2020.
  5. CARNET, Kralj, L. (2017) Priručnik „Sigurnost na internetu. Dostupno na https://pilot.e-skole.hr/wp-content/uploads/2016/12/Prirucnik_Sigurnost-na-internetu.pdf, 8.2.2020.
  6.  https://csi.hr/2021/01/25/obiljezavanje-dana-sigurnijeg-interneta-2021/

Stripom i likovima do sigurnosti

gordana_sokol

Gordana Sokol

Obilježiti Dan sigurnijeg interneta možemo kroz realizaciju različitih ishoda. U nastavku ćemo opisati kako sigurnost na internetu možemo uklopiti u ostvarivanje ishoda iz domene Digitalne pismenosti i komunikacije, domene E-društva i domene Računalno razmišljanja i programiranja u trećem razredu osnovne škole kroz jedan mali projektni zadatak u kojem će se učenici ponoviti nastavne sadržaje vezane uz opasnosti na mreži, elektroničko nasilje i digitalne tragove te izraditi strip.

Ključne riječi: Dan sigurnijeg interneta, projektni zadatak, strip, Scratch, PowerPoint.

Uvod

Učenici trećih razreda vole izražavati svoju kreativnost stvaranjem digitalnih uradaka te ih uz dobru motivaciju i poticaj pozitivnim uvodnim pričaclip_image002ma možemo potaknuti na stvaranje vrlo zanimljivih, kreativnih i poučnih sadržaja.
U uvodnom dijelu sata s učenicima smo najprije uz video zapise Pazi kako dijeliš i Dobre poruke te rješavanjem radnog listića Nasilnici na mreži ponovili nastavne sadržaje s kojima su se učenici ranije upoznali.

Slika 1. Radni listić Nasilnici na mreži

Projektni zadatak

Nakon uvodnog ponavljanja pred učenike postavljamo novi zadatak, projektni zadatak u kojem će učenici upotrebom program PowerPoint izraditi strip na temu Sigurniji na internetu. Učenici će kroz dijalog između dva lika osmisliti priču kojom će svoje vršnjake upoznati s opasnostima koje vrebaju na mreži te im dati savjete kako se zaštititi, kako postupiti ukoliko se sami nađu u opasnosti ili pak ako primijete da je netko od njihovih prijatelja žrtva nasilja.

clip_image004
Slika 2. Primjer učeničkog rada – stripa na temu Sigurni na internetu

Ovisno o predznanju učenika, ukoliko još nisu radili u programu PowerPoint vođenom aktivnošću potrebno je detaljno objasniti učenicima:

  • postupak pokretanja programa PowerPoint na računalu ili pak online inačice PowerPointa u sklopu Officea365,
  • postupak dodavanja slajdova,
  • postupak umetanja slike s mreže i
  • postupak umetanja oblačića, upisivanja teksta u oblačić te njihovog uređivanja.

Dogovoreno je da svaki slajd prezentacije predstavlja jednu sličicu stripa te da strip treba imati najmanje četiri sličice odnosno da se treba nalaziti na četiri slajda. Na ovaj način, korištenjem cijelog slajda kao jedne sličice stripa, učenici imaju više radnog prostora te neće biti ograničeni s veličinom ćelije tablice koja bi se umetnula na slajd.

Kako bi učenici imali jasne smjernice za izradu stripa, zajedno s učenicima izradili smo detaljno objasnili rubniku koja se sastojala od slijedećih sastavnica:

image

Nakon što smo učenike detaljno upoznali s zadatkom, zajedno s učenicima uređujemo prvi slajd te ih upoznajemo s postupkom kopiranja umetnutih slika na idući umetnuti slajd. Na ovaj način ubrzati će se postupa izrade stripa. Po potrebi dodatno pomažemo sporijim učenicima individualnim ponavljanjem ranije pokazanih postupaka. Kada su svi učenici savladali ovaj prvi korak umetanja slika i oblačića te njihovo uređivanje kao i umetanje novog slajda učenici samostalno stvaraju svoj strip.

clip_image002[5]
Slika 3. Drugi primjer učeničkog rada – stripa na temu Sigurni na internetu

Kako bi učenici predstavili svoje uratke prijateljima u razredu, podijelili smo učenike u parove te su učenici glumeći likove prezentirali izrađeni strip kroz dijaprojekciju te čitali tekstove u stripu.
Provedeno je vršnjačko vrednovanje prezentiranih uradaka, podizanjem kartica s natpisima (zbog trenutne epidemiološke situacije svaki učenik ima svoje tri plastificirane kartice, koje se koriste na satovima informatike). Učiteljica bilježi broj smajlića pojedine boje za svakog učenika kako bi se na kraju prezentiranja mogli istaknuti najbolje vrednclip_image004[5]ovani radovi.

Slika 4. Kartice za vršnjačko vrednovanje

clip_image006Radovi svih učenika sakupljeni su u obliku zaslonskih isječaka slajdova u prikazu Razvrstavača slajdova te su objedinjeni na zajedničkom digitalnom posteru na Lino ploči koji je podijeljen s učenicima kroz virtualnu učionicu razreda u aplikaciji Microsoft Teams.

Slika 5. Primjer dijaloga među likovima u Scratcu

Zaključak

Izražavanje učeničke kreativnost u izradi stripa povezano s viđenjem problema sigurnosti na mreži, elektroničkim nasiljem i savjetima kako se zaštititi jedan je od projektnih zadataka kojeg su učenici izrađivali su puno volje i želje da svojim savjetima pomognu svojim vršnjacima te ga svakako preporučujem. Kao proširenje ovog projektnog zadatka može se odraditi izrada programa u Scratchu u kojem će učenici odabrati pozornicu, likove te ih programirati da razmjenjuju poruke.

Literatura

  1. Radni listić Nasilnici na mreži – Nasilnici na mreži
  2. Videozapis – Pazi kako dijeliš, https://www.youtube.com/watch?v=lxy0s1NO7ns
  3. Videozapis – Dobre poruke, https://www.youtube.com/watch?v=Wz3aId5zRZs

Dan sigurnijeg interneta u našoj školi

iva_ipsin

Iva Ipšin, profesor mentor informatike

Međunarodni Dan sigurnijeg interneta obilježava se svake godine u veljači. Ove godine tema je bila “Zajedno za bolji internet”, sa svrhom osvješćivanja svih korisnika kako bi internet učinili sigurnijim i boljim mjestom za sve, a posebno za djecu i mlade.

Nastavnici informatike i matematike Srednje škole Ivan Švear Ivanić Grad provodili su aktivnosti na tu temu na sam dan obilježavanja 9. veljače 2021. godine, ali i kroz cijeli tjedan od 8. do 12. veljače 2021. godine.

Ključne riječi: Dan sigurnijeg interneta, digitalni sadržaji, kviz, istraživanje.

1. Aktivnosti

Većina aktivnosti provodila se online zbog preporučenih epidemioloških mjera i aktualnom primjenjivom modelu nastave. Provedeno je mnoštvo radionica, predavanja, kvizova, anketa, razgovora, rasprava nakon pogledanih videopriloga (Isprepletena priča, Ovisnost o internetu, Društvene mreže i mladi, Gaming), projektnih zadataka izrade digitalnih sadržaja u gotovo svim razrednim odjelima, te je održan jedan roditeljski sastanak. Učenici su se mogli uključiti u ZOOM webinar za djecu i mlade pod nazivom „Gdje si ti u digitalnoj džungli?“, te sudjelovati u nagradnom kvizu DSI2021 i kvizu Potragu za boljim internetom.

2. Teme

Teme koje su se obrađivale sa učenicima su: Autorska prava, Cyberbullying, Krađa identiteta, Zaštita osobnih podataka, Ovisnost o internetu, Razmisli pa klikni, Zloćudni programi i kako se zaštititi, Digitalni tragovi, Phishing, Hoax, Lozinke i higijena lozinki, Kome se obratiti za pomoć, Gaming, Kolačići, Privatnost i postavke privatnosti.

3. Primjeri digitalnih sadržaja koje su izradili učenici naše Škole

Digitalni sadržaj 1 (poveznica: https://prezi.com/view/OcEklil4WXhpWaf5BKlG/ ) izradila je učenica Iva Ozimec 2.c razreda Opće gimnazije (izdvojena lokacija Križ) u sklopu izborne nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni online alat Prezi.

Digitalni sadržaj 2 (poveznica: https://app.emaze.com/@AOTLFTWFR/tiles#Home ) izradila je učenica Marija Ferinović 2.b razreda Opće gimnazije u sklopu izborne nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni online alat Emaze.

Digitalni sadržaj 3 (poveznica: https://drive.google.com/file/d/1gcVMIzMnn9QCoGR30Xn9kZBU5DCi2WVL/view?usp=sharing ) izradila je učenica Lara Brebrić 2.b razreda Opće gimnazije u sklopu izborne nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni online alat Canva.

Digitalni sadržaj 4 (poveznica: https://drive.google.com/file/d/1cJp76-a4B_SO17BxzjPzgpwYRq_65VvJ/view?usp=sharing ) izradila je Mirjam Bartolić učenica 1.b razreda Opće gimnazije u sklopu nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni alat PowerPoint.

Digitalni sadržaj 5 (poveznica: https://drive.google.com/file/d/1afIRhKXQpeLaAj68VGDZuHrRAvfdf9aw/view?usp=sharing ) izradila je učenica Lea Klasić 1.b razreda Opće gimnazije u sklopu nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni alat PowerPoint.

Digitalni sadržaj 6 (poveznica: https://drive.google.com/file/d/1Y1daHCmRePeXnGix22JXzjZAHdZMjbma/view?usp=sharing ) izradila je učenica Margita Češković 1.a razreda Opće gimnazije u sklopu nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni alat PowerPoint.

4. Istraživanje – Sigurnost i ponašanje mladih na internetu

Istraživanje se provodilo sa svrhom analize karakteristika i ponašanja mladih srednjoškolaca na internetu (sudjelovali su samo učenici naše škole). Kao način prikupljanja podataka koristio se upitnik izrađen u aplikaciji Google Forms. Upitnik je bio dobrovoljan i anoniman, te se nisu prikupljali osobni podaci. Podaci prikupljeni upitnikom koriste se isključivo u istraživačke svrhe, a provodila ga je nastavnica Iva Ipšin. Vrijeme provođenja: 8. – 12.2.2021., u tjednu kada su se provodile aktivnosti vezane uz obilježavanje Dana sigurnijeg interneta (9.2.2021.).

Uzorak: 184 odgovora

SKUPNI IZVJEŠTAJ (u postotcima)

Grafikon1

U upitniku je sudjelovalo 54,3% (100) dječaka, 40,8% (75) djevojaka, te se 4,9% (9) nije željelo izjasniti.

Grafikon2

Na upitnik najviše je bilo odgovora učenika prvih razreda 34,8% (64), a najmanje maturanata 12,5% (23).

Grafikon3

Prema izlaznim podacima većina učenika na internetu provode od 4 do 6 sati, i to njih 30,4% (56). Do 2 sata dnevno provodi ih samo 6% (11), a više od 8 sati dnevno provodi na internetu njih 18,5% (34).

Grafikon4

Učenici Internet najviše koriste za zabavu 64,1% (118). Za školske aktivnosti Internet najviše koristi njih 21,7% (40), dok je za informiranje internet važan za 9,2% (17) učenika. Također, zanemariv broj učenika Internet najviše koristi za sve navedeno, online igre, komunikaciju, gledanje serija i filmova.

Grafikon5

Od društvenih mreža učenici najviše koriste YouTube 95,7% (176), zatim Instagram 87,5% (161), Snapchat 70,1% (129), TikTok 52,2% (96), Facebook 38% (70), Pinterest 32,1% (59), Reddit i Twitter 15,2 % (28). Ostale društvene mreže koje učenici koriste ali u manjoj mjeri su MySpace, Linkedin, STEAM, WhatsApp, Viber, 9GAG, Trove-twich i Discord.

Grafikon6

Učenici se ponekad susreću sa sadržajima koji uključuju nasilje i to njih 59,8% (110). Nikada nije naišlo na nasilni sadržaj njih 36,4% (67), a često njih 3,8% (7).

Grafikon7

Dobar je pokazatelj da se njih 50% (92) nikada nije susrelo sa sadržajima na društvenim mrežama koji upućuju na vršnjačko nasilje (cyberbullying). 45,1% (83) učenika ponekad se susrelo s takvim sadržajem, a 4,9% (9) njih nikada.

Grafikon8

78% (144) učenika smatra da može prepoznati lažni profil na društvenoj mreži. Njih 19,6% (36) nije sigurno u vlastitu sposobnost otkrivanja lažnog profila, a samo 2,2% (5) ne zna prepoznati lažni profil na društvenoj mreži.

Grafikon9

Da im se netko lažno predstavio na društvenim mrežama tvrdi više od pola njih i to 56,5% (104). 35,9% (66) učenika nije se susrelo sa takvim slučajem, dok 7,6% (14) njih nisu sigurni tj. ne znaju.

Grafikon10

Sa lažnim profilima naši učenici postupaju na sljedeći način: gotovo pola njih 49,5% (91) ignorira zahtjeve, čak 40,8% (75) učenika prijavljuje lažan profil, 5,4% (10) odgovara da se nisu nikada susreli sa lažnim profilom, dva učenika nastavila su prijateljstvo s lažnim profilom zbog znatiželje, dok su u manjoj mjeri učenici blokirali lažne profile na društvenoj mreži.

Grafikon11

Čak 51.6% (95) učenika naišlo je na eksplicitne sadržaje i pornografiju na društvenim mrežama, njih 37% (68) nije nikada, a 11.4% (21) nažalost često se susreće sa takvim sadržajem.

Grafikon12

U slučaju neprimjerenog sadržaja učenici većinom prijavljuju takve sadržaje i to njih 60,3% (111), dok njih 33,2% (61) ne čini ništa. 5,4% (10) učenika obavijesti starije, a 1,1% (2) sudjeluje u komentiranju takvog sadržaja.

Grafikon13

Kod samoprocjene na ponuđenoj skali od 1 (minimalno) do 5 (u potpunosti) vezano za poznavanje rizika i pravila privatnosti, učenici se u većini ocjenjuju ocjenom 4 i to njih 52,7% (97), ocjenom 5 32,1% (59) učenika, ocjenom 3 14,7% (27), dok se samo jedan učenik ocjenjuje ocjenom 2, a ocjenom 1 niti jedan učenik.

Grafikon14

Prema izlaznim podacima vidljivo je da većina učenika istu lozinku koristi za sve usluge koje koristi na internetu, i to njih 73,9% (136). 20,7% (38) učenika ne koristi istu lozinku, dok u manjoj mjeri učenici za samo neke usluge imaju istu lozinku.

Grafikon15

Čak 50,5% (93) učenika svoje lozinke nikada ne mijenja. 30,4% (56) njih svoje lozinke mijenja jednom godišnje, 11,4% (21) svaka tri mjeseca, a 7,6% (14) učenika lozinke mijenja svakih 6 mjeseci.

Grafikon16

Kod samoprocjene na ponuđenoj skali od 1 (minimalno) do 5 (u potpunosti) vezano za poznavanje rizika i načina zaštite svojih uređaja od zloćudnih programa, učenici se u većini ocjenjuju ocjenom 4 i to njih 43,5% (80), ocjenom 3 26,6% (49) učenika, ocjenom 5 25,5% (47), ocjenom 2 4,3% (8), a ocjenom 1 niti jedan učenik.

Grafikon17

Svoje uređaje ima zaštićeno čak 76,6% (141) učenika, 14,7% (27) njih ne zna da li na uređaju ima neki antivirusni program, a 8,7% (16) učenika nema nikakvu zaštitu svog uređaja.

Grafikon18

85,3% (157) učenika redovito ažurira svoj uređaj, 8,7% (16) ne zna, a 6% (11) ne ažurira svoj uređaj.

Istraživanje je pokazalo da su učenici naše škole prilično samouvjereni u vlastito poznavanje mogućih rizika koje prijete na internetu, te načine na koje se mogu zaštititi. Također većina učenika ispravno postupa kada na društvenim mrežama naiđe na neprimjeren sadržaj i u slučaju kada im se netko lažno predstavlja. No, ono na čemu treba poraditi je edukacija mladih o higijeni i održavanju lozinki, te također edukacija i osvješćivanje o načinima zaštite svojih uređaja od zlonamjernih programa.

5. Zaključak

Učenici su pokazali veliku zainteresiranost za teme o kojima su slušali i rado su sudjelovali u aktivnostima koje su im pripremili njihovi nastavnici, te vjerujemo da će sve što su naučili i primjenjivati, te zajedno učiniti Internet boljim mjestom za sve nas.

6. Literatura

  1. https://csi.hr/
  2. https://www.dansigurnijeginterneta.org/
  3. https://www.saferinternetday.org/

Dan sigurnijeg interneta

ivanaHM_snjezanaK

Ivana Hrastović Mandarić i Snježana Krišto

Sažetak

Ove godine Dan sigurnijeg interneta obilježen je pod sloganom ˝Zajedno za sigurniji Internet˝. Osnovni cilj obilježavanja Dana sigurnijeg interneta je prepoznavanje i sprječavanje svih oblika elektroničkog nasilja među djecom i mladima. Djeca i mladi svakodnevno koriste internet, mobilne uređaje i različite aplikacije te je edukacija o opasnostima s kojima se mogu susresti u virtualnom svijetu izuzetno važna.

Ključni pojmovi: Dan sigurnijeg interneta, e-nasilje, elektroničko nasilje, digital footprints.

Slika 1 - Kahoot kviz o sigurnosti na internetuU utorak, 9. veljače u sklopu nastave engleskog jezika i sata razrednika obilježen je u Osnovnoj školi ˝Vladimir Nazor˝ Đakovo Safer Internet Day tj. Dan sigurnijeg interneta pod sloganom ˝Zajedno za sigurniji Internet˝. Učenici petih i sedmih razreda aktivno su se uključili u obilježavanje ovog važnog datuma.

Slika 1. Kahoot kviz o sigurnosti na internetu

Učenici 5.c razreda su na integriranom blok satu engleskog jezika i sata razrednika razgovarali o ovoj važnoj temi te su sudjelovali u nekoliko zanimljivih aktivnosti: kreiranje umne mape na temu ˝Što je e-nasilje˝, zajednička aktivnost u kojoj su metodom ˝oluje ideja˝ navodili sve riječi i izraze koje mogu povezati s pojmom e-nasilje. Istaknuli su sljedeće izraze: cyberbullying, hacking, using fake profiles, stealing information, i dr. Učenici su iznosili i vlastita iskustva o e- nasilju te predlagali i zapisivali svoje savjete za veću sigurnost na internetu. Proučili su i promotivni letak Centra za sigurniji internet namijenjen učenicima https://drive.google.com/file/d/13jM1RF__qGiE-dB2t3OHRLRAFiiLrOw9/view , a učenici su se upoznali i s pojmom ˝Digital footprints˝ i pogledali kratki video na Youtube: https://www.youtube.com/watch?v=shSXIPbVhoE , naučili su da treba Slika 2- Učenici izrađuju digitalne plakate u Canvibiti vrlo oprezan kad nešto objavljujemo na internetu i da nikako ne treba ostavljati negativne digitalne tragove u virtualnom svijetu.

Slika 2. Učenici izrađuju digitalne plakate u Canvi

Učenici sedmih razreda sudjelovali su u sklopu nastave engleskog jezika u raspravi na temu ˝Good and bad sides of the Internet˝. Učenici su aktivno sudjelovali u raspravi te iznosili argumente za dobre i loše strane interneta. Svi su se složili da su dobre strane: dostupnost i brzo pronalaženje velikog broja informacija, mogućnost komunikacije mailom ili putem društvenih mreža, čitanje besplatnih digitalnih sadržaja za školu ili slobodno vrijeme, slušanje glazbe i gledanje filmova, igranje video igrica u slobodno vrijeme kao način zabave i dr. Loše strane interneta su zloupotreba privatnih podataka određene osobe, prisutnost različitih oblika elektroničkog nasilja, izloženost neprimjerenim sadržajima za djecu i mlade, potencijalna opasnost stupanja u kontakt s nepoznatim osobama, hakiranje računala i krađa podataka, svakodnevno korištenje interneta može stvoriti ovisnost i gubljenje veze sa stvarnim svijetom te negativne posljedice za zdravlje (loše držanje, gubitak vida, pretilost radi smanjenog kretanja, prekomjerni boravak u zatvorenom prostoru može ozbiljno utjecati na zdravlje osobe). Na kraju smo zaključili da je potrebno razvijati vještinu pametnog korištenja interneta i znati prepoznati i prijaviti sve oblike elektroničkog nasilja i opasnosti starijim osobama. Učenici su izradili i digitalne plakate u Canvi sa savjetima kako biti sigurniji na internetu. Budući da su učenici za svoje digitalne plakate koristili fotografije sa interneta, Slika 3 - Prezentacija uradaka o elektroničkom nasiljurazgovarali smo i o značenju licenci i autorskih prava. Učenici su naučili sa kojih stranica mogu koristiti besplatne fotografije te kako navesti credit image tj. autora fotografije. Najuspješnije radove učenika javno smo objavili na zajedničkoj Padlet digitalnoj stranici kojoj možete pristupiti preko sljedeće poveznice: https://padlet.com/ivanahrastovicmandaric1/ohufd4i7xbtachxq

Slika 3. Prezentacija učenika o elektroničkom nasilju

Učenici 5.a razreda su na satu razrednika kroz kahoot kviz na sljedećoj poveznici https://create.kahoot.it/details/d40dca6e-589c-452d-bd3c-71a6ca91c6a0 provjerili koliko znaju o sigurnosti na internetu. Pogledali su video s MUP-ovog YouTube kanala pod nazivom „Što se dogodilo Tini?“ https://www.youtube.com/watch?v=0bEub_dZnuY u kojem je prikazana priča o trinaestogodišnjoj Tini, žrtvi elektroničkog nasilja kao poticaj za razmišljanje i razgovor o opasnostima i posljedicama neopreznog ponašanja na internetu. Pojedini učenici su dobili zadatak istražiti značenja engleskih pojmova vezanih uz oblike elektroničkog nasilja kao što su grooming, cyberbulling, phishing i ostali pojmovi koje su vidjeli u videu te pripremiti prezentacije i kvizove na tu temu. Zatim su osmišljavali i pisali savjete o sigurnosti na internetu. Najuspješniji radovi su objavljeni na eTwinningu i u videu koji se nalazi na sljedećoj poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=ZCiROmy3aMY

U suradnji sa projektnim partnerima na eTwinningu, a u sklopu međunarodnog projekta A Journey through the Water, objavili smo zajedničke aktivnosti vezane uz obilježavanje Dana sigurnijeg interneta na Twinboardu projekta. Također, prijavili smo našu školu za sudjelovanje u eTwinning eventu Safer Internet Day u organizaciji Osnovne škole Čazma.

Na sljedećim poveznicama se nalaze najuspješnije prezentacije učenika u kojima su objašnjeni engleski nazivi vezani za različite oblike elektroničkog nasilja:

Ema Ivić, 5.a
Tamara Lasić, 5.a
Duje Plavčić, 5.a
Tena Mikić, 5.a

Udruga Suradnici u učenju pripremila je za učenike i nastavnike na Dan sigurnijeg interneta zanimljiv online kviz pod nazivom ˝Interaktivna potraga za boljim internetom˝, a kvizu se moglo pristupiti putem sljedećih poveznica:

  • za učenike: bit.ly/DSI-ucenici
  • za učitelje: bit.ly/DSI-ucitelji

Kviz je na vrlo zanimljiv i interaktivan način vodio učenike i učitelje u otkrivanje sigurnih načina korištenja interneta te odgovorno ponašanje u digitalnom svijetu. Učiteljice Ivana Hrastović Mandarić i Snježana Krišto sudjelovale su i na cjelodnevnoj videokonferenciji Slika 4- Minecraft svijet za sigurniji internetpod nazivom ˝Potraga za boljim internetom˝ u organizaciji udruge Suradnici u učenju te su naučile kako pozitivno i poticajno komunicirati u virtualnom okruženju.

Slika 4. Minecraft svijet za sigurniji internet

Osobito zanimljive bile su i teme: Prava djece na zaštitu i sudjelovanje u digitalnom okruženju, Zaštita osobnih podataka djece, Budi Internet genijalac, Minecraft svijet za sigurniji Internet te eTwinning kao sigurno okruženje za međunarodnu suradnju i rad na projektima.

Zaključak

Pandemija Covida-19 i prelazak na online nastavu uzrokovali su i povećano korištenje interneta i digitalnih tehnologija kod učenika i nastavnika. Važnost osvješćivanja i informiranja učenika o odgovornom korištenju interneta i prepoznavanju različitih oblika elektroničkog nasilja postalo je jedan od prioriteta obrazovanja učenika danas. Uključivanje učenika i njihovo aktivno sudjelovanje u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta 2021. osnažilo je njihove digitalne kompetencije i pripremilo ih za uspješnije korištenje interneta, a time i odgovornije ponašanje u virtualnom svijetu.

Literatura

  1.  https://csi.hr/dan-sigurnijeg-interneta/
  2. https://ucitelji.hr/potraga-za-boljim-internetom-2021/
  3. https://www.saferinternetday.org/
  4. https://www.youtube.com/watch?v=0bEub_dZnuY
  5. https://www.youtube.com/watch?v=shSXIPbVhoE