Sa stripom do lakšega opismenjivanja

spela_ivancic

Špela Ivančič

Sažetak

S učenicima drugog razreda osnovne škole upoznavali smo strip. Pomoću stripova mnogi učenici su dobili volju za čitanjem i oblikovanjem stripa. Nekad je strip bio zaboravljen, a sada je sazrio te na njega gledamo drukčije. Učenici su u parovima izradili vlastiti strip. Na kraju su stripove predstavili svojim kolegama i priredili izložbu stripova u razredu.

Ključne riječi: likovna umjetnost, slovenski jezik, strip, kreativnost, likovni rad.

1. Uvod

S učenicima smo obrađivali strip: kako je sastavljen i što je sve važno prilikom pisanja stripa. Upoznali smo nekolicinu stripova i njihove junake. Svrha zadatka je da učenici upoznaju nešto novo te da im se probudi želja za crtanjem stripa. Strip je negdje između slikovnice koju gledaju najmlađi i knjige koju čitaju malo starija djeca. Neke učenike je strip očarao već u prvom razredu, a sada u drugom razredu to je baš popularno štivo kojeg učenici uzimaju iz knjižnice i vole čitati.

2. Strip

20191216_130216, slika 1Stripovi privlače djecu te ih motiviraju za čitanje. Pri tome se vrlo uspješno navikavaju na čitanje, stječu potrebne vještine i znanja za kasnije čitanje opširnijih tekstova. Mnogi učenici brže otklanjaju poteškoće s razumijevanjem jezika. Pomoću stripa brže savladavaju nove riječi i obogaćuju rječnik.

Slika 1. Crtanje niza (sekvence) sličica (kadrova) s olovkom (fotografija Špela Ivančič)

2.1. Ustroj stripa

Strip je pripovijedanje priče s nizom sličica kojima je obično dodan kratki tekst. Preduvjet za nastanak stripa je slika odnosno crtež, značenje teksta je drugorazredno. Strip se može stvoriti bez teksta, ali ne i bez crteža. Tekst nije dodatak stripu nego samostalni sastavni dio koji zajedno s crtežem čini cjelinu. Tekst stripa čini grafičku komponentu kod koje se uzima u obzir oblik slova i oblačića za tekst te prostor u kojeg je tekst uključen.

Likovi moraju biti nacrtani jednostavno da čitatelj može prepoznati njihovu priču. Crtač likove prikazuje tako da su uvijek jednako odjeveni i imaju svoje karakteristike kao što su brkovi, šešir, brada, naočale … Tekst možemo nadomjestiti različitim znakovima ili simbolima.

2.1.1. Zvučni efekti

Stripovi uključuju i zvučne efekte. Što su slova veća i riječi duže, to je glasniji i duži zvuk. Nekim grafičkim simbolima predstavimo izgovoren i neizgovoren tekst (npr. simbol za hrkanje ZZZZZ, nešto se dogodi … Bang!, Booom, Auuuuuuč). Ovisno o priči, mijenjaju se i oblici (veličina, širina, visina, međusobna prepletenost ….) sličica.

20191217_130753, slika 220191217_130813, slika 2
Slika 2: Crtanje stripa u parovima (fotografija Špela Ivančič)

2.1.2. Oblici oblačića

Najčešće vidimo uobičajene oblike oblačića s “repićem” koji ilustriraju što lik govori. Oblačići koji su s likom povezani s manjim oblačićima ilustriraju njegove misli. Nazubljeni oblik oblačića je rezerviran za glasne krikove, viku, lupanje … Popratni tekst koji dodatno opisuje prizor zapisan je iznad ili ispod oblačića u pravokutnom okviru.

3. Izrada stripa

Učenici su strip najprije u cijelosti nacrtali olovkom. Iscrtali su okviriće i niz sličica (kadrova). Ovaj raspored je važan za zoran tijek priče. Sami su odredili grafički oblik stripa, veličinu sličica, oblik oblačića, vrstu fonta i izgled pojedinih sličica. Glavne junake 20191217_125042, slika 3odnosno osobe u priči iscrtali su u različitim položajima, karakternim situacijama, … Pritom su odabirali između totala odnosno općeg plana (osobe su malene, beznačajne) i krupnog plana (osobe su predstavljene izbliza, još uvijek vidljive u cijelosti). Kad su željeli povećati emocionalnu napetost izabrali su krupni plan. Potom su počeli zapisivati sastavljen strip, bojati i dodavati detalje, koji nisu bili zapisani olovkom.

Slika 3. Bojanje stripa po nizu sličica (fotografija Špela Ivančič)

3.1. Sličice

Učenici su sličice razvrstali u redove. Sličice se čitaju slijeva udesno, a zatim odozgo prema dolje. U većini primjera su sličice jednake veličine. S većim sličicama željeli su naglasiti značajnije događaje. U stripu se može prikazati i brzina kretanja. Tako u stripu dobijemo ritam događanja, kako priča raste ili se smiruje. Strip nas podsjeća na filmsku traku. Sličice mogu imati različite oblike: pogled kroz bravu ili dvogled, nazubljene rubove kod akcijskih prizora, oblik srca kod romantičnih prizora, valovite rubove kod scena fantastike. Ako lik skoči iz sličice i više se ne vidi, to dodatno naglašava radnju. Sličice mogu biti i bez ruba što ilustrira beskonačnost.

4. Evaluacija

Crtanje stripa je za učenike predstavljalo veliki izazov. Za vrijeme crtanja su upoznali mnogo novih stvari i pritom osjetili veliko zadovoljstvo što su uspjeli napraviti strip. Učenici su upoznali znača20191218_150801, slika 4jke stripa. Opažamo kako su istovremeno crtali i drugačije i slično. Njihovi su glavni junaci imali svoje priče koje su na kraju pročitali kolegama iz razreda.

Slika 4. Pričanje stripova kolegama iz razreda (fotografija Špela Ivančič)

5. Zaključak

Strip je prvo čitalačko iskustvo učenika s kojim obogaćuju riječnik i utažuju želju za maštanjem. Strip je jedan od dobrih načina poticanja kreati20191218_150210, slika 4vnog stvaralaštva na nastavi. Pomoću stripa možemo uspješno postići pismenost učenika u osnovnoj školi, što sam željela pokazati ovim člankom. Svi učenici su bili predani crtanju stripova i veseli konačnim uratkom.

Slika 5. Izložba stripova u razredu (fotografija Špela Ivančič)

Literatura

  1. Štandeker, Š.(2010). »Slogovna in vsebinska raznolikost stripovskega izraza« Tomaž Lavrič STRIPI/COMICS. Moderna galerija, Ljubljana, str. 5 – 10.
  2. McCloud S. (2011). Kako razumeti strip: o nevidni umetnosti. Ljubljana: Cankarjeva založba.
  3. https://sl.wikipedia.org/wiki/Strip,(15.15), 15.3.2019.