Polona Gole
Sažetak
Nastava na otvorenom danas postaje sve popularniji oblik poučavanja, budući da su učitelji svjesni da učenici sve više slobodnog vremena provode kod kuće iza zaslona. Drugi razlog može biti vrijeme epidemije gdje takav oblik podučavanja izbjegava zatvorene prostore i opasnost od zaraze.
Kurikulum za predmet Priroda i društvo petog razreda postavlja cilj orijentacije karata, što je najlakše izvesti na otvorenom.
Ključne riječi: lekcije na otvorenom, orijentacija, orijentacija karata.
1. Uvod
Učenje na otvorenom u modernoj školi nije samo učenje prirode u prirodi, već sve više i organizirano učenje izvan školskih zidova.
Danas većina učenika provodi popodne kod kuće pred ekranima, neaktivni. Roditelji ih čak i do škole prevoze automobilom i zbog toga se premalo kreću i nisu dovoljno na svježem zraku. Duži boravak u zatvorenom nije koristan jer se tijelo ne navikava na temperaturne razlike između godišnjih doba. Stoga je važno omogućiti učenicima boravak na otvorenom u različitim vremenskim uvjetima jer to poboljšava imunološki sustav i jača otpornost. Osim toga učenje na otvorenom potiče učenike da promatraju svoju okolinu jer nisu u stanju primijetiti sitnice oko sebe zbog česte upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija. (Barfod Karen Seieroe, 2010).
U našoj osnovnoj školi ne postoji posebna učionica na otvorenom pa smo iskoristili školsko igralište za ovu lekciju. Dan je bio oblačan i hladan, ali suh pa nije bilo razloga za odgađanje. Rad je trajao dva školska sata i po principu od poznatog do manje poznatog.
Kurikulum za Prirodu i društvo za peti razred postavlja cilj učenicima da se orijentiraju kompasom i raznim kartama (matična regija, Slovenija …). Već u četvrtom razredu svladali su glavne strane svijeta i naučili ih kompasom odrediti pa je prvi dio lekcije bio posvećen ponavljanju gradiva, a drugi dio učenju novog gradiva, naime orijentacija karte.
Učenici su bili podijeljeni u parove tako da je bolji učenik učio slabijeg. Učitelj ih je već u učionici podijelio u parove gdje su dobili i sve upute za rad na otvorenom. Učenici su sa sobom ponijeli mapu s radnim listićem, olovkom i zemljovidom. Kad su stigli na igralište, odmah su počeli raditi.
Aktivnost 1: Strane svijeta
Svaki par učenika dobio je karticu sa slikom na kariranoj podlozi i kredu. Jedan učenik diktirao je onom drugom što treba nacrtati spominjući samo bočne strane svijeta, što znači liniju prema sjeveru, liniju desno istočno, liniju dolje južno i liniju lijevo zapadnu. Međutim, jedan kadar na slici značio je korak na terenu. Drugi u paru je po diktatu kredom crtao po asfaltu. Na kraju se slika morala podudarati. Vježbu su ponovili mijenjajući uloge i okrećući kartu tamo gdje je bila druga slika.
Cilj ovog zadatka je da učenici razumiju i učvrste pojmove sjever, jug, istok i zapad. Nešto teže slike sadržavale su i kose crte koje su označavale bočne strane svijeta (sjeveroistok, sjeverozapad, jugoistok i jugozapad).
Slika 1. Strane svijeta
Aktivnost 2: Orijentacija u okolici
Dalje je svaki par dobio kompas kojim je odredio sjever. Na radnom su listu napisali ime najbliže zgrade koju su primijetili na sjeveru, jugu, zapadu i istoku. Budući da je njihov rodni grad sliv, na radni su list napisali i ime najbližeg brda sa sve četiri glavne strane svijeta.
Zadatak je trebao ponoviti nastavni materijal o kojem se raspravljalo u četvrtom razredu, kako bi se mogli orijentirati u prostoru.
Aktivnost 3: Orijentacija karte
U ovoj aktivnosti učenici su slijedili pisane upute za orijentaciju karte. U aktivnosti 2 već su shvatili gdje je sjever pa je navigacija zemljovidom bila malo lakša. Kompas je postavljen na rub karte i rotira
ni su zajedno dok igla na kompasu nije usmjerena prema sjeveru. Nakon što su dobili pravilno orijentiranu kartu, slijedili su daljnje upute. Na listu su imali napisanu rutu koju su prešli uz pomoć orijentirane karte. Na kraju putovanja čekala ih je nagrada.
Slika 2. Orijentacija karte
Zaključak
Kada izvodi nastavu na otvorenom, učitelj ima dvije mogućnosti: pripremiti aktivnosti koje se odvijaju vani i uključuju uporabu prirode ili pripremiti aktivnosti koje se odvijaju vani, ali bi se mogle odvijati i nepromijenjene u učionici. U oba slučaja neophodno je omogućiti učenicima boravak na svježem zraku, što se danas preporučuje,/ OVAJ DODATAK MI NIJE JASAN: epidemiološki problematično.
Učenici su tijekom sata bili izuzetno motivirani, rado su izvršavali sve spomenute zadatke. Proveli su dva školska sata vani, kretali se, surađivali, pomagali jedni drugima i promatrali svoju okolicu. Učenici nisu samo postigli cilj zapisan u Kurikulumu za Prirodu i društvo, već su i puno učinili za svoje tijelo.
Literatura
- Barfod Karen Seieroe (2010). Outdoor Education in Compulsory Education, a European Perspective. Encountering, Experiencing and Exploring Nature in Education 10th conference’s collection of papers, 22nd – 25th September 2010, Rateče – Planica, Slovenia, CŠOD Ljubljana.
- KURIKULUM – Društvo
Pogled kroz prozor 