Procjena pouzdanosti informacija

na satovima biologije u srednjoj školi

vesna_hojnik

Vesna Hojnik, profesorica biologije

Sažetak

Radi procvata internetskih medija razvoj kritičnog mišljenja spada kod nastave biologije među njegove ključne ciljeve. Ovaj članak prikazuje kako učenici nauče kritično pristupiti kvaliteti pročitane informacije tako da su informaciju napisanu u popularnom mediju slijedili tako dugo dok nisu došli do izvorne informacije, objavljene u izvornom znanstvenom članku. Stečeno znanje zatim su upotrijebili za bitno kvalitetnije pisanje izvještaja o laboratorijskim vježbama izvedenim na nastavi biologije, što također predstavlja važan korak prema razvoju kritičnog mišljenja.

Ključne riječi: biologija, popularno znanstveni članak, izvorni znanstveni članak, kritično mišljenje, vrednovanje informacije, izvještaj o laboratorijskim vježbama

1. Uvod

Znanost ima danas za informiranje laičke javnosti na raspolaganju nove internetske platforme, koje do pred nekoliko desetljeća još nisu postojale. Pozitivna posljedica toga je da ljudi upravo radi interneta mogu lakše opažati važnost razvoja znanosti za dobrobit čovječanstva. Internet također na taj način povećava zanimanje za profesije koje samu znanost potiču. Po drugoj strani iznimno je važna svijest da svi internet sadržaji nisu pažljivo provjereni sa točnim eksperimentalnim radom što ustvari predstavlja osnovni imperativ svake znanosti. Kao što tvrdi Dominique Brossard, predavateljica komunikacija u znanosti o životu na sveučilištu Wisconsin- Madison: „ Znanost je na internetu tako postala vidljiva, a , radi načina kako djeluje Google, to nije znanost kakovu želimo.

Također kad je neka studija povučena pojavljuje se još uvijek u traženim pogocima.(1)

Iznimno je dobar primjer takove znanosti debata o cijepljenju djece. Godine 1998. bila je objavljena studija u kojoj je autor naveo da cjepivo protiv ospica, mumsa ili rubeole uzrokuje autizam kod djece. Unatoč toga što je uskoro nakon toga objavljeno više studija koje su nesporno dokazivale da cjepivo ne uzrokuje autizam te da je spomenuta studija iz godine 1998. radi nestručnosti povučena, njen autor pak optužen za prijevaru (2) u nezanemarivom dijelu javnosti još uvijek se vodi rasprava o tome dali spomenuto cjepivo uzrokuje kod djece autizam.

Radi svega napisanoga razvijanje kritičnog mišljenja je kod prirodoslovnih predmeta od bitnog značaja, budući da upravo visok stupanj kritičnog mišljenja bitno doprinosi tome da će učenici u budućnosti biti sposobni sukobljavati se sa različitim znanstvenim, socijalnim ili političkim izazovima.

Učenje vrednovanja informacija na internetu tako bi moralo postati sastavni dio prirodoslovnog opismenjavanja u školskom sistemu.

2. Definicija problema

Čitanje popularnih članaka koji sadrže navod da su znanstvenici nešto otkrili još ne znači da imamo posla sa stvarnim rezultatima nekog istraživanja, da je interpretacija rezultata takova kao što je napisano, da je istraživanje proticalo onako kako je zapisano i na kraju da je do istraživanja stvarno i došlo.

Jedan od načina za traženje vjerodostojnih rezultata znanstvenih studija je čitanje izvornih znanstvenih članaka, koji izlaze u periodičnim znanstvenim publikacijama kao što su znanstveni časopisi.

Znanstveni časopis je onaj koji ima objavljen popis članova uredničkog odbora na stražnjoj strani korica ili na prvim stranicama pojedinog broja časopisa, što osigurava informaciju o recenzijskom postupku, objavljuje članke koji pridonose nove teorije, izvještavaju o prvim rezultatima izvornih istraživanja na znanstvenim područjima ili sažimaju prethodna istraživanja, članci navode izvore literature, pravilno ih navode , članci sadrže ime autora i adresu pripadanja (afiliacije) autora na početku ili na kraju članka.

Također valja naglasiti da znanstveni časopisi za razliku od popularnih obuhvaćaju uže područje razmatranih tema.

Pisanje izvještaja o laboratorijskim vježbama izvedenim na nastavi biologije na srednješkolskom nivou predstavlja također prvu vrlo osnovnu aproksimaciju znanstvenim člancima, također predstavlja bitan doprinos razvoju kritičnog mišljenja učenika. Dokazano je naime da su učenici koji su po učinjenoj laboratorijskoj vježbi pisali izvještaje o izvedenim pokusima iskazivali bitno viši nivo kritičnog mišljenja u odnosu na učenike kod kojih je bilo njihovo znanje provjereno više manje sa odgovaranjem na kratka pitanja (4). Također zato valja u učenje pisanja kvalitetnih izvještaja o laboratorijskim vježbama ,koji neka ne budu više manje „copy paste“ inačice , ulagati više energije. Jedan od mogućih načina za to je upravo upoznavanje izvornih znanstvenih članaka i uvođenje u njihovo čitanje.

3. Ciljevi

Ciljevi primjera opisanog u ovom članku bili su da su učenici:

  • spoznali razlike između popularnih i znanstvenih publikacija odnosno medija
  • spoznali razlike između popularnih i izvornih znanstvenih članaka
  • spoznali precizno propisanu strukturu znanstvenih članaka
  • razlikovali popularnu informaciju od znanstveno dokazanih činjenica
  • spoznali razliku između pojma uzročno-posljedičnog odnosa i pojma korelacije u znanosti
  • spoznali različite mrežne stranice preko kojih mogu pristupiti do različitih znanstvenih publikacija
  • spoznali da se znanost temelji upravo i samo na provjerenim i empirijski dokazanim činjenicama
  • da se u mnoštvu informacija, koje su u današnje vrijeme na volju naučili potražiti onu koja je najviše vjerodostojna
  • zbog neposrednog dodira sa izvornim znanstvenim člankom nadogradili svoje mogućnosti izrade izvještaja o laboratorijskim vježbama izvedenim na nastavi biologije
  • povećali stupanj kritičnog odnosa do mnoštva informacija (ne samo onih sa područja biologije) u različitim medijima

4. Smještaj primjera u nastavni plan za biologiju u gimnaziji

Nastavni plan za biologiju u gimnaziji (5) pored cjelovitog razumijevanja bioloških koncepata i poveznica među njima kao jednog od glavnih općih ciljeva iziskuje također traženje informacija iz različitih izvora, kritično vrednovanje stručne korektnosti istih informacija te procjenu konzistentnosti dokaza odnosno argumenata ( znanstveni način razmišljanja, ujedno i razvijanje sposobnosti za ekstrakciju , kritično vrednovanje i obradu informacija iz usmenih , pismenih , elektronskih i drugih izvora.

Posebno važnu ulogu pri razvijanju kritičnog razmišljanja u svakodnevnom životu (zaključak na osnovi dokaza i argumenata ; na primjer procjena istinitosti tvrdnji u medijima), igraju pri nastavi biologije oni nastavni sati koji su namijenjeni istraživanju i pokusima.

Dio nastavnog plana koji obrađuje maturalni program pored toga posebno naglašava da moraju učenici razumjeti da objave sa znanstvenim sadržajem u sredstvima javnog priopćavanja nisu znanstvene objave, da moraju znati procijeniti vjerodostojnost novosti koje se pozivaju na znanost, također moraju razlikovati između stručne naučnopopularne i novinarske objave (da znaju slijediti znanstvenu informaciju i spoznati njenu izvornost-internet, baze podataka.

Ovaj članak se dotiče upravo potonjeg-prikazuje praktičan primjer na koji se način mogu učenici naučiti kritično vrednovati vjerodostojnost informacija iz različitih popularnih medija, postaviti ih uz bok informacijama pridobivenim iz znanstvenih publikacija te pridobijeno znanje upotrijebiti kod izrade izvještaja o laboratorijskim vježbama koje neka bi predstavljale vrlo pojednostavljenu školsku aproksimaciju k znanstvenim člancima ili znanstvenom načinu rada i izražavanja.

5. Metoda rada

Važno je naglasiti da je tijek rada prikazan kronološki, budući da se radi o postupnom napredovanju učenika te postupnom postizanju, na začetku navedenih ciljeva.

Najprije su se učenici pri nastavi biologije u 1. razredu gimnazijskog programa upoznali sa znanstvenim pristupom istraživanju odnosno sa osnovnim konceptima istraživanja. Saznali su da moraju biti pokusi planirani na osnovi istraživačkog pitanja odnosno hipoteze , a što se temelji na prethodnom znanju; da moraju pokusi sadržavati odgovarajuću kontrolu; da da moraju biti izvori grešaka čim manji te da moraju rezultati sa izabranom metodom uvijek biti ponovljivi.

Upoznali su se sa različitim metodama obrade podataka i analize rezultata , istovremeno su se naučili interpretacije rezultata s obzirom na postavljeno istraživačko pitanje.

Zatim su se učenici upoznali sa preporukama za izradu izvještaja o laboratorijskim i terenskim vježbama, strukturom izvještaja, načinu bilježenja pri pokusu upotrijebljenog materijal metodom rada, načinu prikazivanja podataka (tabele, grafikoni) , na kakav je način potrebno zapisati raspravu, kako je potrebno navoditi upotrijebljene izvore.

Po svakoj laboratorijskoj vježbi moraju sastaviti izvještaj.

Nakon barem jednog predanog i od strane nastavnika ocijenjenog izvještaja učenici su dobili zadatak da moraju do određenog roka u jednom od popularnih medija (mrežnih ili tiskanih) potražiti i predstaviti članak s biološkom tematikom, koji između ostalog sadrži članak „znanstvenici su ustanovili da ….“

U slijedećem koraku su na osnovi izabranog popularnog članka morali potražiti izvorni znanstveni članak iz kojeg proizlazi informacija predstavljena u popularnom članku.

Na putu traženja izvornog znanstvenog članka su učenici:

  • morali pratiti i kritično vrednovati što se je događalo sa informacijom na putu od izvorno znanstvenog članka (što znači od pridobivanja rezultata pokusa u laboratoriju) do trenutka kada se (ako se je) ta informacija (rezultat) pojavio u popularnom članku; da li je informacija ostala ista ili se je promijenila ? da li su je novinari pravilno interpretirali ? da li je informaciji što oduzeto ili dodano ? u kojem je mediju na putu do medija iz kojeg je bio izabran prvobitni popularni članak , informacija najviše iskrivljena te u kojem najmanje ?
  • usporediti autorstvo , strukturu, jezik –terminologiju izvornog znanstvenog članka sa autorstvom , strukturom, jezikom/ terminologijom popularnog članka
  • sa znanjem pridobivenim u zadaćama iz prethodnih dviju alineja ponovno napisati izvještaj o posljednjoj laboratorijskoj vježbi izvedenoj na nastavi

6. Rezultati

6.1. Nalazi učenika

Učenici su za područja koja su uvažavajući gornje instrukcije morali pratiti slijedeće nalaze.

SADRŽAJ/INFORMACIJA

  • U popularnom članku manjka puno podataka.
  • Popularni članak ima manje podataka nego što su ih pridobili tijekom istraživanja ; sadrži samo zaključke istraživanja i kratak sažetak napisan u nekoliko rečenica.
  • Prije nego sam našao izvorni znanstveni članak naletio sam na puno mrežnih stranica koje podatke kopiraju sa drugih mrežnih stranica, na kojima su podaci već promijenjeni; nakon toga dodaju još i svoje promjene. Na taj način se istiniti podaci potpuno izmijene te informacija od izvornog znanstvenog članka putuje od medija do medija kao pri pokvarenom telefonu; sve ovo u cilju veće čitanosti i pompoznosti.
  • U popularnom članku su izostavljeni podaci o lokaciji istraživanja; što je točno prvobitno istraživanje analiziralo; kako je točno teklo istraživanje (metoda).
  • Popularan članak je napisan puno općenitije.
  • Na kraju znanstveno-popularnog članka je dodano osnovno obrazloženje o šećernoj bolesti; toga u izvorniku nema, budući da čitatelj koji se prihvati zahtjevnijih članaka osnove već poznaje
  • U popularnom članku su izostavili nekoliko podataka koji su se piscu činili nevažnim ( na osnovi subjektivnog mišljenja) ;nekomu drugom bi isti bili zanimljivi. Radi toga, ako želimo saznati nešto više ili drugu stranu istine preporučljivo je potražiti izvorni znanstveni članak te se uvjeriti o vjerodostojnosti podataka.
  • Popularni članak ne sadrži nikakvih tabela sa rezultatima odnosno bilo kakvih grafikona
  • Zanimljiva razlika između članaka mi se je činila prije svega ta da su bile kao posljedica udisanja tih čestica (op. a. učenica je pročitala članak o utjecaju udisanja zračnih zagačivača na zdravlje ) u popularnom članku navedeni su samo astma i kašalj ; u izvornom znanstvenom članku napisano je pak da ovi uzrokuju i druge vrste poteškoća koje su posljedica udisanja tih čestica prije 1. godine starosti, a manifestiraju se tek u kasnijim razdobljima čovjekova razvoja
  • Mediji su ti koji iskrivljuju podatke te ih izmijene tako da bolje privuku čitatelje.
  • U popularnom članku čitavu stvar napušu kako bi tako pridobili čitatelje.
  • Podaci u izvornom znanstvenom članku su detaljni i iz njih lako razabiremo tijek istraživanja te nalaze . Detaljni podaci i opisi u istraživanju su za laike u biti nevažni, budući da su zahtjevni te iz njih s teškoćom izlučimo bistvo ( kao da bi morao u matematici nešto u osnovi ne zahtjevno izračunati tako da napraviš izvod odnosno da nešto izračunaš bez da bi upotrijebio konačnu formulu u koju samo ubaciš podatke.
  • Vrlo me je iznenadilo da popularni članak navodi da konzumiranje rajčice sprječava nastanak raka ( po principu uzrok-posljedica), dok izvorni znanstveni članak navodi tek korelaciju između konzumiranja rajčice i manjom pojavom raka, što nikako ne znači uzročno-posljedični odnos.
  • Već pitanje u naslovu popularnog članka je napisano vrlo izazovno, određene informacije su više naglašene nego što je to potrebno.
  • Okvirne priče obiju članka se naravno poklapaju, međutim neki podaci se razlikuju; ovo navodi ili na malomarnost novinara ili na namjerno zabluđivanje čitatelja.
  • U izvornom znanstvenom članku također je opisana i pozadina, dakle podaci na kojima se istraživanje ustvari temelji.

OBSEG

  • Popularni članak je napisan šturo i površnije nego što je napisan znanstveni članak.

JEZIK

  • Popularni članci pisani su u takovom stilu te sa takovim jezičnim značajkama da su primjereni za svaku vrstu naobrazbe.
  • Izvorni članak je bio na engleskom, isti na 24.ur.com pak na slovenskom.
  • Jezik je u izvornom znanstvenom članku bio vrlo objektivan, daju nam samo osnovne informacije dok je u znanstveno popularnom članku moguće opaziti promjenu stila.
  • U popularnom članku je upotrijebljen jednostavan jezik, bez puno znanstvenih ili latinskih izraza; u znanstvenom članku je pak ogromno latinskih termina.
  • Znanstveni članak je napisan u puno kompliciranijem stilu sa mnogo tuđica i stručnih izraza.
  • Popularni članak je primjeren za čitanje u bilo kojem dijelu dana.
  • Čitatelj znanstvenog članka mora si uzeti vremena te članak pročitati koncentrirano; mora poznavati i neke osnove o obrađenoj temi kako bi mu članak bio lakše razumljiv.

AUTOR

  • U popularnom članku je naveden samo jedan glavni istraživač te sveučilište sa kojega dolazi iako je glavnih istraživača bilo više.
  • Na kraju odnosno na začetku izvornog znanstvenog članka je navedeno u kojem broju određene znanstvene publikacije te kada je članak bio objavljen. Kod internetskih popularnih članaka preko kojih sam uspio islijediti izvorni znanstveni članak datum često manjka.
  • Iznenadila me je i činjenica da je bio glavni imenovani istraživač spomenut kao jedini u popularnom članku dok je u znanstvenom bio naveden skoro na kraju iz čega dakle mogu zaključiti da popularni članci ne navode uvijek pravilne i vjerodostojne informacije.
  • Znanstveni članak ima uvijek točno navedene autore.
  • Novinar koji bi iz izvornog znanstvenog članka pokušao napisati popularni morao bi biti dobar poznavatelj izabranog područja ili bi morao pridobiti mišljenje odnosno obrazloženje znanstvenog članka od znanstvenika koji su ga napisali ili od nekoga koji dobro poznaje to područje.

NAZIV

  • Pri znanstvenom članku je naziv stručan dok je pri popularnom vrlo uljepšan.
  • Namjena popularnog članka je privući ljude k čitanju teksta u čemu pomažu također i inovativni naziv i slike.
  • Popularni članak ima za razliku od izvorno znanstvenog naziv koji odmah privuče čitatelja.
  • Naziv popularnog članka je u mojem primjeru vrlo kratak (samo jedna riječ) za razliku od naziva izvornog znanstvenog članka koji za dodatak sadrži i latinska imena u pokusu uporabljenih organizama.

STRUKTURA

  • Izvorni znanstveni članak uvijek čini sažetak (abstrakt), uvod, metode rada, rezultati, zaključak i rasprava.
  • Izvorni znanstveni članak ima zacrtan tijek rada te metode, navedeni su svi autori, opisan je cjelokupan proces te priprema za izvođenje istraživanja.
  • Znanstveni članak je temeljitije/ podrobnije podijeljen na podteme i stavke.

IZVORI

  • Znanstveni članak ima na kraju popis literature iz koje su autori crpili.
  • U popularnom članku za razliku od znanstvenog nema nikakvog citiranja.

OSTALA OPAŽANJA

  • Tisak u popularnom članku je bio blješteći, višebojni sa istaknutim riječima. Izvorni znanstveni članak je napisan fontom koji je jedinstven za čitav članak izuzevši glavne naslove; pozadina je u cijelosti bijela, tisak je crn.
  • Pri popularnom članku mogu se naći oglasi povezani sa njegovim sadržajem. U izvornom znanstvenom članku nije bilo oglasa.
  • U izvornom znanstvenom članku su dodana i objašnjenja skraćenica, autorov doprinos te zahvala svima koji su sudjelovali ili pomagali na bilo koji način kod istraživanja, a nisu bili glavni autori zadaće.

6.2. Usporedba izvještaja o laboratorijskim vježbama prije zadače i nakon nje

  • Kod popravljanja izvještaja o zadaći traženja i proučavanja izvornog znanstvenog članka ustanovljeno je slijedeće.
  • Učenici su bitno poboljšali terminologiju-nazivlje u izvještajima: noviji izvještaji su sadržavali bitno više objektivan jezik, bez nepotrebnih uljepšavanja, koja ne sude u znanstveni jezik.
  • Izvori koje su učenici citirali u izvještaju su bili izabrani bitno više promišljeno u smislu veće navezanosti na područje eksperimenta; također je bio udio pravih znanstvenih izvora (znanstvene publikacije različitih vrsta) bitno viši nego prije zadače.
  • Izvještaji su bili bitno pregledniji te bolje strukturirani (neki u potpunosti po uzoru izvornih znanstvenih članaka).
  • Metoda rada i materijali su bili predstavljeni više objektivno, pregledno te u skladu sa time da mora svaki pokus biti ponovljiv.
  • Rasprava u izvještaju je bila bitno više argumentirana, često je sadržavala poveznice na konkretna znanstvena istraživanja , povezana sa u izvještaju obrađenim eksperimentom.

7. Zaključak

Učenici su sa praćenjem informacija iz popularnog članka do izvornog znanstvenog članka postali svjesni značaja kritičnog razmišljanja povezanog sa informacijama uz područja biologije. Ustanovili su da se informacije od svojeg izvora pa do medija gdje dosižu najviše ljudi mogu bitno promijeniti te tako možda ne utječu na pojedinca na takav način, kakav su to željeli znanstvenici. Čak štoviše informacija može laičkog čitatelja namjerno zavesti, sve to sa nakanom dosizanja čim više publike i čim veće čitanosti. Upoznali su se sa ulogom obaju tipova članaka te spoznali njihovu strukturu i jezik. Saznali su da je struktura kod izvornih znanstvenih članaka za razliku od popularnih strogo određena, jezik je objektivan i nedvosmislen, istovremeno znanstvene publikacije zahtijevaju točno navođenje autora. Pridobijeno znanje su učenici korisno upotrijebili prilikom pisanja izvještaja o laboratorijskim vježbama, koje predstavljaju daljnji važan korak prema razvijanju kritičnog mišljenja.

8. Literatura

  1. Johnson, C., How the Internet is changing science, dostopno na https://www.deseretnews.com/article/865622904/How-the-Internet-is-changing-science.html, 1. 12. 2015
  2. Sathyanarayana Rao, T. S., Andrade, C., The MMR vaccine and autism: Sensation, refutation, retraction, and fraud, Indian J Psychiatry. 2011 Apr-Jun; 53(2): 95–96.
  3. Znanstveno publiciranje; pridobljeno na https://www.ukm.um.si/znanstveno-publiciranje; 1. 12. 2018
  4. Ian J. Quitadamo, I. J., Kurtz, M. J., Learning to Improve: Using Writing to Increase Critical Thinking Performance in General Education Biology; CBE-Life Sciences Education, Vol. 6, No. 2, junij 2007, 140–154.
  5. Vilhar, B. in sod., Učni načrt. Biologija: gimnazija: splošna gimnazija, Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo, 2008.