Otpaci umjesto snijega

Lidija Šajn

Sažetak

Produženi boravak može biti vrlo kreativan dio proširenog odgojno-obrazovnog procesa. U kombiniranom odjelu produženog boravka predajem učenicima od 1. do 5. razreda s različitim talentima, vještinama i karakternim osobinama. Dobno i razvojno raznoliki odjel može za učitelja biti velik izazov pa je još važnije da pritom iscrpi svoju kreativnost, inovativne ideje, motivacijske metode i originalne oblike rada. Učenici žele biti kreativni, vole aktivno sudjelovati i iznositi svoje ideje. Sve im to možemo omogućiti tijekom projektnoga nastavnog rada. Ova nastavna strategija od učitelja zahtijeva više pripreme, ali je zato tijekom procesa učitelj samo moderator i motivator. Učenici su u radu cijelo vrijeme aktivni, sudjeluju u potrazi za idejom i kod izrade uradaka. Budući da nam je ove godine nedostajao snijeg, napravili smo ga od otpadnih materijala. Izradili smo „snježne tanjure“, snjegoviće od papira, kartona i automobilskih guma te složili dvije društvene igre. Tako smo otpadnom materijalu udahnuli novi život, ojačali ekološku svijest, i što je najvažnije, uvidjeli koliko je zapravo naš um kreativan.

Ključne riječi: produženi boravak, otpadni materijal, projektni nastavni rad, društvene igre.

Uvod

Održavanje motivacije u produženom boravku učiteljima predstavlja veliki izazov. Po završetku prijepodnevne nastave mnogi učenici dožive pravi preobražaj. Za vrijeme nastave slušaju, sudjeluju, ulažu određeni trud, pa makar naizgled, a samo zbog ocjena. Marljivi i povodljivi učenik odjednom se pretvara u buntovnika, pokazuje manju koncentraciju i umor. Stoga je još važnije da učitelji znaju kako pobuditi zanimanje učenika te kako ih motivirati na rad i nakon nastave, kad se „ugase svjetla“ i kada u ruci više ne drže dnevnik. Unatoč tome što su naši zadatci pretežno odgojne prirode, moramo stvoriti ugodnu društvenu klimu i pružiti podršku učenicima. Moramo se pobrinuti da učenici naprave domaću zadaću, pružiti im mogućnost opuštanja i kreativnog provođenja slobodnog vremena.

1. Kreativan rad u produženom boravku

Učitelji u produženom boravku nisu školovani glazbenici, likovni umjetnici, sportaši, tehnički stručnjaci, kipari, plesači i slično, ali unatoč tome moraju pokrivati sve segmente kreativnosti. Često u kreativnom radu raspolažemo ograničenim sredstvima za kupnju materijala.

O učitelju ovisi hoće li sve to prihvatiti kao izazov, odnosno kao test vlastitih kreativnih sposobnosti ili će inzistirati na uhodanim i provjerenim tehnikama i kreativnom radu po šablonama.

Budući da učitelj ima punu autonomiju kako u odabiru programa tako i u organizaciji rada, produženi boravak pruža mnoštvo mogućnosti da kod djeteta razvije i tzv. tiho, odnosno skriveno znanje (O’Dell, 1998). To je znanje koje se teže može formalizirati i prenijeti dalje. Steći se može izravno iz iskustva. Tiho je znanje cijenjeno, a uočljivo je prije svega u vrijednostima, navikama i djelima pojedinaca. Riječ je o generatoru novih ideja, rješenja i spoznaja.

Sigurna sam da kreativan rad djecu potpuno zaokuplja te da djeca tako razvijaju motoriku, maštu, stvaraju međusobne veze, a i nastavu čini ugodnom i opuštenom.

1.1. Ponovna upotreba otpadne ambalaže

U kreativnom radu nastojim koristiti otpadne materijale koji bi inače završili na odlagalištu ili u eko otocima. Prednost je tih materijala u tome što su besplatni, nikad ih ne ponestane, a ponovnom upotrebom djeci usađujem vrijednosti i podižem njihovu ekološku svijest.

Učenike potičem da sami smisle ideju pa da iz istog materijala naprave više zanimljivih i korisnih uradaka. Time ih navikavam na suradničko učenje, projektni rad, širenje pogleda na tehnički problem, ali prvenstveno osnažujem njihovu sliku o samom sebi. Nema većeg ponosa od onog kada se od otpadnih materijala izradi igra kojom se svi mogu igrati ili ukras pored kojeg svakodnevno prođe nekolicina ljudi ili pak neki korisni proizvod koji nam je svima potreban. Biti sam svoj majstor.

Tijekom školske godine potičem učenike i roditelje na prikupljanje i donošenje najrazličitijih materijala. Uglavnom ih donose od kuće, nešto također s posla, a mnoštvo materijala osiguravamo pohranjivanjem očišćene otpadne ambalaže od školskog obroka, odnosno ručka.

Uvijek nastojimo učiniti uradak korisnim, zanimljivim, tehnički naprednim i ujedno estetskim.

1.2. Projekt Otpaci umjesto snijega

Snijeg, snjegovići, spuštanje nizbrdicom, grudanje… Baš nam je ove zime sve to nedostajalo. Na sreću razočaranje i dosada mogu potaknuti najbolje ideje za kreativan rad. Potrebno je samo malo otpadnog materijala i mašte, a za kvalitetan rad neminovna je dobra suradnja i malo više vremena. Učiteljima u produženom boravku pruža se neprocjenjiva prilika da u aktivnosti uključe učenike različite dobi koji već donekle ovladavaju timskim radom, a ne treba ni poštovati vremenske okvire ni biti opterećen nezahvalnim vrednovanjem i ocjenjivanjem. U planiranju i provedbi nastavnog procesa često možemo pristupiti projektnom nastavnom radu.

Realizacija projekta

U suradnji s učenicima najprije sam postavila temu, pripremila plan za realizaciju ideje te prikupila sav potreban materijal i pribor. Zatim sam sastavila grupe i dala upute. Radove smo izrađivali u produženom boravku za vrijeme kreativnog dijela. Učenici su sudjelovali u svim fazama projekta, a pritom su koristili različite materijale i pribor te ujedno razvijali motoričke sposobnosti, preciznost, ustrajnost, vještine komuniciranja, dogovaranja i koordinacije, tehničku kreativnost, osjećaj za estetiku, privikavanje na samostalan i organiziran timski rad te razborito korištenje vremena, materijala i energije.

1.2.1. Snjegovići od traka papir

Od traka od papira koji ostaju tijekom pripreme nastavnog materijala izrađivali smo snjegoviće, ukrašavali ih prikladnim detaljima i postavili ih po hodnicima kao zimsku dekoraciju.

1.2.2. Tanjuri od kartona

Od otpadnog materijala izradili smo tanjure koji su brzo kliznuli nizbrdicom prekrivenom lišćem. Samo te netko treba gurnuti…

1.2.3. Snjegovići od guma

Roditelje smo zamolili za nekoliko istrošenih automobilskih guma koje smo prebojali bijelim akrilnim sprejem, dodali oči, nos, gumbe i ruke te su tako brzo nastala dva simpatična snjegovića.

1.3. Društvene igre

U današnjem društvu djeca su zasićena raznim igračkama prema kojima ne mogu zauzeti odgovarajući stav. Ovim sam projektom željela taj stav promijeniti. Željela sam uključiti učenike u potragu za idejama, a u čiju će realizaciju uložiti trud, napor, sebe. Tako će im igra značiti više jer će biti njihova. Ne moja, ne tvoja, već naša. Ona koja zaslužuje nježno rukovanje i brigu.

Društvene igre najprimjerenije su za veću grupu djece. Sudjelovati može cijela grupa, čime se produbljuju odnosi između djece te osnažuje pripadnost, trpeljivost i čestitost.

1.3.1. Sastavi svog snjegovića

Iz većeg kartona učenici su izrezali osnovni oblik snjegovića i pričvrstili ga na pano. Nos, oči, šešir, ruke, gumbe i leptirku izrezali su od ljepenke u boji. Cilj igre: zavezanih očiju što točnije sastaviti snjegovića pritom koristeći sve njegove dijelove. Nekima je to uspjelo bez problema, a drugima baš i ne u cijelosti. Umjesto očiju snjegović je imao ruke, umjesto gumba oči, na glavi leptirku i šešir na… Zabavi nije bilo kraja.

1.3.2. Koliko gumba možeš pogoditi?

Iz većih kartona izrezali smo četiri snjegovića. Obojili smo ih bijelom akrilnom bojom i dodali im oči, pokrivala, nosove, ruke, šalove… Svakom smo snjegoviću umjesto gumba izrezali dvije ili tri rupe. Nakon što su se osušili, pričvrstili smo ih na postolja koja su predstavljala noge i igra je mogla započeti. Cilj igre: ciljanje rupa manjim pjenastim lopticama i natjecanje tko će pogoditi više puta. Precizno, borbeno i pošteno.

2. Zaključak

Produženi boravak nikako ne smije biti samo čuvanje djece nakon završetka nastave. Bez obzira na to koji učitelj završi u ovom dijelu odgojno-obrazovnog procesa trebao bi zadržati vlastitu motivaciju i kreativnost.

Kreativnost učitelja u produženom boravku posebno dolazi do izražaja prilikom prikupljanja besplatnog materijala te osmišljavanja načina rada kako bi nastali originalni i korisni uradci i pritom se osnažila ekološka svijest svih dionika.

Uradci predstavljeni u ovom prilogu dodatna su animacija i diversifikacija za vrijeme kreativnog provođenja vremena. Izazov su kako učiteljima, tako i učenicima koji tijekom igre istražuju, stvaraju i igraju se. Pritom ne samo da razvijaju motoričke sposobnosti, preciznost i ustrajnost, već stječu nove spoznaje o sebi i uspostavljaju nove odnose s kolegama iz razreda i s vršnjacima.

3. Literatura

1. Blaj, B. et al. (2005). Razširjeni program osnovnošolskega izobraževanja. Podaljšano bivanje in različne oblike varstva učencev v devetletni osnovni šoli. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo, znanost in šport. Zavod RS za šolstvo.
2. Hartman, M. (2006). Ustvarjalni prosti čas za otroke in odrasle. Ljubljana: Otroci.
3. Jimenez, N., Jimenez, E. (2011). Skrbimo za naš planet. Odpadki Fej! Ljubljana: DZS.
4. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
5. O’Dell, C., Grayson, C. J. (1998). If We Only Knew What We Know. NY: The Free Press.
6. Ripoll, O., Martín, F. (2010). Izdelajmo si igrače. Ljubljana: TZS.

Povrtne pustolovine u osnovnoj školi

Lea Košak

Sažetak

U svom članku pod nazivom Povrtne pustolovine u osnovnoj školi predstavljam projektni nastavni rad iz izvannastavne aktivnosti Zdrava škola. U projekt su bili uključeni učenici četvrtog i petog razreda Osnovne škole Center iz Novog mesta. Utemeljen je na aktivnom sudjelovanju učenika u različitim aktivnostima, a proizišao je iz potreba i interesa učenika. Učenicima je tema o povrću bila vrlo zanimljiva. U radu je prevladavala opuštena atmosfera, otvoren razgovor, uvažavanje i poštovanje jednih prema drugima i međusobna suradnja. Zajedno smo nastojali postići ciljeve koje smo si postavili. Učenici su se upoznavali s različitim vrstama povrća i upoznali se s njegovim ljekovitim učincima, napravili plakat o voću, posjetili povrtnu tržnicu, pripremili povrtne smoothije, likovno stvarali na temu povrća, izradili društvenu igru memory itd. Završna evaluacija pokazala je uspješno postizanje postavljenih ciljeva, a učenici će u budućnosti koristiti nova znanja u rješavanju različitih problemskih situacija.

Ključne riječi: povrće, projektni nastavni rad, izvannastavna aktivnost, aktivno učenje, međusobna suradnja.

Uvod

U nastavi se još uvijek često susrećemo s tradicionalnim načinom poučavanja. Kod izvannastavne aktivnosti moguće je rad postaviti tako da se učenici aktivno uključuju u razne aktivnosti jer je to jedini način preko kojeg dolaze do novih spoznaja, otkrića i interesa. Stoga sam odlučila napraviti mali projektni nastavni rad pod nazivom Povrtne pustolovine u osnovnoj školi.

Trajanje provedbe projekta: 8 nastavnih sati povezanih tijekom dva mjeseca.

Glavni ciljevi projekta su: Učenici:

• vlastitom aktivnošću nadograđuju znanje o povrću te uče o zdravom načinu prehrane,
• upoznaju se i oduševe projektnim radom.

Operativni ciljevi: Učenici:

• upoznaju se s različitim vrstama povrća,
• upoznaju ljekovite učinke povrća na naše tijelo,
• upoznaju se s uzgojem povrća na konvencionalan te ekološki način,
• navikavaju se na traženje informacija o povrću u knjigama i enciklopedijama,
• razvijaju pozitivan pristup povrću,
• upoznaju se radom vrtlara,
• upoznaju se s pripremom jednostavnih povrtnih jela,
• navikavaju se na samostalan i kreativan rad,
• razvijaju međusobnu suradnju,
• jačaju samopouzdanje,
• razvijaju motoričke sposobnosti,
• navikavaju se na promatranje i opušteno likovno izražavanje,
• prezentiraju i izvještavaju o svom radu.

1. Inicijativa

Inicijativa je došla spontano od strane učenika. Na nastavu je jedan učenik došao obučen u majicu na kojoj je bila naslikana velika cvjetača. Istog dana učenici su za ručak imali kuhanu cvjetaču i mrkvu. Odmah je između učenika počela rasprava da je danas sve u stilu povrća. Zamolila sam ih da svatko donese u školu jedan predmet vezan za povrće. Također smo proveli oluju ideja (Slika 1: Slika tablice). Došli smo na ideju da naša tema bude POVRĆE na koje ćemo se fokusirati u sljedećim satima.

2. Skiciranje projekta i planiranje provedbe

S učenicima smo pogledali donesene predmete. Pitala sam ih što već znaju o povrću, zašto ga je korisno jesti, gdje i na koji način se povrće uzgaja, tko ga uzgaja. Usput sam zapisivala odgovore. Dogovorili smo da će se naš projekt zvati POVRTNE PUSTOLOVINE U OSNOVNOJ ŠKOLI. Otkrivali smo gdje se mogu pronaći nove informacije i kojim aktivnostima možemo postići ciljeve. Potom smo zajedno pregledali projektnu skicu i uslijedio je plan. Učenici su opušteno izrazili želju u kojim aktivnostima žele sudjelovati.

Do realizacije ciljeva došli smo sljedećim aktivnostima:

• pronalaženje informacija u knjigama i enciklopedijama o povrću,
• posjet školske knjižnice,
• izrada plakata o povrću,
• posjet povrtne tržnice,
• likovno stvaranje na temu povrća,
• priprema voćno-povrtnih smoothija,
• igranje didaktičke igre memory,
• oblikovanje izložbe te njezina prezentacija.

U nastavku predstavljam nekoliko aktivnosti

2.1. Posjet školske knjižnice te traženje informacija o povrću

S učenicima smo otišli u školsku knjižnicu i posudili razne knjige i enciklopedije o našoj temi. Učenici su se spontano podijelili u manje skupine prema njihovim interesima. Jedna skupina učenika pretraživala je literaturu o kuhanju povrtnih jela, druga je skupina pretraživala literaturu o različitim vrstama povrća, a treća je skupina tražila literaturu o vrtlarstvu i uzgajanju povrća. Zatim smo otišli u učionicu gdje su učenici tražili informacije o našoj temi. Uz slike i kratke tekstove izvukli su važne informacije te ih zapisali na komad papira. Učenike je posebno privukla tema o uzgoju povrća na konvencionalan i organski način. Učenicima sam objasnila nove pojmove.

2.2. Izrada plakata o povrću

U sljedećem satu izvannastavne aktivnosti učenici su izradili plakat o povrću (Slika 2: Plakat o povrću). Iz novina i revija izrezali su razne vrste povrća. Učenici su imenovali povrće, gledali ga te ga opisali. Informacije su tražili u literaturi koju su imali kod sebe.

2.3. Posjet povrtne tržnice

S učenicima smo posjetili povrtnu tržnicu u Novom mestu. Pregledali smo različite vrste povrća. Učenici su se divili bojama i oblicima raznog povrća. Ljubazne prodavačice dale su nam nešto povrća, koje smo u školi očistili i pojeli. Tako smo vidjeli, opipali i okusili različite vrste povrća (Slika 3: Posjet tržnici).

2.4. Likovno stvaranje na temu povrća

Učenici su se podijeli u dvije skupine prema tome na koji način vole stvarati. Dala sam im precizne upute za rad. Jedna je skupina učenika oblikovala povrće iz Das mase (Slike 4, 5, 6: Stvaranje povrća iz Das mase), dok je druga skupina crtala i slikala povrće bojicama. Učenici su tijekom svog rada bili entuzijastični i kreativni, pomažući jedni drugima, ohrabrujući se i nadopunjujući jedni druge. Proizvode smo na kraju izložili i u školskom hodniku. Izložbu su vidjeli mnogi učenici i učitelji u školi.

2.5. Priprema voćno-povrtnih smoothija

Učenici su se jako veselili pripremi ukusnih i zdravih voćnih i povrtnih smoothieja. Smoothiji su se pripremali u malim skupinama. Učenici su napisali vlastite recepte za smoothije. Za pripremu smoothija bili su nam potrebni: voće i povrće, blender za izradu smoothija, mjerica, plastični lončići, slamke, noževi, žličice, daske za rezanje. Učenici su također imenovali svoje smoothieje. Slasne i zdrave smoothije polako su popili slamkama i u tome neizmjerno uživali. Učenici su u pripremi smoothija bili vrlo aktivni i entuzijastični. O tome svjedoče i fotografije u nastavku (Slike 7, 8, 9: Priprema voćno-povrtnih smoothija).

2.6. Igranje didaktičke igre memory o povrću

Učenici su sami kreirali didaktičnu igru memory o povrću i također se okušali u igranju iste. Upute su slične uobičajenoj igri memory, samo što su učenici kod svakog otkrivenog para rekli što znaju o određenom povrću. Učenici su kroz igru na opušten način učvrstili svoje znanje o povrću, zabavljajući se u tome te vježbajući komuniciranje i sudjelovanje (Slika 10: Igra memory).

3. Zaključak

Učenici su u provođenju svih aktivnosti bili vrlo motivirani, aktivni i entuzijastični. Ciljevi našeg projektnog rada bili su u potpunosti ostvareni. Sa učenicima smo postavili izložbu svih proizvoda.

Literatura

1. Program osnovnošolskega izobraževanja. Interesne dejavnosti za devetletno osnovno šolo. (2008). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
2. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
3. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
4. Ursell, A. (2003). Vitamini in minerali: prehranski dodatki za čim več zdravja in vitalnosti. Tržič: Učila International.
5. Oberbeil, K. (2004). Z vitamini do zdravja. Ljubljana: Prešernova družba.
6. Messegue, M. (2005). Narava ima vselej prav. Ljubljana: Cankarjeva založba.
7. Tommes, S. (2001). Moja prva knjiga o vrtnarjenju. Tržič: Učila.
8. Forne, C. (1998). Na polju in na vrtu. Ljubljana: Tehniška založba Slovenije.
9. Anderson, L. (2000). Majin mali vrt. Ljubljana: Kres.
10. Schwartz, O. (1997). Bogastvo trajnih okusov. Ljubljana: DZS.
11. Westman, J. (2008). Kuharica za najmlajše. Radovljica: Didakta.
12. Wolter, A. (1990). Zelenjavne jedi. Ljubljana: Cankarjeva založba.
13. Skledar, M. (1998). Splošno poljedelstvo. Ljubljana: DZS.
14. Laughton, R. (2013). Zeleno kmetovanje: priročnik za uspešno ekološko kmetijo ali vrt. Ljubljana: Ara.
15. Kreuter, M. L. (1989). Biovrt: naravno gojenje zelenjave, sadja in cvetja. Ljubljana: Državna založba Slovenije.
16. Krišković, P. (1993). Biološko pridelovanje hrane. Ljubljana: Kmečki glas.
17. Tarman, D. (1999). Na vrtu. Ljubljana: DZS.