AI & VET

Branko Rumenović

Sažetak

Živimo u vremenu svakodnevnog razvoja novih tehnologija za koje je potrebno učenje i prilagodba današnjem načinu života. Često nismo ni svjesni koliko toga nova tehnologija obavlja umjesto nas. Upotreba informacijsko-komunikacijskih tehnologija postala je sastavni dio naših života. Nove tehnologije i umjetna inteligencija potiče nas na učenje i podučavanje za tržište rada, ali i budući život. U radu se govori o umjetnoj inteligenciji i strukovnom obrazovanju te se iznose i primjeri iz Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina koji su pomogli u povezivanju umjetne inteligencije i strukovnog obrazovanja.

Ključne riječi: umjetna inteligencija, strukovno obrazovanje, projektna nastava

Uvod

Strukovni nastavnici često približavaju nastavu učenicima kroz različite aktivnosti i projekte te povezujući teorijsko znanje s praktičnim primjerima iz svakodnevnog života. Tako i korištenje umjetne inteligencije kroz strukovno obrazovanje pridonosi usvajanju novih nastavnih sadržaja. Korištenje umjetne inteligencije u svakodnevnom životu donosi brojne prednosti, a često nismo ni svjesni u kojoj mjeri ju koristimo. Osim toga, prilikom korištenja AI moramo biti i oprezni, kako ne bismo izazvali probleme drugome ili sebi ili narušili nečiju privatnost. Brojne publikacije, članci i edukacije pomažu u pravilnom korištenju AI te povezivanju s VET obrazovanjem.

Umjetna inteligencija i strukovno obrazovanje

Stanovništvo svijeta u neprestanom je razvoju, od osobnog razvoja do tehnološkog, znanstvenog i poslovnog. Svijet se neprestano mijenja i ljudi se prilagođavaju tim promjenama. Starije stanovništvo teže prolazi proces prilagodbe, dok za mlade ljude i učenike te studente ta promjena i prilagodba ne predstavlja neki veći problem. Upravo u tom svakodnevnom razvoju i mijenjanju tehnologija i digitalni alati dolaze do izražaja. Razvoj tehnologije donosi pozitivne i negativne promjene na ljude, naročito na mlade osobe. U tom razvoju treba pomoći obrazovanje, a naročito strukovno obrazovanje. Kroz obrazovanje učenici koriste nove tehnologije koje danas imaju mogućnosti rada umjesto ljudi. Razdoblje 21. stoljeća predstavlja vrijeme razvoja umjetne inteligencije.

Umjetna inteligencija ili Artificial Intelligence (AI) odnosi se na računala ili strojeve koji su programirani na način da obavljaju zadatke za koje mislimo da ih mogu obavljati samo ljudi (UNICEF). AI je dio informatičkih znanosti, to je neživi sustav koji pokazuje određeni oblik inteligencije. Umjetna inteligencija već je svuda oko nas, koristi se u svim sferama života. Djeca i učenici već koriste umjetnu inteligenciju neko duže vrijeme, od igračaka i videa, računalnih igrica do zahtjevnijih softvera. Brojni nastavnici koriste različite računalne alate i aplikacije u nastavnom procesu kako mi motivirali učenike za rad, ali i modernizirali svoje podučavanje.

Strukovno obrazovanje odnosi se na obrazovanje u školi i na radnom mjestu. U tom se obrazovanju razvijaju vještine koje su potrebne za pokretanje vlastitog obrta ili za rad u njemu ili bilo kojem drugom zanimanju. Kroz strukovno obrazovanje kombinira se razvoj znanja i vještine kroz teorijsko obrazovanje u školi i praktično obrazovanje na radnom mjestu.

AI za tržište rada

Umjetnu inteligenciju svi koristimo u svakodnevnom životu, a ponekad nismo ni svjesni. Svi imamo računala, laptope, pametne telefone i druge uređaje koji obavljaju neke poslove ili radnje umjesto nas.

I učenici i nastavnici u školi često primjenjuju rezultate umjetne inteligencije. Najčešće je to kod primjene različitih mrežnih alata kako što je npr. pretvaranje zvuka odnosna govora u tekst i obrano, korištenje formula kod različitih izračuna, korištenje aplikacija za provođenje istraživanje ili anketa koje automatski rezultate pretvaraju u grafički prikaz za što bolji analizu i informiranje.

Nastavnici u strukovnim školama imaju zahtjevnu ulogu, uz različito neprestano razvijanje informatičkih tehnologija, podučiti učenike za budući posao na tržištu rada. Nastavnici se moraju neprestano usavršavati i prilagođavati novim tehnologijama i učenicima.

Razvoj i korištenje umjetne inteligencije u strukovnom obrazovanju predstavlja izazov za nastavnike kako bi što bolje približili strukovne nastavne sadržaje učenicima, razvili kod učenika nove digitalne vještine te ih pripremili za tržište rada. U posljednje vrijeme sve se više govori o razvoju novih digitalnih vještina – digitalni identitet, digitalna sigurnost, digitalno osiguranje, digitalna komunikacija, digitalna inteligencija, digitalna prava, digitalna pismenost koje nastavnici strukovnih vještina pokušavaju razviti kod učenika pripremajući ih za budućnost.

AI kroz dobru praksu u VET obrazovanju

Umjetna inteligencija postaje dio obrazovanja pa tako i strukovnog obrazovanja. Korištenje AI pokazalo se dobrim primjerom u usvajanju novih nastavnih sadržaja, ali i kod povezivanja teorijskog i praktičnog znanja. U toj mjeri najviše pridonosi projektna nastava.

Nastavnici usvajaju nova znanja na različitim edukacijama, kao što je npr. CARNET konferencija za korisnike pod nazivom Nove prilike ili UNESCO-ve različite publikacije kojima škola ima pristup kao članica UNESCO-ve ASPNet mreže škola.

Umjetna inteligencija dio je i Erasmus + projekta Social cohesion – give a hand to become a friend. Iako nije pod tim imenom navedena, nove tehnologije i korištenje različitih digitalnih alata sastavni su dio ovog projekta. Tako se u stvaranju sadržaja koriste digitalni alati, kao npr. za reprodukciju zvuka, izradu fotografija, grafičkih prikaza, snimanje videa i dr. Umjetna inteligencija u ovom projektu posebno dolazi do izražaja kod kreiranja mape s GPS lokacijom po kojoj se sudionici projekta mogu kretati, baviti se aktivnostima na otvorenome, istraživati kulturno povijesne spomenike i dr.

Primjena eTwinning projekata u nastavi strukovnih predmeta pokazala se kao dobra praksa u povezivanju teorijskog i praktičnog znanja. Projekti kao što su The population of my region, Life & Money, History & Business, 2eco&health pravi su primjeri korištenja AI u strukovnom obrazovanju. Kroz različite aplikacije koje obavljaju brojne zadatke umjesto učenika potiče se strukovno učenje za budući posao.

U posljednje dvije godine u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu provode se projekti uz potporu Ministarstva turizma i sporta, a to su Virtualni Ogulin i OPG-Ogulin (Razvoj poljoprivredne, turističke i prehrambene ponude kroz lokalna obiteljsko poljoprivredna gospodarstva). Projekt su osmislili nastavnici informatike, koji su osim koordinacije projekta provodili i različite aktivnosti i radionice s učenicima te surađivali s lokalnom zajednicom. U sklopu oba projekta sudjelovala je i Udruga ekonomskih stručnjaka Ekonom iz Ogulina kroz održavanje dva predavanja-radionice za učenike. Navedeni projekti prikazuju upotrebu i primjenu novih tehnologija u strukovnom obrazovanju.

Etičnost kroz AI i VET obrazovanje

Umjetna inteligencija kao dio svakodnevnog života nosi određene prednosti i nedostatke. Pri korištenju umjetne inteligencije treba biti oprezan i koristiti ju na odgovarajući način, poštujući osnovna ljudska prava, a naročito prava djeteta. AI je potrebno koristiti za napredak, za razvoj, za usvajanje novih nastavnih sadržaja, prilagodbu strukovnom obrazovanju, a nikako za zlouporabu ili nanošenje štete trećim osobama. Ako se koristi na pravilan i odgovarajući način, AI može pomoći u strukovnom obrazovanju te učiniti nastavu privlačniju i zanimljivijom.

Zaključak

Umjetna inteligencija svakako je važan dio strukovnog obrazovanja jer daje bolje mogućnosti za učenike i nastavnike. Prilikom korištenja AI potrebno je prepoznati njezine prilike i mogućnosti, a zatim ih implementirati u nastavni proces. Korištenje AI treba biti u skladu s globalnim ciljevima održivog razvoja, ali i osigurati sigurnost i privatnost učenika. Kroz strukovno obrazovanje može se staviti naglasak na poduzetnike koji razvijaju i koriste AI, a ujedno i inkluzivnost AI. Kroz strukovno obrazovanje priprema se učenike, ali i roditelje, za budući razvoj AI te se omogućava digitalna suradnja s tržištem rada.

Literatura

1. Policy guidance on AI for children, UNICEF, https://www.unicef.org/globalinsight/media/2356/file/UNICEF-Global-Insight-policy-guidance-AI-children-2.0-2021.pdf.pdf
2. Artificial Intelligence, UNESCO, https://en.unesco.org/artificial-intelligence
3. AI and You: AI guide for teens, UNICEF, https://www.unicef.org/globalinsight/media/2341/file
4. Predstavljanje rezultata projekta Virtualni Ogulin, Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/?news_hk=1&news_id=1424&mshow=290#mod_news

Otpaci umjesto snijega

Lidija Šajn

Sažetak

Produženi boravak može biti vrlo kreativan dio proširenog odgojno-obrazovnog procesa. U kombiniranom odjelu produženog boravka predajem učenicima od 1. do 5. razreda s različitim talentima, vještinama i karakternim osobinama. Dobno i razvojno raznoliki odjel može za učitelja biti velik izazov pa je još važnije da pritom iscrpi svoju kreativnost, inovativne ideje, motivacijske metode i originalne oblike rada. Učenici žele biti kreativni, vole aktivno sudjelovati i iznositi svoje ideje. Sve im to možemo omogućiti tijekom projektnoga nastavnog rada. Ova nastavna strategija od učitelja zahtijeva više pripreme, ali je zato tijekom procesa učitelj samo moderator i motivator. Učenici su u radu cijelo vrijeme aktivni, sudjeluju u potrazi za idejom i kod izrade uradaka. Budući da nam je ove godine nedostajao snijeg, napravili smo ga od otpadnih materijala. Izradili smo „snježne tanjure“, snjegoviće od papira, kartona i automobilskih guma te složili dvije društvene igre. Tako smo otpadnom materijalu udahnuli novi život, ojačali ekološku svijest, i što je najvažnije, uvidjeli koliko je zapravo naš um kreativan.

Ključne riječi: produženi boravak, otpadni materijal, projektni nastavni rad, društvene igre.

Uvod

Održavanje motivacije u produženom boravku učiteljima predstavlja veliki izazov. Po završetku prijepodnevne nastave mnogi učenici dožive pravi preobražaj. Za vrijeme nastave slušaju, sudjeluju, ulažu određeni trud, pa makar naizgled, a samo zbog ocjena. Marljivi i povodljivi učenik odjednom se pretvara u buntovnika, pokazuje manju koncentraciju i umor. Stoga je još važnije da učitelji znaju kako pobuditi zanimanje učenika te kako ih motivirati na rad i nakon nastave, kad se „ugase svjetla“ i kada u ruci više ne drže dnevnik. Unatoč tome što su naši zadatci pretežno odgojne prirode, moramo stvoriti ugodnu društvenu klimu i pružiti podršku učenicima. Moramo se pobrinuti da učenici naprave domaću zadaću, pružiti im mogućnost opuštanja i kreativnog provođenja slobodnog vremena.

1. Kreativan rad u produženom boravku

Učitelji u produženom boravku nisu školovani glazbenici, likovni umjetnici, sportaši, tehnički stručnjaci, kipari, plesači i slično, ali unatoč tome moraju pokrivati sve segmente kreativnosti. Često u kreativnom radu raspolažemo ograničenim sredstvima za kupnju materijala.

O učitelju ovisi hoće li sve to prihvatiti kao izazov, odnosno kao test vlastitih kreativnih sposobnosti ili će inzistirati na uhodanim i provjerenim tehnikama i kreativnom radu po šablonama.

Budući da učitelj ima punu autonomiju kako u odabiru programa tako i u organizaciji rada, produženi boravak pruža mnoštvo mogućnosti da kod djeteta razvije i tzv. tiho, odnosno skriveno znanje (O’Dell, 1998). To je znanje koje se teže može formalizirati i prenijeti dalje. Steći se može izravno iz iskustva. Tiho je znanje cijenjeno, a uočljivo je prije svega u vrijednostima, navikama i djelima pojedinaca. Riječ je o generatoru novih ideja, rješenja i spoznaja.

Sigurna sam da kreativan rad djecu potpuno zaokuplja te da djeca tako razvijaju motoriku, maštu, stvaraju međusobne veze, a i nastavu čini ugodnom i opuštenom.

1.1. Ponovna upotreba otpadne ambalaže

U kreativnom radu nastojim koristiti otpadne materijale koji bi inače završili na odlagalištu ili u eko otocima. Prednost je tih materijala u tome što su besplatni, nikad ih ne ponestane, a ponovnom upotrebom djeci usađujem vrijednosti i podižem njihovu ekološku svijest.

Učenike potičem da sami smisle ideju pa da iz istog materijala naprave više zanimljivih i korisnih uradaka. Time ih navikavam na suradničko učenje, projektni rad, širenje pogleda na tehnički problem, ali prvenstveno osnažujem njihovu sliku o samom sebi. Nema većeg ponosa od onog kada se od otpadnih materijala izradi igra kojom se svi mogu igrati ili ukras pored kojeg svakodnevno prođe nekolicina ljudi ili pak neki korisni proizvod koji nam je svima potreban. Biti sam svoj majstor.

Tijekom školske godine potičem učenike i roditelje na prikupljanje i donošenje najrazličitijih materijala. Uglavnom ih donose od kuće, nešto također s posla, a mnoštvo materijala osiguravamo pohranjivanjem očišćene otpadne ambalaže od školskog obroka, odnosno ručka.

Uvijek nastojimo učiniti uradak korisnim, zanimljivim, tehnički naprednim i ujedno estetskim.

1.2. Projekt Otpaci umjesto snijega

Snijeg, snjegovići, spuštanje nizbrdicom, grudanje… Baš nam je ove zime sve to nedostajalo. Na sreću razočaranje i dosada mogu potaknuti najbolje ideje za kreativan rad. Potrebno je samo malo otpadnog materijala i mašte, a za kvalitetan rad neminovna je dobra suradnja i malo više vremena. Učiteljima u produženom boravku pruža se neprocjenjiva prilika da u aktivnosti uključe učenike različite dobi koji već donekle ovladavaju timskim radom, a ne treba ni poštovati vremenske okvire ni biti opterećen nezahvalnim vrednovanjem i ocjenjivanjem. U planiranju i provedbi nastavnog procesa često možemo pristupiti projektnom nastavnom radu.

Realizacija projekta

U suradnji s učenicima najprije sam postavila temu, pripremila plan za realizaciju ideje te prikupila sav potreban materijal i pribor. Zatim sam sastavila grupe i dala upute. Radove smo izrađivali u produženom boravku za vrijeme kreativnog dijela. Učenici su sudjelovali u svim fazama projekta, a pritom su koristili različite materijale i pribor te ujedno razvijali motoričke sposobnosti, preciznost, ustrajnost, vještine komuniciranja, dogovaranja i koordinacije, tehničku kreativnost, osjećaj za estetiku, privikavanje na samostalan i organiziran timski rad te razborito korištenje vremena, materijala i energije.

1.2.1. Snjegovići od traka papir

Od traka od papira koji ostaju tijekom pripreme nastavnog materijala izrađivali smo snjegoviće, ukrašavali ih prikladnim detaljima i postavili ih po hodnicima kao zimsku dekoraciju.

1.2.2. Tanjuri od kartona

Od otpadnog materijala izradili smo tanjure koji su brzo kliznuli nizbrdicom prekrivenom lišćem. Samo te netko treba gurnuti…

1.2.3. Snjegovići od guma

Roditelje smo zamolili za nekoliko istrošenih automobilskih guma koje smo prebojali bijelim akrilnim sprejem, dodali oči, nos, gumbe i ruke te su tako brzo nastala dva simpatična snjegovića.

1.3. Društvene igre

U današnjem društvu djeca su zasićena raznim igračkama prema kojima ne mogu zauzeti odgovarajući stav. Ovim sam projektom željela taj stav promijeniti. Željela sam uključiti učenike u potragu za idejama, a u čiju će realizaciju uložiti trud, napor, sebe. Tako će im igra značiti više jer će biti njihova. Ne moja, ne tvoja, već naša. Ona koja zaslužuje nježno rukovanje i brigu.

Društvene igre najprimjerenije su za veću grupu djece. Sudjelovati može cijela grupa, čime se produbljuju odnosi između djece te osnažuje pripadnost, trpeljivost i čestitost.

1.3.1. Sastavi svog snjegovića

Iz većeg kartona učenici su izrezali osnovni oblik snjegovića i pričvrstili ga na pano. Nos, oči, šešir, ruke, gumbe i leptirku izrezali su od ljepenke u boji. Cilj igre: zavezanih očiju što točnije sastaviti snjegovića pritom koristeći sve njegove dijelove. Nekima je to uspjelo bez problema, a drugima baš i ne u cijelosti. Umjesto očiju snjegović je imao ruke, umjesto gumba oči, na glavi leptirku i šešir na… Zabavi nije bilo kraja.

1.3.2. Koliko gumba možeš pogoditi?

Iz većih kartona izrezali smo četiri snjegovića. Obojili smo ih bijelom akrilnom bojom i dodali im oči, pokrivala, nosove, ruke, šalove… Svakom smo snjegoviću umjesto gumba izrezali dvije ili tri rupe. Nakon što su se osušili, pričvrstili smo ih na postolja koja su predstavljala noge i igra je mogla započeti. Cilj igre: ciljanje rupa manjim pjenastim lopticama i natjecanje tko će pogoditi više puta. Precizno, borbeno i pošteno.

2. Zaključak

Produženi boravak nikako ne smije biti samo čuvanje djece nakon završetka nastave. Bez obzira na to koji učitelj završi u ovom dijelu odgojno-obrazovnog procesa trebao bi zadržati vlastitu motivaciju i kreativnost.

Kreativnost učitelja u produženom boravku posebno dolazi do izražaja prilikom prikupljanja besplatnog materijala te osmišljavanja načina rada kako bi nastali originalni i korisni uradci i pritom se osnažila ekološka svijest svih dionika.

Uradci predstavljeni u ovom prilogu dodatna su animacija i diversifikacija za vrijeme kreativnog provođenja vremena. Izazov su kako učiteljima, tako i učenicima koji tijekom igre istražuju, stvaraju i igraju se. Pritom ne samo da razvijaju motoričke sposobnosti, preciznost i ustrajnost, već stječu nove spoznaje o sebi i uspostavljaju nove odnose s kolegama iz razreda i s vršnjacima.

3. Literatura

1. Blaj, B. et al. (2005). Razširjeni program osnovnošolskega izobraževanja. Podaljšano bivanje in različne oblike varstva učencev v devetletni osnovni šoli. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo, znanost in šport. Zavod RS za šolstvo.
2. Hartman, M. (2006). Ustvarjalni prosti čas za otroke in odrasle. Ljubljana: Otroci.
3. Jimenez, N., Jimenez, E. (2011). Skrbimo za naš planet. Odpadki Fej! Ljubljana: DZS.
4. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
5. O’Dell, C., Grayson, C. J. (1998). If We Only Knew What We Know. NY: The Free Press.
6. Ripoll, O., Martín, F. (2010). Izdelajmo si igrače. Ljubljana: TZS.

Projektni rad u nastavi

Jožica Apšner

Uvod

Projektno učenje je nastavna metoda u kojoj je učenik središnji izvođač aktivnosti od početka do kraja. U redovitoj nastavi vrlo često rad na projektu teže koristimo, jer zahtijeva mnogo sati nastave, koje učitelji teže provode zbog sveobuhvatnog nastavnog plana i programa. Osobno često provodim rad na projektu kod izborne nastave Turističkog obrazovanja, kada s učenicima sudjelujemo u projektu Turizmu pomaga lastna glava, kojeg organizira Slovenska turistička organizacija. Učenici kreiraju konkretan projektni zadatak na određenu temu iz turizma. Takav rad omogućuje učenicima da iskustveno uče, razvijaju individualne vještine i integriraju teorijska i praktična znanja.

Cilj članka je predstaviti rad na projektu u nastavi Turističkog obrazovanja.

Ključne riječi: rad na projektu, turizam, STO – Slovenska turistička organizacija

Rad na projektu

Rad na projektu s osnovama istraživačkog rada temelji se na planiranom i sustavnom iskustvenom učenju te omogućuje učenicima aktivnu ulogu u procesu izgradnje vlastitog znanja.

Kod izbornog predmeta Turističko obrazovanje učenici stječu osnovna teorijska znanja o turizmu, s radom na projektu razvijaju i kompetencije koje učenicima omogućuju stjecanje određenih vještina koje teško usvajaju tijekom redovite nastave. Te vještine su komunikacijske i organizacijske sposobnosti, demonstracijske vještine i vještine rada u skupini. Rad na projektu često briše granice između igre i redovitog obrazovanja, zbog čega je vrlo popularan i među učenicima.

Predmet se temelji na iskustvu učenja, koje se sastoji od niza međusobno povezanih radionica, terenskog rada, istraživanja, rada na poligonima, učenja i seminarima. Ovim aktivnostima učenici izgrađuju mrežu znanja i vještina potrebnih za uspješnu integraciju na tržištu rada. Nastava se temelji na iskustvenom, eksperimentalnom, problemskom i istraživačkom pristupu, koji pridonosi razumijevanju funkcioniranja današnjeg društva, tehnologija i gospodarstva te usmjerava pojedinca prema pozitivnom odnosu za rješavanje aktualnih problema.

Važno je da znanje i stečene sposobnosti u radu na projektu nisu samo izravno posredovane, već su rezultat aktivnosti učenika. Glavna svrha rada na projektu je stvoriti uvjete za aktivno učenje i potaknuti učenike na otkrivanje vlastitog znanja.

Uloga učitelja također je važna u radu na projektu. Učitelji biraju različite metode rada i koriste različite aktivnosti učenja. Za rad na projektu frontalni oblik rada je manje prikladan, stoga je učitelj dužan unaprijed pripremiti literaturu, upute i druge oblike rada.

Rad na projektu kod turističkog obrazovanja

U izbornom predmetu Turističko obrazovanje učenici najprije uče teorijski dio predmeta. U drugom dijelu obično provodimo rad na projektu, u okviru kojeg sudjelujemo u projektu Turizmu pomaga lastna glava. Jedini organizator toga je Turistična zveza Slovenije (STO)/Turistički savez Slovenije. Projekt je sveobuhvatan sustav organiziranih aktivnosti osnovnoškolske mladeži u turizmu. Sadržaj projekta povezan je s istraživanjima turizma u lokalnom području, utvrđivanjem mogućnosti za brži razvoj i stvaranje takve ponude koja će potaknuti poduzetništvo i marketing prirodnih dobara, kao i druge ponude u svim mogućim oblicima.

Svake godine STO raspisuje različitu temu. Učenici pod vodstvom mentora pripremaju istraživački zadatak kojeg predstavljaju na turističkom štandu i prostoru za priredbe. Turističke tržnice na kojima se učenici predstavljaju odvijaju se u raznim Mercatorovim centrima u Sloveniji, a najbolji se predstavljaju u finalu. Učenici na štandovima prezentiraju svoje kreativne ideje o ljepoti, prirodnim i kulturnim obilježjima svoga mjesta. Raspisane teme su svake godine različite, npr.:

• Na zabavu u prirodu (priprema turističkog proizvoda, koji će se odvijati u prirodi lokalnog područja)
• Priče turizma (priprema turističkog proizvoda na temelju priča iz lokalnog područja)
• Zeleni turizam (priprema proizvoda s područja zelenog turizma)
• Putujem, zato sam (priprema proizvoda u kojem se učenici postavljaju u ulozi turističkog vodiča)
• Kultura i turizam (priprema proizvoda vezanog uz kulturni turizam lokalnog područja)
• Turistički suvenir mojeg mjesta (izrada turističkog suvenira koji će predstavljati lokalno područje)

Planiranje i tijek rada

Na našim prvim sastancima kod izbornog predmeta Turističko obrazovanje učenicima predstavljam projekt, upute za pripremu zadatka, kriterije ocjenjivanja i ciljeve te sadržaj projekta. Učenici iznesu svoja očekivanja i razmjenjuju mišljenja o odabranoj temi. Teme su preuzete iz života i povezane su s turizmom. Radi se o rješavanju stvarnih problema odnosno pripremi stvarnih turističkih proizvoda. Konačni proizvod je tako turistički proizvod, koji se eventualno u budućnosti može prodavati.

Slijedi izrada zajedničkog nacrta, potraga za literaturom, planiranje provedbe projektnog zadatka.

U fazi aktivnosti učenici su podijeljeni u skupine. Svaki tim je zadužen za svoje područje. Dio tima traži podatke, drugi pripremaju intervjue i dogovaraju se za njih, dio tima priprema letak, scenarij za promotivni video, prezentaciju na turističkoj tržnici …

Obično se pri pripremi zadatka povezujemo s Turističko-informativnim centrom Velenje i lokalnim udrugama.

Primjeri turističkih proizvoda

1. “U prirodu na zabavu”

U školskoj godini 2014/2015 su u Turističkom savezu Slovenije nazvali proizvod imenom U prirodu na zabavu. Nakon pažljivog razmatranja na Turističkom obrazovanju smo ga nazvali »U Plešivec u prirodu – na zabavu pravu«. Tako su učenici u sklopu projekta Turizmu pomaga lastna glava, pripremili program koji je namijenjen njihovim vršnjacima. Program je usmjeren na pozitivan stav prema prirodi i kulturnoj baštini. Spomenuti turistički proizvod sadrži mnogo zabave u prirodi, upoznavanje s naseljem Plešivec, kao i relaksiranje, rekreaciju i degustaciju domaćih delicija.

S napravljenim programom učenici su željeli naselje Plešivec približiti učenicima naše škole, ostalim žiteljima Velenja te široj Sloveniji. Cilj turističkog proizvoda bio je da mladi ljudi dožive naše mjesto kao avanturu, zabavu, opuštanje i istovremeno uče kako živjeti s prirodom i imati pozitivan stav prema njoj. Učenici su pripremili proizvod, letke, pokazivače i uspješno ih predstavili na turističkom tržnici. Na njihov zahtjev smo i naš program također iskusili i na kraju projekta otišli na zanimljivu vikend avanturu u Plešivec.

Slika 1. Učenici na vikend avanturi u Plešivcu

2. “Priče turizma”

U školskoj godini 2015./2016. su u Turističkom savezu ime proizvoda nazvali »Priče turizma«.

Razmišljali smo s učenicima o tome što bi trebala biti suština našeg proizvoda, koje bi trebale biti priče koje su s mjestom najviše povezane, a istovremeno privlačne za turiste. Ubrzo smo odlučili da će industrija ugljena biti naš temelj. Sama priča o stvaranju Velenja povezana je s industrijom ugljena i započinje prije dva milijuna godina i pol kada je u močvarnoj dolini rasla bujna šuma. Iz nje je nastao ugljen (lignit), nakon čijeg je otkrića odjednom izrastao grad, danas, peti po veličini u Sloveniji, poznat kao rudarski grad.

Od početka iskopavanja ugljena do danas, život rudara je pisao zanimljive priče. Djeca iz Šaleške doline poznaju mnoge, jer je netko iz njihovog srodstva gotovo pouzdano radio u Rudniku ugljena Velenje, pričao priče o rudarstvu i njegovom utjecaju na grad. Ove priče su također predstavili učenici projekta i povezali ih u turističku rutu, koja bi turiste vodila po tragovima ugljenokopa u dolini.

Ciljevi su bili:

• upoznati priče, bajke i mitove vezane za rudarstvo;
• istražiti postojeće turističke rute u općini Velenju koje se odnose na priče;
• izraditi turističku rutu na temelju priča o eksploataciji ugljena u Šaleškoj dolini;
• doprinijeti povećanju i većoj atraktivnost turističke ponude u općini Velenje;
• pripremiti turističke materijale (letke, video);
• predstaviti turistički proizvod na turističkoj tržnici.

Slika 2. Učenici predmeta Turističko obrazovanje na turističkoj tržnici

Zaključak

Rad na projektu veliki je izazov za učitelje i učenike. U radu s učenicima nudi mnogo načina i pristupa. Učenici se u takvom radu osjećaju opušteno, kreativno i zadovoljno jer svoje ideje prezentiraju ne samo učitelju, već i komisiji na turističkoj tržnici. Takav rad omogućuje učenicima da razvijaju individualne sposobnosti, da se uče logično razmišljati, a istovremeno uče kako raditi u skupini. Prednost rada na projektu je i to što učenici sudjeluju u planiranju rada na projektu, iznose svoje prijedloge, ideje i oblikuju zajednički proizvod.

Literatura

1. Novak, Helena (1990.): Projektno učno delo ali drugačna pot do znanja, DZS, Ljubljana
2. http://www.cpi.si/files/cpi/userfiles/Publikacije/Projektno_delo.pdf (20. 1. 2019.)
3. https://dk.um.si/Dokument.php?id=19391 (20. 1. 2019.)

Projektna nastava geografije

Lidija Šešerko

Sažetak

Na nastavi smo u tematskoj cjelini »Južna Europa – djelovanje potresa i vulkana« obrazložili tektonske uzroke nastanka potresa i pojasnili djelovanje vulkana te opisali posljedice erupcije vulkana i učinke potresa na život ljudi.

Potom smo se dogovorili da ćemo u sljedećim nastavnim satima izraditi svoju maketu vulkana i simulirati erupciju vulkana.

Učenici su podijeljeni u tri grupe. Svaka od grupa primila je detaljne upute za izradu makete.

Maketu vulkana izrađivali smo od elastičnih zavoja umočenih u gipsanu otopinu. Najprije su učenici pripremili podlogu, na kojoj su zatim oblikovali stožac od novinskog papira.

Nakon toga su na osnovni model od papira nanijeli gipsanu oblogu, izradili oblik vulkanskog brda i ostavili da se osuši. Na vrh stošca umetnuli su plastični lončić koji je predstavljao otvor za krater.

Kada se gipsana obloga stvrdnula, na maketu su akrilnim bojama nacrtali još i značajke područja – bilje, naselja, tok vruće i već ohlađene lave….

Na kraju smo uz pomoć praška za pecivo, octa i praška crvene krede simulirali erupciju pravog vulkana.

Učenici su kod ovakvog načina rada upotrijebili znanje iz povijesti, geografije, tehnike i tehnologije i likovne umjetnosti.

Ključne riječi: tektonsko djelovanje, vulkan, maketa, međupredmetno povezivanje

Projektna nastava geografije

1. Uvod

Projektna nastava danas je nezaobilazan način rada u našim školama kojeg je vrlo teško zamisliti bez uspješne suradnje s drugim učiteljima i predmetima, to jest, međupredmetne suradnje.

Broj učenika u našim razredima nije velik, stoga je rad tome prilagođen. Trudimo se što više slijediti smjernice suvremenih oblika rada kod nastave. Ponekad mali broj učenika može biti prednost, s obzirom na to da je moguće posvetiti pažnju svakome ponaosob, moguće ih je individualno savjetovati i voditi te se brzo uočava njegov napredak, a ponekad može biti i prepreka – budući da je broj grupa manji, teže je obuhvatiti šire sadržajno područje.

Cilj projektne nastave:

• povećana aktivna i samostalna uloga učenika na nastavi
• razvoj kompleksnog razmišljanja
• medupredmetno povezivanje na redovitoj nastavi
• razvijanje ključnih kompetencija učenika (učenje učenja, socijalne vještine, manualne vještine, informacijsko-komunikacijske kompetencije, traženje rješenja…).
• zalaganje za napredovanje učenika kod timskog rada, međusobne suradnje, uporabi IKT…..

Projektna nastavu u predmetu geografija koristi se u svim razredima pod uvjetom da su ispunjeni određeni preduvjeti. Prvi važan čimbenik je vremensko ograničenje. S obzirom na to da školski sat traje 45 minuta i u tom vremenu je teško provesti sve aktivnosti, velika je prednost fleksibilna satnica koju primjenjujem.

Fleksibilna satnica omogućava:

• povećanje raznovrsnosti metoda i oblika rada, što ima za posljedicu samostalnost učenika u procesu stjecanja znanja, spretnosti i vještina
• povećanje stupnja individualizacije i unutarnje diferencijacije
• rasterećenje učenika i učitelja, s povećanjem zadovoljstva svih uključenih u nastavni proces
• povećanje međupredmetnog povezivanja

Upravo kod ovog projekta odvijalo se međupredmetno povezivanje s tehnikom i tehnologijom i izbornim predmetom obrada materijala – drvo, likovnom umjetnošću, povijesti i informatikom.

2. Izvedba projekta

Projekt sam izvodila s učenicima sedmih razreda kod poglavlja Odabrana svojstva Južne Europe, nastavna jedinica »Južna Europa-potresno i vulkansko djelovanje«.

Kod ovog poglavlja učenici su morali usvojiti slijedeće ciljeve prema nastavnom planu:

• obrazloži tektonske uzroke za nastanak potresa i objasni djelovanje vulkana
• opiši posljedice vulkanskih erupcija i potresnog djelovanja na život ljudi

Učenici su bili podijeljeni u dvije heterogene grupe. U svakoj grupi su odabrali vođu skupine. Pripreme su bile u tijeku i ranije, tako da su učenici na satovima izbornog predmeta informatika tražili informacije o najvećim erupcijama vulkana u povijesti, njihovim posljedicama te o još uvijek aktivnim vulkanima. Također su sami tražili ideje i rješenja kako izraditi svoj vulkan.

Tijekom nastave iz predmeta tehnika i tehnologija svaka od grupa je pripremila drvenu ploču na kojoj će kasnije izraditi maketu vulkana. Ploču od iverice su obradili brušenjem i premazali je lakom.

Tijekom nastave iz predmeta likovna umjetnost sa učiteljicom su se savjetovali koje boje upotrijebiti za bojanje kako bi boja bila postojana i kako se ne bi topila u kontaktu s tekućinom.

Na raspolaganju su imali tri školska sata za izradu makete.

Zajedničkim dogovorom odlučili smo vulkan izraditi od novinskog papira i elastičnih zavoja natopljenih u gips. Uz navedeno, upotrijebili smo i dno plastične boce te za simulaciju erupcije pomiješali prašak za pecivo, ocat i komadiće naribane crvene krede.

Slike 1 i 2: Priprema radne površine (izvor: vlastiti, 2016.)

Svaka od skupina najprije si je pripremila prostor i zaštitila ga. Potom je na drvenu podlogu počela polagati izgužvan novinski papir, kojeg je pokušala oblikovati u stožac. Kada su dobili približan oblik i veličinu, narezali su si elastične zavoje na trake te trake smočili vodom i polagali iste na osnovni model od novinskog papira. Za ovakav izbor materijala smo se odlučili i iz razloga što se ti gipsani zavoji brzo suše, kako bismo kasnije na iste nacrtali i krajolik.

Slika 3. Oblikovanje osnovnoga modela (izvor: vlastiti, 2016.)

Slika 4: Izrada vulkana (izvor: vlastiti, 2016.)    Slika 5: Sušenje makete (izvor: vlastiti, 2016.)

Na vrhu modela – stošca umetnuli smo dno plastične boce koja nam je kasnije poslužila za vrh vulkana odnosno krater.

Kada su se zavoji osušili i stvrdnuli, učenici su s akrilnim bojama na maketu nacrtali tok još vruće lave i niže već stvrdnute lave. Također su nacrtali prirodne i društveno geografske čimbenike u pokrajini uz vulkan – bilje, naselja, infrastrukturu.

Slika 6. Slikanje krajolika na površinu, ( izvor: vlastiti, 2016.)

Kada smo završili s izradom maketa, svaka je skupina simulirala erupciju vulkana.

Slika 7. Simulacija erupcije, ( izvor: vlastiti, 2016.)

U krater smo nalili ocat, usuli prašak za pecivo i naribali crvenu kredu, kako bi lava što više sličila stvarnoj. Ovim sastojcima potaknuli smo reakciju koja je uprizorila erupciju lave iz vulkana i curenje po nagibu brda prema dolje.

Slika 8. Konačni proizvod – maketa, ( izvor: vlastiti, 2016.)

Modeli vulkana koji su nastali tijekom nastave sada služe kao pomagalo u nastavi i učiteljima u razredima prve trijade.

Učenici su ovakvim načinom rada vrlo zadovoljni. Tijekom cijelog procesa vrlo su aktivni i mogu sudjelovati ne samo kod izvođenja projekta, već i kod planiranja i procjenjivanja. Upravo zbog toga je projektna nastava geografije dobrodošla i obogaćuje nastavnu svakodnevicu u našim školama.

3. Zaključak

Osuvremenjivanje nastave usmjereno je na upotrebu oblika i metoda rada kojima se umanjuje udio poučavanja i aktivnosti učitelja te povećava aktivna i samostalna uloga učenika. Takav način rada osigurava veću upotrebljivost znanja te omogućava razvoj kompleksnog mišljenja. To možemo postići novim oblicima nastave i međupredmetnim povezivanjem tijekom redovite nastave.

Upravo ove ciljeve tijekom poučavanja možemo postići projektnom nastavom, koja je danas nepogrješiv način rada u našim školama i vrlo teško ga je zamisliti bez uspješne suradnje s drugim učiteljima i predmetima, to jest, međupredmetne suradnje.

4. Literatura

1. https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-TW57QGYK, pristupljeno 17. 11. 2018.
2. http://www.zrss.si/pdf/240611114513_gla__priporocila_in_opozorila.pdf,  pristupljeno 10. 10. 2018.
3. http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_geografija.pd, pristupljeno 17. 11. 2018.

Shakespeare lives in 2016

– obilježavanje godišnjice smrti slavnog pisca

Ivana Lovrić

„Svijet je zanimljiv onoliko koliko smo mi radoznali.“

Shakespeare (1564.-1616.)

U godini u kojoj cijeli svijet slavi djela ovog slavnog pisca povodom 400. godišnjice njegove smrti, i učenici naše škole dali su svoj doprinos obilježavanju ove obljetnice.

Tijekom travnja, učenici sedmog i osmog razreda sudjelovali su u projektnoj nastavi engleskog jezika kroz koju su upoznali život i ostavštinu Williama Shakespeara. Pod mentorstvom učiteljice engleskog jezika, ali i vođeni vlastitom radoznalošću, istražili su život i rad pisca koji je i poslije 400 godina aktualan i suvremen.

Projekt se provodio tri tjedna kroz niz aktivnosti u kojima su korišteni interaktivni i audiovizualni materijali u sklopu globalnog projekta Shakespeare lives kojeg nam u Hrvatsku dovodi British Council.

Učenici su proučavali, putem ulomaka i animiranih filmova, dramska djela poput Romea i Julije, Hamleta, Macbetha, Sna ljetne noći te Puno vike ni za što, analizirali ih i raspravljali o njihovoj aktualnosti. Filmovi su kratki, jezično prilagođeni učenicima, vizualno atraktivni, a za lakše praćenje korišteni su i titlovi na engleskom jeziku. Budući da se većina učenika prvi put susrela s Shakespeareom bilo je važno dramske tekstove približiti učenicima što je prvenstveno značilo smanjenje opsega teksta, korištenje suvremenog jezika uz izvorne citate pa čak i korištenje hrvatskih prijevoda.

Jedna učenica je prikazala život pisca kroz lentu vremena, dok je druga oslikala statistički prikaz njegovih postignuća.

Jedna skupina učenika osmog razreda je istraživala riječi i izraze koje je Shakespeare koristio, a koje koristimo i danas u engleskom jeziku, a takvih je oko 3000. Npr.: heart of gold, knock knock, who’s there, love is blind, break the ice… Rezultat svog istraživanja su prezentirali i ilustrirali posterom idioma i poznatih fraza.

Druga skupina osmaša je pisala svoje sretnije viđenje tragedija, Hamleta i Romea i Julije kao i moderne verzije nalik sapunicama u kojima su likovi smješteni u 21. stoljeće i u kojem se npr. radnja Hamleta odvija u školi poput naše.

Skupina sedmaša je proučavala konstrukciju i povijest kazališta Globe, ali i razlike u ponašanju kazališne publike nekada i sad. Razgovaralo se o popularnosti kazališta u 16. stoljeću i razlozima za nepopularnost kazališta u 21. stoljeću.

Učenici sedmih razreda su svoje omiljene drame prikazali i kroz strip, uz korištenje suvremenog jezika, a pojedinci su predstavili hrvatsku varijantu Romea i Julije.

Aktualnost Shakespearea učenici su uvidjeli kroz obradu različitih tema iz područja građanskog odgoja: Moć i upravljanje, Obitelj i međuljudski odnosi te Pravda i pravila.

Na primjeru Macbetha učenici sedmog razreda proučavali su karakteristike kvalitetnog vođe: učenici su likovno prikazali kako zamišljaju idealnog vođu te opisivali vještine i znanja koje bi trebao posjedovati; sposobnost organizacije, govorničke vještine itd. Uspoređivali su svoje ideje u skupinama i raspravljali koje su karakteristike najvažnije u upravljanju. Sve su naravno primijenili na razrednu razinu dotičući se kvalitete koje mora posjedovati izabrani predstavnik razreda.

PRIKAZ DIJAPROJEKCIJE PREUZMI SVE

Učenici su kroz ovu dramu istražili i pitanje pravila. Kakav bi svijet bio bez pravila; što su sve spremni učiniti da ostvare cilj i uključuje li to i kršenje pravila; zašto je važno imati pravila u školi, tko o njima odlučuje.

Romeo i Julija i Hamlet su nas doveli do teme o obiteljskim i međuljudskim odnosima. Učenici su usporedili odnose među likovima s odnosima u vlastitom životu. Razgovarali su o načinima rješavanja sukoba unutar obitelji i među prijateljima te o važnosti komunikacije pri rješavanju problema.

Po završetku projekta učenici su priredili javnu izložbu svojih radova, kojima predstavljaju život pisca i povijest kazališta Globe, ali i svoje viđenje njegovih djela. Tako su drukčije završetke, kao i moderne verzije Romea i Julije te Hamleta i Macbetha prikazali u obliku vijesti na naslovnici novina. Osobito su se iskazali prikazom Shakespearovih drama u obliku stripova, na engleskom jeziku, ali i hrvatskim dijalektima u kojima Romeo i Julija pripadaju obiteljima različitih regija s naših prostora.

Projekt je pokazao da su naši učenici sposobni čak i u ovako ranoj dobi i kroz učenje engleskog jezika razvijati komunikaciju, kreativnost, suradnju i kritičko mišljenje.

Potpuno drugačiji barok

Antonija Benjak

Gradivo povijesti 6. razreda osnovne škole predviđa pregled povijesnih događanja od ranog srednjeg vijeka do baroka, što obuhvaća razdoblje više od tisuću godina. Svako to razdoblje ima svoje posebnosti i zanimljivosti, no vrlo često učenje tih informacija djeci predstavlja napor, pogotovo jer ovaj predmet slovi kao jedan od onih u kojem je potrebno učiti napamet, bez razumijevanja i interesa. Zbog toga je djecu tijekom cijele školske godine potrebno dodatno zainteresirati i motivirati na sudjelovanje u nastavi, kroz samostalna istraživanja, praktične primjere i grupni rad.

Projekt ‘Potpuno drugačiji barok’ na zanimljiv način povezuje školsko gradivo s djeci poznatim povijesnim razdobljem njihovog grada. Varaždin je jedan od najljepših gradova u Hrvatskoj, poseban po svom baroknom naslijeđu. Ovaj grad baroka, muzike i cvijeća jedinstven je i po načinu očuvanja tradicijskih vrijednosti koje proizlaze iz njegove povijesne baštine.

‘Potpuno drugačiji barok’ projekt je usmjeren prema baroku – stilu u umjetnosti koji karakterizira Varaždin, grad u kojem živimo. Učenici kroz raznoliku nastavu, kao što i govori geslo projekta – VARIETAS DELECTAT – PROMJENA JE UGODNA, upoznaju barok putem pet ljudskih osjetila, što je i glavni cilj projekta.

Uz to, projekt ima i sljedeće specifične ciljeve:

• kroz sudjelovanje u kulturnom i povijesnom pogledu grada Varaždina, odlaskom na koncerte, fotografiranjem zgrada te proučavanjem povijesnih zapisa, kod učenika poticati očuvanje povijesnih tradicijskih vrijednosti grada u kojem žive.
• kod učenika razvijati vještine pretraživanja literature, komunikacijske vještine, kreativnost u radu i izražavanju.
• motivirati učenike na sudjelovanje u izvanprogramskim aktivnostima te tako poticati i razvijati individualne interese.
• preko planiranih aktivnosti poticati domoljublje i razvijati svijest o nacionalnim vrijednostima.

Kako bi gradivo povijesti učinili još zanimljivijim i lakšim za učenje, osmišljen je niz aktivnosti koje od učenika traže da proučavaju, upoznaju i preko toga zavole barok putem svih pet ljudskih osjetila. Te su aktivnosti rezultirale angažmanom svih učenika šestih razreda preko tematskih referata, plakata, posjeta koncertima, razgledavanja grada i prezentacija te izrade čokoladnih slastica.

Provođenje projekta predstavlja rad u školskom okruženju i izvan njega. U skladu s osnovnim ciljem projekta, aktivnosti proučavaju i upoznavaju barok kroz 5 ljudskih osjetila: vid, sluh, opip, okus i miris.

Osjetilo vida

Unutar ovih aktivnosti učenici su proučavali arhitekturu baroka, način odijevanja ljudi i likovno stvaralaštvo tog povijesnog razdoblja. Kroz ove aktivnosti učenici su bili vođeni od strane prof. povijesti umjetnosti te su kroz radionice upoznali osnovne karakteristike baroka kao i najpoznatije barokne građevine i likovna djela u svijetu i Hrvatskoj. Osim toga, u sklopu ovih aktivnosti provedena je i terenska nastava koja uključuje razgledavanje grada, nakon čega su učenici fotografirali barokne građevine te napravili plakate i prezentacije. Zaključili smo da je Varaždin kao barokni grad u 17. st. potpuno pripadao europskom kulturnom krugu, utjecaj barokne umjetnosti na način života u Varaždinu bio je velik, a grad je s pravom dobio epitet ‘mali Beč’.

Osjetilo sluha

Na satovima povijesti učenicima je predstavljen barokni stil u glazbenoj umjetnosti te smo poslušali nekoliko poznatih ulomaka pojedinih baroknih glazbenih djela. Ujedno smo prisustvovali i koncertu u sklopu Varaždinskih baroknih večeri. Učenici koji su samostalno bili na koncertima VBV-a svoje su dojmove s koncerata prepričali ostalim učenicima.

Osjetilo opipa

Ovaj dio aktivnosti obuhvatio je izradu različitih samostalnih radova:

• izrada plana grada Varaždina na kojem bi bile prikazane najpoznatije barokne građevine;
• izrada jedrenjaka iz doba baroka čemu je prethodilo istraživanje na povijesnim izvorima;
• izrada baroknih portala iz plastelina ili gipsa;
• istraživanje zavičajne povijesti, izrada plakata i prezentacija.

Osjetilo okusa

S obzirom na to da je barok vrlo raskošan umjetnički stil, ove smo aktivnosti povezali s čokoladom koja predstavlja raskoš okusa. Organiziran je „Sat čokolade“ na kojima su učenici prezentirali slastice od čokolade koje su samostalno izradili. Jedan od najsretnijih trenutaka nastave povijesti bio je konzumacija pripremljenih slastica od čokolade i uživanje u okusu baroka.

Osjetilo mirisa

Nakon što su upoznali barok preko četiri osjetila – okusa, opipa, vida i sluha, u učionici smo postavili plakat na kojem su učenici napisali svoj doživljaj baroka mirisom. Svaki je učenik pokušao izraziti koji ga miris podsjeća na barok (miris parfema, miris pečenog kruha, miris cvijeta, miris proljeća, miris starog ormara …).

Po završetku projekta djeca su detaljno upoznala povijesno razdoblje baroka putem pet ljudskih osjetila. Promjenom negativnog stava i odbacivanjem predrasuda prema predmetu povijesti, učenici su sa zanimanjem naučili i savladali taj dio gradiva te ga upotpunili znanjem koje nije dio školskog gradiva već se odnosi na tradiciju grada u kojem žive.

Poticani na samostalno istraživanje, učenici su razvijali vještine pretraživanja literature i uočavanja bitnih informacija za potrebe pisanja referata. Također, predstavljanjem referata pred drugim učenicima razvijali su komunikacijske vještine i jasnoću izražavanja.

Kod učenika se na ovaj način produbljuje ljubav prema svom gradu i domovini te tako kod dvanaestogodišnjaka počinje (ili se već produbljuje) razvoj nacionalne svijesti.

Inovativnim pristupom u nastavi povijesti kod učenika se stvorio pozitivan pristup prema gradivu i smanjio predrasude o povijesti kao nezanimljivoj i teškoj za svladavanje.

Vjerujemo da će pozitivno iskustvo ovog projekta kod djece potaknuti razvijanje i prepoznavanje vlastitih interesa, što će ih potaknuti na kreativno učenje i drugih predmeta.