Istraživanje tipičnih jela staroga krša

Andreja Trobec

Sažetak

Život na Kršu usko je povezan s prirodom. Stoljećima ljudi ovdje prkose krškoj buri i s ljubavlju obrađuju skromne komadiće plodne crvene zemlje sakrivene u vrtačama. Nekad su ljudi sami proizvodili sve osnovne namirnice. Danas domaća hrana postaje iznimno vrijedno dobro koje sve više dobiva na važnosti. Iz toga se rodila ideja koja nas je odvela na put istraživanja tipičnih starih krških jela od prikupljanja starih recepata do pripreme pojedinačnih jela. Istraživanje je provedeno u simbiozi međugeneracijskih veza i suradnji s učenicima i učiteljima triju škole te s bakama i djedovima. Ovakav rad učenicima je dao neprocjenjivo iskustvo stjecanja pozitivnog stava prema hrani i ljudima koji ju pripremaju. U njima je, međutim, ostavljen važan trajan trag prepoznavanja važnosti očuvanja kulinarske tradicije našeg okoliša i poštivanja hrane kao našeg temeljnog dobra.

Ključne riječi: stari recepti, priprema jela, istraživanje, suradnja, domaća hrana

1. Uvod

Tijekom tjedna djeca većinu vremena provode u školi te su obroci hrane važan dio njihova dana. Gotovo svi učenici naše škole naručeni su na školski ručak. Svakodnevno se suočavamo s mnogima koji odbacuju manje poznata jela jer su navikli na monotoniju prehranu. Posljedično se zbog toga bavimo problematikom odbačene hrane. Učenici nam često u razgovoru kažu da su jela njihovih baka najbolja. Tako se rodila ideja da istražimo stara jela koja su naše bake kuhale i još uvijek kuhaju a sve to u sklopu međunarodnog programa Eko škola u koji smo uključeni. Istraživanje se temeljilo na pitanju: Što su naše bake kuhale?

Glavni ciljevi koje smo si postavili bili su:

• upoznavanje starih recepata tipičnih jela našeg okoliša,
• priprema odabranih jela po receptima naših baka,
• stvaranje zbirke recepata,
• učenje i druženje s učenicima s posebnim potrebama,
• međugeneracijska suradnja i umrežavanje u prijenosu kulturne tradicije na mlađe naraštaje,
• očuvanje kulinarske tradicije naših predaka.

2. Metode i materijali

U istraživački rad uključili su se učenici trećih razreda matične škole dr. Bogomir Magajna Divača, učenici područne škole Senožeče i učenici Obučnog centra Elvira Vatovec Strunjan, Jedinica Divača. Rad se odvijao unutar predmeta učenja o okolišu te slovenske i likovne umjetnosti. Prikupljeni pisani podaci do kojih su učenici došli od svojih djedova i baka uključeni su u istraživanje. Načini prikupljanja podataka prilagođeni su dobnoj strukturi djece. Glavna metoda koju smo koristili bila je promatranje. No, budući da su učenici često isključeni iz procesa pripreme hrane, budući da im roditelji to iskustvo ne nude kod kuće, više smo pažnje posvetili i praktičnom radu koji smo provodili u obliku radionica kuhanja.

Prvo smo upoznali učenike s problemom koji smo htjeli istražiti. To je bilo pitanje: Što su naše bake kuhale? Učenici su predložili da od svojih baka zatraže stare recepte lokalnih jela.

2. 1. Plan rada

Napravili smo plan rada:

• prikupljanje starih recepata (metoda pribavljanja gradiva),
• priprema i dizajn zbirke (klasifikacijska metoda, metoda intervjua),
• izvedba kuharskih radionica (metoda praktičnog rada, metoda promatranja, metoda demonstracije),
• predstavljanje rada na prezentacijskom štandu sajma Altermed u Celju (metoda obrazloženja, metoda demonstracije).

3. Rezultati

3. 1. Sakupljanje starih recepata

Ograničili smo vrijeme prikupljanja dokumenata recepata na Novu godinu. Učenici su do tada u školu donosili razne recepte i pohranjivali ih na dogovoreno mjesto. Tijekom prikupljanja zbirka se promatrala i o njoj se raspravljalo.

Slika 1. Stari zapis recepata

3. 2. Priprema i dizajn zbirke

Nakon prikupljanja recepata uslijedio je rad s prikupljenim materijalom. Recepte su razvrstali prema godišnjem dobu za pripremu pojedinog jela i na jela koja se pripremaju za vrijeme običaja i blagdana na Kršu te jela koja su se jela tijekom cijele godine. Napravljena je donja tablica.

Grafikon 1. Prikaz jela u godišnjim dobima

3. 2. 1. Međupredmetna integracija

Na satu slovenskog su učenici prepisivali recepte a na satu likovnog stvarali vanjsku sliku zbirke. Budući da su nailazili na manje poznate dijalektne pojmove odlučili su napraviti vlastiti rječnik za korisnike recepata. Od svih recepata, pet ih je pristiglo u kombiniranu knjižicu, koju su nazvali “Recepti naših baka”.

U paket su bili uključeni recepti učenika iz sve tri škole. U kuharskim radionicama koje su uslijedile nakon prikupljanja, recepture su se i aktivno testirale.

Slika 2. Zbirka recepata “Recepti naših baka”

3. 3. Provedba kuharskih radionica

Temeljni dio istraživanja uključivao je aktivnosti u okviru pojedinačnih kuharskih radionica. Učenici i njihovi mentori, uz sudjelovanje vanjskih suradnika, pripremili su mnoga ukusna jela prema prikupljenim receptima.

Učenici trećih razreda središnje škole dr. Bogomira Magajne Divača posjetili su štićenike Centra za obuku Elvira Vatovec Strunjan, Jedinica Divača te zajedno s njima pripremili “štraube” s bijelim vinom.

Učenici područne škole Senožeče izveli su kuharsku radionicu pripreme krafni. Na radionici su aktivno sudjelovale i bake učenika. Štićenici Centra za obuku Elvira Vatovec Strunjan, Jedinica Divača, posjetili su dom mještanina i sudjelovali u pripremi tradicionalne uskršnje delicije – „žouce“.

Slika 3. Na kuharskoj radionici

3. 4. Sudjelovanje na prezentacijskom štandu sajma Altermed u Celju

Zaključak zajedničkog rada bilo je predstavljanje na sajmu Altermed u Celju. Na kombiniranom štandu svih triju škola učenici su se predstavili svojim odabranim jelima koja su sami pripremili na kuharskim radionicama. Sve pripreme i samo predstavljanje te uključivanje baka i djece s posebnim potrebama učenicima su pružili neprocjenjiva životna iskustva.

Slika 4. Predstavljanje na štandu sajma Altermed u Celju

4. Rasprava

Kroz prikupljanje starih recepata i pripremanje domaćih jela naših predaka željeli smo potaknuti učenike na formiranje pozitivnog stava prema hrani. Provodeći ovaj projekt učenici su osjetili kulturološke korijene povezanosti ljudi i hrane u svom okruženju. Sama promjena stava, međutim, nije završila završetkom projekta, već se nastavila sa svakim pojedincem. Učenici su kroz svoju radost zbog ovakvog načina učenja iskazali pozitivan stav. Naišli smo i na neke probleme s prikupljanjem podataka.

Učenici doseljenici iz drugih mjesta i zemalja nisu tako aktivno sudjelovala u pronalaženju recepata. Mnoga djeca imaju relativno mlade bake i djedove koji nisu upoznati s tradicionalnim lokalnim jelima. No, ovi problemi nisu predstavljali prepreku za rad, jer su se ti učenici mogli uključiti u druge dijelove istraživanja (kuhanje, pripremanje zbirke recepata, osmišljavanje prezentacijskog štanda i sl.). Ujedno su ovi problemi učenicima približili poznavanje sredine u kojoj žive. Pojavile su se nove ideje za daljnja istraživanja kao što su stara kuhinja i kuharska pomagala, svečana jela itd.

5. Zaključak

Današnji učenici gube istinski kontakt s prirodom. Ubrzani tempo života diktira prehrambene navike, koje ostavljaju negativne posljedice na učenike, a koje se već izvana očituju u vidu prekomjerne težine. Kroz provedene istraživačke aktivnosti učenici su stekli aktivna iskustva upoznavanja starih domaćih jela koja su se nekada svakodnevno pojavljivala na tanjurima stanovnika Krša. Sam sadržaj prigrlio je kulturnu baštinu naše sredine koja polako tone u zaborav i danas nam samo stariji ljudi svojim pričama pomažu da je sačuvamo.

U nastavnom planu i programu takvi su sadržaji zanemareni zbog drugih sadržaja učenja i, skoro pa izgubljeni. Zbog veličine nastavnih planova, nastavnici se rjeđe odlučuju za ovakav način rada. Zato su poticajni projekti ove vrste, koji pozivaju nastavnike i učenike na istraživanje, dobrodošli. Sav trud i rad nagrađen je zadovoljstvom djece, što se pokazuje ne samo u izvođenju pojedinačne aktivnosti, već se nastavlja i dalje tkanjem pozitivnih odnosa u razrednoj skupini. Provedene aktivnosti učenicima su dale najvažniju poruku da se u očuvanju kulturne tradicije naših predaka svi moramo nastojati truditi i na taj način je održavati.

6. Naš rječnik

nona – baka
frtalja – omlet od jaja sa svježim začinskim biljem
salovi piškoti – keksi iz sala, salenjaci
snideno testo – dizano tijesto
češpovi njoki – njoki od šljiva
njoki – njoki od krumpira
fancli – miške; fritule, slatko u karnevalskom razdoblju
štraube – flancati; kao kroštule, slatko u karnevalskom razdoblju
žouca – hladetina, mekano želatinasto jelo od očišćenih kuhanih svinjskih dijelova (papci, uši, njuška, rep)
likof – proslava uz gozbu po završetku velikog posla (nakon košnje trave)
bndima – berba grožđa

7. Literatura

1. Baša, R., Debevec, V., Iskra Miklavčič, I., Kranjc, D., Kreš, D., 2016. Žlahtni okusi naših starih lokalnih jedi: jedilnik biosfernega območja Kras in porečja Reke. Škocjan pri Divači: Park Škocjanske jame.
2. Renčelj, S., 2011. Dobrote Krasa in Brkinov: povabilo na pokušino. Sežana: območno obrtna-podjetniška zbornica.
3. Renčelj, S., 1999. Kraška kuhinja. Ljubljana: Kmečki glas.