Rad školske knjižnice u online nastavi

jelena_KM

Jelena Kelava Medaković

Sažetak

Prestankom održavanja redovne nastave, škole su u Hrvatskoj počele s Nastavaradom u nastavi na daljinu. Slijedom tih okolnosti i školski knjižničari trebaju preseliti svoju djelatnost iz fizičkog u virtualni prostor. Budući da je nastava na daljinu potpuno novo iskustvo odgojno-obrazovnim djelatnicima, školski knjižničar treba biti kreativan i otvoren prema novim radnim okolnostima ne gubeći iz vida sve elemente djelatnosti školske knjižnice.

Ključne riječi: djelatnost školske knjižnice, nastava na daljinu, virtualna školska knjižnica.

Zbog epidemije koronavirusne bolesti 2019 (kratica COVID-19) cijelo se društvo našlo u vrlo izazovnoj situaciji koja je utjecala i na hrvatski obrazovni sustav nakon što je 16. ožujka 2020. godine prekinuta redovna i pokrenuta online nastava. U novonastalim uvjetima i školski su knjižničari potražili načine kako svoju djelatnost potpuno preseliti u virtualni svijet.

Standardom za školske knjižnice (2000.) definirana je djelatnost školske knjižnice koja se ostvaruje kao neposredna odgojno-obrazovna djelatnost, stručna knjižnična djelatnost i kulturna i javna djelatnost. Svaka od tih djelatnosti ostvariva je, u manjoj ili većoj mjeri, i u uvjetima online nastave.

Prvi izbor alata za rad na daljinu školskome knjižničaru može biti već postojeća mrežna stranica školske knjižnice koja je dio službene stranice škole. Međutim, sadržaj mrežne stranice školske knjižnice treba nadopuniti prema zahtjevima novonastalih uvjeta rada na daljinu i potpunog preseljenja djelatnosti u virtualni prostor. U svome radu Stropnik (2013.; str. 54) govori o informacijama koje bi se trebale moći pronaći na mrežnoj stranici knjižnice, ali i o onima koje su specifične za virtualnu knjižnicu.

Na mrežnim stranicama knjižnica trebale bi se moći pronaći informacije o tradicionalnoj knjižnici – podaci o ustanovi (adresa i telefonski brojevi, plan grada s označenom lokacijom knjižnice, radno vrijeme knjižnice) o osnivaču, donatorima i prijateljima knjižnice, dokumentima, strategijama i planovima knjižnice, o ustroju i ograncima knjižnice, podaci o djelatnicima, uvjetima članstva, pravilima posudbe i korištenja drugih usluga knjižnice, opisi usluga i programa koji se provode u knjižnici, jedinstvene zbirke koje posjeduje knjižnica, kalendar aktualnih događanja i dr. (…)

Osim knjižnica koje na mreži predstavljaju svoje programe i usluge, treba spomenuti i virtualne knjižnice koje su bogate sadržajima i poveznicama. Takve knjižnice ne pokušavaju zamijeniti tradicionalne knjižnice, već u virtualnom prostoru čine ono što se u knjižnicama radi od njihova postanka: pronalaze, vrednuju, odabiru, organiziraju, opisuju i daju na korištenje kvalitetne izvore informacija. Za razliku od tradicionalne knjižnice, korištenje virtualne knjižnice ne ograničava se stanovanjem u određenom gradu, državi ili kontinentu. Sadržaj virtualnih knjižnica najčešće je posvećen određenoj vrsti građe ili je namijenjen određenoj skupini korisnika.

Većinu korisnika školske knjižnice čine e-zbirkaučenici, djeca mlađa od 15 godina u osnovnoj i tinejdžeri do 18 godina u srednjoj školi, školski knjižničar prilikom stvaranja zbirke poveznica ima odgovornost odabrati sadržaje koji će djeci pružiti informacije potrebne i primjerene njihovoj dobi, ali i sadržaje koji će djecu zaštititi jer su djeca korisnici koji se još uvijek informacijski opismenjuju. Zato školski knjižničar treba izraditi pouzdane sadržaje ili odabirati poveznice na provjerene i pouzdane sadržaje i na sadržaje koji će ih poučavati, a uz to sve i ispuniti djelatnost propisanu Standardom za školske knjižnice.

Odgojno-obrazovna djelatnost školske knjižnice u nastavi na daljinu

U cijelom knjižničarskom sustavu, školska knjižnica ima specifično mjesto. Školski je knjižničar član dviju profesija – knjižničarske i odgojno-obrazovne (Kovačević i Lovrinčević, 2012.). Želeći istaknuti značaj školskoga knjižničara u knjižničarskoj zajednici Kovačević i Lovrinčević (2012.; str. 18) kažu sljedeće: U knjižničarskom sustavu izuzetno je bitno kvalitetno postaviti školsku knjižnicu u svim njenim slojevima jer korisnik s kojim će se baviti sve kasnije knjižnice, bit će odgojen ili neodgojen, motiviran za daljnje učenje ili ne, osposobljen za upotrebu informacija ili ne i naučen kako učiti ili ne. Za sve buduće knjižnice taj posao oko oblikovanja osobe korisnika, kakav bi on trebao biti, prvenstveno za njegovu osobnu korist, realizirat će i realizira već godinama školska knjižnica. (…) Multimedijalno usmjerenje školske knjižnice od prostorne koncepcije i opreme do izgradnje zbirki građe, podrazumijeva razvijanje novih djelatnosti, a među njima prvenstveno, program obrazovanja učenika. Koliko je važna odgojno-obrazovna djelatnost školskog knjižničara potvrđuje i činjenica da, prilikom izrade programa rada, školski knjižničar planira 60-70% svoga radnog vremena posvetiti odgojno-obrazovnim djelatnostima. Prema IFLA-inim smjernicama za školske knjižnice (2016.) to su djelatnosti kojima će školski knjižničar poticati pismenost i čitanje, medijsku i informacijsku pismenost, istraživačko učenje, tehnološku integraciju, stručno usavršavanje učitelja i nastavnika te djelatnosti poticanja na uvažavanje književne umjetnosti i kulture. Slijedom svega navedenog, potrebno je i u uvjetima nastave na daljinu osmisliti način rada za odgoj i obrazovanje učenika. Zato školski knjižničar, kao stručni suradnik u nastavi, mora biti član virtualne zbornice škole i član svakog virtualnog razrednog odjela formiranog u aplikaciji koju je škola odabrala za rad u nastavi na daljinu. Kombinacijom dvaju alata, spomenute aplikacije s kojom radi cijela škola i mrežnom stranicom virtualne knjižnice, školski je knjižničar u mogućnosti odraditi brojne zadaće odgojno-obrazovne djelatnosti. Tako školski knjižničar može poticati učenike na korištenje e-lektira, e-knjiga, online referentne građe i online časopisa dajući učenicima upute i savjete za korištenje spomenutih zbirki. U suradnji s nastavnicima i učiteljima, školski knjižničar pomaže učenicima pri izboru mrežnih izvora za potrebe pripreme i obrade neke teme te ispunjavanje zadataka za pojedine nastavne predmete. Zatim, kako u fizičkom, tako i u virtualnom prostoru, školski knjižničar treba raditi na promicanju čitanja i čitalačke pismenosti učenika – primjerice objavljujući preporuke za čitanje, potičući učenike na pisanje vlastitih preporuka i popisa najdražih knjiga, snimajući audio-priče, stvarajući zbirku poveznica na odabrane javno objavljene audio-priče i razgovore s piscima te izrađujući kvizove i druge igre s ciljem poticanja čitanja i sl.

I svakako, školski knjižničar treba osmisliti način rada za održavanje nastavnih sati u školskoj knjižnici i provedbu programa knjižnično-informacijske pismenosti učenika. U skladu sa svojim preferencijama, školski knjižničar u tu svrhu može snimiti video-predavanja/video-upute, izraditi digitalne interaktivne materijale ili pozvati učenike na virtualno predavanje uživo putem nekog alata za video-sastanke. Alati za video-sastanke pružaju i mogućnost organiziranja virtualnog sastanka školskog knjižničara s članovima izvannastavnih aktivnosti (Mladi knjižničari i Čitateljski klub).

I konačno, školski knjižničar treba ponuditi zbirku poveznica ili izraditi vlastite digitalne materijale s ciljem odgojno-obrazovnog djelovanja na učenike u vrijeme njihovog slobodnog vremena.

Kulturna i javna djelatnost školske knjižnice u nastavi na daljinu

Za vrijeme epidemije COVID-19 narodne knjižnice, ali i brojne druge kulturno-umjetničke ustanove, udruge i društva u Hrvatskoj učinile su svoje sadržaje javno dostupnima te su ciljano kreirali i nove sadržaje s obzirom na preporuke o socijalnoj distanci među građanima – kazališta su objavila snimke svojih predstava, muzeji su kreirali virtualne izložbe, književnici su snimili audio sadržaje svojih djela, znanstvenici organizirali online popularno-znanstvena predavanja i sl.

Virtualni prostor vrvi zabavnim, kulturno-umjetničkim i popularno-znanstvenim sadržajima. Posao školskog knjižničara je napraviti selekciju sadržaja prema potrebama i interesima svojih korisnika.

Osim kao izvor informacija o raznim virtualnim događajima i manifestacijama, mrežne stranice virtualne školske knjižnice u kombinaciji s aplikacijom koju je škola odabrala za rad u nastavi na daljinu, prostor su za obilježavanje obljetnica, značajnih datuma, promocija knjiga i tematskih virtualnih izložbi.

Također, školski knjižničar može kreirati zbirku poveznica na online edukativne igre primjerene dobi svojih korisnika, ali i izraditi sam slične sadržaje (na primjer križaljke, osmosmjerke, kvizove ili virtualni escape room s nekom edukativnom temom ili temom neke lektire) i tako osigurati djeci digitalne sadržaje za kvalitetno provođenje slobodnog vremena.

Stručna knjižnična djelatnost školske knjižnice u nastavi na daljinu

Jedan od osnovnih stručnih poslova svakog knjižničara je izgradnja fonda. U uvjetima potpunog preseljenja školske knjižnice iz fizičkog u virtualni prostor taj je posao moguće ostvariti oblikovanjem digitalne zbirke poveznica – na jednom mrežnom mjestu pregledno posložiti poveznice na e-lektire, e-knjige, online referentnu građu, online časopise, zatim, izraditi popis korisnih mrežnih stranica za pojedine školske predmete – te ih time učiniti dostupnijima učenicima, učiteljima i nastavnicima. Prilikom kreiranja takvih zbirki knjižničar odabire poveznice samo na one mrežne izvore koji poštuju autorska prava.

U vrijeme epidemije COVID-19, a za potrebe realizacije nastave na daljinu, brojnim se odgojno-obrazovnim djelatnicima pokazalo izazovno kreirati vlastite digitalne obrazovne sadržaje. Školski knjižničar, kao stručni suradnik u školi, u tom smislu treba pružiti podršku svojim kolegama u Učiteljskom vijeću pružanjem informacija i davanjem uputa (pisanih ili video-uputa) za rad s različitim digitalnim alatima. Također, pri tome može koristiti i već objavljene upute i informacije o digitalnim alatima (npr. CARNet-ov eLaboratorij).

Putem aplikacije koju je škola odabrala za rad u nastavi na daljinu, školski knjižničar je u mogućnosti sustavno izvješćivati učitelje, nastavnike i stručne suradnike o stručnoj literaturi dostupnoj u digitalnom obliku i o novim sadržajima objavljenim na mrežnoj stranici virtualne knjižnice.

Poželjno je i pratiti pad/porast posjećenosti mrežnoj stranici knjižnice, te učestalost posjeta pojedinim podstranicama radi praćenja interesa korisnika za pojedini sadržaj.

U sklopu stručno-knjižnične djelatnosti školski je knjižničar dužan stručno se usavršavati. U uvjetima rada na daljinu tome smo posvećeni možda više nego ikada prije. Jer da bismo mogli djelovati kao stručni suradnici spremni odgovoriti na informacijske potrebe svojih učenika, nastavnika i učitelja, moramo biti spremni brzo ponuditi potencijalna rješenja. S tim ciljem Agencija za odgoj i obrazovanje, CARNet, ali i neka izdavačka poduzeća, organizirala su brojne webinare za školske knjižničare. U kontekstu stručnog usavršavanja ne treba zanemariti ni veliku ulogu brojnih neformalnih knjižničarskih grupa na društvenim mrežama čiji članovi učestalo i nesebično dijele dobra iskustva iz prakse i radne materijale te tako pridonose spremnosti svakoga svoga članu da što bolje odgovori na potrebe svojih korisnika.

Mi smo knjižničari stručna zajednica kojoj je pronalaženje, vrednovanje, organizacija, ali i dijeljenje informacija prirodna postavka. A u novonastaloj situaciji uzrokovanoj epidemijom COVID-19 još jednom smo pokazali i koliko smo u mogućnosti računati jedni na druge, međusobno tražiti pomoć i pomagati si dijeljenjem radnih materijala, iskustava i ideja – radeći time na dobrobiti svojih korisnika, ali i na dobrobiti svakog člana naše stručne zajednice potičući se međusobno na kreativnost, otvorenost promjenama, istraživački duh i promovirajući vlastitu struku.

Nastava na daljinu – problem ili izazov

petra_jesih

Petra Jesih

Sažetak

Svaki učenik jest individuum. Djeca u osnovnoj školi svakodnevno suočavaju se s različitim zahtjevima na obrazovnom, socijalnom, motoričkom, bihevioralnom, emocionalnom i vještinskom području. Svaki učenik ima svoj način kako sve to radi. Pojedinci su samostalni i uspješni, imaju potporu roditelja i ostalih članova obitelji. A postoje i oni drugi koji nemaju nikoga koji bi radio sa njima i ostanu sami sa svojim izazovima. Svima, a najviše ovim drugima, u trenutačnoj situaciji kad imamo nastavu na daljinu možemo pomoći mi, učitelji.

Ključne riječi: učenje, nastava na daljinu, tehnologija.

1. Uvod

Učiteljica sam razredne nastave koja sam se kao i svi ostali prvi put snašla ispred izazova “kako početi s nastavom na daljinu?”

Uvijek postoje dvije mogućnosti: ili postati frustrirana učiteljica jer neću učiti na stari već znani način ili naći različite oblike, kako s IKT tehnologijom početi učiti na daljinu. Biti učitelj nije jednostavno, pogotovo ne u ovim danima. Ali trebamo ostati smireni, strpljivi i samopouzdani. Lakše bi bilo ostati u nekim tradicionalnim, starim okvirima i raditi kao što smo prije. Ali sada je vrijeme za promjenu.

2. Izazov

U ponedjeljak, 16.3.2020 počeo je moj izazov nastave na daljinu. Svim roditeljima i učenicima preko telefona poslala sam moj telefonski broj, e-mail adresu i aplikaciju Viber. Zajedno smo napravili razrednu grupu i tako počeli komunicirati. Na internetsku stranicu škole svako sam jutro u osam stavila zadatke pojedinačnog predmeta. Kod predmeta matematika počeli smo s dijeljenjem gdje je podroban opis postupka obavezan. Tražila sam najbolji mogući način da im to približim. Prethodno sam objašnjavanje gradiva snimila na telefon i slala im snimak putem aplikacije. Učenike, koji su imali probleme, nazvala sam i još jednom sve objasnila u video pozivu. Polako, strpljivo i uz visoku dozu optimizma svi su se naučili dijeljenje dvoznamenkastim brojem. Učenici su prvi tjedan svoje zadaće fotografirali i slali mi ih preko aplikacije Viber. Ja sam ih pogledala i svakome slala povratnu informaciju. U drugom tjednu poslužila sam se aplikacije Youtube. Snimila sam zadaće i slala ih učenicima da su me mogli i čuti i vidjeti. Stvorila sam mrežnu učionicu, napravila PowerPoint prezentacije, gdje su me mogli učenici i vidjeti i čuti. Tako sam pokušala motivirati i privući pažnju za učenje na poseban način. Naime, neki učenici nisu prihvaćali ovakav rad i teško ih je bilo motivirati da otvore program, slušaju me i nakon toga prave bilješke za učenje.

Obrazovanje i znanje veoma su važni. Potrebno je raditi, učiti se. Ali to nije sve. To je samo ishodište i temelj. Djeca trebaju usvojiti i vještine za cijeli život.

“Tvoje pravo obrazovanje počinje kad napustiš školu.”

Robert Kiyosaki

2. 1. Aktivnosti

U trećom tjednu nastave na daljinu realizirali smo Svjetski dan zdravlja. Učenici su pripremili zdrav doručak, snimili su se kako peru ruke i stvorili logotip Ostani kući. Zatim su vani pravili i vježbe budnosti. Svaki je bio kreativan na svoj način i na temelju iskustva posjedovao znanje i razvio kreativno mišljenje i maštu.

„Jedini način kako možete odlično raditi svoj posao je da volite to što radite. Ako to još niste pronašli, nastavite tražiti. Nemojte se predati. Kao i sa svim stvarima koje se tiču srca, znat ćete kada ste ga pronašli. I, kao svaka dobra veza, postajat će sve bolje kako godine prolaze. Stoga nastavite tražiti dok ne pronađete. Nemojte se smiriti.“

Steve Jobs

Nedostajali su mi učenici , pa sam četvrti tjedan sa njima uspostavila kontakt aplikacijom ZOOM. Vidjeli smo se, pričali o događajima, kako su, a napravili smo i školski sat. Učenici su rješavali zadaće i bili zadovoljni jer su me mogli pitati ako nešto nisu razumjeli. Naša nastava još uvijek traje tako. Imamo nekoliko aplikacija i kanala, Viber, online učionicu, internetsku stranicu škole, e-mail, ZOOM, Youtube. Nakon rješavanja zadaće učenicima uvijek napišem povratnu informaciju, jer djeca trebaju znati koliko su uspješni kod samostalnog rada. Ja mislim da je to jedini i pravi način nastave na daljinu, jer učenici trebaju znati koliko i na kakav način trebaju još raditi da bi imali što bolje rezultate. A najbitnije je da vole raditi.

ZOOM videoSlika 1. Zoom video s učenicima

3. Zaključak

Kvalitetno obrazovanje nije sinonim za punu glavu činjenica i podataka. Svaki učenik ima svoju metodu: jedan će napisati pjesmu, drugi će se učiti napamet, treći će napraviti bilješke, neki će napraviti umne mape. Svaki će na svoj način doći do pojedinog obrazovnog cilja. Zašto ne?

“Tko traži cilj ostat će prazan kad ga uhvati, ali tko nađe put do tog cilja, uvijek će ga nositi u sebi.”

Nejc Zaplotnik

4. Literatura

  1. Košmrl, S. 2019. Srčni učitelj. Trbovlje: Založba 5ka

Pogled kroz nastavu na daljinu

Broj 124, lipanj 2020.
ISSN 1848-2171

Pogled_iconOva školska godina nam je bila pravi izazov. Nitko nije ni zamišljao kako ćemo se u samo tjedan dana morati pripremiti na nastavu u daljinu. Sanja Janeš nam je iznijela probleme s kojima smo se susreli tijekom prelaska u virtualni svijet, na koji način se promijenilo planiranje učenja i poučavanja kao i moguća rješenja kurikulumskog planiranja. Više…

Pogled_iconU članku Edite Čelofige su opisane aktivnosti koje potiču učenike na čitanje u školi. Osnovni cilj je kod učenika razviti trajnu motivaciju za čitanje kako bi postali čitatelji za cijeli život. Više…

Pogled_iconDolazak u školu za djecu znači nov početak – novi prijatelji, nove prostorije, nova učiteljica… Katarina Plut opisala je malo drugačiji početak u 1. razredu osnovne škole. Više…

Pogled_iconSvakodnevno smo suočeni s izazovima kako učenicima s posebnim potrebama pružiti što bolje odnosno jednake uvjete u odgoju i naobrazbi. Alenka Plevnik ove godine je izradila prilagođenu društvenu igru Domino za slijepe i slabovidne osobe. Više…

Pogled_iconLea Florjančič je predstavila sažetu lekciju ponavljanja, konsolidacije znanja u mjerenju duljine iz matematike u 4. razredu osnovne škole koristeći formativno praćenje s ključnim elementom povratna informacija. Više…

Pogled_iconU svojem radu Lea Napotnik je opisala različite i zanimljive načine učenja o bajkama i popratnim aktivnostima – stvaranje, izrada rječnika, lokalna klasifikacija i analiza intervjua ispitanih učenika. Više…

Pogled_iconMarjana Penca Palčič je željela odgovoriti na pitanje je li budućnost ocjenjivanja u opisnoj ocjeni ili u školi bez ocjena. Što je zaključila, možete pročitati ovdje.Smile  Više…

Pogled_iconU povodu obilježavanja 105. obljetnice rođenja i 13. obljetnice smrti akademika Ivana Supeka profesorice Mirjana Dabac i Tatjana Zemljić osmislile su projekt „Hrvatski znanstvenici: akademik Ivan Supek“. U projektu proveden je proces anketiranja učenika, uključivanja učenika u istraživački i kreativni rad, edukacija učenika i evaluacija projekta od strane učenika. Više…

Pogled_iconU nastavi informatike Renata Papec je koristila parlaonicu kao metodu za ostvarivanje ishoda. Učenici se koriste istraživačkim radom, razvijaju svoje govorničke sposobnosti, uče radu u timu, a na kraju što je vrlo bitno, u svemu tome i uživaju. Više…

Pogled_iconNastava na daljinu od knjižničara zahtijeva da budu ukorak s tehnologijom kako bi učenicima i omogućili i olakšali provođenje aktivnosti, a roditeljima pružali podršku. Knjižničarka Snježana Kovačević osmislila je virtualnu knjižnicu OŠ Zlatar Bistrice gdje se mogu pronaći različiti sadržaji namijenjeni učenicima, učiteljima i roditeljima. Više…

Pogled_iconŠpela Ivančič nas je upoznala sa starom fotografskom tehnikom cijanotipijom koja je učenike oduševila zbog plave boje i želje za istraživanjem. Šestaši na satovima likovne umjetnosti su istraživali načine izrade reljefne slike na zadanu temu Pogled kroz prozor. Smile

Pogled_iconU svojem članku Urška Tičar je definirala pojmove poezije, lirike, motivacije učenja i uvodne motivacije. Upoznala nas je s modernom omladinskom poezijom koja donosi bogatstvo poetike i izraza. Više…

Gordana Lohajner

Planiranje poučavanja na daljinu i kurikulumsko planiranje

sanja_janes

Sanja Janeš

Učenje i poučavanje na daljinu nije se često prakticiralo na našim područjima. U rijetkim se situacijama odvijalo s učenicima koji nisu mogli pohađati nastavu u školi ili kojoj drugoj obrazovnoj ustanovi. Međutim, svatko tko se bavi poučavanjem svjestan je da za učenje i poučavanje nisu potrebni zidovi – za tu tvrdnju ne treba znanstveni dokaz. Dovoljno je promatrati dijete kako uči od dana kad se rodi i koliko vještina i znanja stječe da bi mogao živjeti svoj život. Za učenje i poučavanje u prvom redu potrebna je želja za znanjem, rješavanjem problema, volja, odgovornost prema sebi, znatiželja…

Problem

Pri prelasku na učenje i poučavanje na daljinu u vrijeme epidemije COVID-19 pojavili su se problemi za koje nismo bili spremni jer smo naučeni u učenju i poučavanju imati:

  • izravni vizualni kontakt u realnom vremenu
  • izravni auditivni kontakt u realnom vremenu
  • interakciju učenika u skupini – rasprave, suradnja
  • interakciju učenika s učiteljem, pogledom, gestom, mimikom
  • davanje povratne informacije pogledom, gestom, mimikom.

Prelaskom u virtualni svijet sve je to naizgled nestalo. Bila je potrebna prilagodba učenja i poučavanja kako bi proces i dalje bio učinkovit i svrsishodan.

Učitelji i učenici brzo su shvatili da im tehnologija može omogućiti sve to, no ne na isti način i istim intenzitetom, ali svakako prilagodbom pristupa.

Međutim, za svaku prilagodbu treba vremena, a u ovoj promjeni preko noći vremena za prilagodbu nije bilo. Zbog toga je nastala situacija u kojoj su učenici, učitelji i roditelji postali frustrirani.

Zajednički nazivnik njihove frustracije bio je vrijeme, odnosno nedostatak vremena za proces i učenja i poučavanja.

Analiza

Važan uzrok tome je što se prijelazom na učenje i poučavanje na daljinu nije promijenio način planiranja učenja i poučavanja.

1. Većina učitelja još uvijek planira na način kao da rade po planu i programu.

Plan i program vrlo je kruto i nefleksibilno polazište realizacije učenja i poučavanja usmjereno isključivo na sadržaj. Traži stalno “trčanje” kroz sadržaje bez obzira na uspješnost učenja i poučavanja.

2. Učenje i poučavanje planira se uzastopce dan po dan.

Učitelj treba planirati lekcije za dan koji mu slijedi, a istovremeno davati povratne informacije učenicima o tek odrađenoj lekciji.

Učenik treba iz dana u dan izvršavati sve zadaće iz svih predmeta kao da je bio fizički na satu što mu je omogućavalo da u realnom vremenu razjasni sve nedoumice. Nedostaje mu vremena za samostalno proučavanje elemenata koji mu nisu razumljivi i još mora izvršiti zadatak.

Roditelj želi pomoći učeniku, uza sve svoje obveze, i pri tome ne može procijeniti koja vrsta pomoći mu treba i koliko je pomoći potrebno, a da nije previše i da ta zadaća bude učenikov, a ne roditeljev uradak.

3. Vrednovanje predstavlja poseban problem jer se u virtualnom okružju zapravo sastoji od mnoštva povratnih informacija svakom učeniku ponaosob. Način provjere znanja u okružju koje nije fizičko također zahtjeva promjenu pristupa.

Većina učitelja, učenika, pa i roditelja, usmjereni su na brojčanu ocjenu kao jedinu relevantnu povratnu informaciju o rezultatima i uspješnosti učenja. Još k tome u nekim predmetima kao što je matematika, najviše se cijeni ocjena iz pisane provjere u strogo kontroliranim uvjetima i strogo individualizirana.

Moguća rješenja

1. Kurikulumsko planiranje

Osnova je kurikulumskoga planiranja godišnji izvedbeni kurikulum. Njime učitelj planira teme kroz koje će ostvarivati zadane odgojno-obrazovne ishode. Pri tom planiranju važno je obuhvatiti sve ishode koji trebaju biti ostvareni na kraju godine učenja. Velika je prednost kurikulumskoga pristupa planiranju da se ishodi mogu ponavljati, različito kombinirati, premještati. Neki su ishodi, npr. u matematici takvi da se ponavljaju iz godine u godinu učenja te se usložnjavaju. Zašto je to važno? Ako učenik ne uspije usvojiti neki ishod na razini s kojom je zadovoljan, ima se priliku poboljšati u narednoj godini učenja.

Zašto je ovo obilježje planiranja dobra za planiranje nastave na daljinu?

Omogućuje:

  • fleksibilnost planiranja
  • ponavljanje ishoda koje nismo uspjeli ostvariti, a učenici usvojiti
  • rad na projektima i istraživanjima
  • mijenjanje tema/sadržaja prema potrebi.

2. Planiranje za razdoblje od tjedan do dva tjedna.

Planiranje učeničkih aktivnosti za dulje razdoblje zahtjeva određeno iskustvo. Opseg produljenja ovisi i o tjednoj satnici nekog predmeta. Što je tjedna satnica veća, to je teže planirati na dulje vrijeme. Primjerice, za 4 sata moguće je dobro planirati učeničke aktivnosti za cijeli tjedan. Shodno tome, predmeti s 2 sata tjedno mogu unaprijed planirati učeničke aktivnosti za dvotjednu realizaciju. Planiranje aktivnosti na bazi tjedan i dva tjedna, a ne dana ili sat po sat, rasterećuju i učenika i učitelja.

Kako rasterećuje učitelja?

  • stvara širu sliku, koncepciju onoga što želi postići u nekom razdoblju
  • lakše analizira realizaciju i planira nadopune za sljedeće razdoblje
  • integrira sadržaje i isprepliće ishode
  • oslobađa si vrijeme za davanje povratne informacije učenicima
  • daje kvalitetnije povratne informacije učeniku i olakšava si praćenje učenikova rada
  • nakon dva ciklusa po dva tjedna može provesti i vrednovanje naučenog
  • lakše organizira vrijeme učenicima, a i sebi , za komunikaciju unutar dva tjedna
  • ne mora biti dostupan 24 sata jer će u 2 tjedna uspjeti raspodijeliti opterećenje.

Kako rasterećuje učenika?

  • učenik je upoznat sa time što će u narednom razdoblju učiti – ima cjelovitiju sliku koncepta
  • samostalno organizira vrijeme učenja
  • pridržava se organiziranog vremena za konzultacija s učiteljem i dobivanje povratnih informacija
  • lakše reorganizira učenje na osnovu povratnih informacija
  • postaje samostalniji i preuzima odgovornost za vlastiti učenje i organizaciju učenja.

3. Vrednovanje

Primjena tri pristupa vrednovanju: vrednovanja za učenje, vrednovanja kao učenje i prilagodba načina vrednovanja naučenog.

U svakoj svojoj povratnoj informaciji učenicima učitelj provodi vrednovanje za učenje koje je u ovim uvjetima intenzivnije nego u nastavi u razredu. U fizičkom razredu učitelj često daje općenite povratne informacije, a u virtualnom razredu povratne informacije su fokusirane i individualizirane.

Za vrednovanje složenijih zadataka koje učenici rješavaju tijekom duljeg razdoblja rubrika za vrednovanje omogućit će im samostalan rad i jasno postavljene uvjete uspješnosti realizacije.

Vrednovanje kao učenje ostvaruje se kroz organizaciju rada učenika na zajedničkim projektima i predstavljanju rezultata. Prilika je to da učenici međusobno vrednuju svoje uratke.

Provjera vrednovanja naučenog izravno će se oslanjati na vrednovanje za učenje koje je učitelj provodio. Kod vrednovanje naučenog na daljinu učitelji su bili zabrinuti radi vjerodostojnosti rezultata jer nemaju kontrolu nad procesom učenikova rada pri vrednovanju. Zato su rezultati vrednovanja za učenje dragocjeni i implementiraju se u vrednovanje naučenoga. Vrednovanje naučenog se može provesti na način da učenici imaju istu bazu pitanja, ali im se ona ne prikazuju istovremeno, već ih sustav nasumično raspodijeli. Tako nešto besplatno omogućava, na primjer, Loomen.

Vremensko ograničenje pri takvim provjerama zapravo umanjuje vjerodostojnost naučenog jer su neki učenici jednostavno sporiji ili u čitanju ili u procesuiranju i provođenju procedura za rješavanje zadataka, što ne znači da nisu usvojili ishode. No kako zbog toga učenici ne bi bili oštećeni, praćenje kroz vrednovanje za učenje može biti od velike pomoći.

Primjeri planiranja aktivnosti za dulje razdoblje

clip_image0021. Primjer – zadatak

  • 5. razred
  • jedna aktivnost u tjedan dana – 4 nastavna sata

Projektni zadatak: Voda i matematika – vrednovanje naučenog

Prije izvršavanja zadatka učitelj s učenicima ponavlja pojam postotka.

Odgojno obrazovni ishodi:

MAT OŠ A.5.3. Povezuje i primjenjuje različite prikaze razlomaka.
MAT OŠ C.5.2.Opisuje i crta /konstruira geometrijske likove te stvara motive koristeći se njima.
MAT OŠ E.5.1. Barata podacima prikazanim na različite načine.

Ishodi aktivnosti:

  • Učenik prikazuje postotke na modelu.
  • Za prikaz crta pravokutni ili krug.
  • Tumači prikaze koristeći se matematičkim jezikom.
  • Donosi zaključke na osnovi prikaza.

Cilj: Izrada prezentacije o raspodjeli vode na Zemlji. Predstavljanje uratka videokonferencijom.

Vrednovanje naučenog

tablica

Element vrednovanja: matematička komunikacija

Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu dobiva 0 bodova.

Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda

Vrednovanje kao učenje: Učenici se vrednuju međusobno. Može se u suradnji s njima napraviti lista procjene po koji će vrednovati kolege.

Aktivnosti:

Učenici na osnovu podataka iz udžbenika Geografije za 5. razred dobiju zadatke koje moraju riješiti.

  • 71 % Zemljine površine, zauzima voda
  • Slana voda čini 97.5 %, a slatka 2.5 %.
  • Udio slatke vode u ledenjacima i ledenom pokrovu je oko 69 %,  podzemlju je  oko 30 %, a površinske vode oko 1 %. 
  • Ljudsko tijelo sastoji se od oko 60 % vode

Učenici dobiju i dodatne materijale za proučavanje u obliku videa na poveznici https://bit.ly/raspodjelavode.

  • Prikaži odnos vode i kopna na Zemlji.
  • Prikaži odnos slane i slatke vode na Zemlji.
  • Prikaži udio slatke vode u ledenjacima i ledenom pokrovu, podzemlju i na površini.
  • Prikaži udio vode u ljudskom tijelu.
  • Prikaži udio slatke vode u ukupnoj količini vode na Zemlji.
  • Obrazloži svaki od prikaza koristeći matematički jezik.
  • Izvedi zaključke iz prikaza.

Također odgovaraju na pitanja:

    • Kako je primjerenije nazvati Zemlju, plavi planet ili vodeni planet?
    • Što mislite o udjelu slatke vode na Zemlji?
    • Jeste li mislili da je tako malo slatke vode na Zemlji?
    • Imaju li svi ljudi jednak pristup pitkoj vodi?
    • Kako biste vi u budućnosti pokušali zaštititi pitku vodu od zagađenja?

Prikaz rezultata

  • Rezultate prikazuju:

    Na plakatu
    Videozapisom
    U nekom alatu računalne prezentacije – PowerPoint, Sway, OneNote,…

    • Osim zadataka s koriste dijelove priče o vodi koji su te se najviše dojmili.
    • Rezultat svog rada predstavlja svojim kolegama putem videokonferencije.

    2. Primjer

    • 7. razred
    • Planiranje aktivnosti za tjedan dana – 4 nastavna sata

    Odgojno-obrazovni ishodi

    MAT OŠ A.7.1.
    MAT OŠ D.7.6.Računa postotak i primjenjuje postotni račun.
    MAT OŠ A.7.5.Primjenjuje računanje s racionalnim brojevima.
    MAT OŠ B.7.2.Rješava i primjenjuje linearnu jednadžbu
    MAT OŠ D.7.3. Odabire strategije za računanje opsega i površine mnogokuta.
    MAT OŠ D.7.5.Odabire i preračunava odgovarajuće mjerne jedinice.
    MAT OŠ D.7.2. U koordinatnome sustavu u ravnini crta točke s racionalnim koordinatama i stvara motive koristeći se njima.

    Ishodi aktivnosti

    • Prepoznaje, opisuje, povezuje i računa elemente postotnoga računa: postotak, postotni iznos i osnovnu vrijednost u problemskoj situaciji
    • Primjenjuje postotni račun pri rješavanju problema iz stvarnoga života te za rješavanje matematičkih problema
    • Računa površinu geometrijskog lika u kontekstu postotnog računa
    • Računa opseg geometrijskog lika u kontekstu postotnog računa
    • Grafički rješava matematičke probleme.

    Vrednovanje za učenje

    Rubrika za vrednovanje aktivnosti

    tablica1

    Aktivnosti:

    1.sat/1.dan

    Putem prezentacije ponoviti s učenicima

    • Što je postotak?
    • Kako ga izračunavamo?
    • Što je postotni iznos?
    • Što je osnovna vrijednost?

    Umjesto prezentacije učitelj može sam napraviti videolekciju ili se koristiti videolekcijom s weba. Tu videolekciju podijeliti s učenicima kako bi se mogli podsjetiti i pomoći tijekom rješavanja aktivnosti ili zadataka. U videu treba obrazložiti/ponoviti izračuni sve tri veličine kako bi ga učenici mogli pogledati kad im ustreba.

    Unutar prezentacije primjeri zadataka koje učitelj zajedno s učenicima rješava, raspravljaju o rješenjima…

    • Podjela zadataka za iduća tri sata u digitalnom obliku.
    • Jasno učenicima obrazložiti uvjete i daljnji tijek rada:

        – 2. i 3. sat rješavaju zadatke
        – Savjetovati ih da ne rješavaju sve zadatke u jednom danu, već da si raspodijele vrijeme.
        – Obrazložiti da prvo moraju riješiti zadatke s prvog listića, a tek onda prijeći na zadatke drugog.
        – Savjetovati ih da se obrate učitelju za pomoć pri rješavanju. Učitelj prati napredak svojih učenika.
        – Predstaviti raspored konzultacija s učiteljem. Učenici sami odabiru vrijeme u pripremljenoj tablici.
        – Dopustiti im uporabu džepnog računala, ali istaknuti da postupak moraju imati zapisan. Također i obrazloženja, gdje se traže.
        – Obavijestiti ih da će 4. sat imati provjeru naučenog prema danoj rubrici ( ta provjera će biti vrednovanje za učenje)
        – Predstavljanje i dijeljenje analitičke rubrike

    Primjeri aktivnosti:

    Jednostavnije aktivnosti, na priloženoj prvoj poveznici, učenici prvo trebaju riješiti i predati riješeno.
    https://bit.ly/primjeri_aktivnosti1

    Nakon što riješe te zadatke mogu prijeći na rješavanje zadataka na drugom listiću.
    https://bit.ly/primjri_aktivnosti2

    Napomene: povezanost ishoda aktivnosti i zadataka.

    clip_image002[1]Na poveznicama su zadaci s jasno istaknutim ishodima aktivnosti vezanim uz njih. Na taj način se stiče važnost planiranja slijedom kurikulumskoga kruga. Sve započinje određivanjem ishoda, planiranjem vrednovanja ostvarenosti ishoda (rubrika), odabir metoda i strategija, sadržaja i aktivnosti, te na kraju provedba i refleksija. Oba primjera su koncipirana upravo tako da prate kurikulumski krug. https://bit.ly/ishodi_aktivnosti1
    https://bit.ly/ishodi_aktivnosti2

    2.Sat/2. dan
    3.sat/3.dan

    Konzultacije s učenicima prema rasporedu. Davanje povratne informacije, pisano ili usmeno. Ako je neki učenik sve napravio već prvi dan, dat će mu se neki zahtjevniji zadatak do kraja ciklusa. Ako je neki učenik izostao s konzultacija to se bilježi i obavještava stručna služba.

    4.sat/4.dan

    1. mogućnost:

    Učitelj i učenici na videokonferenciji zajednički analiziraju zadatke koje su samostalno rješavali. Učitelj svakom učeniku na osnovu priložene rubrike daje usmenu ili pisanu povratnu informaciju. Kad mu je rubrika na raspolaganju, učitelj svakom učeniku može označiti opisnicu koja je vezana uz učenikov napredak. Takav način povratne informacije učenik sprema u svojoj bilježnici ili e-bilježnici. Povratnu informaciju, pisanu pomoću opisnica rubrike, bilo bi dobro zapisati i u bilješke u dnevnik.

    2. Mogućnost:

    Kratka online pisana provjera koja se ne vrednuje ocjenom već povratnom informacijom (vrednovanje za učenje) pomoću prethodno, na prvom satu, podijeljene rubrike. Zadatci ne trebaju biti slični, dapače različiti, ali moraju zadovoljavati zadane ishode te pratiti zahtjeve rubrike. Način davanja povratne informacije je isti kao u 1. mogućnosti.

    3. Mogućnost:

    Ako su ovi sati završni dio teme, moguće je rubriku prilagoditi da služi za vrednovanje naučenog. Tada se razine ostvarenosti kriterija pretvore u bodove i napravi ocjenska skala (kao u prvom primjeru).

    Element vrednovanja će učitelj sam isplanirati pri izradi pisane provjere.

    Koji su pozitivni učinci nastave na daljinu?

    • Vrednovanje za učenje postaje izuzetno važan dio procesa vrednovanja, a samim time i kvaliteta vrednovanja naučenog će biti bolja.
    • Individualizacija nastave, učenja i poučavanja.
    • Osamostaljivanje učenika u procesu učenja, osnaživanje samovrednovanja, vrednovanja kao učenje
    • Razvijanje kompetencije učenja kako učiti, razvijanje metakognicije
    • Poticanje suradničkog učenja, a sami time i suradničkog vrednovanja, vrednovanja kao učenje
    • Jačanje digitalnih kompetencija