Rad školske knjižnice u online nastavi

jelena_KM

Jelena Kelava Medaković

Sažetak

Prestankom održavanja redovne nastave, škole su u Hrvatskoj počele s Nastavaradom u nastavi na daljinu. Slijedom tih okolnosti i školski knjižničari trebaju preseliti svoju djelatnost iz fizičkog u virtualni prostor. Budući da je nastava na daljinu potpuno novo iskustvo odgojno-obrazovnim djelatnicima, školski knjižničar treba biti kreativan i otvoren prema novim radnim okolnostima ne gubeći iz vida sve elemente djelatnosti školske knjižnice.

Ključne riječi: djelatnost školske knjižnice, nastava na daljinu, virtualna školska knjižnica.

Zbog epidemije koronavirusne bolesti 2019 (kratica COVID-19) cijelo se društvo našlo u vrlo izazovnoj situaciji koja je utjecala i na hrvatski obrazovni sustav nakon što je 16. ožujka 2020. godine prekinuta redovna i pokrenuta online nastava. U novonastalim uvjetima i školski su knjižničari potražili načine kako svoju djelatnost potpuno preseliti u virtualni svijet.

Standardom za školske knjižnice (2000.) definirana je djelatnost školske knjižnice koja se ostvaruje kao neposredna odgojno-obrazovna djelatnost, stručna knjižnična djelatnost i kulturna i javna djelatnost. Svaka od tih djelatnosti ostvariva je, u manjoj ili većoj mjeri, i u uvjetima online nastave.

Prvi izbor alata za rad na daljinu školskome knjižničaru može biti već postojeća mrežna stranica školske knjižnice koja je dio službene stranice škole. Međutim, sadržaj mrežne stranice školske knjižnice treba nadopuniti prema zahtjevima novonastalih uvjeta rada na daljinu i potpunog preseljenja djelatnosti u virtualni prostor. U svome radu Stropnik (2013.; str. 54) govori o informacijama koje bi se trebale moći pronaći na mrežnoj stranici knjižnice, ali i o onima koje su specifične za virtualnu knjižnicu.

Na mrežnim stranicama knjižnica trebale bi se moći pronaći informacije o tradicionalnoj knjižnici – podaci o ustanovi (adresa i telefonski brojevi, plan grada s označenom lokacijom knjižnice, radno vrijeme knjižnice) o osnivaču, donatorima i prijateljima knjižnice, dokumentima, strategijama i planovima knjižnice, o ustroju i ograncima knjižnice, podaci o djelatnicima, uvjetima članstva, pravilima posudbe i korištenja drugih usluga knjižnice, opisi usluga i programa koji se provode u knjižnici, jedinstvene zbirke koje posjeduje knjižnica, kalendar aktualnih događanja i dr. (…)

Osim knjižnica koje na mreži predstavljaju svoje programe i usluge, treba spomenuti i virtualne knjižnice koje su bogate sadržajima i poveznicama. Takve knjižnice ne pokušavaju zamijeniti tradicionalne knjižnice, već u virtualnom prostoru čine ono što se u knjižnicama radi od njihova postanka: pronalaze, vrednuju, odabiru, organiziraju, opisuju i daju na korištenje kvalitetne izvore informacija. Za razliku od tradicionalne knjižnice, korištenje virtualne knjižnice ne ograničava se stanovanjem u određenom gradu, državi ili kontinentu. Sadržaj virtualnih knjižnica najčešće je posvećen određenoj vrsti građe ili je namijenjen određenoj skupini korisnika.

Većinu korisnika školske knjižnice čine e-zbirkaučenici, djeca mlađa od 15 godina u osnovnoj i tinejdžeri do 18 godina u srednjoj školi, školski knjižničar prilikom stvaranja zbirke poveznica ima odgovornost odabrati sadržaje koji će djeci pružiti informacije potrebne i primjerene njihovoj dobi, ali i sadržaje koji će djecu zaštititi jer su djeca korisnici koji se još uvijek informacijski opismenjuju. Zato školski knjižničar treba izraditi pouzdane sadržaje ili odabirati poveznice na provjerene i pouzdane sadržaje i na sadržaje koji će ih poučavati, a uz to sve i ispuniti djelatnost propisanu Standardom za školske knjižnice.

Odgojno-obrazovna djelatnost školske knjižnice u nastavi na daljinu

U cijelom knjižničarskom sustavu, školska knjižnica ima specifično mjesto. Školski je knjižničar član dviju profesija – knjižničarske i odgojno-obrazovne (Kovačević i Lovrinčević, 2012.). Želeći istaknuti značaj školskoga knjižničara u knjižničarskoj zajednici Kovačević i Lovrinčević (2012.; str. 18) kažu sljedeće: U knjižničarskom sustavu izuzetno je bitno kvalitetno postaviti školsku knjižnicu u svim njenim slojevima jer korisnik s kojim će se baviti sve kasnije knjižnice, bit će odgojen ili neodgojen, motiviran za daljnje učenje ili ne, osposobljen za upotrebu informacija ili ne i naučen kako učiti ili ne. Za sve buduće knjižnice taj posao oko oblikovanja osobe korisnika, kakav bi on trebao biti, prvenstveno za njegovu osobnu korist, realizirat će i realizira već godinama školska knjižnica. (…) Multimedijalno usmjerenje školske knjižnice od prostorne koncepcije i opreme do izgradnje zbirki građe, podrazumijeva razvijanje novih djelatnosti, a među njima prvenstveno, program obrazovanja učenika. Koliko je važna odgojno-obrazovna djelatnost školskog knjižničara potvrđuje i činjenica da, prilikom izrade programa rada, školski knjižničar planira 60-70% svoga radnog vremena posvetiti odgojno-obrazovnim djelatnostima. Prema IFLA-inim smjernicama za školske knjižnice (2016.) to su djelatnosti kojima će školski knjižničar poticati pismenost i čitanje, medijsku i informacijsku pismenost, istraživačko učenje, tehnološku integraciju, stručno usavršavanje učitelja i nastavnika te djelatnosti poticanja na uvažavanje književne umjetnosti i kulture. Slijedom svega navedenog, potrebno je i u uvjetima nastave na daljinu osmisliti način rada za odgoj i obrazovanje učenika. Zato školski knjižničar, kao stručni suradnik u nastavi, mora biti član virtualne zbornice škole i član svakog virtualnog razrednog odjela formiranog u aplikaciji koju je škola odabrala za rad u nastavi na daljinu. Kombinacijom dvaju alata, spomenute aplikacije s kojom radi cijela škola i mrežnom stranicom virtualne knjižnice, školski je knjižničar u mogućnosti odraditi brojne zadaće odgojno-obrazovne djelatnosti. Tako školski knjižničar može poticati učenike na korištenje e-lektira, e-knjiga, online referentne građe i online časopisa dajući učenicima upute i savjete za korištenje spomenutih zbirki. U suradnji s nastavnicima i učiteljima, školski knjižničar pomaže učenicima pri izboru mrežnih izvora za potrebe pripreme i obrade neke teme te ispunjavanje zadataka za pojedine nastavne predmete. Zatim, kako u fizičkom, tako i u virtualnom prostoru, školski knjižničar treba raditi na promicanju čitanja i čitalačke pismenosti učenika – primjerice objavljujući preporuke za čitanje, potičući učenike na pisanje vlastitih preporuka i popisa najdražih knjiga, snimajući audio-priče, stvarajući zbirku poveznica na odabrane javno objavljene audio-priče i razgovore s piscima te izrađujući kvizove i druge igre s ciljem poticanja čitanja i sl.

I svakako, školski knjižničar treba osmisliti način rada za održavanje nastavnih sati u školskoj knjižnici i provedbu programa knjižnično-informacijske pismenosti učenika. U skladu sa svojim preferencijama, školski knjižničar u tu svrhu može snimiti video-predavanja/video-upute, izraditi digitalne interaktivne materijale ili pozvati učenike na virtualno predavanje uživo putem nekog alata za video-sastanke. Alati za video-sastanke pružaju i mogućnost organiziranja virtualnog sastanka školskog knjižničara s članovima izvannastavnih aktivnosti (Mladi knjižničari i Čitateljski klub).

I konačno, školski knjižničar treba ponuditi zbirku poveznica ili izraditi vlastite digitalne materijale s ciljem odgojno-obrazovnog djelovanja na učenike u vrijeme njihovog slobodnog vremena.

Kulturna i javna djelatnost školske knjižnice u nastavi na daljinu

Za vrijeme epidemije COVID-19 narodne knjižnice, ali i brojne druge kulturno-umjetničke ustanove, udruge i društva u Hrvatskoj učinile su svoje sadržaje javno dostupnima te su ciljano kreirali i nove sadržaje s obzirom na preporuke o socijalnoj distanci među građanima – kazališta su objavila snimke svojih predstava, muzeji su kreirali virtualne izložbe, književnici su snimili audio sadržaje svojih djela, znanstvenici organizirali online popularno-znanstvena predavanja i sl.

Virtualni prostor vrvi zabavnim, kulturno-umjetničkim i popularno-znanstvenim sadržajima. Posao školskog knjižničara je napraviti selekciju sadržaja prema potrebama i interesima svojih korisnika.

Osim kao izvor informacija o raznim virtualnim događajima i manifestacijama, mrežne stranice virtualne školske knjižnice u kombinaciji s aplikacijom koju je škola odabrala za rad u nastavi na daljinu, prostor su za obilježavanje obljetnica, značajnih datuma, promocija knjiga i tematskih virtualnih izložbi.

Također, školski knjižničar može kreirati zbirku poveznica na online edukativne igre primjerene dobi svojih korisnika, ali i izraditi sam slične sadržaje (na primjer križaljke, osmosmjerke, kvizove ili virtualni escape room s nekom edukativnom temom ili temom neke lektire) i tako osigurati djeci digitalne sadržaje za kvalitetno provođenje slobodnog vremena.

Stručna knjižnična djelatnost školske knjižnice u nastavi na daljinu

Jedan od osnovnih stručnih poslova svakog knjižničara je izgradnja fonda. U uvjetima potpunog preseljenja školske knjižnice iz fizičkog u virtualni prostor taj je posao moguće ostvariti oblikovanjem digitalne zbirke poveznica – na jednom mrežnom mjestu pregledno posložiti poveznice na e-lektire, e-knjige, online referentnu građu, online časopise, zatim, izraditi popis korisnih mrežnih stranica za pojedine školske predmete – te ih time učiniti dostupnijima učenicima, učiteljima i nastavnicima. Prilikom kreiranja takvih zbirki knjižničar odabire poveznice samo na one mrežne izvore koji poštuju autorska prava.

U vrijeme epidemije COVID-19, a za potrebe realizacije nastave na daljinu, brojnim se odgojno-obrazovnim djelatnicima pokazalo izazovno kreirati vlastite digitalne obrazovne sadržaje. Školski knjižničar, kao stručni suradnik u školi, u tom smislu treba pružiti podršku svojim kolegama u Učiteljskom vijeću pružanjem informacija i davanjem uputa (pisanih ili video-uputa) za rad s različitim digitalnim alatima. Također, pri tome može koristiti i već objavljene upute i informacije o digitalnim alatima (npr. CARNet-ov eLaboratorij).

Putem aplikacije koju je škola odabrala za rad u nastavi na daljinu, školski knjižničar je u mogućnosti sustavno izvješćivati učitelje, nastavnike i stručne suradnike o stručnoj literaturi dostupnoj u digitalnom obliku i o novim sadržajima objavljenim na mrežnoj stranici virtualne knjižnice.

Poželjno je i pratiti pad/porast posjećenosti mrežnoj stranici knjižnice, te učestalost posjeta pojedinim podstranicama radi praćenja interesa korisnika za pojedini sadržaj.

U sklopu stručno-knjižnične djelatnosti školski je knjižničar dužan stručno se usavršavati. U uvjetima rada na daljinu tome smo posvećeni možda više nego ikada prije. Jer da bismo mogli djelovati kao stručni suradnici spremni odgovoriti na informacijske potrebe svojih učenika, nastavnika i učitelja, moramo biti spremni brzo ponuditi potencijalna rješenja. S tim ciljem Agencija za odgoj i obrazovanje, CARNet, ali i neka izdavačka poduzeća, organizirala su brojne webinare za školske knjižničare. U kontekstu stručnog usavršavanja ne treba zanemariti ni veliku ulogu brojnih neformalnih knjižničarskih grupa na društvenim mrežama čiji članovi učestalo i nesebično dijele dobra iskustva iz prakse i radne materijale te tako pridonose spremnosti svakoga svoga članu da što bolje odgovori na potrebe svojih korisnika.

Mi smo knjižničari stručna zajednica kojoj je pronalaženje, vrednovanje, organizacija, ali i dijeljenje informacija prirodna postavka. A u novonastaloj situaciji uzrokovanoj epidemijom COVID-19 još jednom smo pokazali i koliko smo u mogućnosti računati jedni na druge, međusobno tražiti pomoć i pomagati si dijeljenjem radnih materijala, iskustava i ideja – radeći time na dobrobiti svojih korisnika, ali i na dobrobiti svakog člana naše stručne zajednice potičući se međusobno na kreativnost, otvorenost promjenama, istraživački duh i promovirajući vlastitu struku.

Poticajno okruženje školske knjižnice

lucija ademoski

Lucija Ademoski

Sažetak

Članak prikazuje važnost poticajnog i uređenog okruženja školske knjižnice, odgovarajućeg izbora knjižnične građe te važnost uloge osposobljenog i motiviranog knjižničara u radu s mladim čitateljima i posjetiteljima školske knjižnice. Predstavljene su čitateljske aktivnosti koje utječu na razvoj djetetovih čitateljskih navika, a u školama se održavaju već godinama. Glavna je zadaća školske knjižnice poticati mlade na kvalitetno čitanje i odgojiti ih u samostalne korisnike knjižnice koji se u nju rado vraćaju.

Ključne riječi: čitanje, školske knjižnice, knjižničari, knjižnično okruženje, čitateljske inicijative

Uvod

Školska knjižnica je informacijsko, nastavno i kulturno središte škole koje se svojom građom i aktivnošću uključuje u sva područja njezina odgojno-obrazovnog rada. Knjižnični prostor i građa uvjet su za rad knjižnice, a dušu joj daju knjižničari i posjetitelji koji u nju rado dolaze. Školska knjižnica namijenjena je svim učenicima i zaposlenicima škole, a za mnoge od njih prva je i možda jedina knjižnica koju će u svojem životu posjetiti.

Uloga knjižničara

Školska knjižnica kao prostor za samostalno učenje, traženje informacija te poučavanje većih skupina učenika jedno je od najpoticajnijih nastavnih okruženja. Posebno kada u njoj radi knjižničar motiviran iz dubine srca, koji nije samo stručni radnik nego i savjetnik, slušatelj, a često i osoba od povjerenja. Njegov je rad bogat i donosi mnoštvo izazova. Mlade čitatelje privlači ponajprije svojim ljubaznim odnosom punim poštovanja te vremenom koje im pritom posvećuje prilikom posjeta. Knjižničarev rad ne obuhvaća samo nabavu i stručnu obradu knjižnične građe, savjetovanje kod izbora i posudbe nego i informiranje te mnoge druge radnje među kojima se ističe odgojno-obrazovni rad. Učenike uči upotrebljavati knjižnicu, informacijske izvore i rješavati informacijske probleme. Često im pomaže pri rješavanju domaćih zadaća, priprema za govorne nastupe, prezentacije plakata i pri izradi seminarskih radova, s ciljem odgajanja u samostojne korisnike knjižnice.

Školska knjižnica i čitanje

U modernoj školi knjižnica treba biti organizirana tako da pruža otvoreno okruženje za učenje. U nju zalaze cijeli razredi učenika, manje skupine i pojedini učenici pa bi prostor trebao biti prikladan za različite vrste aktivnosti. Knjižnične zbirke trebaju biti bogate i aktualne te zastupljene na različitim medijima. Poticanjem posjeta knjižnici učenici dobivaju Slika 1. Omiljeni školski prostorpriliku i mogućnost za raznoliko čitanje. Knjižnicu vide kao zanimljivo mjesto koje ih dovoljno privlači da se u njega rado vraćaju. U privlačnoj, svijetloj, preglednoj i uređenoj knjižnici osjećaju se dobro, posebno kad se u njoj rado zadržavaju njihovi prijatelji i kad bez problema mogu pronaći željenu građu.

Slika 1. Omiljeni školski prostor

Čitanje i knjižnica nerazdvojno su povezani. Čitanje je najbolji način učenja i vrlo važno za razvoj svestrane pismenosti. Školska knjižnica različitim aktivnostima može utjecati na razvoj djetetovih navika čitanja, a preduvjet je za to dostupna, dobro opremljena, korisna i uređena knjižnica koja učenicima često predstavlja prostor za druženje. U njoj se vole zateći pod odmorom i pričekati nastavak nastave. Različitim oblicima motivacije i bogatom knjižničnom građom školski knjižničari umnogome mogu pridonijeti čitateljskim uspjesima svojih učenika, posebno onih s poteškoćama u čitanju. Poticanje mladih na kvalitetno čitanje jedan je od temeljnih zadataka školske knjižnice koji je važan motivacijski čimbenik u poticanju čitanja za cijeli život. Pri savjetovanju o izboru građe knjižničari moraju posebno paziti na dob, sposobnost i potrebe korisnika knjižnice. Nuđenjem prilika za raznovrsno čitanje potičemo najmlađe na njezino redovito posjećivanje te druženje s vršnjacima.

Čitateljske inicijative

U knjižnicama se tijekom cijele školske godine održavaju aktivnosti za poticanje čitanja (književne zagonetke, tematske izložbe, posjeti književnih stvaralaca, satovi bajke, kvizovi, izbor najknjige…) kojima se razvija pozitivan odnos djeteta prema knjigama, potiče radoznalost te ih se usmjerava na putu prema postajanju sve zahtjevnijim čitateljima. U mnoštvu učenicima privlačnih elektroničkih medija i izvora knjižničari se suočavaju s izazovom kako učenike uvijek iznova zainteresirati za čitanje književnih djela i poučnih knjiga na papiru. Mnogo vremena posvećujemo skupnim posjetima knjižnici, kad učenike navodimo na samostalnu uporabu informacijskih izvora, a najmlađi uz pozorno pregledavanje ilustracija posebno rado slušaju čitanje bajki te sudjeluju u razgovorima o sadržaju knjige.

Knjižnica u Osnovnoj školi Francea Bevka vrlo je posjećena i popularna među učenicima. U njoj se vole zadržavati prije nastave, pod odmorima i još dugo nakon završetka nastave, kad s prijateljima korisno provode svoje slobodno vrijeme i uz obilje školskih obveza vole pretraživati police. Uz ustaljene aktivnosti čitanja koje se u školi održavaju već godinama učenicima usađujemo pozitivan odnos prema knjižnici te ih potičemo na njezinu uporabu.

Posjeti prvoškolaca petkom

Redovitom posjećivanju knjižnice i posudbi knjiga želimo privući i najmlađe školarce, koji u rujnu u pratnji svojih nastavnika jedva čekaju prvi posjet školskoj knjižnici. Taj je posjet uvijek svečan jer učenici dobivanjem iskaznice i službeno postaju članovima školske knjižnice i kući ponosno odnose prvu knjigu koju su odabrali posve sami. Petak je tijekom cijele školske godine namijenjen upravo njima. Učenici razvijaju zanimanje za čitanje, uče o primjerenom ponašanju u knjižnici, postupku posuđivanja, važnosti redovitog vraćanja knjiga te postaju sve samopouzdaniji korisnici knjižnice.

Čitateljska značka i Ljubljana čita

Oduševljeni čitatelji svake godine jedva čekaju početak sezone čitanja, kad počinju čitati za čitateljsku značku. Tijekom skupnih posjeta ponovimo zašto je njezin početak baš 17. rujna, na dan zlatnih knjiga, odnosno zbirke Zlatna knjiga, koju su vrlo rado čitali i njihovi roditelji. To je dan rođenja i smrti pisca za mlade Francea Bevka, velikog zagovornika čitanja. Za njegovim knjigama mladi rado posežu i danas, a naša je škola po njemu dobila i ime. Na taj se dan posebno razvesele prvoškolci, kojima Društvo Čitateljska značka Slovenije – ZPMS već nekoliko godina zaredom daruje originalnu slovensku slikovnicu. Na prvi dan škole i Gradska općina Ljubljana u okviru projekta Ljubljana čita daruje im originalnu slovensku slikovnicu, a ne zaboravlja ni na četvrtoškolce, koji knjigu na dar dobivaju prilikom prvog skupnog posjeta školske knjižnice.

Slika 2. Knjige na dar Društva Čitateljska značka Slovenije - ZPMS i Gradske općine Ljubljana

Slika 2. Knjige na dar Društva Čitateljska značka Slovenije – ZPMS i Gradske općine Ljubljana

Učenici tijekom cijele školske godine vole čitati i za EKO čitateljsku značku i Čitateljske iskrice, čime lijepo nadopunjuju marljivo čitanje za slovensku, englesku, njemačku i francusku čitateljsku značku. Na kraju dobivaju priznanja, a zlatni čitatelji, koji su svih devet godina revno čitali za slovensku čitateljsku značku, sudjeluju i na završnom cjelodnevnom izletu u inozemstvu, pozvani su na priredbu u Cankarevu domu i dobivaju lijep dar u vidu knjige.

Rastem s knjigom

Dana 8. rujna svake godine počinje nacionalni projekt Rastem s knjigom čiji je cilj osnovnoškolce i srednjoškolce motivirati za čitanje kvalitetnih i originalnih književnih djela za mlade slovenskih autora te ih potaknuti na posjećivanje opće knjižnice. U projektu od samog početka sudjeluje i naša škola. Posjeti općoj knjižnici koji traju dva školska sata među sedmoškolcima uvijek su dobro primljeni. Učenici se upoznaju s općom knjižnicom, knjižničnim informacijskim znanjem, novijom književnošću za mlade te pogledaju prezentacijski film povezan sa sadržajem darovane knjige.

Zaključak

Profesionalno uređena i dobro vođena knjižnica koja navodi učenike na samostalan rad i učenje prostor je u kojem djeca otkrivaju tajne čitanja, dobivaju nova znanja te razvijaju kritičko mišljenje. Putem tekstova upoznaju različne svjetove, sebe i proširuju svoj vokabular. Dobro opskrbljena knjižnica privlači čitatelje, obrazuje ih i potiče na istraživanje različitih knjižnica i u budućnosti. Školska knjižnica treba ostati ugodno okruženje koje učenicima jamči užitak u čitanju, potiče ih na istraživanje i otkrivanje novih ideja.

Literatura

  1. Černigoj, K.; Markič, N. (2007). Knjižničarjeve zmožnosti (kompetence) v trikotniku učitelj – učenec – knjižničar. Šolska knjižnica, 17(1), 12-18.
  2. Fekonja, R. (2004). Branje in pismenost: vloga šolske knjižnice pri spodbujanju branja. Šolska knjižnica, 14(3), 132-139.
  3. Litrop, N. (2013). Šolska knjižnica OŠ Franceta Prešerna Črenšovci v projektu bralne pismenosti. Šolska knjižnica, 23(1), 44-51.

Fotografije: osobni arhiv Lucije Ademoski

Vzpodbujanje aktivnega preživljanja prostega časa

v šolski knjižnici Gimnaziji Moste

katarina_jesihS

Katarina Jesih Šterbenc

Uvod

Obzorja mladih so vse bolj raznovrstna in tekmovalna, zato mladi bolj kot kdaj koli prej potrebujejo čas za sprostitev, umiritev in počitek, razvedrilo, zabavo ter socialno in osebno izpolnitev. K bolj kreativnemu in dejavnemu preživljanju prostega časa mlade lahko usmerjajo tudi šole, ki jih obiskujejo, saj predstavljajo tudi prostor avtonomnega druženja ter vrstniškega združevanja. Način preživljanja prostega časa je osebna odločitev vsakega posameznika. Pri tem smo si ljudje bolj ali manj podobni, saj je pomen prostega časa ravno v tem, da je to čas, ko nam je najbolj prijetno. Pomemben je za vse ljudi, saj omogoča sprostitev in uživanje v dejavnostih, ki nas zanimajo ter nas napolnijo z energijo.

Nekateri ljudje radi v prostem času samo počivajo, drugi pa se sprostijo tudi z aktivnim preživljanjem dejavnosti. Na način preživljanja prostega časa med mladimi vpliva veliko dejavnikov, med njimi vsekakor tudi okolje. Pomembno je, da je preživljanje prostega časa kvalitetno, saj tudi to nedvomno vpliva na naše življenje.

Definicija prostega časa

Definiranje prostega časa sploh ni enostavno, saj ne gre le za skupek aktivnosti ali razporeditev časa, ampak ga vsakdo definira glede na lastno percepcijo šolskih in službenih zahtev, vsakodnevnih obveznosti, odgovornosti v družini, plačanega dela. Še najpogosteje se ga definira kot nedelovni čas, čas zase, za predah, zabavo, umiritev in počitek; čas, ko lahko počneš, kar želiš, po lastni izbiri oz. ko se ukvarjaš z aktivnostmi, ki nudijo raznolikost, razvedrilo, sprostitev, socialno in osebno izpolnitev. V modernih družbah se prosti čas na račun skrajševanja delovnikov in podaljševanja življenjske dobe vse bolj podaljšuje (Kuhar, 2007).

Ravnotežje med prostim in delovnim časom (tudi časom, prebitim v šoli, in časom za pripravo na šolo) se zaradi zahtevnosti ter spremenljivosti dela in šolanja vse bolj ruši. Večeri in vikendi niso več povsem prosti, dodatno izobraževanje postaja vseživljenjska stalnica in zahteva ustrezno motivacijo. Prostočasne dejavnosti pomembno vplivajo na razvoj mladih ravno zato, ker imajo mladi v tem času več avtonomije kot v drugih dnevnih aktivnostih.

Za mladostnike sprostitev pomeni, da se lahko prosti zunanjih pritiskov družijo s prijatelji, se zabavajo, izražajo sebe in preizkušajo svoje sposobnosti. Kakovostno življenje je pravica in priložnost vsakega posameznika in prosti čas je eden izmed načinov za njegovo doseganje ter ohranjanje. Smiselno preživljanje prostega časa  obvaruje posameznika marsikatere fizične in psihične bolezni ali vsaj omili njene posledice (vir: Prosti čas, 2017).

Raziskave kažejo, da je aktivno preživljanje prostega časa povezano s pozitivnimi razvojnimi rezultati, npr. z boljšim šolskim uspehom, prilagodljivostjo, boljšim mentalnim zdravjem. Te aktivnosti dajejo občutek kompetentnosti in samorealizacije. Prosti čas kot sociološka institucija zavzema pomembno in osrednje mesto v življenju adolescentov v zahodnih družbah. V tem času se mladi ukvarjajo z različnimi aktivnostmi. Prosti čas zagotavlja tudi prostor, kjer lahko mladi eksperimentirajo z različnimi vlogami, se učijo socialnih norm, se preizkušajo v izzivih, s katerimi se bodo soočali, ko odrastejo ter se formirajo v različne vrstniške skupine. Identifikacija s skupino mladostnikom omogoča, da se distancirajo od družine in odkrijejo nov, svoj svet, ki se v marsičem razlikuje od sveta njihovih staršev. V adolescenci so prostočasna vedenja most med svetom otroške igre in svetom odraslega, v katerem se zahtevajo določena odgovornost, disciplina in organizirana predanost. (vir: T. Mohar, 2009)

Šolska knjižnica in prosti čas

Kot navaja Novljanova (2005) prosti čas ni samo geslo v katalogu knjižnic ali vsebina knjižničnega gradiva. To je tudi tema, s katero se morajo knjižnice spoprijeti in v svoji organizaciji predvideti tudi storitev za prosti čas njihovih uporabnikov. Načrtovati morajo njihovo kakovost, da jih bo posameznik zaznal kot osebno korist, ki mu prinaša zadovoljstvo. Ponudba knjižnic je lahko široka. Ponujajo možnosti za načrtovanje, izrabo prostega časa, pomagajo pridobiti prosti čas, spodbujajo rast prostega časa na račun skrajševanja časa za obveznosti, preprečujejo dolgčas, spodbujajo pestrost preživljanja prostega časa, preprečujejo osamljenost, ki jo lahko povzroča, ponujajo možnosti za učinkovito sprostitev.

Kako to počnejo danes, za koga, s kakšnim ciljem, kako uspešne so pri tem, s čim merijo svojo uspešnost, ne vemo kaj dosti.

Šolska knjižnica Gimnazije Moste se zelo trudi prisluhniti svojim uporabnikom in jim ponuditi dejavnosti, ki so jim blizu oz. jih zanimajo. Omogočeno  jim je igranje družabnih iger, uporaba IKT opreme, svetovanje. Prav tako imajo na razpolago kotičke za medvrstniško druženje.

Ob naraščajoči individualizaciji in življenju znotraj zidov, prav druženje in osebna komunikacija pomembno bogatita prosti čas posameznika. Ob upoštevanju tega dejstva, lahko knjižnice še posebej skrbno razvijajo pogoje in storitve, ki posameznikom ali skupinam omogočajo aktivno osebno srečevanje znotraj knjižnice. Nobena dobra knjižnica ne spregleda svoje moči pri odpravljanju socialne izključenosti, še zlasti med dijaki. Z njeno pomočjo in storitvami, kjer so še posebej pomembne prireditve, kjer se srečujejo bogati in revni, otroci iz različnih družbenih okolij, se lahko posameznik iz ranljivih socialnih skupin vključuje v aktivnosti brez diskriminacije, z občutkom sprejetosti krepi svojo samozavest in izraža ustvarjalne in socialne zmožnosti (Novljan, 2005).

Ravno na tem mestu ima svojo največjo vlogo šolska knjižnica, saj je prva (velikokrat tudi zadnja), s katero se mladostnik sreča, v katero vstopi. Šolske knjižnice se zelo trudimo zmanjševati možnosti za slabo počutje. Učinkovita pot za to je vključevanje učiteljev in dijakov v delo knjižnice, v oblikovanje in izvajanje programa. Na ta način lahko marsikateremu posamezniku pomagamo aktivno preživeti tudi prosti čas. Prostovoljno delo kot možna oblika preživljanja prostega časa si počasi utira pot v našo šolsko knjižnico in je dragocen prispevek za kakovostno preživljanje prostega časa drugih (pomoč pri učenju, branje drugim, družabne igre, nenazadnje tudi pomoč knjižničarju), lahko pa obogati tudi ponudbo knjižnice (npr. predstavljanje gradiva s stališča uporabnika – dijaka). Na Gimnaziji Moste že od leta 2013 vključujemo dijake v projekt MEPI – mednarodno priznanje za mlade, ki ima netekmovalen značaj prostovoljnih, športnih, kulturnih, intelektualnih in avanturističnih dejavnosti, ki spodbujajo osebno odkrivanje in rast, samozaupanje, vztrajnost, odgovornost do samega sebe in ne nazadnje služenje skupnosti. Program MEPI s svojim konceptom in filozofijo vpliva na vsestranski razvoj posameznika in na družbo:

  • izboljšanje učnega uspeha in večjo predanost izobraževanju in stopnji uspeha;
  • socialno vključenost;
  • večjo participacijo mladih v civilni družbi (večja vpetost v prostovoljno delo ter socialno in politično življenje skupnosti);
  • zmanjšanje nasilja in deluje preventivno;
  • krepitev zavedanja mladih o pomenu varstva okolja in spodbuja k vključevanju v tovrstne iniciative;
  • večjo zaposljivost udeležencev in trajnostno sposobnost preživetja- izboljšanje udeleženčevih sposobnosti za zaposljivost ter sposobnost za socialno in ekonomsko neodvisnost;
  • izboljšanje zdravja in dobrega počutja preko boljše fizične in psihične pripravljenosti;
  • zmanjšanje tveganja za povratništvo in lažja ponovna integracijo v družbo (pri tistih, ki so prestali vzgojno, zaporno kazen) ipd;
  • krepitev prizadevanj k večji enakosti med spoloma in opolnomočenje žensk, (prevzeto iz spletne strani http://mepi.si/mepi/ucinki-in-vplivi/).

Na šoli opažamo zelo pozitiven vpliv omenjenega projekta, saj dijake med seboj poveže, postanejo samozavestnejši in odgovornejši tako do sebe kot tudi do okolice. Skupina dijakov izvaja prostovoljno delo v šolski knjižnici. Ti dijaki so suvereni in samostojni uporabniki knjižnice, ki z veseljem svoje znanje prenašajo na mlajše generacije. Občutek zaželenosti, prostosti je tisti, ki zmore prosti čas, pa tudi obvezno delo, spremeniti v sproščujočo aktivnost, še zlasti ob zavedanju, da lahko računamo tudi na knjižničarjevo pomoč.

Poleg prijaznega in zaupanja vrednega človeka, ki dela v knjižnici, ter široke palete knjižnega in neknjižnega gradiva ima zagotovo pomembno vlogo tudi prostor in oprema v njem.

Ko pride posameznik v knjižnico, mu ta ponudi še pogoje (dejavnosti primeren prostor in opremo), da ga uporabi za informiranje, študij, raziskovanje, sprostitev. Mladostniki prihajajo v šolsko knjižnico tudi zaradi druženja, da si skrajšajo prosti čas s pomočjo knjižnice, da s študijem pridejo do dela, do obveznosti, prihajajo, da so tudi sami s seboj. V naši šolski knjižnici prirejamo tudi različne razstave (literarni natečaj izvirnih konstruktivističnih pesmi Konski) in družabne dogodke (večer v knjižnici).

V knjižnici imamo tudi pano, ki dijake informira o tedenskem dogajanju doma in po svetu, vsebino tega pa sami dopolnjujejo na svoboden, neprisiljen način.

Zaključek

Tako kot pravi Novljanova (2005) je načrtno spodbujanje obiska šolske knjižnice pozitivno zato, ker vemo, da dober prvi obisk ne bo zadnji, da se posamezniku z vstopom v knjižnico odpirajo možnosti, ki jih morda ni poznal, in uporaba katerih lahko njegov prosti čas spremeni v korist tudi za druge. Kakovostno delo knjižnice omogoči, da je čas v knjižnici preživet koristno. Knjižnici se z večanjem in sedanjim poudarjanjem aktivnega preživljanja prostega časa povečujejo možnosti za ciljno načrtovanje storitev za raznolike načine preživljanja prostega časa. Pri tem se knjižnica poveže z drugimi ponudniki in s sodelovanjem okrepi svoj položaj v okolju. V okoljih z bogato ponudbo je navadno ponudba knjižnic bogatejša, prav tako obisk knjižnic. Še posebej skrbno mora knjižnica pripraviti ponudbo storitev za kraje, kjer je malo prostega časa ali malo možnosti za raznoliko preživljanje, pri čemer te niso povezane le z denarjem, ampak tudi s kulturo bivalnega okolja. V tem primeru še posebej izstopa sodelovanje z okoljem, z vsemi društvi, v katera se ljudje včlanijo, kjer preživljajo prosti čas. S predstavljanjem društvene dejavnosti v knjižnici se bogati domoznanska dejavnost knjižnice, članstvo in možnosti za pripravo skupnih razvojnih projektov. Koristi preživljanja prostega časa v knjižnici ali z njeno pomočjo so obojestranske, imata jih knjižnica in uporabnik, njihovo merilo uspešnosti pa je zadovoljstvo uporabnika in gospodarska rast okolja ter rast kulture bivanja.

Literatura

  1. Mohar, T. (2009). Mladi in prosti čas – pomen prostočasnih aktivnosti za identitetni razvoj mladostnikov (Diplomsko delo).  Filozofska fakulteta, Ljubljana.
  2. Huzjan. J. (2010). Načini preživljanja prostega časa pri študentih (Diplomsko delo,  Ekonomsko-poslovna fakulteta). Pridobljeno s spletne strani 18. 9. 2017: http://mss.si/datoteke/dokumenti/Huzjan.pdf.
  3. Prosti čas. Pridobljeno s spletne strani 15. 9. 2017: http://www.cpi.si/files/cpi/userfiles/TrajnostniRazvoj/06_Prosti_cas.pdf.
  4. S. Novljan. (2005). Čas prostosti v knjižnici. Knjižničarske novice, 15 (2005)10. Pridobljeno s spletne strani 15. 9. 2017. http://old.nuk.uni-lj.si/knjiznicarskenovice/pdf/oktober2005-priloga2_prispevek4.pdf.
  5. Kuhar, M.: Prosti čas mladih v 21. stol. Pridobljeno s spletne strani 18. 9. 2017: https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-U4CNPZ4P.
  6. Erjavec, P., Kikelj, N. (2014). Prosti čas – ga mladi preživljamo aktivno? (Raziskovalna naloga). Pridobljeno s spletne strani 15. 9. 2017:  https://www.knjiznica-celje.si/raziskovalne/4201402964.pdf.