Povrtne pustolovine u osnovnoj školi

lea_kosak

Lea Košak

Sažetak

U svom članku pod nazivom Povrtne pustolovine u osnovnoj školi predstavljam projektni nastavni rad iz izvannastavne aktivnosti Zdrava škola. U projekt su bili uključeni učenici četvrtog i petog razreda Osnovne škole Center iz Novog mesta. Utemeljen je na aktivnom sudjelovanju učenika u različitim aktivnostima, a proizišao je iz potreba i interesa učenika. Učenicima je tema o povrću bila vrlo zanimljiva. U radu je prevladavala opuštena atmosfera, otvoren razgovor, uvažavanje i poštovanje jednih prema drugima i međusobna suradnja. Zajedno smo nastojali postići ciljeve koje smo si postavili. Učenici su se upoznavali s različitim vrstama povrća i upoznali se s njegovim ljekovitim učincima, napravili plakat o voću, posjetili povrtnu tržnicu, pripremili povrtne smoothije, likovno stvarali na temu povrća, izradili društvenu igru memory itd. Završna evaluacija pokazala je uspješno postizanje postavljenih ciljeva, a učenici će u budućnosti koristiti nova znanja u rješavanju različitih problemskih situacija.

Ključne riječi: povrće, projektni nastavni rad, izvannastavna aktivnost, aktivno učenje, međusobna suradnja.

Uvod

U nastavi se još uvijek često susrećemo s tradicionalnim načinom poučavanja. Kod izvannastavne aktivnosti moguće je rad postaviti tako da se učenici aktivno uključuju u razne aktivnosti jer je to jedini način preko kojeg dolaze do novih spoznaja, otkrića i interesa. Stoga sam odlučila napraviti mali projektni nastavni rad pod nazivom Povrtne pustolovine u osnovnoj školi.

Trajanje provedbe projekta: 8 nastavnih sati povezanih tijekom dva mjeseca.

Glavni ciljevi projekta su: Učenici:

  • vlastitom aktivnošću nadograđuju znanje o povrću te uče o zdravom načinu prehrane,
  • upoznaju se i oduševe projektnim radom.

Operativni ciljevi: Učenici:

  • upoznaju se s različitim vrstama povrća,
  • upoznaju ljekovite učinke povrća na naše tijelo,
  • upoznaju se s uzgojem povrća na konvencionalan te ekološki način,
  • navikavaju se na traženje informacija o povrću u knjigama i enciklopedijama,
  • razvijaju pozitivan pristup povrću,
  • upoznaju se radom vrtlara,
  • upoznaju se s pripremom jednostavnih povrtnih jela,
  • navikavaju se na samostalan i kreativan rad,
  • razvijaju međusobnu suradnju,
  • jačaju samopouzdanje,
  • razvijaju motoričke sposobnosti,
  • navikavaju se na promatranje i opušteno likovno izražavanje,
  • prezentiraju i izvještavaju o svom radu.

1. Inicijativa

Inicijativa je došla spontano od strane učenika. Na nastavu je jedan učenik došao obučen u majicu na kojoj je bila naslikana velika cvjetača. Istog dana učenici su za ručak imali kuhanu cvjetaču i mrkvu. Odmah je između učenika počela rasprava da je danas sve u stilu povrća. Zamolila sam ih da svatko donese u školu jedan predmet vezan za povrće. Također smo proveli oluju ideja (Slika 1: Slika tablice). Došli smo na ideju da naša tema bude POVRĆE na koje ćemo se fokusirati u sljedećim satima.

2. Skiciranje projekta i planiranje provedbe

S učenicima smo pogledali donesene predmete. Pitala sam ih što već znaju o povrću, zašto ga je korisno jesti, gdje i na koji način se povrće uzgaja, tko ga uzgaja. Usput sam zapisivala odgovore. Dogovorili smo da će se naš projekt zvati POVRTNE PUSTOLOVINE U OSNOVNOJ ŠKOLI. Otkrivali smo gdje se mogu pronaći nove informacije i kojim aktivnostima možemo postići ciljeve. Potom smo zajedno pregledali projektnu skicu i uslijedio je plan. Učenici su opušteno izrazili želju u kojim aktivnostima žele sudjelovati.

Do realizacije ciljeva došli smo sljedećim aktivnostima:

  • pronalaženje informacija u knjigama i enciklopedijama o povrću,
  • posjet školske knjižnice,
  • izrada plakata o povrću,
  • posjet povrtne tržnice,
  • likovno stvaranje na temu povrća,
  • priprema voćno-povrtnih smoothija,
  • igranje didaktičke igre memory,
  • oblikovanje izložbe te njezina prezentacija.

U nastavku predstavljam nekoliko aktivnosti

2.1. Posjet školske knjižnice te traženje informacija o povrću

S učenicima smo otišli u školsku knjižnicu i posudili razne knjige i enciklopedije o našoj temi. Učenici su se spontano podijelili u manje skupine prema njihovim interesima. Jedna skupina učenika pretraživala je literaturu o kuhanju povrtnih jela, druga je skupina pretraživala literaturu o različitim vrstama povrća, a treća je skupina tražila literaturu o vrtlarstvu i uzgajanju povrća. Zatim smo otišli u učionicu gdje su učenici tražili informacije o našoj temi. Uz slike i kratke tekstove izvukli su važne informacije te ih zapisali na komad papira. Učenike je posebno privukla tema o uzgoju povrća na konvencionalan i organski način. Učenicima sam objasnila nove pojmove.

2.2. Izrada plakata o povrću

U sljedećem satu izvannastavne aktivnosti učenici su izradili plakat o povrću (Slika 2: Plakat o povrću). Iz novina i revija izrezali su razne vrste povrća. Učenici su imenovali povrće, gledali ga te ga opisali. Informacije su tražili u literaturi koju su imali kod sebe.

2.3. Posjet povrtne tržnice

S učenicima smo posjetili povrtnu tržnicu u Novom mestu. Pregledali smo različite vrste povrća. Učenici su se divili bojama i oblicima raznog povrća. Ljubazne prodavačice dale su nam nešto povrća, koje smo u školi očistili i pojeli. Tako smo vidjeli, opipali i okusili različite vrste povrća (Slika 3: Posjet tržnici).

2.4. Likovno stvaranje na temu povrća

Učenici su se podijeli u dvije skupine prema tome na koji način vole stvarati. Dala sam im precizne upute za rad. Jedna je skupina učenika oblikovala povrće iz Das mase (Slike 4, 5, 6: Stvaranje povrća iz Das mase), dok je druga skupina crtala i slikala povrće bojicama. Učenici su tijekom svog rada bili entuzijastični i kreativni, pomažući jedni drugima, ohrabrujući se i nadopunjujući jedni druge. Proizvode smo na kraju izložili i u školskom hodniku. Izložbu su vidjeli mnogi učenici i učitelji u školi.

2.5. Priprema voćno-povrtnih smoothija

Učenici su se jako veselili pripremi ukusnih i zdravih voćnih i povrtnih smoothieja. Smoothiji su se pripremali u malim skupinama. Učenici su napisali vlastite recepte za smoothije. Za pripremu smoothija bili su nam potrebni: voće i povrće, blender za izradu smoothija, mjerica, plastični lončići, slamke, noževi, žličice, daske za rezanje. Učenici su također imenovali svoje smoothieje. Slasne i zdrave smoothije polako su popili slamkama i u tome neizmjerno uživali. Učenici su u pripremi smoothija bili vrlo aktivni i entuzijastični. O tome svjedoče i fotografije u nastavku (Slike 7, 8, 9: Priprema voćno-povrtnih smoothija).

2.6. Igranje didaktičke igre memory o povrću

Učenici su sami kreirali didaktičnu igru memory o povrću i također se okušali u igranju iste. Upute su slične uobičajenoj igri memory, samo što su učenici kod svakog otkrivenog para rekli što znaju o određenom povrću. Učenici su kroz igru na opušten način učvrstili svoje znanje o povrću, zabavljajući se u tome te vježbajući komuniciranje i sudjelovanje (Slika 10: Igra memory).

3. Zaključak

Učenici su u provođenju svih aktivnosti bili vrlo motivirani, aktivni i entuzijastični. Ciljevi našeg projektnog rada bili su u potpunosti ostvareni. Sa učenicima smo postavili izložbu svih proizvoda.

Literatura

  1. Program osnovnošolskega izobraževanja. Interesne dejavnosti za devetletno osnovno šolo. (2008). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
  2. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
  3. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
  4. Ursell, A. (2003). Vitamini in minerali: prehranski dodatki za čim več zdravja in vitalnosti. Tržič: Učila International.
  5. Oberbeil, K. (2004). Z vitamini do zdravja. Ljubljana: Prešernova družba.
  6. Messegue, M. (2005). Narava ima vselej prav. Ljubljana: Cankarjeva založba.
  7. Tommes, S. (2001). Moja prva knjiga o vrtnarjenju. Tržič: Učila.
  8. Forne, C. (1998). Na polju in na vrtu. Ljubljana: Tehniška založba Slovenije.
  9. Anderson, L. (2000). Majin mali vrt. Ljubljana: Kres.
  10. Schwartz, O. (1997). Bogastvo trajnih okusov. Ljubljana: DZS.
  11. Westman, J. (2008). Kuharica za najmlajše. Radovljica: Didakta.
  12. Wolter, A. (1990). Zelenjavne jedi. Ljubljana: Cankarjeva založba.
  13. Skledar, M. (1998). Splošno poljedelstvo. Ljubljana: DZS.
  14. Laughton, R. (2013). Zeleno kmetovanje: priročnik za uspešno ekološko kmetijo ali vrt. Ljubljana: Ara.
  15. Kreuter, M. L. (1989). Biovrt: naravno gojenje zelenjave, sadja in cvetja. Ljubljana: Državna založba Slovenije.
  16. Krišković, P. (1993). Biološko pridelovanje hrane. Ljubljana: Kmečki glas.
  17. Tarman, D. (1999). Na vrtu. Ljubljana: DZS.

Skrb za čistu šumu

tanja_majeric

Tanja Majerič

Sažetak

Priroda nam nudi beskrajni izvor mogućnosti istraživanja koje moramo iskoristiti jer tako potičemo djecu da se kreću u prirodi te da je promatraju i opažaju svim osjetilima.

Djeca u prirodi uče da živimo u skladu s drugim živim bićima i da su životinje vrlo blizu nas, iako toga nismo svjesni.

No, kako bismo se svi osjećali dobro u prirodi, ljudi i životinje, moramo kod djece razvijati skrb za prirodu i zajedničkim snagama je zaštititi, jer je skrb za nju odgovornost svih nas.

Ključne riječi: šumska igraonica, životinje, priroda, dijete, aktivno učenje.

1. Uvod

Upoznavanje prirode i samim time svjesnost okoline i ekoloških ekosustava oko sebe teme su za djecu koje nude aktivno istraživanje tijekom cijele godine.

U prirodi djeca mogu stvoriti svoj kutak za igranje odnosno igraonicu u prirodi, ali potreban je samo pronaći odnosno osigurati odgovarajući prostor.

Naša je skupina već u rujnu otišla u obližnju šumu i zajedno s djecom odabrali smo onaj kutak za igranje koji se djeci najviše svidio i istovremeno im ponudio bezbrojne mogućnosti gdje su mogli zadovoljiti svoju želju za istraživanjem.

2. Ciljevi

  • Razvijanje odnosa poštovanja prema prirodi.
  • Otkrivanje, upoznavanje živih bića i njihovih okruženja i sebe kao jednog od njih.
  • Usporedba životnih promjena kod živih bića te u živoj i neživoj prirodi.
  • Boravak i doživljavanje prirode u svim godišnjim dobima.
  • Skrb za prirodu.

3. Metode

Koristili smo metode promatranja, razgovora, slušanja, objašnjavanja, demonstriranja, imenovanja, klasificiranja, igranja, vlastite aktivnosti i istraživanja.

4. Diskusija

Tijekom cijele školske godine smo razgovarali u skupini i promatrali promjene u našoj šumi te planirali što bi mogli u određenom godišnjem dobu raditi u našem šumskom kutku.

1Budući da je naš odabrani kutak ispod starog hrasta, prvo smo ga obilježili. Označili smo ga zelenom vrvicom. Djeca su također u poslijepodne vodila svoje roditelje u šumu i pokazala im gdje i što smo radili u prijepodnevnom vremenu.

Slika 1. Odabir kutka za igranje i gradnja šatora od grana

U jesen smo proveli mnogo vremena u šumi, kojeg smo 2posvetili upoznavanju drveća, dodirivanju i utvrđivanju hrapavosti kore drveća te određivanju strana neba uz pomoć zelene mahovine na drvećima. Međutim, ubrzo smo saznali da u blizini našeg šumskog kutka svoje pravo prebivalište ima također vjeverica. Djeca su se tako žarko željela pobrinuti za nju i pripremiti joj skrovište s tajnim spremištem, u koje su unijeli šumske plodove, koje su sami pronašli i sakupili.

Slika 2. Upoznavanje drveća oko naše šumske igraonice

Nismo mogli sa sigurnošću znati je li vjeverica jedini stanovnik naše šume, tako da smo jedva čekali da padne prvi snijeg. U siječnju smo se probudili u snježnom jutru. Prethodno smo se dogovorili da ćemo čim padne prvi snijeg, rano ujutro krenuti u šumu i potražiti te otkrivati tragove različitih životinja u snijegu. Puni iščekivanja, uputili smo se u šumu u toploj odjeći i ubrzo pronašli tragove zečeva. Međutim, to nisu bili jedini tragovi, našli smo tragove srne, miša, ptica i, naravno, vjeverice. Sve tragovi koje smo pronašli fotografirali 3smo i kasnije u vrtiću uspoređivali i točno određivali. Iznenadili smo se koje sve životinje žive u ovoj maloj šumi. Zimi smo se sreli s lovcem na mjestu za hranjenje divljih životinja te tako još detaljnije naučili da bi životinje bez ljudske pomoći u hladnoj zimi teško dočekale toplije proljetne dane.

Slika 3. Traženje tragova životinja u snijegu

S prvim toplim danima smo prvo u našem skrovištu vjeverice pažljivo pogledali je li nedostaje nešto hrane. U našem se skrovištu skrivao mali miš, koji je očito tamo našao dobro utočište od hladnoće. Bili smo vrlo iznenađeni onim što smo vidjeli, a istovremeno zadovoljni spoznajom što smo mogli pomoći ovoj maloj životinji.

U međuvremenu se oko našeg šumskog kutka sakupilo 4prilično smeća i topli travanjski dan smo iskoristili za akciju čišćenja. Iznenađeni smo bili koliko i kakvog smeća su ljudi bacili u šumu, uzeli smo ga sa sobom i razvrstali u odg5ovarajuće kontejnere.

Slika 4. Upoznavanje i prepoznavanje različitih šumskih životinja

Slika 5. Naša šuma je očišćena i opet zelena

Uz gore navedene aktivnosti, mogli smo opaziti pauka u našoj šumi dok je tkao mrežu, slušati pjev ptica, promatrati pupanje mladog lišća na drveću i grmlju.

Na Svjetski dan Zemlje posjetila nas je ekologinja, koja je djeci predstavila tragove divljih životinja, tako da smo sami mogli napraviti odljeve tragova srne, zeca, medvjeda i lisica.

6Slika 6. Upoznavanje tragove divljih životinja i izrada njihovih odljevaka

5. Zaključak

Aktivnosti u našem šumskom kutku djeci su bile vrlo zanimljive i pružile su im priliku za aktivno učenje i vlastito istraživanje.

Saznali smo i promatrali promjene prirode i šume u svim godišnjim dobima. Svaki put kad smo otišli u prirodu (šumu) iznenadila su nas nova saznanja, a najviše kada smo otkrivali koje životinje žive u našem neposrednom okruženju. Naše obećanje je da ćemo se i dalje brinuti da šuma bude čist i gostoljubiv dom za sve stanovnike i posjetitelje.

6. Literatura

  1. Furlan, M. (1992). Prvi koraki v ekologijo. Ljubljana: Gembala in Rokus.
  2. Kurikulum za vrtce, (1999), Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport.
  3. Lepičnik Vodopivec, J. (2006). Okoljska vzgoja v vrtcu. Ljubljana: AWTS.

· Fotografije – osobni arhiv

Putem dinosaura

tea_zagorc

Tea Zagorc

Sažetak

U članku pod naslovom Putem dinosaura predstavljam projektni nastavni rad za izvannastavnu aktivnost Upoznajmo naš planet, u kojem su sudjelovali učenici 1. i 2. razreda Osnovne škole Center iz Novog Mesta. Rad se temelji na aktivnom sudjelovanju učenika u različitim aktivnostima, a proizišao je iz potreba i interesa učenika.

Učenicima je tema o dinosaurima bila vrlo zanimljiva, stoga su cijelo vrijeme bili motivirani i uključeni u aktivnosti. Kod rada je prevladavala opuštena atmosfera, otvoren razgovor, uvažavanje i međusobno poštivanje i sudjelovanje jer smo zajednički težili postizanju cilja koji smo si u radu zacrtali. Učenici su se upoznali s pojmom geologije i izumiranjem vrsta na Zemlji, prepoznavali su različite vrste dinosaura i njihov izgled, utvrdili u kojim su područjima živjeli, čime su se hranili, okušali se u ulozi paleontologa, likovno stvarali, igrali didaktičke igre na ovu temu itd.

Konačna evaluacija pokazala je uspješno postizanje postavljenih ciljeva, a učenici će u budućnosti nova znanja koristiti za rješavanje različitih problemskih situacija.

Ključne riječi: dinosauri, projektni rad, aktivno učenje, izvannastavna aktivnost, zajedničko sudjelovanje

Uvod

U nastavi se i dalje često suočavamo s tradicionalnim načinom podučavanja, dok je kod izvannastavne aktivnosti moguće postaviti rad tako da su učenici aktivno uključeni u različite aktivnosti jer jedino tako učinkovito dolaze do novih spoznaja i otkrića te razvijaju svoje interese. Upravo zbog toga smo odlučili napraviti mali projektni nastavni rad pod naslovom Putem dinosaura.

Trajanje provedbe projekta: 8 nastavnih sati, povezanih u dva mjeseca.

Glavni ciljevi projekta

Učenici

  • nadograđuju znanje o dinosaurima vlastitom aktivnošću,
  • upoznaju se i oduševljavaju projektnim radom.

Operativni ciljevi

Učenici:

  • upoznaju se s pojmom geologije i s njom povezanim životom – izumiranje na Zemlji,
  • razvijaju pozitivan pristup geološkoj baštini,
  • upoznaju što su fosili, kako nastaju i kako ih pronalazimo,
  • upoznaju se s radom terenskog geologa,
  • navikavaju se na traženje informacija o dinosaurima u knjigama,
  • navikavaju se na samostalan i stvaralački rad,
  • razvijaju međusobnu suradnju,
  • jačaju samopouzdanje,
  • razvijaju motoričke vještine,
  • navikavaju se na zapažanje i opušteno likovno izražavanje,
  • predstavljaju svoj rad i izvještavaju o njemu.

1. Inicijativa

Inicijativa je došla spontano od strane učenika. U godišnjem planu rada planirala sam temu Izumrli život na Zemlji tako da sam učenicima naložila da u školu ponesu svatko po jedan predmet povezan s ovom temom. Učenici su spontano počeli donositi knjige o dinosaurima, razne figurice dinosaura, a dvoje učenika su čak bili odjeveni u majice s printom dinosaura. Odmah nam je sinula ideja da će naša tema biti DINOSAURI.

2. Skiciranje projekta i planiranje provedbe

S učenicima smo sjeli u krug i pogledali donesene predmete. Pitala sam ih što već znaju o dinosaurima i gdje bi mogli saznati ove informacije. Poticala sam ih dodatnim pitanjima kao što su: Zašto su dinosauri izumrli? Gdje možemo vidjeti njihove ostatke i tko ih iskopava? Koliko su veliki bili? Usput sam zapisivala odgovore na veći komad papira.

Tijekom razgovora učenici su bili oduševljeni da mogu na što više načina istraživati dinosaure. Dogovorili smo se da ćemo naš projekt nazvati PUTEM DINOSAURA. Na velikom komadu papira počela sam pisati ideje učenika u obliku misaonog uzorka. Utvrdili smo gdje bismo mogli pronaći što više informacija, koga bismo sve pitali, s kojim aktivnostima bismo došli do cilja.

Tada smo zajedno pregledali skicu i slijedio je plan prema kojem smoSlika (1) provodili aktivnosti. Učenici su jedva čekali da počnu provoditi planirane aktivnosti. Tijekom otkrivanja novih spoznaja, plan smo još popunjavali.

Slika 1. Plan projekta

3. Provedba plana

Do realizacije ciljeva došli smo sljedećim aktivnostima:

  • traženje informacija o dinosaurima,
  • traženje informacija na internetu,
  • posjet knjižnice,
  • posjet muzeja,
  • igranje uloga,
  • likovno stvaranje na temu dinosauri,
  • igranje didaktične igre pamćenja (memory),
  • izrada plakata o dinosaurima,
  • oblikovanje izložba i njezina prezentacija.

3.1. Traženje informacija o dinosaurima

U razred sam donijela razne knjige o dinosaurima. Pomoću slika i kratkih tekstova objasnila sam učenicima kada su živjeli dinosauri, kako se provodi iskopavanje ostataka dinosaura, što su fosili, kako se nazivaju stručnjaci za fosile itd. Nakon toga učenici su još sami tražili različite informacije o dinosaurima.

Slika (2)Na internetu smo pogledali razne snimke u svezi s dinosaurima i iskopavanjem ostataka dinosaura. Također sam im pokazala alate i pomagala koje paleontolozi koriste u radu.

Interes djece povećavao se s novim informacijama, stoga smo dogovorili posjet knjižnice u školi i posjet muzeja, gdje smo vidjeli razne fosile, kosture dinosaura.


Slika 2. Listanje knjiga

Slika (3)Na suradnju smo pozvali i roditelje koji su svojim idejama i donošenjem materijala za projekt još dodatno začinili provedbu projekta.

Slika 3. Pregledavanje snimaka na internetu

3.2. Igranje uloga: Igrajmo se paleontologa u učionici na otvorenom

Pomagala za učenje: drvene podloge, čekići, križni odvijač, mali modeli dinosaura, enciklopedije.

Za učenike sam pripremila iznenađenje. Zajedno smo otišli na školsko igralište. Učenike sam podijelila u pet skupina. U svakoj skupini bila su po dva učenika iz prvog i dva iz drugog razreda. Rekla sam im da ćemo se igrati paleontologa. Pripremila sam aktivnost iskopavanja dinosaura iz leda. Na taj način učenici su si zamišljali kako ostatke dinosaura iskopavaju pravi paleontolozi.

Učenicima sam predstavila alat koji ćemo koristiti u radu. Također smo raspravljali o opasnostima vezanima za korištenje raznih alata i sigurnoj uporabi istog. Upozorila sam na opasnosti (ogrebotine, posjekotine, udarci). Upozorila sam ih da je potrebno vratiti alat Slika (4)na mjesto odakle su ga uzeli kada im više ne treba.

Kada su učenici iskopali dinosaura iz leda, u knjigama su potražili dinosaura koji se sakrivao u ledu. Prvašićima su u pronalaženju informacija i oblikovanju plakata pomogli učenici drugog razreda. U obliku misaonog uzorka napisali su podatke o izgledu, vrsti, mjestu boravka i prehrani. Nakon završenog rada učenici su svoje plakate predstavili ostalim učenicima.

Slika 4. Modeli dinosaura u ledu

Slika (5)Slika (7)

Slika (6)

Slike 5, 6 i 7. Igranje uloga, igrajmo se paleontologa

Slika (9)Slika (8)

Slika 8., 9. Prezentacija plakata

3.3. Likovno stvaranje na temu dinosauri

Na suradnju pozvali smo još nekoliko učenika drugog i petog razreda.

Dala sam im precizne upute i stvaranje je započelo. U prvoj skupini učenici su iz mase za oblikovanje izrađivali dinosaure, u drugoj skupini iz papira, treća skupina crtala je dinosaure, četvrta je radila kolaž trganjem papira rukama, a peta je radila kolaž rezanjem papira škarama.

Slika (10)Slika (12)Slika (13)

Slika (11)

Slika 10, 11, 12, 13 Stvaranje dinosaura iz mase za oblikovanje

Učenici su sami odabrali skupinu prema načinu na koji najviše vole stvarati. Mogli su stvarati individualno, ili su proizvod mogli napraviti dva ili tri učenika zajedno. Učenici su si međusobno pomagali, ohrabrivali se i nadopunjavali. Oni učenici koji su prijevremeno završili, odabrali su rad u drugoj skupini.

Slika (14)Slika (15)

Slika 14, 15. Crtanje dinosaura bojicama

Slika (17)Slika (18)

Slika 16, 17. Izrada kolaža trganjem papira rukama

3.4. Igranje didaktične igre za pamćenje

Slika (18)Učenici su se okušali u igranju didaktičke igre za pamćenje (memory) koju sam stvorila prema originalnoj verziji. Upute su slične kao kod obične igre za pamćenje, osim što su učenici kod svakog otkrivenog para rekli i što znaju o određenom dinosauru. Učenici su se tijekom igre jako zabavljali, jačali u komuniciranju, suradnji… Zbog nasumične podjele u skupine, uspostavili su nove kontakte, a uz to i učvrstili nova znanja.

Slika 18. Igranje didaktičke igre pamćenja

4. Zaključak

S učenicima smo postavili izložbu te je ponosno predstavili ostalim učenicima u produženom boravku.

Kod izvannastavne aktivnosti po prvi put smo se susreli s Slika (19)projektnim radom i uvjerena sam da ćemo s takvim oblikom rada nastaviti i u budućnosti, jer su ciljevi u potpunosti ostvareni.

Slika 19. Izložba projekta u školi

Literatura

  1. Program osnovnošolskega izobraževanja. Interesne dejavnosti za devetletno osnovno šolo. (2008). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
  2. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
  3. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
  4. Benton, M. (2003). Najlepša knjiga o dinozavrih. Tržič: Učila International, založba, d.o.o.
  5. Dr. Palmer, D. (2014). Otroška enciklopedija o dinozavrih in predzgodovinskih živalih. Ljubljana: Založba Grlica.
  6. Gomboli, M. (2002). Spoznajmo dinozavre. Tržič: Učila International, založba, d.o.o.
  7. Prap, L. (2009). Dinozavri?!. Ljubljana: Mladinska knjiga.
  8. Osborne, W. in Osborne, M. P. (2000). Dinozavri. Ljubljana: Založba Grlica.
  9. Larousse, (1996). Dinozavri. Tržič: Učila d.o.o.
  10. Zabavno, poučno, nič mučno – Geopark Karavanke. Novičke. Številka 2/2013.
  11. Ferk Savec, V. (2010). Projektno učno delo pri učenju naravoslovnih vsebin. Maribor

Mjerenje mikroklime u školskome pčelinjaku

zdravko_pavlekovic

Zdravko Pavleković

Sažetak

U prilogu je predstavljen rad skupine učenika Srednje škole Ravne na Koroškem. Riječ je o uređaju za mjerenje mikroklime školskoga pčelinjaka smještenoga na livadi uz šumu iza škole. Učenici su tijekom projektiranja i izrade uređaja pokazali visoku razinu kreativnosti i inovativnosti. S obzirom na to da se naša škola bavi obrazovanjem učenika za različita tehnička zanimanja, projekt je bio zamišljen interdisciplinarno, tako da povezuje učenike iz različitih tehničkih područja. U njega su tako bili uključeni učenici iz područja strojarstva, računalstva i elektrotehnike. Sam sustav za mjerenje mikroklime pčelinjaka temelji se na upotrebi mikroračunala Raspberry Pi na koji su spojeni odgovarajući senzori i mjerni pretvarači potrebni za prikupljanje pčelarima važnih informacija. Sustav mjeri težinu jedne košnice, temperaturu, relativnu vlažnost zraka i CO2 unutar pčelinjaka te temperaturu i vlažnost zraka izvan pčelinjaka. Pomoću tih podataka pčelari mogu pratiti stanje u pčelinjaku, npr. jesu li pčele zdrave i koliko je meda u košnici, sprema li se pčelinja zajednica na rojenje itd. Prikupljeni podatci mogu se vidjeti i analizirati i preko internetske stranice koja je izrađena posebno za tu namjenu i dostupna je svima koje ti podatci zanimaju (adresa je: http://193.2.42.18/cebelnjak). Osim izrade samoga mjernog sustava za uspješno dovršavanje projekta do pčelinjaka je trebalo povući i kablove za napajanje uređaja i pristup internetu, što je također realizirano tijekom izvođenje projektne nastave.

Ključne riječi: motivacija, aktivno učenje, projekti, tehnologije

Uvod

Zbog visokoga stupnja tehnološkoga razvoja i razvoja znanosti stručno-teoretska i praktična znanja koja učenici moraju usvojiti iz godine u godinu postaju sve opsežnija. Tako se učenike sve više opterećuje, ponekad i preko njihovih psihofizičkih mogućnosti, a oni unatoč tome često ne dobiju cjelovito znanje o raznim procesima. Projektno izvođenje nastave izazov je za profesore, ali i prigoda za učenike da znanja usvajaju na njima pristupačniji i zanimljiviji način.

Projektnu nastavu u našoj školi izvodimo na dva načina, izvannastavno, oblikujući grupe zainteresiranih učenika oko pojedinih projekata, te projektnim izvođenjem nastave tijekom dvaju za taj oblik nastave predviđenih tjedana.

U planiranju izvannastavnih projektnih aktivnosti sudjeluju programski stručni aktivi, a u pojedine projekte učenici se uključuju prema vlastitome zanimanju. Ponekad, kao u našem slučaju, oko određene teme povezuju se i interdisciplinarno, tako da se u projekt uključuju učenici iz različitih obrazovnih programa.

Tijekom projektnih tjedana učenici okupljeni oko poSlika1jedinih tema utvrđuju i povezuju znanja usvojena u pojedinim predmetima i područjima te nadograđuju ta znanja aktivnim učenjem u timu. Ta dva tjedna nastave izvode se sadržajno i organizacijski prema godišnjem planu i programu rada škole, a uključuju tematske sklopove i iz obaveznih i iz izbornih predmeta obrazovnoga programa.

Slika 1. Naš školski pčelinjak

Ideja i koncepcija projekta

U okviru projektne nastave timove učenike stavljamo u konkretne životne situacije u kojima zadane probleme rješavaju na temelju stručno-teoretskih spoznaja stečenih u redovnoj nastavi, pri čemu razvijaju pozitivan odnos prema najnovijim tehničkim dostignućima. Osim toga, učenici pritom međusobno razmjenjuju podatke do kojih su došli svojim samostalnim istraživanjem te pokušavaju unaprijediti postojeća tehnička rješenja korištenjem najnovijih informacijskih tehnologija.

Početkom školske godine odlučili smo se za projekt izrade uređaja za mjerenje mikroklime u našemu školskom pčelinjaku. Inicijalnu ideju za izradu ovakvoga uređaja dala je školska ravnateljica koja se godinu dana ranije i pobrinula da škola dobije vlastiti pčelinjak.

Projekt mora biti sadržajno i organizacijski dobro isplaniran kako bi učenike motivirao i poticao na rad. Učenici moraju imati dojam da je projekt u koji će uložiti svoj trud i znanje njihov jer će ga kao takvog na kraju lakše i suvereno predstavljati. Projektu i učenicima treba se maksimalno posvetiti, s vrlo jasnim ciljevima, kriterijima, mjerilima i očekivanjima. Svaki učenik uključen u projekt mora u projektu prepoznati ciljeve svoje aktivnosti, a na kraju i vidjeti rezultate svojega rada. No, to nije moguće bez timskoga rada i suradnje među svima koji sudjeluju u projektu, i profesora, i učenika.

Projekt smo koncipirali interdisciplinarno. Za projektiranje i izradu konstrukcije pčelarske vage bio je zadužen Jernej, učenik iz programa Strojarski tehničar, za projektiranje, izradu i postavljanje mjernoga sustava pobrinuli su se Miha i Anej, učenici iz programa Elektrotehničar, dok su za izradu i postavljanje internetske stranice i podatkovne baze na server bili zaduženi Antonio i Timotej, učenici iz programa Tehničar za računalstvo.

Izrada mjernoga sustava

Učenici zaduženi za izradu mjernoga sustava svoj su posao podijelili u više faza. U fazi pripreme izabrali su elektroničke komponente koje će biti korištene za mjerenje izabranih fizikalnih veličina. Koje će se veličine našim uređajem mjeriti, odredili smo na našem Slika2uvodnom sastanku.

Budući da je jedan od zahtjeva za rad mjernoga sustava bio slanje prikupljenih podataka putem internetske veze u bazu podataka na školskome poslužitelju, za našu je upotrebu bilo najprikladnije mikroračunalo Raspberry Pi.

Slika 2. Mikroračunalo Raspberry Pi 3, model B

Za mjerenje temperature i vlažnosti zraka izabrali smo senzorski modul DHT11, za mjerenje ugljičnoga dioksida izabrali smo modul MG811, dok smo vagu kojom će se mjeriti težina jedne košnice odlučili izraditi sami pomoću 50-kg mjernih elektrootporničkih mjernih traka. Zbog važnosti podataka odlučeno je da će uređaj mjeriti temperaturu i vlažnost zraka i izvan pčelinjaka.

U fazi projektiranja učenici su najprije nacrtali električnu shemu uređaja. Pritom su se koristili programom Eagle koji osim crtanja sheme omogućuje i 3D modeliranje uređaja. Kada je električna shema bila nacrtana s odgovarajućim rasporedom svih komponenata na pločici, uslijedila je izrada tiskane pločice pomoću posebne namjenske CNC glodalice.

Sljedeća je bila faza testiranja i baždarenja pojedinih senzorskih modula te izrada i testiranje vage. Za izradu pčelarske vage upotrijebljene su četiri 50-kg mjerne trake koje su u puni mjerni most povezane pomoću instrumentacijskog pojačala HX711. Budući se sila jednakomjerno razdijeli na sve četiri trake, naša pčelarska vaga ima sposobnost mjerenja do 200 kg.

U završnoj fazi slijedilo je spajanje senzorskih modula i vage Slika3na odgovarajuće priključke mikroračunala i pisanje programa. Budući da su senzori izrazito osjetljivi na vanjske utjecaje, pogreške pri mjerenju trebalo je smanjiti programskim putem upotrebom korekcijskih tablica.

Slika 3. Spoj mjernih traka u Wheatstoneov puni mjerni most

Izrada konstrukcije vage pčelarske košnice

Učenik iz obrazovnog programa Strojarski tehničar konstruirao je i izradio konstrukciju pčelarske vage, a prikupio je i tehničku dokumentaciju za sve nestandardne sastavne dijelove te pripremio montažne nacrte. Svoj je posao podijelio u više faza koje su slijedile odgovarajućim redoslijedom:

Slika 4. Sastavljanje pčelarske vage

Izrada mrežne stranice i programiranje

Program za mikroračunalo Raspberry Pi učenici su napisali pomoću programskoga jezika Python koji je zahvaljujući već pripremljenim programskim funkcijama, koje se mogu skinuti s interneta, vrlo prikladan za brzo pisanje korisničkih aplikacija. Mrežnu stranicu napisali su u PHP i HTML jeziku pri čemu je mikroračunalo Raspberry Pi Slika5upotrijebljeno kao internetski poslužitelj.

Podatci koji se prikupljaju mjernim sustavom pohranjuju se u podatkovnu bazu na školskome poslužitelju. Na internetskoj stranici ispisuju se samo posljednje izmjereni podatci o temperaturi, vlažnosti, ugljičnome dioksidu i težini. Prikupljenim podatcima stranica upozorava pčelara je li vrijeme za vrcanje i jesu li pčele zdrave ili nisu.

Slika 5. Mrežna stranica s prikazom zadnjega mjerenja

Slika6Učenici zaduženi za izradu mrežne stranice pobrinuli su se da stranica osim iscrtavanje grafikona sa svim mjerenim veličinama omogućuje i prikaz svake veličine posebno.

Slika 6. Grafikon s prikazom svih mjerenih veličina

 

Zaključak

Radom na projektu s jasnim ciljevima postigli smo vrlo visoku motiviranost učenika koja se manifestirala njihovom kreativnošću i inovativnošću i u samom procesu izrade i tijekom montaže te puštanja uređaja u rad.

Budući da smo u projekt uključili učenike iz različitih tehničkih područja, oni su se međusobno povezali i osvijestili potrebu za timskim radom.

Projektna nastava u odgojno-obrazovnom procesu vrlo je važna jer se u procesima aktivnoga učenja postižu rezultati kakvi su drugim oblicima rada vrlo teško dostižni. U fazi pripreme takav oblik nastave od profesora zahtijeva veliki angažman i dobro planiranje, dok je kod same izvedbe rad profesora usmjeren na poticanje i praćenje procesa učenja, a učenici su ti koji stvaraju i kroz različita predmetna pa i programska područja dolaze do Slika7novoga upotrebljivog znanja.

Evaluacijom projektno koncipirane nastave koju smo provodili u nekoliko proteklih godina vidljivo je da su učenici takvim pristupom nastavi izuzetno zadovoljni, a lakše ih je i motivirati budući da se radi o dinamičkom pristupu u kojem se lakše snalaze i vrlo rado međusobno surađuju. Najviše vole teme iz svakidašnjeg života, dakle one koje su im dobro poznate i u koje se lako mogu uključiti.

Slika 7. Uređaj za mjerenje mikroklime u upotrebi

Istraživanje šume s vjevericom Zelenkom

petra_avgustin

Petra Avguštin

Sažetak

S učenicima smo otišli istraživati šumu. Svaki učenik je dobio radni list za rad na postajama. Djeci sam pročitala priču o vjeverici Zelenki, koja želi sa njima istraživati svijet u šumi. S vjevericom smo onda otišli u šumu. Kada su učenici riješili sve zadatke po postajama, zaradili su nagradu koju im je Zelenko ostavio u blizini šume.

Koju nagradu im je ostavio saznajte sami!

Obrazovni sadržaj: šuma

METODE PODUČAVANJA

  • frontalni rad
  • rad s konkretnim materijalom
  • promatranje, dodirivanje, slušanje
  • rad u skupinama
  • rad s pričom
  • ispitivanje
  • rad po postajama
  • objašnjenje, razgovor

CILJEVI

Učenici:

  • pravilno se ponašaju u šumi, poštuju živa bića u šumi
  • identificiraju različite vrste drveća
  • istražuju šumu sa svim svojim osjetilima
  • određuju smjer neba i orijentiraju se u prirodi
  • pravilno odvajaju otpad
  • ocjenjuju i mjere opseg debla i bilježe rezultat s mjernim brojem i jedinicom
  • razvijaju preciznost kod bacanja šišarki u metu
  • pronalaze rješenja zagonetki
  • slušaju priču s važnom porukom o ponašanju u šumi
  • pjevaju poznatu slovensku narodnu pjesmu
  • umjetnički stvaraju s prirodnim materijalom
  • razumiju važnost ljudskog zdravlja i kako održavati zdravlje
  • kritički vrjednuju važnost zaštite prirode

Tijek rada

U razredu sam razgovarala s učenicima o odlasku u šumu i što ćemo tamo raditi. Svaki učenik je dobio radni list (dodatak 1), s detaljnim uputama za rad na postajama. Zaustavili smo se prije ulaska u šumu. Učenicima sam prvo pročitala zagonetke o životinjama, biljkama i plodovima u šumi, a sami su tražili rješenja. Potom smo se igrali pantomime, gdje su djeca morala s pokretima imitirati šumske životinje i biljke.

clip_image002Nakon toga sam učenicima pročitala priču o vjeverici Zelenki (dodatak 2), koja želi s njima istraživati svijet u šumi. Priču sam sama napisala. Nakon toga smo se kao vjeverice razgibavali i podijelili u skupine od 3 učenika. Svaki učenik je dobio ogrlicu s likom vjeverice. Tko je imao istu sliku vjeverice, formirao je skupinu. Potom je počeo rad na postajama, gdje su sa svim svojim osjetilima istraživali svijet (dodirivanje, mirisanje, promatranje, slušanje).

clip_image004clip_image006clip_image010clip_image012clip_image008

Kada su učenici riješili sve zadatke po postajama, zaradili su clip_image014nagradu koju im je Zelenko ostavio u blizini šume. Zajedno smo odredili u kojem je smjeru sjever, a onda sam im rekla da se skriveno blago skriva na istoku. Pronašli su kutiju i kad su je otvorili u njoj su ugledali zlatne žirove.

Na putu natrag u školu učenici su morali pronaći stablo na kojem će izrasti žirovi. Kad su ga pronašli počeli su glasno i uzbuđeno vikati. U međuvremenu smo identificirali i utvrdili druge vrste drveća. Prije odlaska iz šume sakupljali smo šišarke, grančice, otpalo lišće, kamenčiće te potom na travnatim površinama školskog igrališta likovno stvarali s prirodnim materijalom.

clip_image016clip_image018clip_image020clip_image022

Zaključak

Djeca su naučili više o suradnji kod rada u skupinama, a svaki član skupine je preuzeo svoj dio odgovornosti. Ako netko nije znao kako bi započeo zadatak ostali su mu objasnili. Osjećali su međusobnu povezanost i bili su svjesni šume te pokazali poštivanje prema prirodnom okruženju. U šumi nisu glasno vikali, bili su opušteni, pažljivo su osluškivali zvukove oko sebe i nisu nanosili štetu živim bićima. Morali su kontrolirati vlastite emocije kada sa šišarkama ne bi pogodili metu. Opustili su se u šumi i osjećali se ugodno jer nisu morali sjedati u klupama i učiti na klasičan način. U školi su razmišljali o onome što su novo naučili tijekom ovog istraživačkog dana. Kritički su razmišljali o tome što svaki pojedinac može učiniti da bi priroda ostala netaknuta. Učenici su mogli biti kreativni u rješavanju zadataka i svatko je na drugačiji način obavljao zadatke. Velik dio kreativnosti također je prikazan u stvaranju s prirodnim materijalima.

Na kraju, učenici su podijeli svoja osjećanja o onome što im se svidjelo tijekom istraživanja šume. Djeca su naglasila da vole učiti vani, jer im to omogućava više gibanja i istraživanja, te su naglasili da žele više časova ove vrste.

 dodatak1dodatak1a

DODATAK 2

PRIČA ZA UVODNU MOTIVACIJU
ISTRAŽIVANJE ŠUME SA VJEVERICOM ZELENKOM

Mama vjeverica je dobila 3 mladunčeta. Među njima je jedan bio baš znatiželjan, to je bila vjeverica Zelenko. Jednog dana je odlučio napustiti gnijezdo i istražiti svijet u kojem se rodio. Gnijezdo u kojem je tako dugo živio je bilo za njega premaleno i previše dosadno, jer mu nije nudilo priliku da otkriva nove stvari. S druge strane, šuma je beskrajno velika i pruža brojne mogućnosti za istraživanje, skakanje i otkrivanje novih kutova za skrivanje žirova. Vjeverica Zelenko mora mnogo naučiti o svijetu, a vi ćete mu pomoći. U šumi se skriva nekoliko zadataka koji su za vjeverica tvrd orah. S prijateljima ćete mu pomoći pronaći odgovore.

Istražite svijet u šumi sa svim svojim osjetilima. Slušajte što vam drveće šapuće, mirišite zrak, dodirujte koru drveća, pažljivo promatrajte lišće, grmlje, zemlju, travu i sve na što upoznate. Ali nemojte zaboraviti! U šumi smo samo posjetitelji i ponašamo se sukladno s tim. U šumi samo gledamo živa bića. Biljke i životinje ćemo pustiti tamo gdje su, u njihovim prirodnim obitavalištima. Prije svega, morat ćemo uključiti dva važna gumba: mozak da bismo došli do rješenja i srce da u potrazi za rješenjima ne

Ločevanje zmesi

Učenje z raziskovanjem v prvem razredu

marinka_kozlevcar

Marinka Kozlevčar

Uvod

Učenje z raziskovanjem postaja vse bolj priljubljena oblika pouka.

Raziskovanje je eden od načinov pridobivanja znanja, ki je otrokom zanimiv, saj temelji na njihovi aktivni vlogi.

Lahko iščejo odgovore na lastna vprašanja ali pa na vprašanja učitelja, v vsakem primeru je rezultat odvisen od njihove aktivnosti.

Iz definicije Ameriškega nacionalnega raziskovalnega sveta je nastal posplošen opis pouka z raziskovanjem: Učence vodi k razvijanju razumevanja naravoslovnih pojmov skozi neposredno izkušnjo s snovmi, predmeti, rastlinami in drugimi bitji, s pomočjo knjig in drugih virov ter strokovnjakov, ob sprotnem argumentiranju in izmenjavi mnenj. Vse to poteka pod vodstvom učitelja. Krnel, Dušan. (2007)

S pomočjo raziskovalnega pristopa sledimo dvema temeljnima ciljema izobraževanja: ohraniti radovednost otrok in trajen interes za znanje ter oblikovati sposobnosti, ki so potrebne za samostojno reševanje problemov. Petek, D. (2012)

Prednosti raziskovalnega pouka sta večja motiviranost in večja samostojnost učencev. Znanje, pridobljeno med raziskovalnim učenjem, je običajno trajnejše od znanja, ki ga učenci pridobijo pri klasičnih oblikah pouka.

Slabost raziskovalnega pouka pa je, da načrtovanje in organizacija vzameta veliko časa. Vloga učitelja je pri usmerjanju učencev v vseh fazah raziskave izrednega pomena, zato se želimo dodatno usposabljati za raziskovalni pouk.

Priložnost usposabljanja je bila dana učiteljem, ki smo se vključili v mednarodni projekt Fibonacci. Nosilka projekta v Sloveniji je bila Pedagoška fakulteta Univerze v Ljubljani.

Organizirane so bile brezplačne eksperimentalne delavnice, na razpolago smo imeli didaktična gradiva, ki so bila skladna z učnimi načrti za osnovno šolo. Izposodili smo si lahko eksperimentalne komplete za delo z učenci, ki so nam na voljo tudi po zaključku triletnega projekta.

Zavedamo se, da je učence potrebno postopoma voditi po poti raziskovanja, zato že šestletnikom predstavimo načine, kako se raziskave lotijo. Graditi je potrebno na učenju z razumevanjem, na razvijanju mišljenja in učenju temeljnih naravoslovnih pojmov in ne le na kopičenju podatkov.

Glavni del

En dan pred raziskavo preberemo Grimmovo pravljico Pepelka.

Raziskava

Nekdo potrka na vrata. Dobimo moder in rdeč zaboj. Polovica učencev se razvrsti k modremu, polovica k rdečemu zaboju.

Skupina pri modrem zaboju skupaj z učiteljico odide v drug prostor, kjer za Pepelko izdelajo plesno obleko.

1. Raziskovalno vprašanje (kaj želimo izvedeti)

Skupina, ki ostane, odpre rdeči zaboj. V njem so pripomočki in pismslika1o, v katerem nas Pepelka prosi za pomoč.

Želi se udeležiti plesa na gradu. Toda njena hudobna mačeha ji je dala težko nalogo. Ločiti mora velika, rjava semena od majhnih, rumenih. Zato nas sprašuje: »Kako naj najhitreje ločim velika in majhna semena. Ali s prsti ali s sitom ali z magnetom?«

Slika 1. Pepelkino pismo

Postavljanje hipotez (»Kaj mislite, s čim?«)

»S sitom.«
»Jaz tudi mislim, da s sitom.«
»S sitom, ker bodo majhna semena padla skozi.«
»Mislim, da ji sploh ne bo uspelo«
»Če je magnet zelo močan, se bo vse prijelo nanj.«
»Magnet je za kovino. S sitom bo najhitreje.«
»Ne, na magnet se ne bo nič prijelo. Najbolj hitro ji bo uspelo s prsti.«
»Poskusi naj s prsti, tako bo najhitreje.«

Predlagam, da naredimo poskus.

Vprašam jih: »Kaj nas je vprašala Pepelka? Kaj želimo izvedeti?«

Povem jim, da je to naše raziskovalno vprašanje. Zapišemo ga na tablo in na zapisovalne liste.

slika2
Slika 2. Raziskovalno vprašanje

2. Načrtovanje raziskave

Vprašam jih: Kaj za to potrebujemo?

slika3Pregledamo material in pripomočke, ki so v zaboju, jih zložimo na mizo in sproti zapisujemo oz. rišemo na tablo in na zapisovalne liste.

 

Slika 3. Ogled pripomočkov

slika4Slika 4. Pripomočki za raziskavo

Ponovno povedo, kaj je raziskovalno vprašanje.

Vprašam jih: »Kako bomo to storili?«

slika5Skupaj izdelamo načrt dela in ga zapišemo na tablo ter zapisovalne liste.

Slika 5. Načrt raziskave

slika63. Razdelitev vlog

Učenci so se razdelili v tri skupine po tri učence. Vsak je dobil svojo zadolžitev in temu primerno oznako.

Slika 6. Vloge

4. Raziskovanje

Vsaka skupina gre k eni mizi. Dela lahko samo raziskovalec, ostala dva opazujeta. Ko se zasliši zvonček, lahko začnejo. Skupina, ki konča, pride na dogovorjeno mesto in dvigne znak za prvo, drugo ali tretje mesto, odvisno od tega, kateri po vrsti končajo z delom.

Povem jim, da se mora delati točno po dogovorjenem načrtu.

Poskus naredimo trikrat. Vse tri skupine opravijo vse tri poskuse. Tako zagotovimo točnost poskusa.

slika7slika8
Slika 7. Ločevanje semen z magnetom       Slika 8. Ločevanje semen s prsti

slika9
Slika 9. Ločevanje semen s sitom

5. Zapisovanje in obdelava podatkov

Po vsakem poskusu učenci v tabelo vnesejo podatke.

slika10Slika 10. Tabela s podatki

6. Kaj se je zgodilo

Ponovno povedo, kaj je raziskovalno vprašanje.

Vprašam jih: »Kaj se je zgodilo?«

Ugotovitve zapišemo na tablo in na zapisovalne liste.

slika11Slika 11. Kaj se je zgodilo

7. Kaj smo ugotovili?

Ponovno povedo, kaj je raziskovalno vprašanje.

Vprašam jih: »Kaj smo ugotovili?«

Skupaj oblikujemo odgovor na zastavljeno raziskovalno vprašanje in ga zapišemo na tablo, zapisovalci pa na svoje zapisovalne liste.

slika12slika13
Slika 12. Ločevanje semen s sitom je bilo najhitrejše     Slika 13. Odgovor na raziskovalno vprašanje

8. Bi naslednjič naredili kaj drugače?

Izjave otrok:

»Jaz bi bila drugič raje raziskovalka in ne zapisovalka.«
»Jaz ne bi nič spremenil.«
»Prehitro se je končalo. Bolj dolgo bi delal, ker mi je bilo všeč.«
»Naredili smo vse točno po načrtu in vse je bilo lepo.«
»Magnet bi dala kar stran, saj vsi vemo, da se na magnet prime kovina in ne semena. Samo Pepelka tega ne ve.«

Sestavimo pismo z odgovorom na raziskovalno vprašanje, priložimo zapisovalne liste in pismo pošljemo Pepelki.

Skupini (modri in rdeči zaboj) se zamenjata.

Naslednji dan prejmemo zahvalno pismo, ki ga pošilja Pepelka.

Zaključek

Glavni cilj te raziskave je bil spoznavanje postopkov za ločevanje trdnih zmesi.

Uresničevali smo še druge cilje, predpisane v učnih načrtih. Ti cilji so, da učenci:

  • načrtujejo preprost poskus,
  • grafično prikažejo in predstavijo ugotovitve opazovanj, raziskav idr.,
  • izpolnjujejo tabele,
  • se znajo za delo pripraviti in po končanem delu pospraviti,
  • utrjujejo vrstilne števnike,
  • predlagajo, kako izvedemo poskus, napovedujejo izid poskusa,
  • razvijajo sposobnosti za grafično komuniciranje (uporaba simbolov),
  • prepoznajo nujnost sodelovanja med ljudmi,
  • uporabljajo preproste pripomočke, izvedejo poskus,
  • opazujejo in opazovano napišejo ali narišejo.

Otroci so se učili predvidevati, postavljali so hipoteze, opazovali, primerjali, analizirali. Ko so podatke obdelali, so jih tudi predstavili. Preko lastne aktivnosti in izredne motivacije za delo, so si pridobili novo znanje.

Delo v skupinah je potekalo umirjeno, med seboj so sodelovali in si pomagali.

To ni bila naša prva raziskava, zato so že vedeli, kako naj se raziskovanja lotijo. Potrebovali so manj navodil kot prvič.

Ugotavljam, da je za uspeh raziskave pri šestletnikih izredno pomembna dobra motivacija. Lahko je pridih skrivnostnosti ali pa prošnja za pomoč. Učenci so bili takoj pripravljeni pomagati Pepelki in so se dela lotili z veliko vnemo.

Na tablo in na zapisovalne liste smo sproti zapisovali zato, da se naučijo pravilnega postopka. Zapisovanje vzame zelo veliko časa in energije, saj šestletniki še ne pišejo oz. pišejo počasi.

Zelo si jim bile všeč njihove vloge. Čutili so se pomembne. Vsi so svoje delo opravili izredno natančno, odgovorno in točno tako, kot je bilo dogovorjeno.

Vesela sem bila, da smo nekaj hipotez ovrgli, saj so se tako prepričali o pomembnosti raziskav. Sami so ugotovili, da je najbolje narediti poskus, da se o nečem resnično prepričaš.

Na koncu pri vprašanju »Kaj smo ugotovili?«, so tisti s pravilno postavljenimi hipotezami odvrnili: »Saj sem vedel!« ali pa »Jaz sem prav povedal.«. Otroci imajo namreč zelo radi prav, ker nenehno tekmujejo med seboj. Narediti bo potrebno še veliko poskusov, da se bodo naučili, da ni pomembno tekmovanje, ampak raziskovanje oziroma odkrivanje odgovorov na »Kako bi …?, S čim bi …?«.

Povedala sem jim, da se zapisanega načrta ne sme spreminjati. V nasprotnem primeru ga je potrebno znova zapisati in se držati novega. Med raziskavo sem jih tudi večkrat vprašala, kaj je raziskovalno vprašanje.

Naučili so se, da je potrebno poskus večkrat ponoviti, da je veljaven.

Otroci so utrdili prejšnje znanje in pridobili nekaj novih izkušenj. Njihovo pozornost so pritegnili magneti, zato so predlagali novo raziskavo, pri kateri bi jih lahko uporabili.

Ponovno ugotavljam, kako je delo z manjšo skupino bolj učinkovito. Srečo imamo, da si v prvem razredu, kjer sva prisotni vzgojiteljica in učiteljica, tako delo lahko privoščimo.

Priznam, da bi se sama težje spopadla s tako raziskavo, če ne bi sodelovala v projektu Fibonacci. Tam sem dobila jasna in konkretna navodila ter postopek načrtovanja in izpeljave.

Literatura

  1. Program osnovna šola, Spoznavanje okolja, Učni načrt, 23. 8. 2016
  2. Program osnovna šola, Matematika, Učni nacrt, 23. 8. 2016
  3. http://www.fibonacci-project.si/, 18. 1. 2011
  4. Krnel, Dušan. 2007. Pouk z raziskovanjem. Naravoslovna solnica. 11 (1/3): 8–11.
  5. Petek, D. (2012). Zgodnje učenje in poučevanje naravoslovja z raziskovalnim pristopom. Revija za elementarno izobraževanje, 5 (4), 101–114. 
  6. Raušl, E. (2012). Učenje z raziskovanjem pri pouku naravoslovja. Didakta, 22 (158), 46–47.

Fotografije: osebni arhiv Marinka Kozlevčar

Učenje z gibanjem pri matematiki in likovni vzgoji v 1. razredu

franja_simcic

Franja Simčič

1. Uvod

V prvem triletju učence pri pouku navajamo na sistematično, ustvarjalno in kritično mišljenje. Probleme, ki jih učenci spoznavajo, izhajajo iz resničnega življenja. Z različnimi dejavnostmi, ki jih vpeljemo v pouk, poglobljeno poznavajo, razumejo in izgrajujejo pozitiven odnos do obravnavanih vsebin. Razvijajo ustvarjalno mišljenje in kritični odnos do rešitev. Z aktivnim sodelovanjem, ki otroke veliko bolj motivira od klasičnega pouka, pridobivajo izkušnje, lažje razumejo in gradijo znanje ter aktivno razmišljajo.

1.1. Črte, liki in telesa

V zadnjem času smo z učenci pri matematiki namenili več časa prepoznavanju in opisovanju črt, geometrijskih likov in teles. Učno snov smo povezali s športno vzgojo in ustvarjalnim gibanjem v učilnici in telovadnici. Učenci so tako svoje znanje utrdili, ponotranjili, se sprostili in razgibali. Vedno, ko se lahko gibajo, so sproščeni in veseli, še posebej v skupinah, ko se tudi zabavajo. Učenje matematike je lahko zabavno, če učencem dopustimo samostojno raziskovanje in odkrivanje novih spoznanj.

Cilji:

  • Opazujejo like/predmete in jih na osnovi enakosti/podobnosti razvrščajo v skupine, v čem so si enaki/podobni/različni.
  • Ločijo med geometrijskim telesom, likom in črto.

Črte: Učenci se že v predšolskem obdobju srečajo z različnimi črtami in oblikami pri igri, gibanju in v naravi. Pri matematiki smo pri splošni obravnavi, kaj so črte in kako jih delimo, učencem z ustreznimi dejavnostmi približali matematične pojme z aktivnim delom kot igro. V skupini so tekli po prostoru in pri tem ponazarjali črte. Pomemben je bil vodja skupine, ki je učence vodil po prostoru. Sproti so poslušali navodila uclip_image002čitelja in spreminjali smer in način teka v prostoru. Tekli so ravno, poševno, valovito, cik–cak, sklenjeno, nesklenjeno … Pri naslednji dejavnosti pa so po skupinah oblikovali določeno črto s svojimi telesi. Črte pa učenci lahko ponazarjajo individualno s hojo, tekom ali na mestu z gibanjem rok in nog.

Slika 1. Valovita črta

Liki in telesa: Konkretno delo pri spoznavanju in utrjevanju likov in teles je potekalo tako, da je ena skupina uprizorila in predstavila obliko likov in teles s svojimi telesi, druga pa je iskala podobnosti in razlike na geometrijskih telesih, ki so jih učenci prikazali. Pri likih so se učenci ulegli na tla, pri telesih so stali. Ugotovili so, da so liki ploski, telesa pa polna.

clip_image004clip_image006
Slika 2, 3: Krog, stožec

1.2. Kiparjenje

V drugem razredu so učenci pri likovni umetnosti dobili likovno nalogo: ustvariti razgiban kip človeške figure. Likovne pojme s področja kiparjenja so spoznavali na igriv način skozi igro. Za učenje je pomembna aktivnost, ki je hkrati združevala ustvarjalnost, pridobivanje znanja in priložnost za raziskovalno delo.

Cilj:

  • razvijajo občutljivost za plastičnost in ročne spretnosti pri gradnji kipa od celote k detajlom,
  • navajajo se na upoštevanje postopnosti pri oblikovanju kipa,
  • seznanijo se z možnostmi odvzemanja in dodajanja kiparskih materialov ter razvijajo zmožnost za razumevanje pojmov trdnost in razgibanost kipa.

Okamnenje: Pri športu smo se z učenci igrali elementarno igro »okamnenje«. Več učencev je s čarobnimi ruticami lovilo soigralce. Kogar se je čarobna rutica dotaknila, je pri priči okamnel v položaju, v katerem je bil ujet. Obstal je na mestu, roko pa položil na tisti del telesa, ki se ga je dotaknila rutica. Ko so okamneli vsi, so lovci izbrali za svoje naslednike tiste, ki so obstali v najbolj zabavnem položaju.

Kipi: Podobna igra je bila »kipi« – »podobice metat«, za katero je bilo potrebno precej prostora. Eden izmed igralcev je bil kipar, ki je vse učence drugega za drugim prijel, jih nekajkrat zasukal in pahnil proč. Vsak otrok je moral ostati v takšni pozi, v kakršno je priletel. Kmalu je vse po razredu vse polno čudnih »kipov«. Kipar je nato vsakega od »kipov« preizkusil ali je bi trden in stabilen. Izbral je najboljšega in ta je imel nato priložnost postati kipar. V večji skupini otrok lahko clip_image008določimo več kiparjev.

Kipar, model, glina: Določili smo kiparja, model in glino. Vsi trije učenci so imeli zavezane oči. Model se je postavil v nek položaj. Kipar je otipal model in skušal »glino« postaviti v isti položaj.

Slika 4. Kipar, glina in model

Kipar in glina: Učenci so se poljubno razdelili v pare. Eden je bil kipar, drugi pa glina. Ob ritmu bobna, na katerega je v enakomernem ritmu udarjala učiteljica, so kiparji oblikovali »glino«. Za vsak udarec na bobnu so nekaj premaknili na »glini«. Na koncu smo si ogledali si nastale kipe in učiteljica je določila najbolj domiselnega. V nadaljevanju igre učenca v paru zamenjata vlogi.

clip_image010V nadaljnjem delu učne ure so učenci dobili pravo glino in poskušali oblikovati razgibano človeško figuro. Pozorni so bili na gibanje, trdnost in stabilnost kipa. Ko so bili kipi oblikovani, so jih predstavili in prikazali z gibanjem in oblikovanjem svojega telesa v enak položaj.

Slika 5. Kipi

2. Zaključna misel

Učencem moramo pri pouku čim večkrat dati možnost sooblikovanja učnega procesa in upoštevati njihove zamisli. Z lastno aktivnostjo in telesnim gibanjem si bodo učenci učno snov lažje zapomnili ter za delo bodo bolj motivirani. Ob tem se jim bo razvijala ustvarjalnost, radovednost, iznajdljivost in samozavest, ki so pomembni dejavniki za kakovostno življenje.

Literatura

  1. Predmetna komisija Natalija F. Kocjančič …[et al]. (2011). Učni načrt. Program osnovna šola. Likovna vzgoja. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
  2. Predmetna komisija Amalija Žakelj …[et al]. (2011). Učni načrt. Program osnovna šola. Matematika. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.