Otpaci umjesto snijega

lidija_sajn

Lidija Šajn

Sažetak

Produženi boravak može biti vrlo kreativan dio proširenog odgojno-obrazovnog procesa. U kombiniranom odjelu produženog boravka predajem učenicima od 1. do 5. razreda s različitim talentima, vještinama i karakternim osobinama. Dobno i razvojno raznoliki odjel može za učitelja biti velik izazov pa je još važnije da pritom iscrpi svoju kreativnost, inovativne ideje, motivacijske metode i originalne oblike rada. Učenici žele biti kreativni, vole aktivno sudjelovati i iznositi svoje ideje. Sve im to možemo omogućiti tijekom projektnoga nastavnog rada. Ova nastavna strategija od učitelja zahtijeva više pripreme, ali je zato tijekom procesa učitelj samo moderator i motivator. Učenici su u radu cijelo vrijeme aktivni, sudjeluju u potrazi za idejom i kod izrade uradaka. Budući da nam je ove godine nedostajao snijeg, napravili smo ga od otpadnih materijala. Izradili smo „snježne tanjure“, snjegoviće od papira, kartona i automobilskih guma te složili dvije društvene igre. Tako smo otpadnom materijalu udahnuli novi život, ojačali ekološku svijest, i što je najvažnije, uvidjeli koliko je zapravo naš um kreativan.

Ključne riječi: produženi boravak, otpadni materijal, projektni nastavni rad, društvene igre.

Uvod

Održavanje motivacije u produženom boravku učiteljima predstavlja veliki izazov. Po završetku prijepodnevne nastave mnogi učenici dožive pravi preobražaj. Za vrijeme nastave slušaju, sudjeluju, ulažu određeni trud, pa makar naizgled, a samo zbog ocjena. Marljivi i povodljivi učenik odjednom se pretvara u buntovnika, pokazuje manju koncentraciju i umor. Stoga je još važnije da učitelji znaju kako pobuditi zanimanje učenika te kako ih motivirati na rad i nakon nastave, kad se „ugase svjetla“ i kada u ruci više ne drže dnevnik. Unatoč tome što su naši zadatci pretežno odgojne prirode, moramo stvoriti ugodnu društvenu klimu i pružiti podršku učenicima. Moramo se pobrinuti da učenici naprave domaću zadaću, pružiti im mogućnost opuštanja i kreativnog provođenja slobodnog vremena.

1. Kreativan rad u produženom boravku

Učitelji u produženom boravku nisu školovani glazbenici, likovni umjetnici, sportaši, tehnički stručnjaci, kipari, plesači i slično, ali unatoč tome moraju pokrivati sve segmente kreativnosti. Često u kreativnom radu raspolažemo ograničenim sredstvima za kupnju materijala.

O učitelju ovisi hoće li sve to prihvatiti kao izazov, odnosno kao test vlastitih kreativnih sposobnosti ili će inzistirati na uhodanim i provjerenim tehnikama i kreativnom radu po šablonama.

Budući da učitelj ima punu autonomiju kako u odabiru programa tako i u organizaciji rada, produženi boravak pruža mnoštvo mogućnosti da kod djeteta razvije i tzv. tiho, odnosno skriveno znanje (O’Dell, 1998). To je znanje koje se teže može formalizirati i prenijeti dalje. Steći se može izravno iz iskustva. Tiho je znanje cijenjeno, a uočljivo je prije svega u vrijednostima, navikama i djelima pojedinaca. Riječ je o generatoru novih ideja, rješenja i spoznaja.

Sigurna sam da kreativan rad djecu potpuno zaokuplja te da djeca tako razvijaju motoriku, maštu, stvaraju međusobne veze, a i nastavu čini ugodnom i opuštenom.

1.1. Ponovna upotreba otpadne ambalaže

U kreativnom radu nastojim koristiti otpadne materijale koji bi inače završili na odlagalištu ili u eko otocima. Prednost je tih materijala u tome što su besplatni, nikad ih ne ponestane, a ponovnom upotrebom djeci usađujem vrijednosti i podižem njihovu ekološku svijest.

Učenike potičem da sami smisle ideju pa da iz istog materijala naprave više zanimljivih i korisnih uradaka. Time ih navikavam na suradničko učenje, projektni rad, širenje pogleda na tehnički problem, ali prvenstveno osnažujem njihovu sliku o samom sebi. Nema većeg ponosa od onog kada se od otpadnih materijala izradi igra kojom se svi mogu igrati ili ukras pored kojeg svakodnevno prođe nekolicina ljudi ili pak neki korisni proizvod koji nam je svima potreban. Biti sam svoj majstor.

Tijekom školske godine potičem učenike i roditelje na prikupljanje i donošenje najrazličitijih materijala. Uglavnom ih donose od kuće, nešto također s posla, a mnoštvo materijala osiguravamo pohranjivanjem očišćene otpadne ambalaže od školskog obroka, odnosno ručka.

Uvijek nastojimo učiniti uradak korisnim, zanimljivim, tehnički naprednim i ujedno estetskim.

1.2. Projekt Otpaci umjesto snijega

Snijeg, snjegovići, spuštanje nizbrdicom, grudanje… Baš nam je ove zime sve to nedostajalo. Na sreću razočaranje i dosada mogu potaknuti najbolje ideje za kreativan rad. Potrebno je samo malo otpadnog materijala i mašte, a za kvalitetan rad neminovna je dobra suradnja i malo više vremena. Učiteljima u produženom boravku pruža se neprocjenjiva prilika da u aktivnosti uključe učenike različite dobi koji već donekle ovladavaju timskim radom, a ne treba ni poštovati vremenske okvire ni biti opterećen nezahvalnim vrednovanjem i ocjenjivanjem. U planiranju i provedbi nastavnog procesa često možemo pristupiti projektnom nastavnom radu.

Realizacija projekta

U suradnji s učenicima najprije sam postavila temu, pripremila plan za realizaciju ideje te prikupila sav potreban materijal i pribor. Zatim sam sastavila grupe i dala upute. Radove smo izrađivali u produženom boravku za vrijeme kreativnog dijela. Učenici su sudjelovali u svim fazama projekta, a pritom su koristili različite materijale i pribor te ujedno razvijali motoričke sposobnosti, preciznost, ustrajnost, vještine komuniciranja, dogovaranja i koordinacije, tehničku kreativnost, osjećaj za estetiku, privikavanje na Slika 1. Snjegovići od traka papira.samostalan i organiziran timski rad te razborito korištenje vremena, materijala i energije.

1.2.1. Snjegovići od traka papir

Od traka od papira koji ostaju tijekom pripreme nastavnog materijala izrađivali smo snjegoviće, ukrašavali ih prikladnim detaljima i postavili ih po hodnicima kao zimsku dekoraciju.

Slika 2. Tanjuri od kartona.1.2.2. Tanjuri od kartona

Od otpadnog materijala izradili smo tanjure koji su brzo kliznuli nizbrdicom prekrivenom lišćem. Samo te netko treba gurnuti…

Slika 3. Snjegovići od guma.1.2.3. Snjegovići od guma

Roditelje smo zamolili za nekoliko istrošenih automobilskih guma koje smo prebojali bijelim akrilnim sprejem, dodali oči, nos, gumbe i ruke te su tako brzo nastala dva simpatična snjegovića.

1.3. Društvene igre

U današnjem društvu djeca su zasićena raznim igračkama prema kojima ne mogu zauzeti odgovarajući stav. Ovim sam projektom željela taj stav promijeniti. Željela sam uključiti učenike u potragu za idejama, a u čiju će realizaciju uložiti trud, napor, sebe. Tako će im igra značiti više jer će biti njihova. Ne moja, ne tvoja, već naša. Ona koja zaslužuje nježno rukovanje i brigu.

Društvene igre najprimjerenije su za veću grupu djece. Sudjelovati može cijela grupa, čime se produbljuju odnosi između djece te osnažuje pripadnost, trpeljivost i čestitost.

1.3.1. Sastavi svog snjegovića

Slika 4. Sastavi svog snjegovića.Iz većeg kartona učenici su izrezali osnovni oblik snjegovića i pričvrstili ga na pano. Nos, oči, šešir, ruke, gumbe i leptirku izrezali su od ljepenke u boji. Cilj igre: zavezanih očiju što točnije sastaviti snjegovića pritom koristeći sve njegove dijelove. Nekima je to uspjelo bez problema, a drugima baš i ne u cijelosti. Umjesto očiju snjegović je imao ruke, umjesto gumba oči, na glavi leptirku i šešir na… Zabavi nije bilo kraja.

1.3.2. Koliko gumba možeš pogoditi?

Iz većih kartona izrezali smo četiri snjegovića. Obojili smo ih bijelom akrilnom bojom i dodali im oči, pokrivala, nosove, ruke, šalove… Svakom smo snjegoviću umjesto gumba izrezali dvije ili tri rupe. Nakon što su se osušili, pričvrstili smo ih na postolja koja su predstavljala noge i igra je mogla započeti. Cilj igre: ciljanje rupa manjim pjenastim lopticama i natjecanje tko će pogoditi više puta. Precizno, borbeno i pošteno.

2. Zaključak

Produženi boravak nikako ne smije biti samo čuvanje djece nakon završetka nastave. Bez obzira na to koji učitelj završi u ovom dijelu odgojno-obrazovnog procesa trebao bi zadržati vlastitu motivaciju i kreativnost.

Kreativnost učitelja u produženom boravku posebno dolazi do izražaja prilikom prikupljanja besplatnog materijala te osmišljavanja načina rada kako bi nastali originalni i korisni uradci i pritom se osnažila ekološka svijest svih dionika.

Uradci predstavljeni u ovom prilogu dodatna su animacija i diversifikacija za vrijeme kreativnog provođenja vremena. Izazov su kako učiteljima, tako i učenicima koji tijekom igre istražuju, stvaraju i igraju se. Pritom ne samo da razvijaju motoričke sposobnosti, preciznost i ustrajnost, već stječu nove spoznaje o sebi i uspostavljaju nove odnose s kolegama iz razreda i s vršnjacima.

3. Literatura

  1. Blaj, B. et al. (2005). Razširjeni program osnovnošolskega izobraževanja. Podaljšano bivanje in različne oblike varstva učencev v devetletni osnovni šoli. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo, znanost in šport. Zavod RS za šolstvo.
  2. Hartman, M. (2006). Ustvarjalni prosti čas za otroke in odrasle. Ljubljana: Otroci.
  3. Jimenez, N., Jimenez, E. (2011). Skrbimo za naš planet. Odpadki Fej! Ljubljana: DZS.
  4. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
  5. O’Dell, C., Grayson, C. J. (1998). If We Only Knew What We Know. NY: The Free Press.
  6. Ripoll, O., Martín, F. (2010). Izdelajmo si igrače. Ljubljana: TZS.

Pozdravi u produženom boravku

dolores_stembergar

Dolores Štembergar

Sažetak

U školi mnogo puta slušamo o važnosti pozitivne razredne klime. Kao učiteljicu u produženom boravku zanimalo me kako mogu doprinijeti k tome da bi se moji učenici osjećali dobro u produženom boravku. U članku se opisuje primjer iz prakse – korištenje pozdrava svaki dan na početku produženog boravka. Prikazana su stajališta učenika u kombiniranom razredu produženog boravka (2. i 3. razred) o pozdravima, nakon tri mjeseca korištenja tih pozdrava.

Ključne riječi: produženi boravak, pozdravi, razredna klima

Uvod

Razredna klima je važan dio ne samo nastave, već i produženog boravka. Pozitivna klima ne pojavljuje se sama i treba je njegovati. Da produženi boravak ne bi postao samo autobusna stanica na kojoj se učenici mijenjaju, potrebno je odabrati takve aktivnosti, koje jačaju dobru klimu.

Promjena načina rada u produženom boravku

U školskoj godini 2018./19. neke slovenske škole pridružile su se implementaciji novog koncepta proširenog programa kako bi se studentima omogućilo da se razvijaju u skladu sa svojim sposobnostima, interesima, očekivanjima i potrebama. Prošireni program kao koncept obuhvaća tri područja: kretanje i zdravlje za dobro mentalno i tjelesno blagostanje, kultura i tradicija i posljednje područje koje obuhvaća sadržaje iz života i rada osnovne škole. (Področna skupina za razredni pouk, 2018). Koncept proširenog programa nije u potpunosti promijenio produženi boravak, ali je donio neke promjene. Ove godine, kada smo započeli s novim konceptom,  u produženom boravku učenici prolaze kroz različite aktivnosti. Manje je vremena za domaće zadaće, kreativne aktivnosti i vremena za razgovore s učenicima. To je rezultat odabira velikog broja aktivnosti u koje su se učenici upisali. Kao učitelj, htjela sam dodati element produženog boravka, koji bi povezao djecu sa mnom i donio dobru klimu u razredu.

Razredna klima

Razredna klima je proces u razredu koji uzima u obzir odnose među pojedincima u razredu i elementima sustava (Rupar, 2003). Pozitivna atmosfera u učionici ne pojavljuje se sama od sebe. Trebamo ju njegovati. Prvi korak prema tom cilju je stvaranje pozitivnog odnosa s učenicima. Do pozitivnog odnosa možemo doći na mnogo načina. Učenicima pokažemo razumijevanje za njihove potrebe i želje, zanimanje za ono što im se sviđa i što im se ne sviđa. Učenici žele da ih učitelj pozove njihovim imenom. Žele izraziti svoje mišljenje o tome što vole i što ne vole. Na zidove učionice možemo objesiti različite plakate s različitim pravilima, uputama … Znamo da učenici uče najbrže kada se zabavljaju. Ne može se sve naučiti kroz igru, ali neke didaktičke aktivnosti mogu poboljšati okruženje za učenje u učionici (Paterson, 2003). Zabukovec kaže, da je razredna klima ona koja utječe na to kako se nastavnici i učenici osjećaju u razredu. Utječe na odnose među njima (Zabukovec, 1998).

Pozdravi za pozitivnu klimu

Nisam željela, da produženi boravak postane autobusna stanica među mnogim aktivnostima. Već na početku školske godine, u okviru pravila u grupi, dogovorili smo se s učenicima da ćemo uvijek pozdravljati naše učenike i učitelje i svakoga tko ulazi ili izlazi iz clip_image002[4]učionice. Puno smo razgovarali s učenicima o tome, kako dobrobit učenika utječe na dobru klimu u učionici, što zahtijeva poštivanje pravila kao što su: koristim izraze hvala i molim, pozdravljam kad dolazim u učionicu, kad odem, kažem doviđenja, kad netko govori, ne upadam mu u riječ i slušam ga, čekam da stignem na red…

Slika 1. Razredna pravila

Kako bi učenje pravila bilo zabavno, pravila smo ponavljali uz pozdrave. Svaki dan su se učenici na početku produženog boravka postavili u red i čekali, da clip_image002[6]dođe svako od njih do mene i pozdravi se sa mnom na svoj odabrani način. Stavila sam poster sa slikama različitih načina pozdrava na zid u učionici. To je bilo na početku školske godine. U siječnju sam nalijepila prvi plakat s pozdravima na zid. Učenici su mogli odabrati sljedeće pozdrave: daj pet, dvostruka petka, zagrljaj i dajmo si ruke. Kad su došli na red, pokazali su koji pozdrav žele da izvedemo. Onda smo se na taj način sa svakim od učenika individualno pozdravili.
 

Slika 2. Prvi poster s pozdravima

clip_image002[8]Primijetila sam da učenici vole pozdrave. U početku su uvijek pitali hoćemo li svaki dan imati ove posebne pozdrave na početku produženog boravka. Do ožujka nismo promijenili nijedan pozdrav. Svaki dan učenici su birali svoje najdraže pozdrave. Početkom ožujka dodala sam drugi plakat. Ovaj put učenici su mogli izabrati: prijateljski pozdrav, pozdrav pesnicama, pozdrav laktovima i pozdrav s malim prstom.
 
Slika 3. Drugi poster s pozdravima

Prijateljski pozdrav i pozdrav pesnicama stvoreni su bili spontano. Jedan od učenika sam se domislio prijateljskog pozdrava, a jedna djevojčica izrazila je želju, da se pozdravljamo pesnicama. Sama sam dodala još dva pozdrava i počeli smo s novim pozdravima. Kad smo koristili oba plakata, učenici su najčešće birali petku, zagrljaj i pozdrav s laktovima.

Evaluacija pozdrava od strane učenika

Krajem ožujka napravila sam list za evaluaciju pozdrava. Željela sam dobiti informacije o tome, da li ima smisla nastaviti s korištenjem pozdrava svaki dan na početku produženog boravka.

clip_image002Slika 4. Evaluacijski list

Prvo pitanje na evaluacijskom listu bilo je: Što ti se sviđa kod naših pozdrava? Drugo pitanje je glasilo: Što ti se ne sviđa kod naših pozdrava? Posljednje pitanje bilo je: Želiš li nešto promijeniti? Odgovaralo je 28 učenika. Od toga ih je dvadeset i šest odgovorilo na prvo pitanje (Što vam se sviđa kod naših pozdrava?) s jednim ili više pozdrava. Dvanaest ih je napisalo zagrljaj, troje učenika izjavilo je da  pored zagrljaja također pozdrav daj pet, a dvoje od njih trojice pored zagrljaja i daj pet još pozdrav pesnicama. Samo pozdrav pesnicama izabralo je četvero učenika. Od dva učenika, koji su izabrali zagrljaj, dvoje su izabrali i pozdrav laktovima. Dva učenika zapisala su, da im se najviše sviđa samo pozdrav laktovima. Posljednja dva koja su napisala pozdrave, izabrali su pozdrav s malim prstom. Jedan učenik izrazio je da mu se sviđa prijateljski pozdrav. Svi učenici koji nisu naveli specifične pozdrave, uglavnom su pisali, da im se pozdravi sviđaju, da bi voljeli i neke druge, nove pozdrave, da žele, da pozdrave koristimo i u budućnosti. Drugo pitanje (Što ti se ne sviđa kod naših pozdrava?) dalo je sljedeće rezultate: Sedam učenika ne voli pozdrave laktovima, četvero učenika ne voli pozdrave daj pet a dva učenika ne vole zagrljaj. Dva učenika su napisala da im se sve svidjelo. Jedan od učenika napisao je, da ne voli čekati pozdrave tako, da stoji u redu. Četvero učenika odgovorilo je “ništa” na ovo pitanje. Nakon što sam pročitala evaluacijske listove, razgovarala sam s njim i saznala sam, da je problem pogrešno protumačen. Prema njihovim riječima, htjeli su reći da im ništa ne smeta. Posljednjim pitanjem pitala sam učenike hoće li nešto promijeniti u vezi s pozdravima. Trinaest od 27 učenika ne bi ništa promijenilo. Odgovori drugih uglavnom su se odnosili na promjene u obliku pozdrava. Neki od odgovora učenika bili su: Promijenio bih pozdrav daj pet, htio bih promijeniti to, da sam barem ponekad prvi u redu kad čekamo da se svi pozdravimo, promijenila bih to, da bi imali još jedan pozdrav – dodala bih pozdrav sa skakanjem, dodala bih pozdrav mahanjem, mijenjanje plakata, promijenila bih tako, da bi imali tri zagrljaje, volim imati pozdrave, želio bih, da se mijenja pozdrav laktovima, davati nešto drugo, imati još više pozdrava.

Zaključak

Iz rezultata evaluacijskih listova vidimo, da većina učenika uglavnom voli pozdrave. Budući da su učenici izjavili da bi željeli pozdrave i u budućnosti, planiram da s pozdravima nastavljamo dalje. Učenici imaju mogućnost izabrati više pozdrava i ako ne žele izabrati npr. pozdrav laktovima imaju više mogućnosti da izabere što vole. Učenici su na evaluacijskim listovima podali i svoje prijedloge koje ja kao učitelj mogu uporabiti za novi plakat. Tako možemo imati na nekoliko mjeseci nove pozdrave za koje će učenici sami dati inicijativu. Na taj način možemo s učenicima graditi pozitivne odnose i dobru razrednu klimu.

Literatura

  1. Področna skupina za razredni pouk (2018). Študijske skupine za učitelje, ki poučujejo na razredni stopnji – 2018/2019. Aktualne informacije. Dostupno na: https://skupnost.sio.si/course/view.php?id=9374 (10. 3. 2019).
  2. Paterson, K. (2003). Kako lahko poučujem.  Ljubljana: Rokus.
  3. Zabukovec, V. (1998). Merjenje razredne klime: priročnik za učitelje. Ljubljana: Produktivnost, Center za psihodiagnostična sredstva.

Ustvarjanje v podaljšanjem bivanju na podružnični šoli

tina_skok

Tina Skok

1. Uvod

Na Osnovni šoli Solkan, Podružnici Trnovo je bilo podaljšano bivanje za učence od 1. do 4. razreda, kot ena izmed oblik vzgojno-izobraževalnega dela, prvič organizirano v šolskem letu 2009/10. Cilji podaljšanega bivanja se prepletajo in nadgrajujejo z vzgojno-izobraževalnimi cilji pouka ob upoštevanju interesov in želja učencev.

Učitelj s strokovnim vodenjem zagotovi spodbudno okolje za izobraževanje, opravljanje šolskih obveznosti, načrtovanje različnih aktivnosti, s katerimi poskrbi za osebni razvoj učenca. Pomemben poudarek je poleg učenja tudi gradnja kakovostnih odnosov v skupini. Podaljšano bivanje tako zajema samostojno učenje, sprostitveno dejavnost, ustvarjalno preživljanje časa in prehrano.

2. Ustvarjalno preživljanje časa

Ustvarjalno preživljanje časa je dejavnost namenjena razvedrilu, sprostitvi in počitku. Učencem omogoča ukvarjanje z različnimi dejavnostmi z določenim ciljem po njihovi izbiri, interesu in sposobnostih. Poteka v okviru vsebin, ki jih ustvarjajo učenci, učitelj je le animator te dejavnosti. Lahko jih motivira, spodbudi in usmerja. Učenci razvijajo ustvarjalnost na kulturnem, umetniškem, športnem ali drugem področju. Izkušnje pridobivajo na socialnem področju, saj se učijo usklajevati mnenja z vrstniki in sprejemati različne vloge. S predstavitvijo svojih izdelkov, ki v tem času nastanejo, se soočajo z rezultati osebnega in skupnega dela.

2. 1. Ustvarjanje literarnega junaka Martina Krpana

V okviru sodelovanja na likovnem natečaju »Izdelaj svojega junaka«, je po o pogovoru o imagepravljičnih junakih, učence s svojo močjo in pogumom najbolj pritegnil prav Martin Krpan, ki se je kot navaden kmet preživljal s prepovedanim tovorjenjem soli. Na šolskem igrišču so poslušali prebrano pripovedko o njem, tretješolec, ki pa je zgodbo že dobro poznal, je prebrano dopolnil s svojimi mislimi.

Slika 1. Poslušanje pripovedke o Martinu Krpanu

Po poslušanju zgodbe, so se učenci pogovarjali o Martinu Krpanu in razmišljali, kaj bi oni storili, če bi imeli njegovo moč.

Misli učencev, ki so odgovarjali na vprašanje, kaj bi naredili, če bi imeli moč Martina Krpana:

  • Pomagal bi drugim ljudem, če bi bili v nevarnosti.
  • Gozdarjem bi pomagal izruvati drevesa, da jim jih ne bi bilo treba žagati in bi jih odstranjeval, če bi padla na cesto.
  • Iz gozda bi domov nosila drva, da bi jih imeli za kurjavo.
  • Pomagala bi vsem ljudem po svetu.
  • Revnim ljudem bi nosila hrano in vodo.
  • Starejšim ljudem bi pomagal dvigovati težke stvari.
  • Delala bi na letališču in ljudem bi pomagala nositi prtljago.
  • V mehanični delavnici bi dvigoval avtomobile brez dvigala, da bi jih lahko popravljal.
  • Pomagala bi kmetom na njivah in doma na kmetiji.
  • Vsem sošolcem bi nosila torbe.
  • Zidarjem, ki zidajo hiše, bi nosil opeke.
  • Poimagelicistom bi pomagal »loviti lopove«.
  • Pomagala bi vsem, ki bi prosili za pomoč.

Sledil je posvet, kako izdelati Martina Krpana. Odločili so se, da za osnovo uporabijo karton. Za njegov trup so tako obrisali najmanjšo učenko.

Slika 2. Obris trupa učenke

Učenci so se po zahtevnosti dela razdelili v manjše skupine in začeli z delom. Naloga članov je bila, da so na karton narisali še škornje, klobuk, sekiro in kobilico, nato pa vse skupaj izstrigli. Pri svojem delu so večinoma uporabljali tapetniško blago, škarje in lepilo. Za dodatke so uporabljali še drug odpadni material, ki so ga med šolskim letom na šoli zbrali s pomočjo svojih staršev. Tako so pri svojem delu uporabili: polnilo za sedežne garniture, manjše koščke usnja, tulce, valovito lepenko, slamo, gumbe, papirnate vrečk. Pri delu so bili zelo skoncentrirani, natančni in ustvarjalni. Med seboj so si veliko pomagali in skupaj iskali rešitve, kako kaj narediti. Z nestrpnostjo in radovednostjo so pričakovali, kakšen bo njihov končni izdelek.

imageimage
Slika 3. “Oblačenje” Martina Krpana              Slika 4. Izdelava škornja

imageimage
Slika 5. Lepljenje koščkov blaga na Martinovo kobilico       Slika 6. Skupinska slika s končnim izdelkom

3. Zaključek

Ustvarjalno preživljanje prostega časa je bilo zelo raznoliko in dragoceno. Pri delu je vsak učenec krepil svoje močno področje in z ustvarjalnimi domislicami pripomogel, da je nastala čudovita likovna stvaritev. Razvijali so ročno-motorične spretnosti, domišljijo, kreativnost in sodelovanje v skupini. Učenci so bili pod nadzorom, a niso bili vodeni. Z razpoložljivim materialom so ustvarjali v okviru svojih zmožnostih. Povest o Martinu Krpanu je bila za mlade likovne ustvarjalce neizčrpen vir ustvarjanja. S svojimi idejami so Martinu dodali pridih čarobnosti, zanimivosti in privlačnosti ter si ga tako približali. Končni izdelek jim je ponazoril razliko v velikosti med Martinom Krpanom in njegovo kobilico.

Literatura

  1. Koncept podaljšanega bivanja. Dostopno na URL: http://url.sio.si.3Sf
  2. Levstik, F. (1997). Martin Krpan. Mladinska knjiga. Ljubljana.

Fotografije: osebni arhiv Tina Skok