Sigurnost na satovima Engleskog jezika

tea_horvatic

Tea Horvatić

Sažetak

U Osnovnoj školi Strahoninec provedene su aktivnosti povodom Dana sigurnijega interneta na satovima engleskoga jezika u 4., 7. i 8. razredu. Učenici su kroz radionice, rasprave i izradu vlastitih sadržaja promišljali o odgovornoj uporabi interneta i tehnologije, email bontonu te čuvanju privatnih informacija i vlastitog zdravlja. Radionice su rađene u sklopu školskoga Erasmus+ KA1 projekta „Ready – Set – Step Up!

Ključne riječi: dan sigurnijega interneta, email bonton, zdravlje, privatnost, autorska prava

Uvod

U Osnovnoj školi Strahoninec, svake godine obilježavamo Dan sigurnijega interneta u različitim predmetima. Ove godine, na satovima engleskoga jezika te u sklopu Erasmus+ KA1 projekta „Ready – Set – Step Up!*, učenici četvrtih, sedmih i osmih razreda su ponovili i utvrdili odgovorno ponašanje na internetu kroz prezentaciju različitih problema tijekom korištenja interneta i tehnologije, od pisanja emaila, objavljivanja fotografija i privatnih informacija, do čuvanja zdravlja te poštivanja autorskih prava. Aktivnosti su provedene u suradnji s Centrom za sigurniji internet (2021.).

Pisanje email-a

U četvrtim razredima osnovne škole, učenici su kroz prezentaciju i pisanje vlastitih clip_image002e-mailova (Slika 1.) ponovili kako koristiti svoj školski webmail na Carnetu i kako se pridržavati osnovnih pravila u komunikaciji putem emaila.

Slika 1. Pisanje email-a na engleskom

Učenici su se složili da su najvažnija pravila u pisanju emaila na engleskom (Websitebuilders.com, 2021.) sljedeća:

  • Write the subject of your email. (What is it about?)
  • Be short and focused.
  • Do not write in CAPITAL LETTERS. THEY ARE DIFFICULT TO READ. (And it seems like you are YELLING!)
  • Be careful of spelling.
  • Add your documents in the attachment.
  • Write a greeting in the end: Kind regards, / Best regards, / Kindly, / Best wishes, …
  • Write your name in the end of the email.

Također, pravila smo priredili i na hrvatskom jeziku (Slika 2.)

clip_image004Slika 2. Email bonton

Kroz raspravu učenici su došli do zaključaka da korištenje interneta ima dobrih i loših strana. Dobre strane su da nudi mnoštvo mogućnosti, od igre, pretraživanja informacija do komunikacije s ljudima koji su udaljeni od nas i to vrlo jeftino ili besplatno. Loše strane su da provođenje previše vremena uz ekrane i tehnologiju može škoditi ljudskom zdravlju. Osim toga, na internetu se ponekad javljaju problemi poput objavljivanja neželjenih fotografija ili korištenje fotografija bez dozvole autora ili osoba na njima. Također, u komunikaciji na mreži, ljudi se ponekad ophode s nepoštovanjem jedni prema drugima.

Zbog svega toga, vrlo je važno poštivati dogovorena pravila ponašanja na internetu. Učenici su izdvojili primjere objavljivanja fotografija koji su odgovorni i one koji to nisu. Dogovorili su sljedeća pravila za objavljivanje fotografija (***, 2020.):

Možemo objaviti fotografiju:

  • s natjecanja
  • s kućnim ljubimcem
  • s rođendana
  • sa sportskog događaja

Nije u redu objavljivati fotografije poput:

  • osoba u donjem rublju ili u kupaćem kostimu
  • osoba na WC-u
  • osoba koje spavaju
  • osoba na plaži
  • tučnjave s bratom/sestrom

Čuvanje osobnih informacija

Učenici su identificirali koje su informacije osobne i koje ni u kojem slučaju ne smiju objavljivati na internetu:

  • ime i prezime
  • dob
  • datum rođenja
  • adresa
  • broj telefona
  • broj kreditnih ili bankovnih kartica
  • email adresa
  • lozinke

Ova aktivnost pokazala je da su učenici već dovoljno osviješteni koje informacije o sebi smiju dijeliti s prijateljima, a koje moraju čuvati da budu tajne. Kroz Kahoot kviz, rezultati su pokazali da čak 99% (N = 48) učenika zna razliku između sigurne i nesigurne lozinke, dok 82% učenika (N = 48) zna kako postupiti u slučaju da prime poruku ili email nepoznate osobe i 83% (N = 48) te da mogu prijaviti neprimjerene poruke ili komentare na internetu.

Čuvanje zdravlja

clip_image006Slika 3. Čuvanje zdravlja: dnevne aktivnosti učenika

Ove godine naglasak je bio osvijestiti učenike da čuvaju svoje zdravlje i da vrijeme koje provode na internetu, odnosno kada koriste tehnologiju bude uravnoteženo s ostalim aktivnostima slobodnog vremena i obaveza koje imaju (Slika 3). Spavanje je najvažnije kako bismo imali dovoljno energije za cijeli dan, kao i pravilna i redovita prehrana te održavanje higijene. Osim školskih obaveza, učenja i čitanja, potrebno je i provoditi vrijeme s obitelji i prijateljima te njegovati socijalni kontakt – u doba pandemije, to mora biti odgovorno i uz poštivanje epidemioloških mjera. Pomaganje roditeljima u kućanstvu, također je dio svakodnevnog života te bi u dogovoru s roditeljima i obitelji trebalo organizirati dan učenika na način da su svi ovi elementi uravnoteženi. Provođenje slobodnog vremena za ekranima, uporabi interneta i gledanju sadržaja online mora biti pod nadzorom roditelja i svakako ne duže od pola sata dnevno ukoliko se radi o aktivnom korištenju tehnologije. Tjedno, djeca mogu provoditi 1 do 3 sata koristeći tehnologiju pasivno, o čemu više možete pročitati na web stranici Screen-Free Parenting.

Poštivanje autorskih prava

Učenici sve više moraju izrađivati vlastite prezentacije i projekte u različitim predmetima, pri čemu je nužno poštivanje autorskih prava, ne samo tekstualnih zapisa, već i uporabe fotografija. Stoga je važno da učitelji ponude jasne i nedvosmislene upute učenicima na koji način će izraditi projekte, kao i popis literature ili web stranica s kojih mogu koristiti besplatne fotografije, video ili audio zapise. Na satovima engleskog jezika, učenicima često preporučam sljedeće web stranice:

Fotografije:

Audio i video zapisi:

Rezultati

Umjesto izlaznih kartica o tome što su naučili na radionici, učenici su kreirali svoje postere s odabranim savjetima koje bi oni dali učenicima mlađima od sebe. Učenici viših razreda koristili su alate prema vlastitom izboru, uglavnom Microsoft Powerpoint ili Adobe Spark, te kreirali svoje postere s porukama i postavili ih na zajedničku Wakelet kolekciju dostupnu ovdje.

Prezentacija za ove radionice dostupna je na Edutoriju.

Zaključak

Odgovorno ponašanje na internetu i umjereno korištenje tehnologije bitno je osvještavati kroz aktivnosti u školi, ali i kroz radionice za roditelje. Osnove pisane komunikacije na internetu, poput pisanja email-a, dio je kurikuluma Engleskog jezika i i Informatike, no obilježavanjem posebnih dana u Školi te kroz međupredmetne teme moguće je dodatno učenike osposobiti da postanu odgovorni i samostalni korisnici interneta od ranije dobi. Važan element u tome jest i čuvanje zdravlja, ali i odgovornost prema okolišu. Ove teme potrebno je u nastavi sagledati cjelovito i njegovati suradnju Škole i doma. Na taj način možemo osigurati da Internet ostane sigurno mjesto razmjene informacija, pristojne komunikacije i svjetla budućnost za sve.

* Ova publikacija izražava isključivo stajalište njenih autora i Komisija se ne može smatrati odgovornom prilikom uporabe informacija koje se u njoj nalaze.

Literatura

  1. *** Be Smart Online booklet. (2020.) https://www.besmartonline.org.mt/uploads/linked/Year4EnglishBooklet.pdf, dohvaćeno 8.2.2021.
  2. Centar za sigurniji Internet. (2021.) Dan sigurnijeg interneta. https://csi.hr/dan-sigurnijeg-interneta/, dohvaćeno 21.2.2021.
  3. Common Sense: Copyright lesson. (2021.) https://www.commonsense.org/education/digital-citizenship/lesson/a-creators-rights-and-responsibilities, dohvaćeno 8.2.2021.
  4. Dr. Screen-Free Mom. (2016.) Screen Time Recommendations For Kids By Age. Screen-Free Parenting’s Personal Screen Use Guidelines. Screen-free Parenting Blog. https://www.screenfreeparenting.com/screen-time-recommendations-for-kids-by-age/, dohvaćeno 21.2.2021.
  5. Horvatić, T. (2021.) Safer Internet Day – prezentacija. https://edutorij.e-skole.hr/share/page/document-details?nodeRef=workspace://SpacesStore/223a8716-52b9-4d1c-a46d-88645e5559a8, dohvaćeno 22.02.2021.
  6. Websitebuilders.com. (2021.) Email etiquette: https://websitebuilders.com/how-to/email-at-a-glance/etiquette/, dohvaćeno 8.2.2021.

Preventivno-korektivne aktivnosti

u osnovnoj školi

bozena_idzojtic

Božena Idžojtič

Sažetak

U dobu u kojoj živimo je način našeg života više ili manje sjedeći. Učenici mnogo vremena sjede u školi, kasnije i kod domaćih zadaća i računala …

Ispravno držanje tijela vrlo je važno za djecu u osnovnoj školi. Rezultati istraživačke zadaće (Pre)teška školska torba bili su vrlo zanimljivi. Djeca svaki dan nose na leđima vrlo teške školske torbe ili ruksake. Nemaju te mogućnosti da bi imali jedne udžbenike u školi, a druge kod kuće. To znači da svaki dan nose u školu više nego 10% njihove tjelesne mase na svojim leđima. Svaki radni dan u sedmici provjeravali smo težinu njihovih školskih ruksaka.kao nastavnica tjelesne kulture

U svojoj dugoj školskoj praksi kao nastavnica tjelesne kulture u svoj rad uključila sam preventivno-korektivne aktivnosti.

Na osnovnoj školi gdje radim imamo već više godina organiziran opuštajući-rekreativni odmor. U odmoru od petnaest minuta učenici mogu birati između velikog broja različitih mogućnosti za opuštanje i odmor od školskih obaveza.

Tijelo učenika još je u fazi razvoja, zato je vrlo važno, da se u svom slobodnom vremenu što više kreću i igraju u prirodi, njeguju različite sportove, iako su oni rekreativnog značenja.

Ključne riječi: zdravlje, rekreacija, rekreativni odmor, muskulatura.

Sjedeći način života

Sve više se govori o zdravom načinu proživljavanja slobodnog vremena. Učenici u osnovnoj školi mnogo vremena rade sjedećim načinom.

Svake školske godine kod tjelesne nastave uočim nekoliko učenika sa ravnim stopalima.

Zna se, da se iz ravnog stopala u kasnijim godinama razviju poteškoće s kičmenim stubom.

Kod učenika, koji se u slobodnom vremenu vrlo malo bave sportom i kretanjem, možemo vidjeti slabu mišićnu snagu pojedinih mišićnih grupa ili muskulature u cjelini.

Na našoj osnovnoj školi imamo više godina organiziran opuštajući-rekreativni odmor. U pauzi od petnaest minuta učenici mogu birati između mnogo različitih mogućnosti za opuštanje i odmor od školskih obaveza.

Na školskom dvorištu gdje se nalaze sportsko igralište, atletska staza i dječja igrala, učenici izaberu svoju aktivnost koja će ih najbolje opustiti.

U blizini sportske sale imaju nacrtane igre na podu iz prošlosti koje su se igrale naše bake: Ristanc, zemljokras i još neke druge, koje su već godinama zaboravljene, pa ih tako želimo opet oživjeti …

Učenici imaju mogućnost izabrati aktivnosti u maloj ili velikoj sportskoj sali, gdje igraju košarku na ispadanje bez tjelesnog kontakta.

Nastavnici pazimo, da su učenici primjerno obučeni. Za sve aktivnosti moraju imati primjerne tenisice odnosno su u sportskoj sali mogu biti i bosi, da im ne klizi.

Preventivno-korektivne aktivnosti

Aktivnost je ponuđena učenicima 1. – 5. razreda, svaki dan u sedmici za jednu grupu.

Vježbe u grupi su korisne kada se svi pokreti izvode snagom svojstvene muskulature i kada je moguće pravilno izvođenje. U grupi radi do 10 učenika, veći broj u grupi nije poželjan, jer se smanjuje mogućnost kontrole.

Iz tog razloga uključujem u rad nadarene učenike. Sistematični rad uz pomoć nadarenih učenika djeci omogućava, da utvrde mišićnu snagu različitih mišićnih skupina.

Nadarenim učenicima je takav oblik rada velik izazov a također i pomoć nastavnici tjelesnog odgoja..

Na početku školske godine sam vježbe radila samo sa njima, dok nisu naučili pravilno pokazati svaku vježbu. To smo radili zato da kad počnu oni voditi vježbanje za učenike mogu primijetiti greške i učenika ispraviti.

Za izvođenje odabrane vježbe nema mnogo vremena, samo 15 minuta, zato mora biti učenik u ulozi učitelja na vježbanje sa drugarima dobro pripremljen.

Najčešće odaberem aktivnosti za moć tijela i vježbe za snagu mišića kod ravnog stopala. Vježbe nisu obavezne za sve učenike, imaju više mogućnosti, pa mogu odabrati one za koje imaju najviše zanimanja odnosno su im potrebne. Roditeljima aktivnosti predstavljam na roditeljskom sastanku. Oni se sa djetetom dogovore, koliko je preventiva korisna za dobar razvoj njihovog tijela u tom razdoblju. I na osnovu toga učenici se priključuju grupama.

Učenici sve vježbe rade bosi.

Ravno stopalo

Ravna stopala nisu ništa neobično. U većini svi se rodimo sa ravnim stopalima. Stopalni svod nastaje postupno kad se razvijaju veziva i mišići u stopalu. Izobličuju se do naše šeste godine.

Tada (u nekim primjerima još nekoliko kasnije) još možemo da ih popravimo, a u imageodrasloj dobi ravna stopala donose nam mnogo poteškoća, između kojih su najčešći bolovi u kralježnici.

Stručnjaci kažu da je pravi oblik stopala izbočen u dva svoda: uzdužni i poprečni.

Slika 1, Ravno stopalo

Zadatak 1 za jačanje muskulature stopala u stojećem početnom položaju:

  • hodati visoko po prstima (sliB. Idžojtič, Slika 2 - Hodamo visoko po prstima.ka2),
  • bosim nogama hodati po konopcu,
  • hodati na vanjskoj strani stopala, prsti su zgrčeni,
  • hodati po petama, prednji dio stopala je podignut, a prsti zgrčeni.

Slika 2. Hodamo visoko po prstima

Preporučuje se da djeca hodaju bosa po neravnom terenu, šljunku, itd., jer se na taj način aktiviraju mišići svoda stopala.

Zadatak 2 sa malim rekvizitima u sjedećem položaju i nasloniti se na laktove iza tijela:

  • valjanje male loptice među stopalima sa uzdignutim skupljenim nogama (slika 3),
  • valjanje male loptice u smjeru napred – nazad po tlu (slika 4),

B. Idžojtič, Slika 3 - Valjanje loptice između stopala.B.Idžojtič, Slika 4 - Valjanje loptice na podu.

Valjanje loptice između stopala. Valjanje loptice na podu.

  • nožnim prstima hvatati maramu, ponesti je od jedne na drugu stranu (lijevo-desno),
  • pomicanje olovke s prstima iz jedne na drugu stranu (lijevo-desno).

Kičmeni stub

Kičmeni stub je temeljni nosilac ispravnog držanja. Nastavnici tjelesnog odgoja možemo odabrati vježbe za jačanje snage i sposobnosti svih većih mišićnih grupa važnih za održavanje ispravnog držanja.

U nastajanju deformacija mogu igrati posebno ulogu razne loše navike koje djeca vrlo lako usvajaju: nošenje teške školske torbe stalno u istoj ruci, loše sjedenje u školskoj klupi, pogrbljen položaj kod stajanju i sjedenja itd.

Zadatak 3 za snagu trbušne muskulature u početnom položaju na leđima:

  • Sa savijenim nogama u koljenima (45 stupnjeva) i istegnutim rukama iza glave – dizati glavu i rameni pojas – sa rukama dotaknuti koljena, stopala pri tome ostaju na tlu.

U ležećem položaju – udah, u dignutom položaju – izdah.

  • Jedna noga savijena u koljenu, druga istegnuta na podlozi, ruke uz tijelo. Istovremeno podizati desno rame i glavu i dohvatiti desnom rukom stopalo opružene lijeve noge.

B.Idžojtič, Slika 5 - Na leđima - ispružiti nogu uvis.Zatim desna noga, lijeva ruka.

  • Sa savijenim nogama u koljenima: najprije jedno onda drugo koljeno privlačiti što bliže grudnom košu.
  • U početnom položaju ležimo na leđima noge su savijene u koljenima – ispružiti nogu uvis. Važno je zategnuti trbušne mišiće i tako pripiti kičmu uz podlogu (slika 5).


Zadatak 4 za snagu muskulature leđa – početni položaj ležeći na trbuhu:

  • Dijagonalno podizati istegnutu lijevu ruku i desnu nogu i onda promijeniti ruku i nogu te vježbu ponoviti. Pri tom je vrlo važna napomenuti da mora biti lice okrenuto prema podu. Također moramo opomenuti, da ruku i nogu podižu 8 do 10 cm iznad poda.
  • Plivanje po suhom – s istegnutim rukama i nogama 8-10 cm nad podom, kratko pokretati gore-dolje. Amplituda micanja vrlo je mala, a lice je pri tom okrenuto prema podu (slika 6).

B.Idžojtič, Slika 6 - Plivanje na suhom.

  • Ruke su ispred glave oslonjene dlanovima uz podlogu. Obje noge dizati od podloge.
  • Ruke su ispred glave oslonjene dlanovima uz podlogu. Obje noge dizati od podloge i pri tom širiti i skupiti noge.

Zadatak 5 za snagu muskulature leđa – četveronožni početni položaj:

  • Istegnute noge naizmjenično dizati gore.
  • Dijagonalno dizanje istegnute lijeve noge desne ruke i obrnuto. Ruku dizati do visine uha a nogu do visine kukova, ne više, da ne dođe do previše savijenog kičmenog stuba. Lice okrenuto prema podu.
  • U četveronožnom položaju kičmu savijamo prema gore u obliku slova C.

Na kraju svake aktivnosti dobro protegnemo sve mišićne grupe koje su bile u najvećoj mjeri aktivne.

Zaključak

Sport je fenomen vremena u kojem živimo i postaje vrlo važan dio kvalitetnog života. Poznato je da su mnoge bolesti civilizacije povezane sa nedovoljnim kretanjem i da fizičke vježbe imaju velik utjecaj na čovjekov organizam u cjelini.

Uz pomoć preventivno-korektivne aktivnosti i svih ostalih aktivnosti u rekreativnom odmoru imaju naši učenici više mogućnosti za zdrav i bolji svakodnevni boravak u školi.

Literatura

  1. Koturović, L., Jeričević D. (1988). Korektivna gimnastika. Beograd:Sportska knjiga.
  2. Lehmann, G. (1998). Ruckenschule fur Kinder. Munchen: Grafe und Unzer Verlag GmbH.
  3. https://aktivni.metropolitan.si/zdravje/skrb-za-stopala/ pristupljeno 21. 3. 2020
  4. https://sl.crossfitcoastal.com/zdaroye/8-chamu-yznikae-ploskastupnyovasc-i-ci-mozhna-yago-vylechyc/ pristupljeno 21. 3. 2020
  5. https://psihologijadela.com/2018/05/21/aktivni-odmori-dvojna-zmaga/ pristupljeno 21.3. 2020
  6. Osobni arhiv fotografija

Pogled uz maglu

Broj 117, studeni 2019.
ISSN 1848-2171

U ovom broju objavljeno je 15 članaka, a pet broja unaprijed je već popunjeno. Definitivno je Pogled kroz prozor postao mjesto na kojem uvijek možete pročitati dobre i pozitivne primjere iz naših škola, a po meni najbitnije što možete primijeniti i u svojem radu. Čitajmo se i dalje Smiješak

Pogled_iconU svojem intervjuu Amadeja Turnšek je predstavila iskustvo bivše profesorice engleskog jezika Naste Ovin koja je koristila različite nastavne metode i provodila inovativni projekt “Malo drugačiji nastavni sati”. Više…

Pogled_iconUčenici drugog razreda i učiteljica Anja Kancler sudjelovali su u projektnom radu gdje su kroz aktivnosti i izvođenje kazališne predstave dobili nova znanja o kazalištu, a povezali su s prirodom. Na kraju projekta učenici su bolje razumjeli što je kazališna predstava i tko je u nju uključen. Više…

Pogled_iconU članku Barbare Čeh prikazano je kako prenositi ekološke sadržaje učenicima kroz čitanje i pročitane tekstove. U Eko čitalačkoj znački nastojalo se potaknuti učenike kreativnom razmišljanju u vezi s učenjem o ekološkim sadržajima i očuvanju ekološke kulture kroz knjigu. Više…

Pogled_iconU OŠ Tučepi, Marlena Bogdanović izvodila je različite aktivnosti koje su podrazumijevale upotrebu moderne tehnologije tj. tableta jer se jedino na tabletima može do mile volje brisati, pisati, provjeravati i ispravljati pogreške, a da na kraju završni uradak bude uredan, čitljiv i zanimljiv. Više…

Pogled_iconPod vodstvom razredne učiteljice Daniele Kuić proveden je projekt Hajduk u srcu u 2.b razredu Osnovne škole Žnjan-Pazdigrad iz Splita. Cilj projekta bio je učenike upoznati s najvećim nogometnim klubom i simbolom grada Splita – Hajdukom, ali i učiti o povijesti grada, baštini i običajima, u potpunosti integrirano u nastavni proces. Više…

Pogled_iconUkoliko se i vi želite okušati u snimanju vlastitih videozapisa, Gordana Lohajner i Gordana Sokol preporučile su jednostavan program za snimanje videozapisa i isječka zaslona koji je dio operacijskog sustava Windows. Više…

Pogled_iconIda Veselovac je predstavila aktivnosti 2.c/3.c razreda u koje su integrirani učenici s teškoćama i daroviti učenici u sklopu Erasmus+ KA2 projekta pod imenom „Innovate Together“ u trajanju od dvije godine. Više…

Pogled_iconOdgojiteljica Jerica Česnik Antler ispričala nam je kako su u dječjem vrtiću osmislili projekt Vrtiček kako bi pomogli u podizanju svijesti o zdravoj prehrani i zdravom načinu života i samodostatnosti. Više…

Pogled_iconUčiteljica Katja Porčnik Gortnar već duži niz godina praktirica meditaciju, tehniku opuštanja, i željela je svojim učenicima omogućiti da iskuse tibetanske vježbe koje vraćaju mir i energiju. Više…

Pogled_iconVrtić ne mora biti jedino mjesto igre. Odgajateljica Klavdija Novak koristi šumsku igraonicu koja nudi beskrajne mogućnosti za igru gdje uvijek pronalaze nešto novo, istražuju, puno se kreću na svježem zraku što omogućava kvalitetno i zdravo trošenje vrijeme. Više…

Pogled_iconLucija Jager je opisala kooperativne igre koje je izvodila tijekom nastave tjelesnog odgoja s učenicima drugog razreda. Igra je motivacija, a kad su učenici motivirani i učenje im je zabavno. Više…

Pogled_iconDjeca zbog svakodnevnih pritisaka, učestalog psihičkog opterećenja i premalog gibanja uvelike utječe na njihovu tjelesnu težinu. Ti se problemi mogu umanjiti provođenjem sportskim aktivnostima, a zbog toga je odgojiteljica Magdalena Štampah uvela sportsku aktivnost „Mini olimpijada“. Više…

Pogled_iconMaja Miklavž Sintič pri poučavanju narodnog plesa upotrebljava različite metodičke pristupe koje sistematički razvija kod plesača na folkloru od 7. godine nadalje, a u svom članku prikazala izvedbu plesne igre preuzete iz slovenske narodne predaje Kaj boš Janko jutri delal (Što ćeš Janko raditi sutra) ili inačicu iste pjesme Jutri se bom v mesto peljal (Sutra ću se odvesti u grad) tako da osnovni plesni uzorak, melodička i ritmička podloga ostaju nepromijenjeni, a riječi smo zamijenili oponašanjem pjeva ptica. Više…

Pogled_iconJe li za učenike s poremećajem pažnje (ADHD) bolji tradicionalni pristup učenja ili korištenje elektroničkih medija ? Pročitajte što je saznala Maja Trunkelj. Više…

Pogled_iconU sklopu Erasmus+ projekta DARE and SHARE! pokrenut je eTwinning projekt Country from a box kojem je cilj bio upoznavanje ostalih europskih država obilježavajući pritom 2018. godinu kao Europsku godinu kulturne baštine. Glavnu ulogu su imali učenici, a učitelji su bili samo mentori koji su ih vodili i usmjeravali u njihovom istraživačkom radu, kažu Samanta Matejčić Čotar i Suzana Poljak. Više…

Gordana Lohajner

Sportska priredba „Mini olimpijada“

magdalena_stampah

Magdalena Štampah

Sažetak

imageCilj rada je predstaviti sportsku aktivnost „Mini olimpijada“ kao primjer dobre prakse. Današnja djeca i mladež izložena su raznim pritiscima, a slijedom toga svojstveno im je i učestalo psihičko opterećenje te premalo gibanja. Posljedica takvog načina života sve je vidljivija u brojnim primjerima povećane tjelesne težine. Ti problemi mogu se umanjiti provođenjem sportskih aktivnosti. Gibanje poboljšava i čuva motoričke sposobnosti djece i pozitivno utječe na njihovo zdravlje; kako psihičko tako i tjelesno. Osim spomenutog, ono pomaže oblikovanju samouvjerenosti pojedinca te njegovom sustavu vrijednosti, ustrajnosti, upornosti i daljnjoj motivaciji za vježbanje.

Ključne riječi: djeca, zdravlje, kretanje, atletika, sport, sportske aktivnosti

Uvod

U današnje vrijeme, sport je jedna od najznačajnijih aktivnosti slobodnog vremena modernog čovjeka. Sjedilački način života nas motivira, da budemo sportski aktivni. Razvoj i opći napredak društva zamjenjuje fizičke aktivnosti iz prošlosti (lov, sakupljanje plodova, borbene vještine) sportskim aktivnostima.

Vrlo je važno da svijest o zdravom načinu života i učestalom gibanju, djeci počinjemo usađivati još od malih nogu. Djecu treba pustiti da se što više gibaju i igraju slobodno, prema svom vlastitom nahođenju. Atletika je bazični sport, koji uključuje prirodna gibanja, bez kojih čovjek praktično ne bi mogao živjeti. Hodanje je urođena aktivnost koju usvaja svako dijete, a istovremeno je poznajemo i kao atletsku disciplinu. Nakon hodanja djeca se nauče utrkivati, bacati i skakati. Sve su to discipline koje poznamo u atletici.

Atletika je vrsta sporta koju ne znajući treniramo cijeli život. Svi trčimo, skačemo, bacamo stvari. Sve te aktivnosti posebno su izražene kod djece.

Čovjek najprije nauči trčati, skakati i bacati te kasnije igrati košarku, nogomet. (Pišot I. Jelovčan, 2006). Igrajući se te na taj način spontano vježbajući, djeca nesvjesno savladaju hodanje, trčanje, bacanje i skokove te je prirodno zaključiti da kod djece mlađih dobnih uzrasta među svim sportskim disciplinama najzastupljenija upravo atletika.

Atletika je sport koji omogućava pravilan razvoj djeteta, pomaže zdravljem odrastanju te vodi računa da se djeca nauče redu, radu, odgovornosti i upornosti. Stjecanje tih pozitivnih karakternih osobina pomaže im u lakšem savladavanju svakodnevnih životnih prepreka, uspjeha kao i neuspjeha. Važno je istaknuti i važnost pozitivnog utjecaja na odgovornost prema školskim obavezama što se kasnije reflektira i na ostale životne uspjehe. Četiri spomenute karakterne osobine osnova su uspješnog života. Upravo iz tog razloga je važno osvijestiti koliko je gibanje značajna aktivnost u razvoju svakog djeteta.

Što je mini olimpijada?

Sve je počelo 2009. godine u našoj školi, kada smo roditeljima i široj zainteresiranoj javnosti predstavili rad Školskog odbora s priredbom „Sportske igre“. Nakon dvije godine sportske igre su prerasle u manifestaciju pod nazivom „Mini olimpijada“. Manifestacija se odvija pod okriljem Olimpijskog komiteta Slovenije. Idejni vođa projekta je gospođa Aleša Novak, učiteljica razredne nastave. U samu realizaciju manifestacije uključeni su učitelji razredne nastave kao i učitelji tjelesne kulture.

Mini olimpijada je sportska priredba u prvom redu namijenjena djeci koja pohađaju prvu trijadu devetogodišnje osnovne škole. Velika pažnja posvećena je predstavljanju olimpijskih igara – olimpijskog ‘fer play’ protokola te poznatog olimpijskog pravila ‘važno je sudjelovati’. Na dosadašnjim priredbama gostovali su brojni vrhunski sportaši poput Mirana Stanovnika (motorist), Sonje Roman (atletičarka), Mihe Horvata (badmintonaš), Marije Kardinar (kuglačica), Mitje Novinića i Vedrana Vinka (nogometaši) te mnogi drugi.

Glavni motiv „Mini olimpijade“ je poticati djecu s bavljenjem sportskim aktivnostima te ih zainteresirati za sport i aktivan život.

Kako to i priliči velikim sportskim priredbama, na početku Mini olimpijade izvodi se pravi olimpijski protokol s olimpijskom zastavom i bakljom, a koje uz zvukove olimpijske himne na stadion donesu i upale sportaši naše škole. Nakon toga slijedi sportska prisega sportaša i zagrijavanje. Nakon tradicionalnog protokola započinju takmičenja u spomenutim sportskim disciplinama. Cijela manifestacija prožeta je olimpijskim načelima izvrsnosti, solidarnosti i prijateljstva. Obzirom da slijedimo olimpijski slogan ‘važno je sudjelovati’ svoj djeci dodjeljuje se priznanje za sudjelovanje i uspješan nastup. Najuspješnijim takmičarima podjele se medalje.

Na manifestaciji se natječu učenici iz šest osnovnih škola: Dvojezične osnovne škole I Lendava, Područna osnovna škola Gaberje, Dvojezična osnovna škola Dobrovnik, Dvojezična osnovna škola Genterovci te učenici škola iz Monoštra (Mađarska) i Murskoga Središća (Hrvatska). Sudjelovanjem učenika iz Mađarske i Hrvatske manifestacija poprima međunarodni značaj.

Glavni ciljevi, koje želimo dosegnuti na takmičenjima su:clip_image002

  • podizanje svijesti o zdravom načinu života
  • druženju i socijalno povezivanje
  • takmičenje kao pustolovina i mogućnost sportskog rivalstva.

Atletske discipline na mini olimpijadi

Učenici se na mini olimpijadi takmiče u 4 atletske discipline:

Bacanje vortexa

  • djevojke (dvije predstavnice iz svakog razreda, svake škole)
  • dečki (dva predstavnika iz svakog razreda, svake škole)

image

Skok u daljinu

  • djevojke (dvije predstavnice iz svakog razreda, svake škole)
  • dečki (dva predstavnika iz svakog razreda, svake škole)

clip_image006

Utrka na 60m

  • djevojke (dvije predstavnice iz svakog razreda, svake škole)
  • dečki (dva predstavnika iz svakog razreda svake škole)

clip_image008

Štafeta ( 4x50m)

  • djevojke (jedna ekipa za svaki razred, svake škole)
  • dečki (jedna ekipa za svaki razred, svake škole)

clip_image010

 

Zaključak

Kao učiteljica produženog boravka u svom radu s djecom prenosim atletsku abecedu na zanimljiv i privlačan način. U ljetnim mjesecima koji su primjereni za boravak na otvorenom prostoru, u dvorani za tjelovježbu i u učionicama izvodimo temeljne aktivnosti gibanja. Različitim oblicima igre postižem veću motivaciju za vježbanje atletike.

Najznačajnije je da se takvim načinom rada pomažem prvenstveno učenicima s nižim stupnjem samouvjerenosti i motivacije; osnažujem ih i osvještavam o vlastitim mogućnostima i pokazujem da se nije potrebno bojati neuspjeha jer su uspjeh i neuspjeh sastavni dio života.

Literatura

  1. Rajtmajer, D. 2011. Pospešen psihomotoričen razvoj mlajših otrok. Iskanje športnih talentov. Maribor, Pedagoška fakulteta.
  2. Tomić, M. 2011. Predtekmovalna stanja v atletiki. Diplomsko delo. Ljubljana, Fakulteta za šport.

Prilozi

Fotografije sa događaja (za objavu imamo dopuštenje roditelja)

Kretanje i opuštanje pri nastavi

metka_vutkovic

Metka Vutkovič

Sažetak

Zdravlje je pravo svakog pojedinca. Kvaliteta našeg života ovisna je od kretanja, zdrave ishrane i preventivnog djelovanja. Osnovnoškolska djeca su u razdoblju brzog rasta i razvoja, zato je njihovo kretanje veoma važno. Igra, koja je povezana s kretanjem, najvažniji je čimbenik dječjeg razvoja. MI, učitelji, moramo biti svjesni značaja kretanja te unositi u nastavu kretanje i opuštanje. Ovdje predstavljam nekoliko igara i tehnika opuštanja, kojima možemo obogatiti svoju nastavu.

Ključne riječi: zdravlje, kretanje, opuštanje, igra

1. Uvod

Zdravlje je temeljno pravo svakog pojedinca, od kojeg je ovisna kvaliteta njegovog života. Redovita tjelesna aktivnost, zdrava ishrana i preventivno djelovanje ključni su čimbenici koji tijekom odrastanja osiguravaju optimalan rast i razvoj. Zato je posebno važno da učenicima u školskom prostoru ponudimo aktivnosti za spriječavanje i otklanjanje negativnih posljedica današnjeg načina života, podstičući ih tako na zdrav životni stil.

Životni stil svakog pojedinca razvija se tijekom čitavog života. Na početku se ovaj stil formira u užem obiteljskom krugu, a kasnije prvenstveno u okruženju u kojem dijete odrasta. Zdrav životni stil je širok pojam, koji obuhvaća čovjeka kao cjelinu. Radi se o sveobuhvatnom razvoju, ne samo motoričkom i tjelesnom, već i intelektualnom, emocionalnom i socijalnom razvoju (Videmšek i Pišot, 2007).

Osnovnoškolska djeca nalaze se u razdoblju bujnog rasta i razvoja, zato im je potrebno naročito puno kretanja. A što je ljepše od toga da to kretanje dosegnemo kroz igru, tijekom koje se djeca opuštaju, raduju se i druže s vršnjacima i ostalim ljudima. Igra predstavlja djetetovu unutrašnju potrebu, zato bi nastava i druge aktivnosti djeteta u školi morali biti povezani s igrom (Zagorc, 2006).

S razvojem nove tehnologije nastave promijenile su se i metode školske nastave, što je svakako dobrodošlo.

2. Kretanje i opuštanje pri nastavi

U svoju nastavu često uključujem kretanje, opuštanje i masaže, jer su današnji učenici preopterećeni i premalo se kreću.

Motoričke aktivnosti provodimo na časovima sporta, za vrijeme odmora te povremeno i na časovima drugih predmeta. Ciljevi, koje želim doseći tijekom ovakvih aktivnosti su: opuštanje i zabava uz igru, razvijanje osnovne motorike, navikavanje na suradnju u paru, razvijanje dobrih međusobnih odnosa, razvijanje snage i koordinacije, zadovoljavanje potrebe za kretanjem i igrom, razvijanje motoričke i ritmične sposobnosti, razvijanje sposobnosti slušanja i koncentracije, navikavanje na zabavne igre i ples, razvijanje prijateljskih odnosa, razvijanje sposobnosti brze reakcije i sposobnosti brzog mijenjanja smjera, razvijanje pažnje, poštovanje pravila igre i razvijanje snage i izdržljivosti.

Predstavit ću vam više igara, koje možemo upotrijebiti prilikom nastave. Sama sam ih isprobala i pokazale su se kao primjer dobre prakse.

Vučenje i guranje

Vježbe se izvode u parovima. Dva učenika sjede jedan nasuprot drugog, podupru se međusobno stopalima, uhvate jedan drugog za ruke i vuku se naprijed i nazad. Stoje jedan nasuprot drugog i podupiru se međusobno u ramenima. Svako pokušava gurnuti nazad protivnika. Dva učenika sjede i leđima se naslone jedan na drugog. Na znak kreću gurati nazad jedan drugog.

clip_image002
Slika 1. Guranje (resurs: internet, 2019.)

Igre balonom

Odbijanje balona u zrak dijelovima tijela, npr. koljenom, glavom, laktom. Dodavanje balona u paru; teže – dva balona istodobno. Dodavanje balona u paru samo nogom, samo glavom, samo laktima, samo koljenima. Balansiranje balonom – na nadlanici, na dva prsta, na kažiprstu. Dodavanje balona ili meke lopte preko vrpce.

Pozdravi u paru

Učenici jednostavno trče po prostoru. Paze da se ne zalijeću jedni u druge. Kada viknemo: „Leđima zajedno!”, svako brzo potraži partnera. Partneri se postavljaju leđima zajedno, učvrste lakte i naprave čučanj. Potom mogu ponovno trčati naprijed. A kad viknemo: „Licima zajedno!”, učenici se postavljaju licem jedan prema drugome, uhvate se za ruke i naprave čučanj.

clip_image004
Slika 2. Pozdrav (resurs: internet, 2019.)

Pretezanje

Zamislimo da smo mačke koje su se upravo probudile. Trudimo se što bolje imitirati mačka koji se budi… Prvo povučemo jednu šapicu i dobro je istegnemo, a potom i drugu. Tako rastegnemo sve četiri šapice.
Potom polako protegnemo čitavo tijelo. Grbimo se i ukrivljujemo, s užitkom se pretežemo, otvarajući i kandžice.

Stresanje mrava

Zamislimo da po nama mili mnoštvo sitnih, dosadnih mrava. Možemo ih se riješiti samo temeljitim stresanjem. Stresamo ih s ruku, s nogu, s čitavog tijela, s lica, s leđa. Ali, tijekom ove radnje ih ne smijemo dodirivati rukama, možemo ih samo stresati. Kada imamo osjećaj da smo se riješili svih mrava, završavamo vježbu.

Crtanje na leđima

Djecu raspoređujemo u parove. Jedno dijete sjeda pred drugo. Drugo prstom crta po leđima prvog, prvo jednostavne crte i točke, a potom kreće crtati jednostavne likove. Kada nacrta jedan lik, prvo dijete mora pogoditi što mu je drugo dijete nacrtalo na leđima. A može mu crtati i slova ili brojeve

3. Zaključak

Pozitivni učinci, koje donose kretanje i tehnike opuštanja su: opuštenost između učenika, bolja komunikacija između učenika i između učenika i učitelja, poboljšana razgibanost djece, mašta, kreativnost, motivacija i radna aktivnost. Djeca se više i radije smiju. Tehnike opuštanja pozitivno utječu na uključivanje učenika u skupinu, utječu na smanjenje agresivnosti, povećavaju strpljenje i doprinose boljem razumijevanju između djece iz razreda. Djeci omogućuju pobijediti njihove nevolje, strahove i napetosti. Istraživanja su također pokazala i to da su ove tehnike imale izuzetan utjecaj na nemirnu, agresivnu i djecu sa smetnjama u razvoju.

Međusobnim kontaktima, blizinom i kontaktima stvaramo nevidljivu, ali snažnu vezu. Prilikom izvođenje motoričkih i relaksirajućih igara uživaju i dječaci i djevojčice. Djeca su mirnija i manje glasna. Postaju veselja, strpljivija prema drugima, zato se u razredu dobro osjećaju i rado dolaze u školu. Ovakve aktivnosti imaju izuzetan utjecaj na agresivnu, nemirnu i djecu sa smetnjama u razvoju. Izražavaju se kroz njihov općeniti dobar osjećaj i ponašanje. Manje je agresivnog ponašanja, budući da učenici postaju strpljiviji, nemirna djeca se znaju za neko vrijeme umiriti i pridobiti osjećaj ugodnosti, a djeca sa smetnjama u razvoju se polako oslobađaju svojih nevolja.

4. Literatura

  1. Orel M. in Trojar Jan T. (2004). Ustvarjalna sprostitev. Ljubljana: Biro praxis.
  2. Schmidt, G., (2003). Igre, masaže in sprostitve za otroke. Ljubljana: Schlamberger P&J.
  3. Videmšek, M., Pišot, R. (2007). Šport za najmlajše. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Fakulteta za šport, Inštitut za šport.
  4. Videmšek, M., Stančevič, B., Sušnik, N. (2006). 1, 2, 3, igraj se tudi ti! Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Fakulteta za šport, Inštitut za šport.
  5. Zagorc, M. (2006). Ples v sodobni šoli. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Fakulteta za šport, Inštitut za šport.

My magical dust – svjetski projekt

jasminka_belscak

Jasminka Belščak

1Početkom ove kalendarske godine učitelji i učenici iz 50-tak škola iz različitih krajeva Hrvatske bili su uključeni u svjetski STEM projekt „Innovate your dreams” čiji je osnivač gospodin Khurram Shehzad iz Pakistana. U toj fazi svjetskog projekta ukupno je sudjelovalo više od 2 000 učitelja i 100 000 učenika. Projekt se bavio zanimanjima u budućnosti i Ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda. U sklopu PBL projekta rješavani su problemi kvalitetnog obrazovanja, pristupačne i čiste energije te industrije, inovacija i infrastrukture. PBL je kratica za Project based learning, učenje temeljeno na projektima. PBL projekti temelje se na stvarnim problemima i izazovima kako bi se učenici pripremili za stvarni život nakon škole. Obzirom da je zamijećen velik interes učitelja i učenika za rad na PBL projektima koji se bave Ciljevima održivog razvoja, osmišljen je i nastavak u koji je uključeno otprilike 1300 najmarljivijih sudionika iz projekta „Innovate your dreams“ iz 20-tak zemalja svijeta. Iz Hrvatske je u nastavak PBL projekta pod nazivom „My magical dust“ uključeno 20 učitelja. Koordinatorica projekta za Hrvatsku je učiteljica savjetnica iz informatike Jasminka Belščak iz OŠ Petrijanec.

U travnju je započeo s realizacijom novi PBL projekt „My magical dust“ baziran na jednom od Ciljeva održivog razvoja, a to je Zdravlje i blagostanje. Ovaj cilj opisali su Ujedinjeni narodi u Programu održivog razvoja za 2030. godinu. „My magical dust“ koji ima za cilj 4povezati učitelje i roditelje, školu i zajednice za dobrobit učenika. Ovaj projekt ističe neke od glavnih problema s kojima se učenici svakodnevno susreću, ali se često zanemaruju. Primjerice, depresija i anksioznost kod učenika i djece u mladoj dobi sve su učestaliji te se postavlja pitanje koliko često zapravo pazimo na mentalno zdravlje i dobrobit učenika i djece? Kroz 4 zadatka učenicima se omogućilo da pokažu da mogu utjecati na zajednice ako ih obrazujemo za rješavanje stvarnih problema. 2 Kroz zadatke je naglašena i kozmologija, grana astronomije, s ciljem da se učenici upoznaju s nedavnim otkrićem “crne rupe” te razvijaju svoju maštu i razmišljaju što se nalazi izvan nje. U zadnjem zadatku projekta učiteljima i učenicima će biti omogućeno sudjelovanje u međunarodnom video natječaju čiji će suci biti stručnjaci ELT-a sa Sveučilišta Oxford, Sveučilišta u Barceloni i selektivni članovi “Moje čarobne prašine”. Inicijatorica video natječaja je Magdalena Dygala. Pobjednik natječaja biti će nagrađen novčanom nagradom. Natječaj će biti otvoren za sve učitelje koji su u razdoblju od 29. travnja 2019. do 2. lipnja 2019. realizirali sve ostale zadatke iz projekta, a svoj video uredili i prijavili te poslali najkasnije do 1. studenog 2019.

3Dio zadatka “Obrazovanje u srcu” imao je osnovni cilj izgradnju vještine izražavanja kod učenika. Svi znamo da se tjeskoba i depresija iz dana u dan javljaju kod djece, uobičajene su i često se zanemaruju. U ovom zadatku učitelj je pomagao učenicima da se izraze i saznaju ima li nešto što ih uznemiruje i uzrokuje tjeskobu ili depresiju.  Učenici su svoje probleme iz5ražavali pomoću umnih mapa te su u svom radu najviše koristili Coggle, MindMup ili neki drugi slični Web 2.0 alat za izradu umnih mapa, a neki su učenici odabrali Bojanje i Sway za svoj rad ili su svoje probleme izrazili crtežom na papiru. Problemi koje je većina učenika navela su zlostavljanje i pritisak zbog ispita.

6Djeca su kurikul“ je dio projektnog zadatka kojem je osnovni cilj bio upoznati zajednicu s problemima s kojima se učenici susreću. Za učenike su organizirana predavanja i radionice kao pomoć i savjetovanje u smanjivanju problema koji kod njih najviše utječu na razvoj depresivnosti i tjeskobe. 7Tijekom radionica, predavanja i raznih sastanaka zajednici je upućena globalna poruka projekta: “Mentalno zdravlje djeteta jest važnije od ičega na ovom svijetu“.

8Posljednji dio projektnog zadatka „Zapalite maštu“ bavio se otkrivanjem kozmičke, zvjezdane prašine i crne rupe te otkrivanjem što se nalazi s njene druge strane. “ Jasminka Belščak, koordinatorica projekta, bedž sa svojim imenom nije poslala u crnu rupu, već je za njega osigurala ukrcajnu kartu za let na Mars.

U projekt su se mogli uključiti učitelji svih predmeta, no najzastupljeniji su bili učitelji informatike iz Varaždinske županije. To su Gordana Lohajner iz OŠ Veliki Bukovec, Ljiljana Inkret-Martinčević iz OŠ Breznički Hum, Tamara Ređep iz I. OŠ Varaždin, Edi Bačani iz OŠ Sveti Đurđ, Damir Vrbanec iz IV. OŠ Varaždin, Tomislav Leček iz III. OŠ Varaždin, Martina Kos-Grabar iz OŠ „Vladimir Nazor“ Sveti Ilija i Jasminka Belščak iz OŠ Petrijanec. 9Iz OŠ Petrijanec osim učiteljice savjetnice iz informatike Jasminke Belščak, ujedno i koordinatorice ovog svjetskog projekta za Hrvatsku, uključeni su i učiteljica mentorica iz hrvatskog jezika Željka Rabuzin, učiteljica tehničke kulture Kristina Špoljar-Petrović i defektolog Damir Ježić koji su pripremali radionice za stotinjak učenika iz škole. Svi učitelji iz Hrvatske za svoj su marljiv rad bili nagrađeni certifikatom i digitalnom značkom za mentorstvo učenicima i sudjelovanje u svjetskom projektu „My magical dust“.

Tijekom rada na projektu učitelji i učenici dostigli su ciljeve PBL projekta: razvili su vještine poput empatije, komunikacije, suradnje, rješavanja problema, kreativnosti i mašte, vodstva, vještina izražavanja i socijalnih vještina.

Aerobne sposobnosti otrok

mira_lazar

Mira Lazar

Uvod

Redna gibalna dejavnost je zelo pomembna za otrokov razvoj. Zato je med najpomembnejšimi razlogi za gibalno dejavnost v otroštvu predvsem navajanje na zdrav življenjski slog, ki naj bi se nadaljeval v poznejših življenjskih obdobjih.

Beseda aerobika izhaja iz grške besede aer – zrak in bios – življenje in pomeni dobesedno “z zrakom”. Gre za napore, ki trajajo več kot tri minute in pri katerih prevladujejo aerobni energetski procesi ob povečani prisotnosti kisika. Z njimi vplivamo na izboljšanje srčno-žilnega in dihalnega sistema ter krepimo tako majhne kot velike mišične skupine.

Vse vadbene ure aerobike najpogosteje uporabljajo naslednja gibanja: hoja, tek, poskoke, brce, dvige kolen, korake v vseh smereh itd. Vsa ta naravna gibanja lahko izvedemo v različne smeri, na različnih ravninah, v različnih medsebojnih kombinacijah in seveda z različnimi amplitudami ter intenzivnostjo.

Zgodovinsko zelo pomembno vlogo v razvoju športa je odigral ameriški zdravnik K. Cooper, ki je 1968. leta napisal knjigo »Aerobic«, usmerjeno v tek in teku podobne aktivnosti.

Ugotovil je, da na srce in ožilje učinkovito delujejo tista gibanja, ki zadostujejo dvema pogojema:

  • da se srčni utrip poveča najmanj za 50 odstotkov od vrednosti v mirovanju in
  • da takšna obremenitev traja najmanj 5-6 minut.

Aerobna vadba za otroke

Ž. Dvoržak (1997) pravi, da se aerobika lahko izvaja v šolah in vrtcih, vendar moramo imeti v mislih anatomske in fiziološke značilnosti otrok določene starosti, prav tako pa tudi gibalne sposobnosti otrok.

Za predšolske otroke in učence nižjih razredov je priporočljiva izvedba aerobike nizke intenzivnosti, z učenci višjih razredov pa lahko izvajano tudi aerobno vadbo visoke intenzivnosti.

Odvisno od ciljev, ki jih želimo doseči, se aerobika izvaja skozi celotno uro športa ali samo v enem delu ure.

Meta Zagorc idr. (2006) pravijo, da se je po večletnih preizkušnjah kot klasični model ure aerobike izoblikoval model, ki je sestavljen iz naslednjih delov: uvodni del (ogrevanje), glavni del (aerobni del s povezovanjem gibalnih struktur v celoto – koreografijo in zaključni del (raztezanje mišic).

Gibanje, ki je označeno za športno aerobiko, je pogosto sorodno drugim športom, zato so lahko določene vsebine tudi priprava za usvajanje vsebin drugih športov.

Z aerobiko otroci razvijajo različne sposobnosti (Zagorc, Zaletel, Ižanc, 1996): pozitivno vpliva na srčno-žilni sistem, aktivirajo velike mišične skupine vsega telesa, pozitivno vpliva na živčni sistem, zmanjšuje količino podkožnega maščevja, s skoki in poskoki pozitivno vpliva na graditev kosti, kar pomeni preventive proti vse bolj naraščajoči osteoporozi.

clip_image002 clip_image004
Slika 1, 2: Aerobika v razredu.

Raziskave

Ne glede na to, da so rezultati Poročila WHO v letu 2004 o telesni aktivnosti slovenskih otrok in mladostnikov v primerjavi z rezultati njihovih evropskih in ameriških vrstnikov ugodni, je stanje vseeno skrb zbujajoče. Priporočljiv obseg telesne aktivnosti je dosegel le vsak drugi fant (vsak drugi 11-letnik, 41 % 13-letnikov in le 33 % 15-letnikov) in le vsako tretje dekle (vsaka tretja 11-letnica, vsaka četrta 13-letnica in vsaka peta 15-letnica).

Podatki kažejo, da se več kot polovica fantov in deklet v starosti 11–15 let večino dni v tednu ne giblje dovolj in so tako prikrajšani za koristi redne telesne aktivnosti oziroma jih ogroža sedeči način življenja. Od 9. do 15. leta se zmanjša njihova telesna aktivnost za okrog 100 %, v srednji šoli pa se stanje samo še poslabša. Le 15 % deklet ostane ustrezno telesno aktivnih.

Ob teh podatkih seveda ni presenetljivo, da je danes mladina v primerjavi z desetletji nazaj telesno manj sposobna – v slabši telesni kondiciji.

V Sloveniji že od leta 1970 z rednim vsakoletnim merjenjem spremljamo telesni in gibalni razvoj otrok in mladine. Rezultati (www.sp.uni-lj.si/didaktita) kažejo, da naši najstniki (od 11. do 14. letni) danes pretečejo 600-metrsko razdaljo za povprečno 8 sekund počasneje kot pred 30 leti. Tudi na drugih testih vzdržljivostnega značaja so bili mladi pred 30 leti bistveno uspešnejši. Rezultati aerobnih sposobnosti (oziroma natančneje rezultat v teku na 600 m) otrok in mladine v Sloveniji padajo za 0,56 % vsako leto.

Zaključek

Ko razmišljamo o oblikovanju vadbe za izboljšanje aerobne kapacitete, lahko rečemo, da se za otroke sicer lahko uporabljajo neki standardni principi kot za odrasle, vendar pa moramo biti razsodni in vedeti, da otroci niso odrasli.

Vsaka dolgotrajna športna aktivnost povzroči v organizmu določene spremembe. Ob vseh načelih varne in učinkovite vzdržljivostne vadbe ostaja izjemno pomembno načelo, brez katerega ne more biti zadovoljstva ob vzdržljivostni vadbi. To je načelo individualnega pristopa k vadbi. Da bi posameznik dosegel svoj cilj, morajo biti treningi usmerjeni v individualizirane cilje. Kot učitelji se moramo zavedati, da kar je dobro za enega, mogoče nima vpliva na drugega, je pa lahko škodljivo za tretjega.

Literatura

  • Zagorc, M., Zaletel, P., Jeram, N.(2006). Aerobika. Ljubljana: Fakulteta za šport, Inštitut za šport.
  • Dvoržak, Ž. (1997). Mogućnost primjene aerobike s djecom predškolske I školske dobe. Zbornik radova. (str. 107-109). Zagreb.
  • Bergoč, Š., Zagorc, M. (2000). Metode poučevanja v aerobiki. Ljubljana. Fakulteta za šport, Inštitut za šport.
  • Banič, H., Oberstar, M. (1984). Aerobika za vsakogar. Ljubljana. Učne delavnice.
  • Ušaj, A. (1995). Frekvenca srca in športni napor. Šport, 43 (4): 27-32.
  • Rowland, T.W. (1990). Exercise and childrens health. Champign, IL: Human Kinetics.
  • Borms, J. (1986). Otrok in telovadba: pregled. Journal of Sports Sciences, 4,3-20.

A zdravlje?

ana_ivaković

Ana Ivaković

Sigurnost je jedna strana medalje rada na računalu, a zdravlje se nalazi s druge strane te iste medalje. Gledajući tako, ne smije se nikako zanemariti niti jedna od njih jer obje imaju podjednaku važnost.

Razvoj tehnologije modernom čovjeku donosi zdravstvene probleme kakve nije mogao ni zamisliti, ali i omogućuje niz medicinskih istraživanja kako bi, idući ukorak s razvojem, ostao relativno zdrav i primjereno mu se prilagodio. Danas postoji niz novih medicinskih izraza koji opisuju objektivne probleme vezane uz rad na računalu. Prije desetak godina rijetko ste mogli čuti izraze (ili ih uopće niste mogli čuti) kao što su: suho oko, moderni rahitis, diskomoguglacija, cyberhondrija.

Surfajući različitim internetskim stranicama, sigurno ste naletjeli na one koje su posvećene nekim aspektima zdravlja vezanim neposredno ili posredno uz rad na računalu.

Zadovoljstvo koje osjećamo primajući niz informacija koje nas zanimaju (ili koje nas ne zanimaju, ali ih nismo uspjeli izbjeći), dovodi nas to toga da manje – više zanemarujemo neke važne činjenice vezane uz naše zdravlje.

Prva upozorenja kako raditi za računalom i kako prevenirati zdravstvene probleme, dobili ste od svog učitelja informatike. Sjećate li se: kako treba sjediti, kada odmoriti oči i kako ih odmoriti, kako držati miša, koje vježbe raditi da se probudi cirkulacija u rukama i tijelu.

Kada ste zadnji put poveli računa o tome? Nemojte računati trenutak kada ste, primjerice, kupovali novi monitor.

imageEvo, sada je trenutak da neke zanimljive stvari pročitate na jednom mjestu i razmislite o tome kada sljedeći put budete dugo radili za svojim računalom. Pitajte se što dobivate, a što gubite. Ako mislite da i ne gubite puno, znajte kako je vaše zdravlje i zdravlje vaše djece previše dragocjeno, a da biste zbog kratkotrajnog zadovoljstva rada na računalu (surfanje internetom, posjećivanje nekih vama dragih stranica, društvenih mreža, igranje igrica i sl.) to dovodili u pitanje.

U odnosu na vrijeme 20. stoljeća, danas se vodi više računa o izgledu zahvaljujući propagandi različitih medija. I svi bi htjeli biti vitki, u psihofizičkoj formi, vječno mladi.

Prema istraživanju Jeana-Philippea Chaputa, koje je iznio na Međunarodnom kongresu o pretilosti u Stockholmu, rad na računalu, računalne videoigrice i gledanje televizije može vas udebljati. Računala vas mogu udebljati i to ne samo zato što, sjedeći za njima, ne vježbate tijelo. Istraživanja pokazuju da gledanje u monitor u nama budi želju za slatkim, a vjeruje se i da je mentalni stres izazvan radom za računalom jedan od glavnih uzroka promjene šećera u krvi i razine hormona koje „uvjeravaju“ mozak da je potrošio previše kalorija te da ih mora obnoviti. Jean-Philippe Chaput sugerira svima koji sjede za računalima da redovito rade pauze od gledanja u monitore ako žele održati normalnu težinu.

Ako radite za računalom, pogledajte pažljivo kolege i kolegice oko sebe i uvjerite se koliko je točna ova tvrdnja. Jesu li ljudi koje poznajete (ili možda i vi sami), a koji stvarno puno rade za računalom, skloni višku kilograma te su „ugodno“ zaokruženi?

Istovremeno mlade djevojke, koje provode više vremena na popularnim društvenim mrežama, imaju veću vjerojatnost razvijanja poremećaja prehrane, poteškoća s hranom i probleme s percepcijom vlastitog tijela, ističu istraživači sa Sveučilišta u Haifi. Tim Yaela Latzera ispitivao je djevojke u dobi od 12 do 19 godina – njihove TV ukuse i navike na internetu. Rezultati su pokazali kako je dužina vremena provedena u pregledavanju Facebooka povećala rizik od bulimije i anoreksije te izaziva nezadovoljstvo vlastitim fizičkim izgledom. Zabrinjavajuće je stvaranje negativnog odnosa prema hrani te poticanje trenda mršavosti kao imperativa među mladima. Ovo istraživanje je pokazalo kako roditelji imaju i potencijal i sposobnost da spriječe razvoj poremećaja hranjenja i bolestan odnos prema hrani u mladih ovisnika o Facebooku.

Pojam „suho oko“ javlja se kod dugotrajnog gledanja u monitor. Okulisti upozoravaju kako, gledajući u monitor, ljudi rjeđe trepću okom i tako sprječavaju normalno vlaženje očiju. To dovodi do iritacije oka i problema čak i s dioptrijom. Nakon odmora očiju dioptrija se vraća na normalu (prema eksperimentalnom ispitivanju). Što se dešava kada čovjek godinama napreže oči, možemo samo pretpostaviti. Problem s fenomenom suhog oka okulisti rješavaju umjetnim suzama koje se kapaju u oči. Ako niste zagovornik raznih farmaceutskih novotarija, tada je rješenje vrlo jednostavno – trepćite ili svakih nekoliko minuta dignite pogled s ekrana, zagledajte se malo u daljinu i trepnite, pomognite svojim očima da vas dobro, dugo i zdravo služe.

Iako je treptanje osnovna preporuka, svjesno treptanje često nije moguće, stoga je potrebno prilagoditi i neke uvjete u okruženju. Evo savjeta koji vam mogu pomoći:

image

  • kako biste istisnuli lipide iz žlijezda, ponekad blago izmasirajte zatvoreno oko kružnim pokretima dlana,
  • ventilatore na radnom mjestu i u vozilima smanjite na minimum i nikako ih nemojte usmjeravati prema glavi,
  • maksimalno izbjegavajte prostore sa suhim zrakom (klimatizirane),
  • računalo spustite za oko 20 stupnjeva ispod razine pogleda.

Ako dugotrajno gledanje monitora, odnosno ekrana, ovako djeluje na odrasle, kako li je tek s djecom?

Što su djeca mlađa, boravak za računalom bi trebao biti kraći. Djeca vole igrice koje svojim bljeskovima i brzim akcijama mogu kod vulnerabilne djece izazvati neurološke probleme, čak i epilepsiju. Dakle, kada ograničavate boravak svog djeteta za računalom, to je prije svega iz zdravstvenih razloga. Možete instalirati zaštitu za odlazak na neke stranice i možete kontrolirati s kim je vaše dijete u kontaktu, dakle možete ograničiti i vrijeme boravka svog djeteta za računalom.

Rahitis je bolest za koju nas većina misli da je dio prošlosti. Na žalost, rahitis se vraća na velika vrata i to zahvaljujući boravku djece za računalom. Šokirani ste? Ne možete vjerovati? Britanski liječnici, koji su objavili da je rahitis opet postao uobičajena bolest, drže se statističkih podataka i zdravorazumskog objašnjenja. Ako dijete boravi u zatvorenom prostoru za računalom, tada nije na zraku i nema mogućnosti da se uz neophodnu pomoć sunčevog svjetla sintetizira tako potreban vitamin D koji je odgovoran i za čvrstoću naših kostiju.

image„Djeca sve duže ostaju u zatvorenom i igraju se pred računalima, umjesto da uživaju na čistom zraku“, kaže Simon Pearce, profesor na Sveučilištu u Newcastleu koji je vodio novo istraživanje o nedostatku vitamina D.

Zar ćemo se zbilja uskoro približiti izgledu iz nekadašnjih znanstvenofantastičnih filmova o vanzemaljcima, ali ćemo to biti mi, ljudi? Velika glava, velike oči, slabašno tijelo?

Osim na fizičkom planu, dugotrajan boravak za računalom izaziva i niz psihičkih i socijalnih promjena koje nisu ugodne.

Na internetske sadržaje vrlo se lako naviknuti, a odvikavanje može biti teško! Razbibriga surfanja internetom proširila se jednako koliko i izlasci u kafiće ili odlasci u kino. Kako je internet postajao dio zabavnog mainstreama, neki su psihijatri uočili porast broja ljudi koji se koriste internetom na opsesivan i nekontroliran način.

internetOvisnici o internetu zaboravljaju i/ili zanemaruju ono što se smatra „normalnim životnim navikama“. Kako bi se mogli posvetiti svom hobiju, oni počinju zanemarivati stvarne prijatelje i stvarnu komunikaciju, smanjuju količinu spavanja, neredovito se i nekvalitetno hrane, fiziološke potrebe eliminacije obavljaju zajedno s računalom u krilu ili na podu, zanemaruju osobnu higijenu i izgled. Pojedinci u potpunosti zamijene stvaran svijet virtualnim te ga doživljavaju intenzivno u svakom pogledu kao i pravi život. Klasifikaciju ovisnosti možemo pripisati onim korisnicima koji sve više vremena provode na internetu, a kada iz objektivnih razloga to ne mogu, osjećaju veliko nezadovoljstvo. Dolazi do gubitka osobne kontrole, poricanja problema, lažnih isprika, osjećaja krivnje, ali i nemogućnosti da nešto promijene svojom voljom. Reakcija na spriječenost kontakta s računalom kod ovisnika izaziva loše raspoloženje, nervozu, razdražljivost, nesanicu, znojenje, lijenost te stav kako je život bez računala jednostavno besmislen. Stručnjaci za ovisnosti rekli bi kako se radi o školskom primjeru simptoma ovisnosti.

Mnogima virtualni svijet služi kao bijeg iz realnosti. Osobe naglašenog senzibiliteta, depresivne osobe ili one koje se nisu u mogućnosti objektivno ili subjektivno nositi s izazovima stvarnosti, sklonije su „zakačiti“ se za internet. Postoje slučajevi kada pojedinac ne odlazi na posao, fakultet ili u školu, kad dolazi do problema u učenju ili se ne obavljaju roditeljske obaveze kako bi se moglo ostati uz ekran svog računala. U konačnici se pojedinci prestaju formalno obrazovati, ostaju bez posla, dolazi do razvoda i niza životnih problema.

Psihologinja Kimberly S. Young osmislila je ljestvicu kojom možete procijeniti svoju potencijalnu ovisnost o internetu.

Tvrdnje su sljedeće:

  1. Pretjerano sam zaokupljen internetom (mislim o njemu i dok je ugašen).
  2. Da bih postigao zadovoljstvo, potrebno je ulagati sve više vremena.
  3. Osjećam gubitak kontrole nad korištenjem interneta.
  4. Osjećam uznemirenost i razdražljivost kada pokušam skratiti provedeno vrijeme na internetu ili prestati se koristiti internetom.
  5. Internet mi je način bježanja od problema ili emocija s kojima se teško nosim (bespomoćnost, krivnja, anksioznost, depresija).
  6. Lažem članovima obitelji i prijateljima da bih prikrio koliko sam zaokupljen internetom.
  7. Ugrožavam ili riskiram gubitak važnih odnosa, posla, školovanja ili karijere zbog interneta.
  8. Unatoč velikom ulaganju novca, i dalje ustrajavam na internetu.
  9. Prolazim apstinencijsku krizu kada je internet isključen (porast depresivnosti i anksioznosti).
  10. Ostajem na internetu dulje nego što sam planirao.

Ako ste, rješavajući iskreno ovu ljestvicu, sakupili 4 pozitivna odgovora – imate problem!

imageJoš 2008. godine kineski su liječnici proveli istraživanje na 1300 korisnika koji su dnevno provodili više od 6 sati na internetu. Došli su do zaključka kako ta ovisnost najviše pogađa osobe u dobi od 18 do 30 godina te kako su neki od simptoma ovisnosti i žudnja za uključivanjem na internet, ali i mentalna ili fizička bol kada korisnik nije u mogućnosti biti online.

Razlika između poznatih i ove ovisnosti je u tome što u organizam ne unosimo nikakve tvari, već korištenjem određenih tehničkih sredstava postižemo određeni stupanj zadovoljstva i ugode. Iako se nudi mogućnost liječenja, problem je u tome što nije moguća potpuna apstinencija. Računalo je postalo potreba svakodnevnog života u razvijenijim zemljama.

Psiholog Zoran Šimić je u svom istraživanju naglasio kako se „kod tehnološke ovisnosti ne stvara fiziološka ovisnost, kao kod alkoholizma ili narkomanije, već samo psihološka“. U svom istraživanju naveo je tipove ovisnosti o internetu koje dijeli po sadržaju i aktivnostima:

  • ovisnici o informacijama,
  • ovisnici o računalnim igrama preko interneta,
  • ovisnici o chatu (brbljanju),
  • ovisnici o porukama e-pošte,
  • ovisnici o cyber seksu,
  • ovisnici o kockanju preko interneta,
  • ovisnici o kupovini preko interneta.

Naveo je kako su istraživanja pokazala najviše ovisnika o chatu i e-pošti, a najmanje o kockanju i kupovini preko interneta. Smatra kako 5 – 10 % čitave hrvatske populacije možemo okarakterizirati kao ovisnike. Prema istraživanju agencije GfK procjenjuje se kako u Hrvatskoj ima oko 1,3 milijuna korisnika interneta starijih od 15 godina te, prema tome, ima 130 000 ovisnih o internetu, bez obzira na spol u dobi od 20 do 30 godina.

Cilj terapije ovisnika o internetu je potencirati zanimanje za razne druge aktivnosti u slobodno vrijeme kao što su sport, boravak u prirodi i aktivnosti u prirodi.

U Kini je 2008. zabranjena upotreba elektrošokera koja se provodila u njihovoj klinici za odvikavanje na oko 3 000 pacijenata ovisnih o internetu. Iste godine u Kini je ova ovisnost i službeno registrirana kao psihička bolest. 300 milijuna Kineza koristi internet, a njih 40 milijuna igra internetske igrice.

U časopisu American Journal of Psychiatry 2008. godine su objavljeni rezultati južnokorejskog istraživanja u kojemu je istaknuto kako svaki student prosječno provede oko 23 sata tjedno uz računalne igre. Smatraju kako 1,2 milijuna studenata treba savjetovanje u vezi manjeg korištenja interneta, 210 000 djece u dobi od 6 do 19 godina zahtijevaju liječenje, njih 80 % trebalo bi uzimati psihofarmake zbog depresivnog poremećaja koji prati ovisnost, dok bi za 20 – 24 % bila preporučljiva hospitalizacija. Navode kako je bilo slučajeva (10) da su ljudi umrli od ugrušaka zadobivenih zbog predugog sjedenja u internetskim kafićima i ubojstava povezanih s igranjem igara. Jedan je 24-godišnjak preminuo od iscrpljenosti nakon 86 sati uzastopnog igranja online igara, a jedan je ubijen u sukobu oko online igre.

imageZbog svih tih razloga u južnokorejskim se školama uvode preventivni programi. Obrazovali su 1 043 savjetnika u liječenju internetske ovisnosti, osnovali 190 bolnica i centara za liječenje. Slično je i u Kini gdje 14 % adolescenata (oko 10 milijuna) imaju pozitivne kriterije za poremećaj ovisnosti.

Britanski psihijatri u reviji Advances in Psychiatric Treatment procjenjuju da na internetske ovisnike otpada 5 do 10 % korisnika interneta. Istraživanja su ukazala da su najčešće žrtve visokoobrazovani, introvertirani muškarci kojima se u novije vrijeme približavaju sredovječne žene.

„Budući da su informacije podražaji koji aktiviraju naš centar za raspoloženje, postali smo ovisnici o sustavu koji posreduje informacijama, internetu”, kaže engleski psiholog dr. David Lewis. Ističe kako je nepovezanost s internetom osobito stresna kad su ljudi u pokretu jer su suočeni s potrebom donošenja brojnih kratkoročnih odluka. Smatraju da nemaju dovoljno aktualne podatke te da nisu u stanju donijeti ispravne odluke ako ne pristupe internetu. Dr. Lewis uvodi novi pojam diskomoguglacija. Diskomoguglacija je osjećaj otuđenosti od interneta. I da vas ne zavara ta naporna riječ – diskomo se odnosi na to da ne možete uspostaviti komunikaciju, a guglacija zapravo dolazi od riječi google – dakle, ne možete googlati!

imagePotreba za kontinuiranim praćenjem novosti i održavanjem kontakta s bližnjima i jest razlog goleme popularnosti uređaja poput Blackberryja, iPhone a i drugih smartphoneova i dlanovnika opremljenih tehnologijama za bežično spajanje.

Budući da se mnogo ljudi internetom koristi u sklopu obavljanja poslova i obrazovanja, teško je odijeliti prekomjerno od normalnog korištenja. Mogući je kriterij upravo patnja koju izaziva odvojenost od interneta u slobodno vrijeme. Ako nema apstinencijske krize, nema ni ovisnosti jer zdravi korisnici, koliko god vremena provodili online, ne pate kad nisu na mreži. Ovisnosti se može pristupiti lijekovima, razgovornom terapijom ili kombinacijom i jednog i drugog. Jedan cilj terapije mora biti ublažavanje neugodnih osjećaja koji se javljaju u sklopu apstinencijske krize dok je istovremeno potrebno osobu voditi prema smanjenju izloženosti internetu do razumne mjere. Smanjenje broja sati provedenih na internetu postaje moguće čim odvojenost od računala prestane biti izrazito bolna.

Američki psihijatar dr. Jerlad Block u reviji „American Journal of Psychiatry“ traži da se internetska ovisnost prizna kao klinički poremećaj. On tvrdi kako postoji 5 glavnih simptoma internetske ovisnosti:

  1. Gubitak vremenske orijentacije dok je osoba spojena na internet.
  2. Zanemarivanje temeljnih potreba kao što su prehrana i spavanje.
  3. Apstinencijska kriza kad nije moguć pristup internetu.
  4. Stalna potreba za sve boljom računalnom opremom i programima vezanim za surfanje i druge internetske operacije,.
  5. Pad djelotvornosti u poslu, obrazovanju, društvu ili obitelji.

On tvrdi kako ovisnici uspostavljaju prisan odnos s računalom te im on postaje značajna „osoba“, nalik životnom partneru.

U svojoj su studiji istraživači sa Sveučilišta Leeds otkrili da što više vremena ljudi provode na mreži, to su nesretniji. Oni koji su u najgorem stanju još su i depresivni i ovisni, a razlog je najvjerojatnije u tome što internetom zamjenjuju normalne društvene aktivnosti. Glavna sudionica istraživanja dr. Catriona Morrison naglašava kako internet ima veliku ulogu u modernom životu, no sve njegove dobrobiti prati i ona tamna strana. Govori kako je visok stupanj povezanosti između količine vremena provedenog na internetu i stupnja depresije. Ističe kako je istraživanje ukazalo na to da je pretjerano korištenje interneta povezano s depresijom, no ne znamo što dolazi prvo. Jesu li depresivni ljudi češće privučeni internetu ili upotreba interneta uzrokuje depresiju?

imageOvisnost o virtualnim prijateljima dijagnoza je koja prijeti korisnicima Facebooka. Oni svakodnevno stvaraju prividna prijateljstva, uvlače se u virtualni svijet i njegove iskrivljene vrijednosti te se otuđuju od svog stvarnog privatnog života.
Najveći problem kod Facebooka je neprestano nadmetanje u gomilanju takozvanih prijatelja, smatra David Smallwood, britanski psiholog.
„Imam gomilu prijatelja na internetu, a kad mi nešto zatreba, znam da se mogu obratiti samo jednom, a taj nema veze s Facebookom“, iskrena je jedna korisnica virtualnog “Kafića Uzdravlje”.

U Frankfurtu je pokrenuta inicijativa za liječenje ovisnosti o igranju igara na internetu, a naziv joj je „Sahrani svog avatara“.

Dobro ste pročitali, na virtualnom groblju za avatare u čiji su razvoj igrači ulagali godine truda, igrači koji se žele riješiti ovisnosti, sahranjuju svog avatara kako bi se sačuvala uspomena na njihova dostignuća.

Mada su inicijativu pokrenule vlasti grada Frankfurta, na stranicu herolymp.de dolaze mladi iz cijele Njemačke koji se žele zauvijek riješiti svog avatara.

Kada ste pročitali sve ovo, što možete zaključiti kao roditelji?

image

Ni računalo, ni televizor nisu najbolji prijatelj vašeg djeteta. Odlazak na internet sliči na odlazak u grad, navečer, u nepoznato. Kao roditelji želite znati kamo vaše dijete ide, s kim se druži, kada i kako će se vratiti kući.

Nalazi li se netko pred računalom cijelo vrijeme – znači da ne zna ništa bolje. Pokažite svom djetetu da to nije stvaran život.

Potrudite se pokazati djeci kako je stvaran život bolje mjesto od virtualnog koji je često tako isprazan.

Poveznice:

http://www.she.hr/zdravlje/rad-na-racunalu-deblja
http://www.dayline.info/index.php?option=com_content&task=view&id=15170
http://dalje.com/hr-zivot/ovisnost-o-internetu-moze-dovesti-do-razvoda-braka/2921
http://www.poslovni.hr/vijesti/ovisnost-o-internetu–bolest-ili-izmisljotina–97498.aspx
http://dalje.com/hr-zivot/dezuranje-na-drustvenim-mrezama-vodi-u-anoreksiju/339455
http://www.vecernji.hr/zivot/depresija-ovisnost-internetu-usko-su-povezani-clanak-91039