Proslava 200. obljetnice škole

Mateja Pučko Erhatič

Sažetak

2021. godina je jubilarna za našu školu jer obilježavamo 200. obljetnicu školstva u Zgornjoj Polskavi. Povodom ovog časnog jubileja u našoj se školi odvijaju brojne aktivnosti. U projekt škole bili su uključeni svi učenici i djelatnici podružnice Zgornja Polskava. Tijekom godine odvijale su se brojne aktivnosti kojima smo obilježili visoki jubilej, a rezultat toga je i zbornik. Naše je višemjesečno razdoblje, unatoč koronavirusu i mjerama, bilo poprilično praznično obojeno, jer smo svaki mjesec naučili nešto zanimljivo i novo o našoj školi i školstvu našeg mjesta u prošlosti.

Ključne riječi: proslava, obljetnica školstva, dvjesto godina, projekt škole

Uvod

Naša škola djeluje pod nazivom Osnovna škola Antona Ingoliča Spodnja Polskava, a njenu cjelinu sačinjavaju matična škola u mjestu Spodnja Polskava, područna škola u mjestu Pragersko i područna škola u mjestu Zgornja Polskava.

2021. godina je jubilarna za našu školu jer obilježavamo 200. obljetnicu školstva u Zgornjoj Polskavi. Povodom ovog časnog jubileja u našoj se školi odvijaju brojne aktivnosti. Svakom od njih na neki se način pokušava obuhvatiti slika prošlosti, koja će se ispreplesti sa sadašnjošću i pružiti pogled u budućnost. U projekt škole bili su uključeni svi učenici i djelatnici podružnice Zgornja Polskava.

Osnovni sadržaji koji su nam poslužili za istraživanje obrazovanja u prošlosti bile su školske kronike. Pri istraživanju su nam pomogli i dokumenti koji se čuvaju u Školskom muzeju u Ljubljani, Pokrajinskom arhivu Maribor, Sveučilišnoj knjižnici Maribor, Zavodu za kulturu Slovenska Bistrica i Knjižnici Josipa Vošnjaka u Slovenskoj Bistrici. Pri tome treba naglasiti da najuvjerljiviji izvor informacija predstavljaju ljudi, tj. sudionici u stvaranju prošlosti života i rada u našoj školi, koji su sa zahvalnošću podijelili ta sjećanja s nama.

Plan aktivnosti

Na početku školske godine pripremili smo mjesečni plan aktivnosti povodom 200. obljetnice, koji smo također morali prilagoditi zbog višemjesečnog obrazovanja na daljinu. Naše je višemjesečno razdoblje, unatoč koronavirusu i mjerama, bilo poprilično praznično obojeno, jer smo svaki mjesec naučili nešto zanimljivo i novo o našoj školi i školstvu našeg mjesta u prošlosti.

U rujnu smo proslavu otvorili uz zvuke školskog radija, zahvaljujući kojem smo saznali mnogo zanimljivih informacija o našoj školi, učiteljima, životu u ono vrijeme i slično.

Učenici svakog razreda prošetali su školom i zaustavili se ispred fotografije prvog učitelja Zgornje Polskave, Simona Pernata. Bacili smo pogled i na školsko zvono koje je iz stare škole doneseno u novu i koje nas danas podsjeća na prošla vremena. Iako nam je studeni donio nove izazove ponovnog obrazovanja na daljinu, nismo zaboravili proslavu 200. obljetnice u Zgornjoj Polskavi i sjećamo se odnosno obilježavamo ju kroz razne aktivnosti koje izvodimo od kuće. Učenici su kod kuće igrali stare igre i upoznavali se s igračkama svojih baka i djedova, oživljavali stare običaje, pregledavali staro posuđe koje imaju kod kuće te razgovarali s roditeljima, bakama i djedovima o načinu života u njihovoj prošlosti. Pri izvedbi sportskih aktivnosti svi učenici naše škole učili su o starim igrama koje su u stara vremena igrali njihovi roditelji, bake i djedovi. Sami su nacrtali polja i odigrali Igru škole. Razgovarali su s bakama i djedovima, ispitujući ih čega se sve sjećaju iz razdoblja svog školovanja te po čemu se ono razlikovalo od današnjeg školovanja naših učenika.

Učili smo i o bolestima koje su u prošlosti pogađale djecu. Učili smo vrlo detaljno o bolestima kao što su hripavac, šarlah, vodene kozice, zaušci, ospice i dječja paraliza. Pregledali smo mnogo fotografija i snimaka. Saznali smo i da djeca diljem svijeta još uvijek umiru od ovih bolesti jer nemaju pristup lijekovima. Na kraju je nastao plakat sa slikama i opisima ovih bolesti.

Gdje ima bolesti, obično ima i lijekova. Saznali smo koji su se lijekovi u to vrijeme koristili za različite vrste bolesti. Učenici su pitali svoje bake koji su se lijekovi koristili u njihovo vrijeme. No, kako bismo se zaštitili od bolesti, u školi smo napravili “ljekoviti” sirup od (mladih) vršaka smreke. Recept za ovaj sirup učenici su dobili od svojih baka koje su oduvijek namakale cvjetove maslačka i vrške smreke. Iskušali smo se u sušenju začinskog bilja i jabučnih kriški, baš kao što su to činila djeca koja su živjela mnogo godina prije nas.

Prvašići su razgovarali o narodnoj glazbi i upoznali se s instrumentima na kojima su svirali učenici koji su nekada pohađali našu školu. Okušali su se i u izradi glazbenih instrumenata, tako da je svaki od njih izradio svoj bubanj i zvečku (marakas). Učenici 2. razreda razgovarali su o načinu rada škole u stara vremena. Otkrili su da su učitelji nekada bili vrlo strogi. Saznali su i neke zanimljivosti o prvom učitelju, Simonu Pernatu, koji je predavao u Zgornjoj Polskavi. Učenici 3.b razreda učili su o povijesti školstva. Gledali su snimke koje su im prikazale stare načine provedbe nastave. Otkrili su da su mnoge stvari danas znatno bolje. Zatim su iskusili zanimljivosti kaligrafije (krasopisa) koristeći tintu. Neki su napisali i svoje prve knjige, dok su se drugi okušali u prijepisu teksta Školska postava. U 3. je razredu bilo jako šareno, jer su učenici triju grupa od otpadnog kartona izrađivali makete starih zgrada.

Učenici 4. razreda najprije su krenuli u promatračku šetnju odnosno razgledavanje Gornje Polskave. Stare zgrade razgledavali su vrlo pažljivo, jer su upravo njih umjetnički prikazali na satu likovne umjetnosti u školi. Učenici 5. razreda donijeli su u školu stare predmete, ostavštinu svojih roditelja, baka i djedova. Najstarija djeca naše škole, učenici šestih razreda, proveli su dan učeći najprije o kulturnim znamenitostima, a zatim razmišljajući kamo odvesti turiste koji posjećuju Zgornju Polskavu.

U prosincu i siječnju učenici područne Osnovne škole Zgornja Polskava sudjelovali su na natječaju za odabir loga koji bi trebao simbolizirati našu školu. Stoga su u logo škole morali uvrstiti neke elemente: zvono iz stare škole u Levaru, lipu koju smo simbolično posadili ispred nove škole i koja je također krasila dvorište stare škole. Mogli su također uključiti oblik školske zgrade, okolice škole.

S aktivnostima obilježavanja nastavili smo i u novoj školskoj godini 2021./2022. Tijekom prvog dana škole učenici su slušali radijsku emisiju na temu 200 godina školstva u Zgornjoj Polskavi. Na vrata učionica postavili smo drvene logotipe koji su nastali povodom ovog jubileja i koji će nas podsjećati na obljetnicu i proslavu tijekom cijele školske godine.

Tijekom Dječjeg tjedna zadnji dan posvetili smo kulturnoj baštini koja kod učenika jača osjećaj zajedničkog identiteta i širi svijest o značaju kulturne baštine među mladima. Ovogodišnji naslov Dobar tek! uveo nas je u kreativan dan pun užitaka. Posvetili smo ga proslavi 200. obljetnice školstva u Zgornjoj Polskavi. Svaki razred poklonio je recept koji su poznavale i koristile naše bake. Spojili smo ih u virtualnu knjižicu koja predstavlja naš zajednički dar povodom ove časne obljetnice. Tijekom ovog dana učenici su zajedno s učiteljicama i učiteljima kuhali kompote, sušili voće, pekli potice od oraha i rolade, izrađivali podmetače, ljuštili kukuruz te na kraju dana pripremili izložbu proizvoda.

U listopadu smo učenike poveli stazama prošlosti. Posjetili smo staru školu u Levaru, pri čemu smo zamolili dvije umirovljene učiteljice da nam predstave školu i školsku svakodnevicu. Bilo je vrlo zanimljivo i poučno. Pokazali su nam gdje je nekada stajala moćna lipa koja je krasila školsko dvorište, gdje su se nalazile učionice i drugi školski prostori. No, saznali smo i gdje je visilo zvono koje sada imamo izloženo u današnjoj školi. U staroj školi učenici su u još uvijek dobro očuvanom sudoperu morali sami oprati lončiće iz kojih su pili čaj tijekom užine.

U studenom ćemo pripremiti završnu brošuricu s ključnim podacima o projektu. Bit će objavljena na web-stranici škole, a školski list obogatit ćemo pričama, pjesmama i likovnim proizvodima. U prosincu ćemo zaokružiti godinu i pol dana obilježavanja 200. godišnjice školstva u Zgornjoj Polskavi. Svečano i u duhu obljetnice otvorit ćemo spomen ploču uz staro školsko zvono u suradnji sa Zavodom za kulturu Slovenska Bistrica i KS Zgornja Polskava te predstavnicima školskog vijeća. U prosincu će biti objavljen zbornik u kojemu je prikupljeno mnoštvo podataka iz školskih kronika i drugih izvora. Sva događanja bit će zaokružena i uvrštena u video prezentaciju kojom će se pokušati zamijeniti svečana manifestacija.

Zaključak

Puls obilježavanja 200. obljetnice škole osjeća se na svakom koraku. Unatoč činjenici da je epidemija duboko zašla u školsku svakodnevnicu i ozbiljno oslabila suradnju s roditeljima, udrugama i mjestom, učenici su se kroz brojne aktivnosti upoznavali s poviješću škole i kreativno stvarali na raznim područjima. Stare lipe, koja je bila ponos škole u Zgornjoj Polskavi, više nema, ali ispred škole sada stoji mlada lipa koja polako i ustrajno širi svoje grane. Uvjereni smo da će se pod njenim krošnjama okupiti još mnogo novih generacija. Kada se osvrnemo unatrag, shvatimo koliku važnost imaju veze koje stvaramo međusobno. Satkane su važne veze među brojnim učenicima koji su proteklih godina uživali u graji školskih hodnika. Novi dani, novi događaji, novi učenici i nova sjećanja već kucaju na školska vrata.

Literatura

1. Arhiv Osnovne šole Antona Ingoliča Spodnja Polskava, kronike podružnične šole Zgornja Polskava.
2. Hosu, S. (2020). Biografski leksikon občine Slovenska Bistrica. Zavod za kulturo Slovenska Bistrica.
3. Markič, M. (2020). Moja, tvoja, naša zgodba. Slovenska Bistrica: Zavod za kulturo Sl. Bistrica, str. 43-44.
4. Pokrajinski arhiv Maribor, arhivsko gradivo OŠ Zgornja Polskava.
5. Letni delovni načrt 2021/22 OŠ Antona Ingoliča Spodnja Polskava. Pridobljeno: oktober 2021 iz https://www.ingoliceva.si/

Održiva mobilnost u osnovnoj školi

Vanja Velišček

Sažetak

Održiva mobilnost potiče učenike osnovnih škola da dolaze u školu na održiv način.

Podizanje svijesti učenika i učenica osnovnih škola o važnosti održivih dolazaka (pješačenje, vožnja bicikla/biciklizam, javni prijevoz putnika, automobilski prijevoz za osobne potrebe) proveli smo u našoj školi OŠ Ivana Roba Šempeter pri Gorici u sklopu nacionalnog projekta Održiva mobilnost. Učenici su se kroz aktivnosti odnosno igru Idemo pješice s kokoškom Rozi! osvješćivali o važnosti održivog prijevoza i održivog razvoja kako iz perspektive pojedinca tako i iz perspektive cjelokupnog društva.

Ključne riječi: idemo pješice, kokoška Rozi, održivi dolasci, dugoročni ciljevi, briga o zdravlju (zdravstvena zaštita), odgoj prema primjeru (uzoru).

Uvod

Naša škola, Osnovna škola Ivana Roba Šempeter pri Gorici, uzimajući u obzir obje podružnice (POŠ Vrtojba i POŠ Vogrsko), uključila se u nacionalni projekt Održiva mobilnost u cilju poboljšanja putnih navika naših učenika i učenica. U projektu sam sudjelovala kao koordinatorica.

Kontinuirano sam motivirala učenike da dolaze na održiv način. Iznimno snažan motivacijski alat bio je i još uvijek je moj vlastiti primjer održivih dolazaka (osobito u matičnu školu), jer mi blizina prebivališta i odgovarajuća infrastruktura pružaju mogućnost dolaska biciklom.

S obzirom na to da se do lokacija obiju podružnica (zbog udaljenosti i neodgovarajuće infrastrukture) vozim osobnim automobilom, tijekom provedbe i koordiniranja projekta auto sam parkirala na udaljenom mjestu. Na taj način sam primjerom, hodanjem, pridonijela održivim dolascima u smislu kratke jutarnje šetnje i posljedično boljeg raspoloženja te spremnosti za rad.

Glavni dio

U sklopu projekta proveli smo aktivnost odnosno izveli igru Idemo pješice s kokoškom Rozi! tijekom Europskog tjedna mobilnosti (od 16. do 22. rujna).

Igra je bila ciljano zasnovana. Uključivala je sljedeće ciljeve:

• promjena putnih navika (ne samo na putu do škole),
• briga o zdravlju (zdravstvena zaštita),
• briga o okolišu u kojem živim i u kojem ću živjeti (sa stajališta mladih – odrastajuće djece),
• samostalni sudionik u prometu,
• manje emisije u okoliš,
• druženje s prijateljima.

Za svaki održivi dolazak pojedinačni učenik dobio je kartu na kojoj je prikazana kokoška Rozi u odgovarajućoj ulozi. Na primjer: ako je učenik u školu stigao biciklom, dobio je kartu na kojoj je prikazana kokoška biciklistica.

Motivacija za dobivanje karata bila je vrlo visoka. Učenici su se natjecali međusobno i ‘sami sa sobom’ kako bi prikupili što više karata tijekom tjedna igre.

Slika 1. Karte

Na razini škole svakodnevno je nastajao stupac koji je u predvorju škole prikazivao broj održivih dolazaka na dnevnoj bazi. Učenici su ga sa zanimanjem pratili, a na taj način podizala se i učenička svijest o važnosti uloge koju kao pojedinci imaju u povećanju broja održivih dolazaka.

Radost pri spoznaji da su u jednom danu izvedbe aktivnosti postigli stopostotnu održivost bila je neizmjerna. Tog dana svi su zaradili posebnu kartu s kokoškom Rozi – zlatno jaje!

Slika 2. Školski transparent

Aktivnost je uključivala i kontinuirano vođenje dnevnika. Učenici su zajedno s roditeljima i učiteljicom/razrednicom ispunjavali dnevnik kokoške Rozi. Uz pomoć njega razmišljali su i osvješćivali se o važnosti održivog prometa. Osim toga, pobliže su se upoznali sa sigurnim rutama do škole. O tome smo na razini škole željeli raspravljati u školskom vijeću. Nažalost, zbog epidemije koronavirusa to nismo uspjeli učiniti.

Slika 3. Dnevnik

Osim toga, u svakom odjeljenju izrađen je razredni plakat na kojem se dnevno bilježio broj dolazaka.

Slika 4. Razredni plakat. Dnevno bilježenje dolazaka

Nakon završene aktivnosti učenici su igrali dječju kartašku igru ​​Crni Petar. Svaki odmor iskoristili su za ovakvo druženje.

U izvedbi projekta postigli smo visok uspjeh jer smo održive dolaske u pojedinačnoj školi povećali za:

• + 38,3%
• + 70,5%
• + 47,3%

Tako smo za našu kokošku Rozi osvojili dva puta srebrnu i jednom zlatnu medalju!

Što je sljedeće?

Ideja o održivim dolascima mogla bi se u budućnosti proširiti i na uključivanje drugih dionika (starijih ljudi, studenata, srednjoškolaca, nezaposlenih…), u smislu praćenja dolazaka mlađih učenika u školu na održiv način (primjer Pešbus, Bicivlak). Uključivanje ostalih dionika smatram iznimnom dodanom vrijednosti, jer pridonosi kontinuitetu održive mobilnosti, koja ne bi trebala biti ograničena na takozvani Europski tjedan mobilnosti. Odgoj i primjer najmlađima nužni su kako za razvoj pojedinca tako i za razvoj cjelokupnog društva, jer doprinose i potiču samostalan i aktivan način dolaska u školu i povratka kući.

Zaključak

Projekt Održiva mobilnost u vrtićima i osnovnim školama smatram iznimno kvalitetnim i prije svega društveno korisnim.

Slika 5. Održivi dolazak

Održivi dolasci, povremeno organizirani i vođeni, trebali bi se održati u smislu koristi za cjelokupno društvo. Djeca koja dolaze pješice, voze bicikle, romobile su zdravija, fizički aktivnija tijekom dužeg razdoblja i bolje tjelesno pripremljena od svojih vršnjaka, koji putuju automobilima. Osim toga, djeca koja steknu održive putne navike postupno postaju samostalni i samouvjereni sudionici u prometu.

Mladi ljudi, njihovi načini razmišljanja i njihove vrednote naša su zajednička budućnost. Stoga je ispravno da ih pri podizanju svijesti potičemo da teže najvišim društvenim vrednotama i tankoćutnosti prema cijelom svijetu, čiji su sastavni dio. Na kraju krajeva, mladi su naša budućnost!

Kao završnu misao, dodala bih sljedeće:

»Razvijena zemlja nije ona u kojoj siromašni imaju automobile. To je zemlja u kojoj bogati koriste javni prijevoz.«

Enrique Peñalosa, bivši župan Bogote

Literatura

1. Ogrin, M., Resnik, T., Klun, M., i Plevnik, A. (2013). Trajnostna mobilnost. Priročnik za učitelje v osnovnih šolah. Ministrstvo za infrastrukturo

Učitelj na jedan dan

Urška Zajc

Sažetak

Učitelj se u svom radu susreće s različitim učenicima. Neki od njih bez mnogo truda postižu više standarde znanja i u stanju su učiniti mnogo više od savladavanja redovnog nastavnog gradiva. Drugi učenici uz mnogo uloženog truda s naporom slijede osnovne zahtjeve za prelazak u viši razred. Njima se općenito posvećuje mnogo pažnje, dok za one koji mogu dati više od sebe ponestane vremena. Pred ovu djecu treba postavljati izazove koje mogu savladati, ali ne olako. U ovom članku želim opisati kako sam provela projekt „Učitelj na jedan dan”.

Pet sam učenika pozvala da odaberu temu iz jednog od predmeta u četvrtom razredu. Satove smo planirali zajedno, vodila sam ih u osmišljavanju pripreme za nastavni sat, pomagala im savjetima u izradi potrebnih nastavnih materijala, kao i pri izvođenju sata. Na kraju smo njihov rad ocijenili. Učenici su ovaj zadatak prepoznali kao novi izazov. Shvatili su ga vrlo ozbiljno i pritom doživjeli uspjeh.

Ključne riječi: darovitost, podučavanje, učitelj, priprema za nastavu, izazov.

Uvod

Što je darovitost? To je sposobnost brzog stjecanja potrebnog znanja bez većeg napora, vještina za dobro obavljanje kakve aktivnosti (SSKJ – Rječnik slovenskog književnog jezika, 1985).

Definicija darovitosti mijenjala se kroz povijest. U početku je bila ograničena na inteligenciju (Žagar i dr.). Međutim, Torrance (1962, prema Žagar i dr.) tvrdi kako bismo tako izgubili čak 75% nadarene djece koja ostvaruju visoke rezultate na testovima kreativnosti. Juriševič (2012) također navodi suvremene međunarodne studije koje ukazuju na trend u definiranju darovitosti koji se kreće od isključivo intelektualnih sposobnosti prema onim širim, neintelektualnim varijablama. Kao što je pomoć potrebna učenicima s teškoćama, tako je i nadarenoj djeci potrebno ponuditi poticaje za ostvarenje njihove darovitosti (Juriševič, 2012). Do 1996. daroviti su učenici u članku 11. Zakona o osnovnoj školi definirani kao skupina učenika s posebnim potrebama (Zakon o osnovni šoli, 1996). Međutim, 2011. ovaj zakon već odvaja nadarene učenike od ostalih učenika s posebnim potrebama (Zakon o osnovni šoli, 2011).

Tijek projekta

Učenicima sam predstavila ideju da svatko od njih postane učitelj za jedan školski sat. Željela sam da odaberu predmet koji vole i koji im ide od ruke. Zato sam im predložila da predmet odaberu sami. Nakon što su učenici odlučili koji će predmet odabrati, uslijedio je detaljniji individualni razgovor. Sami su odabrali temu, a ja sam im objasnila što bi otprilike tijekom sata trebali činiti i što bi učenici na kraju sata trebali znati. Potaknula sam ih da koriste što više konkretnih ilustracija te zabavnih i zanimljivih aktivnosti. Izuzev toga, imali su slobodne ruke. Napomenula sam im da ću odgovoriti na sva pitanja koja budu imali.

Lovro je odabrao temu iz matematike: „Množenje višekratnika brojeva 10, 100 i 1000”. Upozorila sam ga na neke detalje u pogledu gradiva. Rekao mi je da je pripremio praktičnu igru u parovima. Sat je započeo tako što je na ploči napisao naslov. Zatim je zapisivao primjere i prozivao učenike. Računali su skupa, a Lovro je zapisivao na ploču.

Zadatke je izmišljao u hodu. Bio je prilično nesiguran i griješio je u zapisivanju. Na redu je bila igra u parovima u kojoj su učenici množili dva broja. Umnošci su bili prilično veliki brojevi pa ih neki učenici nisu mogli napamet izračunati. Nakon igre dao im je upute za rješavanje zadataka iz udžbenika, koje je potom pregledao. Zadatke je kod kuće riješio sam, ali ih je zaboravio donijeti u školu. Zato sam mu dala svoj udžbenik s rješenjima. Nakon sata priznao je kako je imao tremu, ali je istodobno toliko želio nastupiti, da je trema na kraju nestala. Činilo mu se da mu je računanje na ploči išlo dobro, ali da je učenicima možda mogao dati bolje upute. Iako se za sat dobro pripremio, zaključio je da je podučavanje zahtjevan zadatak. Vjeruje da su učenici savladali ono što ih je želio naučiti jer su ga pratili. Kaže da su učenici lijepo sudjelovali na satu i da su ga slušali.

Luka je također odabrao matematiku: „Pisano množenje dvoznamenkastih brojeva”. Vrlo smo se detaljno dogovorili o tijeku sata. Naglasila sam kako je važno da učenicima na početku sata pokaže praktičan primjer. Zatim bi prešli na zapisivanje računa. Luka se nije držao dogovora. Isprva je bio nervozan i cijeli je sat govorio vrlo tiho pa sam ga u jednom trenutku opomenula da govori glasnije. Odmah je počeo pisati po ploči, izostavljajući primjer s kockicama. Kad sam shvatila što namjerava, prekinula sam ga i podsjetila što smo dogovorili da će učiniti na početku. Potom su zajedno postavili kockice, ali učenici nakon zapisivanja računa nisu razumjeli postupak.

Uskočila sam i objasnila im korake na praktičnom prikazu s kockicama. Zatim je primjere zapisao na ploču i učenici su u tome sudjelovali. Slijedio je samostalan rad. Tijekom samostalnog rada pomagala sam učeniku s teškoćama u učenju. Luka je pregledao rješenja i učenike kod kojih je pronašao pogreške uputio da ih isprave. Od Luke sam očekivala strukturiraniji i razrađeniji sat jer smo se prethodno o cjelokupnom izvođenju detaljno dogovorili. Kaže da mu je bilo malo neugodno, ali se kasnije navikao. Misli da se za sat mogao bolje pripremiti jer sam ga morao često popravljati. Smatra da su učenici naučili što je želio, jer su nakon toga neki od njih brzo riješili zadatke. Primjećuje da su ga učenici slušali, sudjelovali na satu i lijepo radili.

Izak je odabrao prirodoslovnu temu o magnetima. Učenici su već s prethodnog sata znali da magnet privlači željezo. Za ovaj su sat morali donijeti različite magnete. Izak je za sat bio pripremljen. Za vrijeme sata cijelo je vrijeme kod sebe imao listove s bilješkama. Međutim, bio je vrlo nesiguran, neprestano je sve provjeravao. Najprije su razgovarali o magnetima i pročitali gradivo iz udžbenika. Nakon toga učenici su radili u grupi ispitujući snagu magneta te su na kraju prezentirali rad skupine.

Izak je bio pripremljen, ali cijelo je vrijeme trebao poticaj. Kaže da je u početku bio nervozan, a potom se smirio. Misli da su ga učenici slušali i da su naučili što je želio, jer nitko nije spomenuo da nešto ne bi razumio.

Neža je odabrala „Opasne tvari”. Na razgovor je došla dopro pripremljena. Napravila je projekciju i razgovarale smo o tijeku sata. Sat je izvela samostalno te je cijelo vrijeme vodila i usmjeravala učenike. Objašnjavala je simbole i uključivala predznanje učenika.

Slijedilo je zapisivanje u bilježnicu. Važne informacije pročitali su i iz udžbenika. Na kraju su pogledali film. Sat je izvela samouvjereno i bez zastajanja. Kaže da se u ulozi učiteljice osjećala dobro, ali nervozno. Misli da je bilo dobro što je pripremila projekciju. Smatra da bi mogla poboljšati svoj govor. Kaže da se na sat dobro pripremila, jer je o tome tjedan i pol dana razmišljala kod kuće. Vjeruje da su učenici naučili što je željela, zahvaljujući mojoj pomoći. Učenici su je pratili, slušali i sudjelovali u nastavi.

Larisa je odlučila obraditi priču „Tko je Videku napravio košuljicu“. Larisa je bila vrlo dobro pripremljena za sat, imala je napisan tijek sata, pitanja za obradu djela i stranice u čitanci. Na početku je prije čitanja učenike zainteresirala pantomimom. Na ploču je napisala rješenja zagonetki (ovca, pauk, rak, ptica, grm, šivanje). Učenici su na kraju igre otkrili da se radi o priči Tko je Videku napravio košuljicu. Zatim im je cijelu priču pročitala u krugu. Čitala je iz slikovnice i istovremeno učenicima pokazivala ilustracije.

Slijedila su pitanja za provjeru razumijevanja sadržaja. Nakon toga učenike je poslala na svoja mjesta, pročitali su odlomak iz čitanke, a zatim i dramski tekst. Razgovarali su o razlikama između dva teksta i objasnili nepoznate riječi. Larisa kaže da se na satu osjećala dobro, ali da joj je bilo malo neugodno. Činilo joj se da je dobro izvela pantomimu i čitanje priče. Kaže da je učenicima nakon čitanja mogla postaviti više pitanja o razumijevanju teksta. Čini joj se da je bila dobro pripremljena za sat jer su se učenici pravilno držali njezinih uputa, naučili što je htjela, slušali i surađivali.

Zaključak

Učenici su se uspješno suočili s izazovom, svi su bili zadovoljni što su uspjeli i što su kao pravi učitelji mogli stati ispred učenika iz razreda. Na kraju sata svi su dobili pljesak za trud i hrabrost. Ostali su se učenici veselili svakom satu, bili su vrlo uviđavni i ljubazni te su rado sudjelovali u nastavi. Vjerujem da je projekt nadarenim učenicima, koji su i evidentirani kao daroviti, donio pozitivna iskustva. Nadam se da će im ona koristiti u godinama koje dolaze. Posebno bih istaknula djevojke koje su satove izvele vrlo kvalitetno. Tijekom sljedećih mjeseci pružit ću im još jednu priliku da nastupe u ulozi učiteljica. Sigurna sam da će im drugi put biti mnogo lakše i da će biti još sigurnije u sebe.

Literatura

1. Juriševič, Mojca. 2012. Nadarjeni učenci v slovenski šoli. Pedagoška fakulteta. Ljubljana.
2. Slovar slovenskega knjižnega jezika. 1985. Ur.  Bajec, Anton. DZS. Ljubljana.
3. Zakon o osnovni šoli. Uradni list RS, št. 12/1996.
4. Zakon o osnovni šoli. Uradni list RS, št. 87/2011.
5. Žagar, Drago i dr. Odkrivanje in delo z nadarjenimi učenci v devetletni osnovni šoli. https://www.zrss.si/zrss/wp-content/uploads/koncept-dela-z-nadarjenimi-  ucenci.pdf (pristupljeno 14. 2. 2020)

Popunjavanje radne bilježnice

Jasmina Nedanovski

Sažetak

Povodom obilježavanja Dana škole u školskoj godini 2019./2020. odabrali smo kao temu djelo kipara, mještanina Alojza Gangla, jer smo proslavili 160. godišnjicu njegova rođenja. Događaj smo nazvali Ganglovanje. S obzirom na to da sam imala ulogu vođe, pozvala sam i članove ekipe Muzeja Bele krajine (s galerijom Kambič) na sudjelovanje. Tog dana smo u školi izvodili razne kiparske radionice na kojima su nastali reljefi od papirnatih i plastičnih vrećica, kao i instalacije posvećene pitanjima zaštite okoliša. Motiv je predstavljala ljudska figura. Galerija Kambič pripremila je nekoliko originalnih kipova. Stvorili smo radnu bilježnicu za 2., 3. i 4. razred (čije su autorice muzejska pedagoginja Alenka Misja i magistra likovnih umjetnosti Jasmina Nedanovski). Zadaci u radnoj bilježnici postavljeni su slično onima koje učenici rješavaju na nastavi, ali neki su potpuno novi. Svrha rješavanja takve radne bilježnice je da učenici intenzivnije dožive likovno djelo i da više pažnje posvete detaljima kroz postavljeni zadatak.

Ključne riječi: Alojz Gangl, Galerija Kambič, kiparstvo.

Uvod

Ako učenika želimo odgojiti u osobu koja će se u odraslom dobu vraćati u prostor likovne umjetnosti (galeriju, muzej …), potrebno ga je odgajati u tom duhu već ranije. Roditelji još uvijek ne usmjeravaju dovoljno svoju djecu u tom pogledu, pa škola mora preuzeti tu ulogu. U Metliki imamo sreću da možemo posjećivati vrhunsku umjetničku galeriju, Galeriju Kambič. Zasnovao ju je Vinko Kambič, otorinolaringolog, profesor, vrhunski kirurg i znanstvenik, međunarodno priznati i cijenjeni stručnjak na području tumorske kirurgije i patologije glave i vrata. Njegova supruga bila je operna pjevačica primadona Vilma Bukovec Kambič. U slobodno vrijeme, koliko ga je imao na raspolaganju, skupljao je slike, kipove, predmete (klecala, škrinje, satove …).

Imao je želju da svoju rodnu kuću preuredi u umjetničku galeriju u kojoj bi njegova kolekcija bila izložena široj javnosti. To se kasnije i dogodilo, ali otvaranje nije doživio zbog bolesti i smrti. Ovom velikom umjetničkom donacijom Metlika je postala još prepoznatljivija u slovenskom kulturnom prostoru i u svojoj se ponudi može natjecati s poznatim slovenskim kulturnim centrima. Danas galerija nudi stalnu kolekciju na prvom i drugom katu, a privremene u prizemlju.

Učimo o likovnoj umjetnosti

Radna bilježnica Učenje o likovnoj umjetnosti sastavljena je tako da se odnosi na stalnu kolekciju, također aktualnu (Alojz Gangl), mada učenici mogu i samostalno rješavati zadatke, iako to nije namjera. Zasnovana je prema područjima (nastavnom programu): crtanje, slikanje, kiparstvo, grafika, prostorni dizajn (arhitektura). Na prvoj stranici učeniku je predstavljen misaoni uzorak koji prikazuje kako dijelimo likovnu umjetnost. Prvo područje je crtanje, napisano je nekoliko riječi općenito o crtežu, o pomagalima, nakon čega slijede dva zadatka. U prvom zadatku učenik, poput autora Zorana Mušiča, mora upotpuniti pozadinu crtanjem pomoću likovno izražajnih sredstava, dok u drugom zadatku crta autoportret. U svakom zadatku naglasak je na motivu (koji je uglavnom portret ili figura) i tehnici. Sljedeće područje je slikarstvo – utvrđujemo koje su osnovne boje i koje se boje dobivaju miješanjem dviju osnovnih. Ovim pitanjima posvećen je prvi zadatak, odnosno učenici u prilogu traže odgovarajuću boju (naljepnicu) i lijepe je na paletu. Sljedeći se zadatak temelji na povezivanju, tako da učenik povezuje debljinu četkice s debljinom crte koju ona ostavlja te poveže tragove bojica … U sljedećem zadatku učenik traži riječi u vodoravnom i okomitom retku. Koristeći preostala slova traži smislenu riječ (portret).

Sljedeće područje je kiparstvo. Učenik imenuje i zapisuje kiparske alate, pri čemu u prilogu nastoji pronaći modelirku (naljepnicu) i priljepljuje ju. Sljedeći zadatak odnosi se na kip Alojza Gangla, koji je posljednje autorovo djelo, a postavljen je u crkvi Svetoga Duha u Metliki. Učenik ispravno povezuje brojeve od 1 do 23 i dobiva sliku Krista – usamljenog putnika. Sljedeći je zadatak također povezan s Ganglovim djelom,odnosno kipom Židova (1911-1914). Učenik mora utvrditi koji obris prikazuje kip u cijelosti, a zatim ga obojiti. U nastavku su date slike reljefa i kipova. Učenik utvrđuje što je to i zapisuje slovo K ili R.

Sljedeće područje je grafika. Riječ izvire iz grčke riječi graphein, što znači urezati, ugravirati, pisati, crtati. Jedna od glavnih značajki grafike je otisak, što znači zrcalni otisak. Stoga je za to namijenjen sljedeći zadatak, gdje učenik zapisuje svoje ime na prozirni list, okreće ga i prepisuje svoj zrcalni potpis. U drugom dijelu učenik ima dva zadatka. Prvo iz danih slova utvrdi koja se riječ skriva u njima te tu riječ otisne pomoću pečata. Posljednji zadatak posvećen je arhitekturi, gdje učenik prepozna tlocrt galerije i potraži okruženo mjesto, gdje ga čeka pečat, koji otisne na ruku i odnese ovu (grafiku) kući.

Slika 1. Radna bilježnica, područje kiparstva   Slika 2. Radna bilježnica, grafika

Zaključak

Mislim da se učenik rješavajući ove vrste likovnih zadataka još više približava umjetničkim radovima. Važno je da se zadaci postave na način koji je učenicima zanimljiv i zabavan. Cilj je stvoriti kreativca koji će se vraćati u umjetničke institucije i biti kreativan u načinu razmišljanja. Sudeći po njihovim odgovorima, zaključujem da su zaista uživali u rješavanju zadataka; čak i kasnije, tijekom nastave, nekoliko su puta prelistali radnu bilježnicu. Projekt je i za mene bio veliki izazov.

Literatura

1. Misja, A., Nedanovski, J. (2019). Učimo se o likovni umetnosti: delovni zvezek za otroke. Metlika: Belokranjski muzej.

Rad s potencijalno darovitim

učenicima u uvjetima epidemije

Bogdanka Conjar

Sažetak

U OŠ Grabrik provodi se projekt Preventivni program rada s potencijalno darovitim učenicima 4.-ih razreda. U školi su 4 četvrta razreda. Projekt se realizira kroz sljedeće aktivnosti:

• identifikacija potencijalno darovitih učenika krajem 3. razreda
• formiranje grupa i neposredni rad s njima
• održavanje dvaju roditeljskih sastanaka.

U vrijeme epidemije COVID-19 rad s potencijalno darovitim učenicima realizira se na daljinu s obzirom da nije dopušteno miješanje učenika iz različitih razreda.

Ovaj prikaz iz prakse donosi opis aktivnosti tijekom realizacije projekta Čarobni brojevi.

Ključne riječi: potencijalno daroviti učenici, brojevi, strip, projekt.

Uvod

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju (2008.), daroviti učenici su grupa učenika s posebnim potrebama. Darovito dijete je dijete rođeno s neuobičajenom sposobnošću da svlada određeno područje ili više područja (Winner, 2005). Darovita su djeca, u pravilu, po svojim sposobnostima, motivaciji i postignućima iznad naših očekivanja, a istodobno vrlo često očituju niz oblika ponašanja koja su ispod naših očekivanja (Cvetković-Lay, 2002). Darovitost je sklop osobina koje učeniku omogućavaju trajno postignuće natprosječnih rezultata u jednom ili više područja ljudske djelatnosti, a uvjetovano je visokim stupnjem razvijenosti pojedinih sposobnosti, osobnom motivacijom i izvanjskim poticanjem (PRAVILNIK o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika, MZOŠ, 1991).

Ovo su samo neki pogledi o darovitim učenicima. Ako je tomu tako kako navode izvori, daroviti učenici imaju pravo na učenje koje im najbolje odgovara. Kako osigurati najpovoljnije uvjete za rad s darovitim učenicima? Škole se snalaze na različite načine. U specifičnim uvjetima kao što su trenutni, rad postaje izazov i za učitelje i za identificirane potencijalno darovite učenike.

U OŠ Grabrik provodi se identifikacija potencijalno darovitih učenika od 1996. godine. S identificiranim potencijalno darovitim učenicima organiziraju se i realiziraju aktivnosti koje podrazumijevaju rad sa stručnim suradnicima, najčešće sa psihologinjom, i rad s učiteljicom. Program rada sa psihologinjom obuhvaća različite igre upoznavanja i socijalizacije. Usvajaju se pravila uspješne komunikacije, izražavaju misli, osjećaji i stavovi, vježba se aktivno slušanje, rad u grupi i unutargrupna povezanost s ciljem osposobljavanja za timski rad. Rad se odnosi i na učenje prikupljanja informacija, učenje opažanja putem osjetila, učenje iz raznih tiskovnih materijala i putem Interneta. Učiteljica svoj rad integracijski i korelacijski usmjerava na tri predmeta, a to su hrvatski jezik, matematika i priroda i društvo kako bi se širinom sadržaja zadovoljilo očekivanje i interesi većine uključenih učenika. Rad po temama ili kraćim projektima koje se odnose na spomenute nastavne predmete odvija se naizmjenično. Realiziraju se one teme koje su učenicima zanimljive, a za njih se obično u redovnoj nastavi ne nađe vremena, kao i teme koje učenici sami predlažu. Rad se odvija prema zahtjevu obogaćivanja sadržaja kao izvannastavna aktivnost.

Ove školske godine, rad s potencijalno darovitim učenicima provode psihologinje Mirjana Strusa i Ivana Belavić Gosta te učiteljice Maja Cindrić i Bogdanka Conjar. Ovaj prikaz prakse donosi rad s potencijalno darovitim učenicima u epidemiološkim uvjetima. Prikazat će se provedba projekta Čarobni brojevi putem virtualne Google učionice. Projekt Čarobni brojevi odnosi se na obogaćivanje sadržaja iz nastavnog predmeta Matematika.

Čarobni brojevi (prvi zadatak)

Projekt Čarobni brojevi realiziran je tijekom nastave na daljinu u trajanju od dva tjedna, po jedan tjedan za svaki zadatak. Cilj je bio otkriti čaroliju brojeva, razvijati divergentno mišljenje, potaknuti samoorganizirano učenje, razvijati kreativnost, stjecati određene digitalne kompetencije te poučiti učenike složenijim vještinama.

a) Prva aktivnost

Učenici su dobili pisane upute o aktivnostima koje trebaju realizirati. Prva aktivnost je bila promisliti koja je razlika između brojeva i brojki. Zatim je uslijedila aktivnost stvaranja asocijacija na riječ BROJ i prikazati u obliku grozda. Svoje radove učenici su postavljali na Padlet.

Slika1. Broj (asocijacije)

b) Druga aktivnost

Sljedeća aktivnost je bila promisliti zašto se neka brojka piše baš na taj način kako ju zapisujemo. Nakon razmišljanja učenici su mogli pogledati prezentaciju o nastanku brojeva te srediti dojmove o viđenome.

c) Treća aktivnost

Uslijedili su zadatci kombiniranja. Učenici su trebali prikazati broj 100 pomoću:

• pet znamenki 1                            
• pet znamenki 3                            
• pet znamenki 5                            
• deset znamenki 4             
• šest znamenki 6.   

Rezultate svoga rada postavili su na Padlet.

Učenici su zadatke dobili preko alata Wakelet u kojem se nalaze sve potrebne poveznice.

Čarobni brojevi (drugi zadatak)

Nakon tjedan dana i vrednovanja rezultata rada, učenici su dobili drugi zadatak u okviru projekta Čarobni brojevi. Zadatak je postavljen u Google učionicu u word dokumentu.

1. aktivnost

Učenici su započeli svoje učenje popunjavanjem tablice ZNAM, ŽELIM ZNATI, ŠTO SAM NAUČIO/NAUČILA. Tema promišljanja je bila strip.

2. aktivnost

Prema pisanim uputama učenici su izrađivali strip o brojkama. Zamišljali su o čemu bi brojke mogle razgovarati i na koji bi se način mogle zabavljati, o čemu bi mogle učiti… Sve svoje ideje prikazali su u obliku stripa.

Slika 2. Strip (1. primjer)      Slika 3. Strip (2. primjer)

3. Aktivnost

Svoje uratke učenici su trebali postaviti na padlet. Učenici su potaknuti na vršnjačko vrednovanje radova što je bilo posebno zanimljivo pratiti, no u tu aktivnost uključilo se vrlo malo učenika. Vjerujem da bi radom i poticanjem uživo učenici bili više uključeni i u ovu aktivnost.

Zaključak

U neočekivanim uvjetima koje je postavio COVID-19 trebalo se na neki način snaći i nastaviti rad s potencijalno darovitim učenicima. Izazovno je to vrijeme i za učenike i za učitelje. Jedina mogućnost koja nam je bila na raspolaganju bio je rad na daljinu s obzirom da su potencijalno daroviti učenici iz četiri različita razreda pa je njihovo miješanje bilo nemoguće. Odlučili smo se za Google učionicu, što se pokazalo kao dobar izbor jer je postavljanje zadaća pregledno i lako se može pratiti. Učenike smo postupno uvodili u predavanje zadaća u učionici jer im je trebalo odgovarajuće vrijeme da se snađu u novome sučelju, s obzirom da su prethodne godine uglavnom radili preko Vibera, kako je sugeriralo Ministarstvo. Stoga smo im kao prijelazni oblik ponudili Padlet zbog jednostavnog sučelja i lakoće snalaženja, no nakon nekoliko zadaća dobivali su upute kako predati zadaću u učionicu. U ovakvom obliku rada učenici su razvili odgovarajuće digitalne kompetencije, no ništa ne može zamijeniti rad s učenicima uživo. Učenike uglavnom poznajem preko njihovih zadaća, što znači da njih osobno ne poznajem kao što niti oni ne poznaju mene. Ne poznaju se niti međusobno. Izostaje interakcija, gledanje u oči, javno iznošenje mišljenja, direktna komunikacija, socijalizacija i timski rad uživo.

U radu s potencijalno darovitim učenicima slijedi timski rad na daljinu pri čemu planiramo koristiti Google prezentacije koje također omogućuju zajednički rad u virtualnom prostoru, samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje. Zapravo su nam potrebni sastanci uživo kako bismo im što bolje objasnili cilj i način samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. I to je učenje, no na daljinu ih nismo pridobili na uključivanje.

Literatura

1. Cvetković-Lay, J. (2002). Darovito je što ću sa sobom. Zagreb: Alineja

2. PRAVILNIK o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika (1991). Zagreb: MZOŠ

3. Winner, E. (2005). Darovita djeca. Lekenik: Ostvarenje d.o.o.
4. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/odgoj-i-obrazovanje/zakon-o-odgoju-i-obrazovanju-u-osnovnoj-i-srednjoj-skoli/595?trazi=1&=&page=1

eTwinning projekt: FOOD for thought

Cassy Prskalo

Sažetak

Više od 100 učenika četiriju škola u Hrvatskoj sudjeluje tijekom školske godine 2019./2020. u eTwinning projektu FOOD for thought. Cilj projekta jest podizanje razine svijesti učenika o važnosti zdrave i pravilne prehrane te važnosti bavljenja fizičkom aktivnošću. Projekt se sastoji od šest aktivnosti koje su osmišljene na način da doprinose ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda iz predmeta Engleski jezik i očekivanja međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Učiti kako učiti, Zdravlje. Učenici su dosad sudjelovanjem u različitim aktivnostima proširili vokabular vezan uz hranu i piće, analizirali koje je skupine namirnica važno uključiti u prehranu i zašto, upoznali se s različitim digitalnim alatima te provodili samostalno istraživanja. Također, učenici su razvili osjećaj autonomije te međukulturne komunikacijske kompetencije. Kao rezultat njihovog rada, nastali su izvrsni učenički ostvaraji koji su predstavljeni na TwinSpace-u.

Ključne riječi: eTwinning projekt, hrana i piće, pravilna prehrana, fizička aktivnost.

Uvod

U današnjem svijetu u kojemu je tehnologija postala neodvojivi dio ljudske svakodnevice, a mobiteli, računala i video igrice zamijenili penjenje po drveću i igrališta, pretilost postaje sve veći problem te učenici nedovoljno vremena provode baveći se fizičkom aktivnošću. S obzirom na navedeno, osmišljen je eTwinning projekt FOOD for thought s ciljem da učenici osvijeste važnost pravilne i uravnotežene prehrane te da razumiju nužnost bavljenja fizičkom aktivnošću. Provedba projekta planirana je za školsku godinu 2019./2020. te se projekt uspješno provodi unatoč prelasku na nastavu na daljinu. U projektu sudjeluje više od 100 učenika iz četiriju hrvatskih škola: OŠ Julija Benešića, Ilok, OŠ Pavao Belas, Brdovec, OŠ Mladost, Zagreb i OŠ Hugo Badalić, Slavonski Brod. Učenici iz partnerskih škola sudjeluju u različitim aktivnostima koje su osmišljene tako da odgovaraju različitim tipovima učenika. Učenici prije svega obogaćuju svoj rječnik učeći različite izraze vezane uz hranu i piće, upoznaju se s različitim skupinama namirnica i važnosti njihovog unosa te razvijaju informatičke kompetencije služeći se novim digitalnim alatima. Učenike kroz aktivnosti vodi učiteljica Cassy Prskalo koja je autorica ovog projekta, a u prilagodbi metoda i ideja sudjeluju učiteljice Matea Majača i Ivana Lovrić. Partnerske škole odlično surađuju te razmjenjuju ideje, iskustva i rezultate aktivnosti.

Uključivanje projekta u godišnji izvedbeni kurikulum predmeta Engleski jezik i povezanost s međupredmetnim temama

Projekt je uključen u godišnji izvedbeni kurikulum predmeta Engleski jezik za peti razred te je povezan s međupredmetnim temama. Odgojno-obrazovni ishodi obuhvaćaju predmetne ishode Engleskog jezika i očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Učiti kako učiti, Zdravlje.

Ishodi predmeta Engleski jezik koji su se realizirali radom na ovom projektu su: A.5.1. Razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju; A.5.4. Govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama; A.5.5. Sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike; A.5.6. Zapisuje jednostavne učestalo izgovorene riječi; A.5.7. Piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih znakova; B.5.1. Primjenjuje osnovna znanja o zemljama ciljnoga jezika unutar vlastite kulture; B.5.4. Izabire prijateljstvo, suradnju, altruizam, solidarnost i prihvaćanje različitosti i posebnosti u različitim kontekstima međukulturnih iskustava; C.5.1. Uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika; C.5.3. Uočava i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika; C.5.4. Izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja pri stvaranju različitih kratkih i jednostavnih tekstova poznatih sadržaja; C.5.6. Tumači osnovne informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja i upotrebljava ih.

Očekivanja međupredmetnih tema koja su ostvarena tijekom rada na projektu su: Osobni i socijalni razvoj (A.2.4. Razvija radne navike; B.2.2. Razvija komunikacijske kompetencije; C. 2.4. Razvija kulturni i nacionalni identitet zajedništvom i pripadnošću skupini), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (A.2.1. Učenik prema savjetu odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju za izvršavanje zadatka; A.3.1 Učenik samostalno odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju; A.3.2 Učenik se samostalno koristi raznim uređajima i programima; A.3.3 Učenik aktivno sudjeluje u oblikovanju vlastitoga sigurnog digitalnog okružja; B.3.1 Učenik samostalno komunicira s poznatim osobama u sigurnom digitalnom okružju; B.3.2 Učenik samostalno surađuje s poznatim osobama u sigurnome digitalnom okružju; B.3.3 Učenik poštuje međukulturne različitosti; C.3.2 Učenik samostalno i djelotvorno provodi jednostavno pretraživanje, a uz učiteljevu pomoć složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju; C.2.4. Učenik uz pomoć učitelja odgovorno upravlja prikupljenim informacijama. D.3.1 Učenik se izražava kreativno služeći se primjerenom tehnologijom za stvaranje ideja i razvijanje planova te primjenjuje različite načine poticanja kreativnosti; D.3.3 Učenik stvara nove uratke i ideje složenije strukture), Učiti kako učiti (A.3.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema; A.3.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i primjenjuje ih u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja uz povremeno praćenje učitelja; A.3.3. Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema; C.3.2. Učenik iskazuje pozitivna i visoka očekivanja i vjeruje u svoj uspjeh u učenju; C.3.3. Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje i ustraje u učenju; D.3.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć), Zdravlje (A.2.2.A Učenik razlikuje pravilnu od nepravilne prehranei razumije važnost pravilne prehrane za zdravlje, A.2.2.B. Učenik primjenjuje pravilnu tjelesnu aktivnost sukladno svojim sposobnostima, afinitetima i zdravstvenom stanju).

Pregled projektnih aktivnosti

Projekt se sastoji od šest aktivnosti, a učenici trenutno rade na posljednjoj aktivnosti. Na samom početku projekta uslijedilo je predstavljanje svih četiriju škola, a potom su učenici, u ožujku, započeli rad na prvoj aktivnosti. Prva aktivnost sastojala se od izrade umne mape u digitalnom alatu Bubbl.us. Učenicima su dodijeljene određene kategorije hrane (voće, povrće, mliječni proizvodi, žitarice, začini) te su učenici trebali razvrstati ponuđene riječi unutar zadanih kategorija i dodati vlastite primjere. Učenici su ponovili i proširili vokabular vezan uz hranu i piće te su razvijali informatičke kompetencije radeći u digitalnom alatu s kojim se dotad nisu susreli. Učenicima se aktivnost jako svidjela te su izradili izvrsne umne mape.

Slika 1. Izrada umne mape

Slika 2: Izrada umne mape

Sljedeća aktivnost u ožujku bila je pisanje recepata. Učenici su najprije vježbali izraze za pripremu hrane i različite nazive posuđa igrajući brojne kvizove na Wordwallu, a zatim su ih učiteljice vodile kroz video predavanje u kojemu je korak po korak objašnjeno kako napisati recept. Učenici su dobili smjernice za pisanje te im je rečeno kako trebaju razgovarati sa svojim mama i bakama o njihovim omiljenim receptima. Učenici su uspješno napisali jednostavne recepte, ilustrirali ih, a neki su čak i pripremili jela. Neki su učenici odabrali raditi u Miscrosoft Wordu i umetnuti fotografije, dok su drugi napisali recepte na papiru i sami naslikali jela.

Slika 3. Cherry cake                         Slika 4. Jam rolls

U travnju je uslijedila nova aktivnost – izrada prezentacija o hrani koja se može pojesti na ulicama diljem svijeta. S obzirom da su učenici dio svog istraživanja trebali provesti služeći se internetom, najprije su pogledali kratak video o sigurnosti na internetu te na Linoitu naveli na što sve trebaju paziti prilikom pretraživanja web stranica. Učenici su se potom rješavajući zadatke na Adobu Sparku upoznali s hranom koju mogu probati na ulicama diljem svijeta pa su tako saznali kako su riba i krumpirići popularna hrana u Ujedinjenom Kraljevstvu, a hot dog u SAD-u. Nakon toga učenici su dobili zadatak istražiti popularnu hranu koja se može pojesti na ulicama u različitim zemljama, uključujući Hrvatsku, te izraditi prezentaciju. Učenici su se pripremili za izlaganje te snimili video uratke svojih izlaganja. Ova aktivnost doprinijela je razvoju autonomije s obzirom na to da su učenici samostalno istraživali te je doprinijela razvoju međukulturalnih kompetencija. Učenici su razvijali sposobnost usmenog izražavanja te su se upoznali s još jednim digitalnim alatom za snimanje – Loomom.

Video 1: Prezentacija popularne hrane diljem svijeta

Sljedeća aktivnost u travnju bilo je istraživanje prehrambenih navika učenika i njihovo bavljenje fizičkom aktivnošću. Istraživanje je provedeno među više od 100 učenika, a sudjelovao je podjednak broj djevojčica i dječaka. Učenici su ispunili kratak upitnik koji je uključivao pitanja otvorenog tipa (općenite informacije: dob, spol, mjesto) te točno/netočno tvrdnje. Nakon provedbe ankete, učiteljice su analizirale odgovore učenika i izvele zaključke na temelju istih. Istraživanje je pokazalo da je većina učenika svjesna važnosti zdrave i uravnotežene prehrane. Ipak, velik broj učenika naveo je da često konzumira slatkiše i grickalice, a čak 20 % učenika ne bavi se nikakvom fizičkom aktivnošću niti 60 minuta dnevno. Nakon provedbe istraživanja, učiteljice su učenicima prezentirale rezultate te raspravljale o njima. Neki su učenici istaknuli da često konzumiraju slatkiše i grickalice prilikom igranja video igara.

Slika 5. U istraživanju su sudjelovali učenici svih triju petih razreda OŠ Julija Benešića, Ilok

U svibnju je uslijedila nova aktivnost – izrada vodiča zdrave prehrane. Učenici su najprije pogledali kratak video u kojemu je bilo objašnjeno koje je skupine namirnica važno jesti i zašto, a potom su riješili pripadajuće zadatke na Wizeru. Nakon toga, učenicima su ponuđena tri načina izrade postera: 1. slikarski dizajn – učenici su sami crtali, bojali i pisali tekst, 2. kolaž tehnika – učenici su izrezivali namirnice iz novina te su ih lijepili u obliku određenog voća ili povrća, 3. caCnva – učenici su izrađivali postere u digitalnom alatu Canvi. Učenicima je ova aktivnost bila iznimno zanimljiva jer su imali priliku pokazati svoju kreativnost te su uložili jako puno truda u izradu postera.

Video 2 – Pregled učeničkih postera

Posljednju aktivnost u projektu predložili su učenici, a to je osmišljavanje pjesme o hrani. Učenici trenutno rade na ovoj aktivnosti, a kao prijedlog su im ponuđene tri tehnike za koje su pokazali interes. Neki od učenika znaju „beatbox“ pa su izrazili želju na taj način izvesti pjesmu. dok su se drugi pak odlučili za „jazz chants“ koji su naučili na početku školske godine kada su vježbali glagol biti. Također, dio učenika osmišljava pjesmu na način da pišu tekst i smišljaju melodiju.

Evaluacija i diseminacija

Evaluacija projekta bit će provedena u obliku online upitnika, a u izradi upitnika sudjeluju učiteljice iz partnerskih škola. Rezultati će biti predstavljeni na TwinSpaceu. Što se tiče diseminacije projekta, pojedine aktivnosti, kao i učenički radovi, predstavljeni su u nekoliko grupa za učitelje na društvenim mrežama kao pomoć pri osmišljavanju projektnih zadataka tijekom održavanja nastave na daljinu. Također, učenički radovi predstavljeni su u virtualnim učionicama i zbornicama kao primjeri dobre prakse. Daljnja diseminacija projekta uključivat će objave na mrežnim stranicama škole, radiju i člancima u novinama.

Zaključak

Sudjelovanjem u eTwinning projektu FOOD for thought učenici su osvijestili važnost zdrave i pravilne prehrane te uvidjeli važnost bavljenja fizičkom aktivnošću. Učenici su proširili vokabular vezan uz hranu i piće, analizirali koje je skupine namirnica važno uključiti u prehranu i iz kojih razloga. Također, učenici su razvijali informatičke kompetencije radeći u brojnim i različitim digitalnim alatima što će im svakako koristiti u daljnjem obrazovanju. Provodeći istraživanje o hrani samostalno, učenici su razvijali osjećaj autonomije te svijest o kulturalnoj raznolikosti. S druge pak strane, surađujući sa svojim vršnjacima, učenici su imali priliku razvijati vještine timskog rada. Rad na projektu, omogućio je i učiteljicama iz partnerskih škola razvoj ključnih kompetencija, među kojima svakako treba istaknuti razvoj digitalnih kompetencija.

Više o projektu na TwinSpace-u.

Literatura

1. Dooley, Jenny. 2019. Right on! 1, Udžbenik engleskog jezika za 5. razred osnovne škole, 5. godina učenja, Express publishing, Berkshire, United Kingdom.
2. Dooley, Jenny. 2019. Right on! 1, Radna bilježnica iz engleskog jezika i zbirka zadataka iz gramatike za 5. razred osnovne škole, 5. godina učenja, Express publishing, Berkshire, United Kingdom.
3. Prskalo, Cassy. 2020. Adobe Spark: Street Food Around the World: https://spark.adobe.com/page/dAGPJTVDlFR1H/
4. Prskalo, Cassy. 2020. Wizer: The Eatwell Guide: https://app.wizer.me/preview/AKLXKV
5. Common Sense. 2020. 5 Internet Safety Tips: https://www.youtube.com/watch?v=X9Htg8V3eik

Jesi li vezan/a sigurnosnim pojasom?

Petra Šibelja Gorš

Sudionici u projektu: učenici 1. i 2. razreda u produženom boravku

Sažetak

Osnovni cilj projekta Pasavček je promocija pravilnoga korištenja dječjih sigurnosnih sjedalica i sigurnosnih pojaseva za vrijeme vožnje. Projekt, u kojem sudjeluje četrnaest europskih zemalja, se u Sloveniji izvodi od 2005. godine. U Osnovnoj školi Dobrova smo se u projekt uključili 2015./2016. godine. Učenice i učenici prvog i drugog razreda uče o važnosti vezanja sigurnosnim pojasom na raznim umjetničkim i sportskim radionicama, kroz razgovore, dječje knjige, igre, različite kreacije, učenje prometnih propisa i znakova, slična natjecanja i predavanja instruktora vožnje.

Ključne riječi: projekt Pasavček, sigurnosni pojas, sigurnost prometa, dječja sjedala

1. Uvod

Akcija Sigurnosni pojas upozorava sve vozače i putnike u svim vozilima i na svim vožnjama, čak i onim najkraćima da je korištenje sigurnosnog pojasa od životne važnosti jer smanjuje ozbiljnost posljedica prometne nesreće. Problem vezanja pojasa uglavnom se javlja kod odraslih putnika na stražnjim sjedalima, kod nedosljednog pričvršćivanja djece u odgovarajućim dječjim sjedalicama na kratkim vožnjama te kod vozača i putnika u autobusima i teretnim vozilima. Samo jedan KLIK koji čujemo kada smo vezani sigurnosnim pojasom može spasiti živote, te je stoga korištenje pojasa nužno.

Najviše upozoravamo na vezanje djece pojasom tijekom vožnje. U slovenskim školama i vrtićima se u 2018./2019. školskoj godini projekt Pasavček održava već četrnaestu godinu, a svake godine uključuje više od 15.000 djece. Osnovni cilj projekta je potaknuti pravilno korištenje dječjih sjedalica i vezanost djece pojasom prilikom svake vožnje. Sloganom Uvijek treba vezati pojas! se preko djece obraćamo i roditeljima, jer su upravo djeca naši ambasadori koji uče i upozoravaju roditelje i druge odrasle osobe o korištenju sigurnosnih pojaseva. (Javna agencija za RS za sigurnost prometa, 2012 –2019).

2. Rad s učenicima

2.1. Čitanje knjige

Tijekom školske godine pročitala sam poučnu knjigu Pazi, promet! pri čemu smo s učenicima utvrdili ispravno i neispravno ponašanje na cesti. Knjiga je uvijek bila dostupna u učionici. Učenici su je rado listali i raspravljali o sadržaju.

2.2. Kako ići u školu

U okviru samostalnog učenja izradili smo dijagram. Otkrili smo da, nažalost, većina nas dolazi u školu autom. Nedostatak vremena je faktor koji prisili roditelje za takav izbor iako bi kao pješaci učinili mnogo više za svoje zdravlje i čist okoliš. Ponovili smo prometna pravila koja moramo uzeti u obzir prilikom dolaska u školu i odlaska kući.

Naglasili smo da svi u automobilu i autobusu moraju biti vezani sigurnosnim pojasom.

2.3. “U vašem autu”

Fotografirala sam učenike, a oni su stavili fotografije u “svoj auto”. Nacrtali su se sa sigurnosnim pojasom, te ga po želji obojili.

2.4. Mjerenje visine učenika za odabir dječje sjedalice

Znamo koliko je važno da vozač i svi putnici u vozilu uvijek budu vezani sigurnosnim pojasom, a djeca se, ovisno o njihovoj dobi, tjelesnoj težini i visini, snalaze u odgovarajućoj dječjoj sjedalici. Na traci za mjerenje visine su učenici utvrdili koja sjedalica im treba za sigurnu vožnju.

Pročitala sam osam pravila za korištenje sigurnosnog pojasa na dječjim sjedalicama.

2.5. Kreiranje s Lego kockama

Učenici su od Lego kocaka složili siguran električni automobil, ceste, prometne znakove, parkirališta, pješačke prijelaze, pločnike i slično. Istovremeno su putem igre pojačali i nadogradili znanje o sigurnosti u prometu, automobilizmu, međusobnim odnosima, maštu. Mislim da su Lego kocke vrlo korisne i poučne za djecu. S njima se susreću već u predškolskom razdoblju i prate ih kroz osnovnu školu, a neke čak i kasnije. Učenici u radu s Lego kockama razvijaju razne vještine, a u razdoblju prva tri razreda uglavnom jačaju društvene kontakte i međusobnu suradnju, što će ih pratiti tijekom cijelog školovanja, ali i kasnije u životu. Učenici koje veseli graditeljstvo, upravo s Lego kockama izražavaju svoja razmišljanja i svoje zamisli pretvaraju od ideje do proizvoda.

2.6. Bojanke, police s knjigama, prometni znakovi, labirinti

Uz pomoć gradiva učenici su se bojanjem, računanjem i s igrama učili o korištenju sigurnosnog pojasa.

2.7. Grad

Učenici su se najviše zabavljali prilikom “gradnje” grada. Naglasak je bio na pravilima cestovnog prometa. Kod kreiranja su ostvareni širi ciljevi nastave u prvom obrazovnom razdoblju, uključujući komunikaciju i odnose između učenika i učitelja, znatiželju, razvoj radnih navika, kreativnost, eksperimentiranje, razmatranje, solidarnost, privrženost, ručne vještine, pozitivnu sliku o sebi i stav prema prirodi.

IMG_Slika 3

2.8. Maketa škole i okoline od otpadnog materijala

Za točniji prikaz sigurnog ulaska u školu napravili smo maketu škole i okoline od otpadnog materijala.

Učenici su s temperama obojili ambalažu od jogurta, tetrapak od mlijeka, kutije za lijekove i ambalažu za sir. Prikazali su školu, autobus, automobile, igračke na igralištu. Kao loptice su koristili čepove za boce, a za šumu trake od tekstila i okruglu, zeleno obojenu ambalažu za sir. Naslikali su sebe u školi, na školskom igralištu ili za vrijeme vožnje. Tijekom rada su razmišljali o oblikovanju vanjskih i unutarnjih prostora i njihovom korištenju. Istovremeno, kada smo pogledali svu prikupljenu ambalažu, pitali smo se koliko je otpada proizvelo svako kućanstvo i kako bi ga mogli iskoristiti za obrazovanje.

2.9. Poligon Društva Sobivanje

Učenici su u razredu o vožnji autićima i pravilima za pješake učili uz pomoć poligona kojeg je pripremilo Društvo Sobivanje. Sudjelovanjem u njihovom natjecanju Sigurno u vrtić i školu povezali smo i nadogradili nova znanja, stečena u oba projekta.

2.10. Lutkarska igrica Pasavček u prometu

Suradnici Javne agencije Republike Slovenije za sigurnost prometa su u školi odigrali lutkarsku predstavu Pasavček u prometu. Djeca su učila o pojmu i svrsi sigurnosti u prometu. Lik je s djecom razgovarao o pravilnom ponašanju u prometu, pravilnoj pričvršćenosti tijekom vožnje, sigurnom prelasku ceste, hodanju pločnikom i sigurnoj vožnji biciklom. Pasavček je predstavljen kao razigran ali odgovoran lik, preko kojeg djeca mogu lakše usvojiti priču.

3. Zaključak projekta Pasavček

3.1. Poligon

Na asfalt ispred škole su suradnice s kredom naslikale poligon i postavile prometne znakove. Poligon je imao pješačke prijelaze, ceste, raskršće, prometne znakove, pločnike. Učenici su se uživjeli u ulogu vozača, slijedili prometna pravila i zabavljali se. Sudjelovali su kao biciklisti, pješaci i vozači skutera. Na kraju poslijepodneva su bili učenici toliko oduševljeni da su pitali kada ćemo ponoviti poligon i slične radionice. Vjerujem da je cilj dostignut. Roditelji su bili zadovoljni projektom.

3.2. Predavanje za učenike, roditelje i učitelje

U školu smo pozvali umirovljenog instruktora vožnje, g. Staneta Dvanajščaka. Podučavao je djecu, roditelje i učitelje o sigurnoj vožnji i važnosti korištenja sigurnosnog pojasa tijekom cijelog životnog vijeka. Pokazao je ispravno korištenje sjedalice za bebe i sjedalice za stariju djecu. Odgovorio je na niz pitanja koja su postavila djeca i roditelji.

3.3. Izložba projekta Pasavček

U školi smo pripremili izložbu. Djeca i roditelji su je sa zadovoljstvom pogledali.

4. Zaključak

Projekt temelji na pozitivnim poticajima jer nagrađujemo djecu koja su aktivna u projektnom radu i vezana u automobilu. Svjesni smo da je integrirano obrazovanje o prometu, koje nastavljamo nadograđivati i usavršavati u školi, važno za život, a uz suradnju u projektu Pasavček možemo učiniti još malo više za sigurnost naše djece.

Ciljna grupa projekta su djeca u dobi od 4 do 12 godina, koja kroz igru, raznovrsne aktivnosti i pozitivan pristup stječu odgovarajuće znanje i odnos prema dosljednoj uporabi dječjih sjedalica i sigurnosnih pojaseva. Neizravno su uključeni roditelji, bake i djedovi, koji se također aktivnom suradnjom informiraju i osvještavaju o sigurnosti djece tijekom vožnje. Roditelji su svojim ponašanjem primjer djetetu, pa je bitno da su uvijek vezani sigurnosnim pojasom (Markl, M., Oblak, O., Zabukovec, V., Žlender, B., 2016, str. 22).

Budući da vjerujem da je sigurnost učenika na prvom mjestu i ako je želimo osigurati u potpunosti, moramo osvještavati naše učenike vrlo rano i redovito. Važno je da smo na cesti vidljivi i disciplinirani, da uvažavamo prometno cestovne propise kada smo pješaci, vozači, biciklisti ili skejteri. Aktivna uloga učenika, roditelja i učitelja je važna kako bi se utisnule osnovne poruke i promjene u ponašanju koje povećavaju sigurnost djece i svih sudionika u prometu.

5. Izvori i literatura

1. Javna agencija za sigurnost prometa (2012. – 2019.) Samo jedan klik može biti razlika između života i smrti [online]. Dobiveno od: https://www.avp-rs.si/oznaka/pasavcek-sl/ [pristup 5.3.2019.]
2. Klein, U., (2000.). Pazi, promet!, Ljubljana: Tehnička izdavačka kuća Slovenije.
3. Markl, M., Oblak, O., Zabukovec, V., Žlender, B., (2016.). Red je uvijek pas pričvrstiti za sigurnost djece tijekom vožnje, Ljubljana: Javna agencija Republike Slovenije za sigurnost prometa, Sektor za prevenciju i obrazovanje u cestovnom prometu.

Danom škole obilježen Dan Europe

Samanta Matejčić Čotar i Suzana Poljak

Do uvođenja kurikularne reforme u sve hrvatske škole dijeli nas svega nekoliko mjeseci. Iza nas su deseci sati stručnog usavršavanja, rješavanja Loomena, iščitavanja novih kurikuluma, proučavanja iskustava iz ostalih europskih država. Kako se ne bi svo to stečeno znanje temeljilo samo na teoriji, Osnovna škola Jurja Dobrile iz Rovinja cijelu je školsku godinu radila na jednom neuobičajenom projektu u kojem su glavnu ulogu imali učenici, dok su im učitelji bili mentori koji su ih vodili i usmjeravali u njihovom istraživačkom radu.

Naime, u rujnu prošle godine, u sklopu Erasmus+ projekta DARE and SHARE! pokrenut je eTwinning projekt Country from a box kojem je cilj bio upoznavanje ostalih europskih država obilježavajući pritom 2018. godinu kao Europsku godinu kulturne baštine. Ideja je bila da pronađemo po jednu školu u svakoj od 28 zemalja EU te s njima poštanskim putem razmijenimo kulturološke kutije kojima ćemo jedni drugima predstaviti svoju zemlju kroz osam kategorija. Dogovoreno je da u kutiju postavimo po jedan predmet ili više njih kojima ćemo predstaviti nacionalne simbole (zastavu, himnu, razglednicu glavnog grada), uobičajene riječi na materinjem jeziku prirodne i kulturne ljepote, tradicionalnu igru, gastronomiju, zavičajnu legendu, najbolje sportaše, izume i izumitelje, tradicionalnu glazbu i ples. Pozvali smo zainteresirane škole i u čas okupili 16 zainteresiranih koji su nam se pridružili. Cijelo prvo polugodište trajale su pripreme i dogovori oko odabira materijala za našu kutiju…učenici su istraživali hrvatske ljepote, kulturnu baštinu, jelovnike iz različitih hrvatskih regija, tradicionalne plesove, učili o hrvatskim izumiteljima, sportašima, znanstvenicima.

Na kraju istraživačkog rada odlučili smo našim vršnjacima Hrvatsku predstaviti ne samo kao domovinu naših srebrnih nogometaša, već su se u kutiji, pored brošure o hrvatskim sportašima i nogometne lopte s potpisima hrvatskih nogometaša našli i hrvatski izumi poput kravate, Mikado čokolade kao prve čokolade s rižom na svijetu, padobran Fausta Vrančića, memory kartice s prirodnim i kulturnim ljepotama Hrvatske, magnet sa slovom glagoljice, tradicionalni hrvatski primorski i kontinentalni jelovnik, istarski fuži i pazinski cukerančići, legenda o tome kako se sagradila pulska Arena, pljočke kao tradicionalna igra, slikovnica o Hrvatskoj i Šegrt Hlapić, naša domaća valuta – kune i još mnogo toga. Pripremanje i pakiranje kutija bila je prilika za učenike da obnove znanje o svojoj zemlji, a uzbuđenje je raslo kada su u školu počele pristizati kutije iz partnerskih škola.

Učenici su se kroz ovaj projekt imali prilike upoznati sa sadržajem pristiglih kutija i došli do novih saznanja o Njemačkoj, Austriji, Portugalu, Rumunjskoj, Italiji, Švedskoj, Grčkoj, Finskoj, Litvi, Estoniji, Francuskoj, Cipru, Sloveniji, Španjolskoj, Danskoj i Poljskoj.

Kako ne bi sve to ostalo nezabilježeno, odlučili smo u Europskom tjednu obilježiti i Dan Europe te smo ovogodišnji Dan škole zamislili kao šetnju kroz zemlje Europske unije. Svaki je razred predmetne nastave spojio s jednim razrednom razredne nastave i krenulo se u osmišljavanje i priprema prezentacije određene zemlje. Na svakom je štandu bila predstavljena jedna država na temelju materijala koje smo dobili u kutiji, ali i na temelju istraživanja o određenoj zemlji koju su učenici samostalno odrađivali kroz satove povijesti, geografije, stranih jezika, satova razrednika.

Na talijanskom štandu dočekali su nas šareni proizvodi koje svi dobro poznajemo – panettone, nutella, ferreo rocher, maketa Kosog tornja iz Pise, plesala se pizzica, Pinokio nas je upoznao s prirodnim i kulturnim ljepotama, jela se pizza. Francuska nam se predstavila kroz gastronomiju – čuvene madeleine, francuske sireve i vina, plesao se can-can, upoznavala zemlja kroz etape čuvenog Tour de Francea. Španjolci su nas zabavili flamencom i naučili, između ostalog, da je dizajn za lizaljke Chupa Chups osmislio Picasso.

Na austrijskom štandu plesao se bečki valcer, naučili smo ponešto o Sacher torti, Klimtu i Mozartu. O Rumunjskoj smo saznali kroz priče koje nam je pričao glasoviti Drakula, na grčkom štandu kušali smo grčku salatu, testirali umjerenost kroz Pitagorinu čašu, učili korake sirtakija. S Pipi smo istraživali Švedsku, istražili Afroditin otok – Cipar, Dansku prikazali kroz Andersenove bajke, čuvene legiće i Risalamande – tradicionalni danski božićni puding, saznali točnu adresu Djeda Božićnjaka u Finskoj i naučili nešto o finskim saunama kao mjestu susreta i sastavnog dijela svakodnevnog života Finaca.

Nadopunili smo svoja znanja i o Poljskoj – rodnoj zemlji Nikole Kopernika, Portugalu čiji je Cabo da Roca najzapadnija točka Europe, Estoncima kojima je jedinima na svijetu osiguran besplatni brzi internet i koji su izumili Skype, Nijemcima koji su izumili gumene Haribo bombone i još mnogo toga čime smo znanje o susjednim zemljama produbili i na kreativan način istraživanjem otkrili. Svi prisutni mogli su također svoje znanje o pojedinim državama provjeriti u kvizu za vrijeme trajanja manifestacije i osvojiti slatke nagrade

Osobito bogat bio je štand naše zemlje, jer su učenici četvrtih razreda u sklopu eTwinning projekta Upoznajmo Hrvatsku! razmijenili kutije s devet škola iz različitih hrvatskih županija pa su i oni imali prilike nastavni sadržaj obogatiti proučavanjem zavičajnih kutija i otkriti ponešto o svojoj zemlji. Saznali su tako da je morčić simbol Rijeke, da je mandolat tradicionalna dalmatinska slastica, da se zagrebačka kremšnita od ostalih razlikuje po čokoladnoj glazuri, da se prozor još zove obluk, pendžer, barkun, fineštrin, da se Bjelovar naziva „Grad sira“, da je Kopački rit najstariji park prirode u Hrvatskoj i još mnogo toga. Čuvenu bajku Šuma Striborova preveli smo na zavičajna narječja, predstavili svoja tradicionalna jela, naučili plesne korake nekoliko plesova, upoznali se sa prirodnim i kulturnim ljepotama naše zemlje.

Sva znanja stečena za vrijeme realizacije ovih projekata prezentirana su na Danu škole koji je ujedno bio prilika da učenici pokažu svojim gostima trud koji su uložili u realizaciju ove manifestacije u kojoj su uživali svi – učenici, učitelji i njihovi roditelji. Zadovoljstvo je na kraju vidjeti s kolikim su žarom učenici pripremali svoje točke istražujući Hrvatsku i Europu obogaćujući na taj način znanja koja dobivaju formalnim putem kroz Nastavni plan i program. Tome u prilog govore i nastojanja Škole da i dalje nastavimo s provedbom ovakvih projekata koji kod učenika i kod učitelja potiču kreativnost te razmjenu iskustva s kolegama iz ostalih europskih zemalja.

Sve ostale detalje, kao i fotografije s Dana škole možete pogledati na internetskoj ili FB stranici škole.

 

Naša rimska priča

Lidija Šešerko

Sažetak

U današnje vrijeme je projektna nastava nezamjenjiv način rada u našim školama kojeg je nemoguće zamisliti bez uspješne suradnje s drugim učiteljima i predmetima, to jest, međupredmetne suradnje.

Projekt “Naša rimska priča” počeli smo provoditi s učenicima na redovnoj nastavi iz povijesti i s učenicima koji su pohađali izborni predmet Turistički odgoj. Međupredmetno smo se povezali s izbornim predmetima Likovno stvaralaštvo i Informatika.

Istraživačku temu učenici su odabrali s obzirom na njihove interese. Proučavali smo život Rimljana u antičkom dobu. Prilikom rada surađivali smo i s Grand Hotelom Primus iz Ptuja koji nam je posudio odjeću koju su učenici predstavili na završnoj prezentaciji našeg projekta.

Takav način rada kod učenika je vrlo dobro prihvaćen. Učenici su iznimno aktivni i mogu sudjelovati ne samo kod izvođenja projekta nego i kod planiranja i vrednovanja.

Ključne riječi: projektna nastava, međupredmetna suradnja, istraživanje, život Rimljana

Uvod

Na redovnoj nastavi iz povijesti u svim razredima služim se projektnom nastavom pod uvjetom da su ispunjeni određeni kriteriji. Prvi važan čimbenik je vremensko ograničenje. Budući da projektnu nastavu nije moguće izvesti u 45 minuta, vrlo je poželjno da se nastava izvodi fleksibilno. Posebno značajno je i međupredmetno povezivanje s ostalim nastavnim predmetima te dobra suradnja s ostalim učiteljima. U ovom projektu ostvareno je međupredmetno povezivanje sa likovnom umjetnošću, tehnikom i tehnologijom te informatikom.

Svake godine na nastavi iz povijesti s učenicima sedmih razreda izvedemo projektni rad, naslovljen Naša rimska priča te nastavljamo rad i kroz izborni predmet Turistički odgoj.

Istraživačka tema je svake godine drugačija i u skladu je s nastavnim planom iz povijesti u sedmom razredu.

Glavni cilj koji želimo postići je učenje temeljeno na iskustvu i poticanje učenika na aktivno učenje.

Cijevi iz nastavnog plana:

SADRŽAJ IZBORA: SVAKODNEVNI ŽIVOT U ANTICI

• na primjerima objasniti značajke grčke i rimske obitelji;
• objasniti glavne značajke grčkih i rimskih prebivališta i naselja;
• opisati sličnosti i razlike u položaju žene kod starih Grka i Rimljana te navesti primjere;
• opisati značajke grčkog i rimskog ropstva;
• opisati značajke grčkog i rimskog odgoja i obrazovanja.

Takvim načinom rada uvažavamo suvremene trendove poučavanja i rada s učenicima i tako razvijamo sljedeće kompetencije:

• povećanje aktivne i samostalne uloge učenika na nastavi;
• razvoj kompleksnog razmišljanja,
• međupredmetno povezivanje na redovnoj nastavi;
• razvoj ključnih kompetencija učenika (učenje za učenje, socijalne vještine, ručne spretnosti, informacijsko komunikacijske kompetencije, traženje rješenja….),
• zalaganje za napredak učenika u timskom radu, međusobnoj suradnji, kod uporabe IKT (IKT=informacijsko komunikacijska tehnologija)

Učenicima sam dala vrlo detaljne upute za rad te prezentirala temu. Učenici su se podijelili u grupe s obzirom na njihove interese i želje. U svakoj su grupi odabrali vođu. Na nastavi iz informatike učenici su tražili podatke o svojoj temi.

U projekt je bila uključena i učiteljica likovne umjetnosti te su na tom predmetu učenici detaljnije upoznavali umjetnost starih Rimljana. Rad se odvijao u 4 grupe.

Prva grupa učenika bavila se tako istraživanjem odjevnih predmeta i modom u antici. Istraživali su kako su bili odjeveni muškarci, žene i djeca te kakva je bila razlika kod odijevanja između siromašnijih i bogatijih rimskih građana. U školi su izradili takvu odjeću, napravili frizure, dodali nakit i pripremili manju modnu reviju te su na taj način svoje spoznaje predstavili ostalim učenicima naše škole.

Slike 1 i 2: Rimski buržoaz i senator (vlastiti izvor, 2017.)

Slike 3 i 4: Vestalka i rob (izvor: vlastiti, 2017)

Budući da projekt prikazujemo i na priredbi, povezali smo se s gradom Ptujem koji ima jaku rimsku tradiciju i Grand Hotelom Primus, gdje su nam izašli u susret posudivši nam prave rimske odjevne predmete.

Slika 5. Rimsko društvo (izvor: vlastito, 2017)

Druga grupa bavila se umjetnošću. Veći značaj pridodali su izradi mozaika, stoga je u toj radionici nastalo nekoliko krasnih proizvoda.

Slike 6 i 7: Mozaici (izvor: vlastiti, 2017.)

U trećoj su grupi učenici istraživali način stanovanja. Njihova tema bila je rimska kuća i njezina oprema. Istraživali su oblik rimske kuće, koje je prostorije sadržavala i kako je bila namještena, od kojeg je materijala bila sagrađena i kako su stari Rimljani svoja prebivališta ukrasili i uređivali. U radionicama su izrađivali glinene uljanice koje su stari Rimljani koristili za osvjetljivanje prostora.

Slika 8. Rimska umjetnost (izvor: vlastito, 2017)

Slike 9 i 10: Uljne lampe (izvor: vlastito, 2017.)

Na satovima tehnike i tehnologije od kartona su izradili maketu rimske kuće koju još uvijek koristimo na nastavi iz povijesti.

Četvrta je grupa radila s glinom. Njihovi proizvodi bili su privjesci od gline s antičkim motivima.

Slike 11 i 12: Privjesci od gline (izvor: vlastiti, 2017)

Naši su se učenici svojim proizvodima koji su nastali tijekom radionica i kraćim programom predstavili na priredbi koju organizira Turističko društvo Ptuj u Ptuju.

Slike 13 i 14: Naša rimska priča (izvor: vlastita, 2017)

Opisani način rada s učenicima ima poseban značaj budući da na zabavan i praktičan način upoznaju kulturno naslijeđe, pri čemu se uzimaju u obzir njihovi interesi i želje. Tako stečeno znanje je dugotrajnije i svrhovito.

Literatura

1. http://www.zrss.si/pdf/240611114513_gla__priporocila_in_opozorila.pdf, pristupljeno 10.1.2019.
2. http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_zgodovina.pdf,  pristupljeno 10.1.2019.
3. Fotografije, vlastiti izvor

Važnost doručka za osnovnoškolca

Vilma Trošt Stenovec

Sažetak

Doručak kao prvi jutarnji obrok u danu ima veoma važnu ulogu za osnovnoškolsko dijete. To je zdrava prehrambena navika koja se oblikuje još u djetinjstvu i predstavlja uvjet za očuvanje zdravlja, bolje osjećanje i kvalitetniji život. Propuštanje doručka kao prvog obroka u danu predstavlja čimbenik rizika za zaštitu zdravlja.

U našoj školi se već više godina zaredom trudimo kako bismo učenike odgojili sa zdravim prehrambenim navikama. Zato učenicima svake godine u trećem tjednu u studenom nudimo tradicionalni slovenski doručak. Ovim projektom, koji svake godine cjelovito postavljamo, želimo mlade podučiti o redovnom svakodnevnom doručkovanju i pravilnom odnosu te odnosu poštovanja prema domaćoj hrani. U nastavku teksta predstavljen je projekt tradicionalni slovenski doručak i odgojni učinci ovog projekta kroz vrijeme u osnovnoj školi Ig.

Ključne riječi: doručak, učenik, tradicionalni slovenski doručak

Uvod

Čovjek se zdravo prehranjuje kada jede raznovrsnu, kvalitetnu i raznoliku hranu. Zato je potrebno: u tijelo unijeti dovoljno povrća i voća, što osigurava dovoljno visok unos prehrambenih vlakana, ograničiti unošenje energijski guste i prehrambeno siromašne hrane, u koju spadaju slatkiši i slatka pića i redovno jesti od tri do pet obroka hrane.

Redovno doručkovanje

Doručak tijelo opskrbljuje potrebnom energijom i hranjivim tvarima nakon duljeg razdoblja gladovanja ponoći. Jutarnji obrok u tijelu napuni glikogenske rezerve u jetrima, koje su se smanjile za vrijeme spavanja, povisuje se razina glukoze u krvi, što organizmu osigurava energiju, pozitivno utječe na funkcije pamćenja i akceptiranja te tako poboljšava jutarnje raspoloženje, a posljedično povoljno utječe na rad cijelog tijela. Punovrijedni žitni proizvod u kombinaciji s proteinskom hranom tijelo opremaju potrebnom energijom i hranjivim tvarima te se pobrinu za povoljno (sporo) podizanje šećera u krvi, a time i dulji osjećaj sitosti. Uzimanjem doručka pokrivamo četvrtinu dnevnih potreba za energijom i hranjivim tvarima, kao što su kalcij, željezo, magnezij, folna kiselina i vitamini skupine B, a smanjuje se i rizik od razvoja pretilosti. Propuštanjem doručka se neredovno prehranjujemo i posljedično koncentriramo obroke u popodnevno i večernje vrijeme i s time povećavamo rizik od razvoja pretilosti. Propuštanje doručka ili neodgovarajući doručak bitno doprinosi slabijoj učinkovitosti u školi, posljedično učenik ima loš uspjeh zbog slabijih funkcija pamćenja. Redovno uzimanje doručka kod školske djece znatno poboljšava njihove kognitivne funkcije.

Tradicionalni slovenski doručak – TSZ

Ovo je projekt koji već nekoliko godina u Sloveniji vodi i usklađuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i prehrane. Osim škola u provođenje projekta uključuju se i ostali javni i privatni zavodi. Država Slovenija s promocijom uzimanja zdravog doručka već niz godina utječe na poboljšanje odnosa prema hrani, njezinoj proizvodnji, zaštiti okoline i zdravlja populacije. Spomenutim projektom država školama s financijskom potporom omogućuje kupovinu hrane za besplatan doručak učenicima za dan slovenske hrane. Škola kupuje hranu i od nje priprema jela u skladu s normativima. Učenicima nudi jela na početku radnog dana. Paralelno s uzimanjem doručka u školi škola za učenike provodi odgojno-obrazovne djelatnosti.

U našoj školi se u provođenje ovih djelatnosti osim učitelja uključuju i drugi strukovni radnici škole: knjižničarka, informatičar, sekretarica, računovotkinja, administratorka, kuharsko osoblje, tehničko osoblje (čistačice, domar), roditelji i lokalna zajednica (Pčelarsko društvo Ig, Društvo žena i djevojaka na selu Ig, gradonačelnik).

Predstavljanje odgojno-obrazovnih sadržaja

Učitelji učenicima predstavljamo pojedine teme na način da im je na razvojnom stupnju prijatno iskustvo. Pritom uzimamo u obzir kulturne specifike. Koristimo različite oblike rada, individualni, timski rad na određenom zadatku i grupni gdje je ključno sudjelovanje učenika. Metode rada su različite, prevladava praktični rad (priprema jela i degustacija, izrada plakata i praktičnih proizvoda) na temu slovenski doručak. Istovremeno učenike s razgovorom i objašnjenjem potičemo te navikavamo na redovno uzimanje kvalitetnog doručka, kako bi upotrijebili znanje o mudrom odlučivanju o vlastitoj prehrani i u smislu osiguravanja zdravlja.

U sklopu projekta koji se na našoj školi odvija od 2011. godine, u trećem tjednu u studenom, događaj obilježavamo na različite načine s različitim aktivnostima:

• Na radijskom satu učenici s mentoricama pripremaju kulturni program, za osvješćivanje o važnosti doručkovanja i promociji kulturnog prehranjivanja. Kod te djelatnosti učenici razgovaraju s gostima, pjevaju i sviraju na instrumente, recitiraju pjesme, pripovijedaju priče.
• Na nastavi domaćinstva u 5. i 6. razredu i izbornom predmetu Suvremena priprema hrane upoznajemo sadržaje koji su povezani sa zdravom prehranom, razgovaramo o važnosti doručka i korištenju lokalno proizvedene hrane.
• Na temu zdrav doručak učenici riječima i likovno stvaraju na slovenskom jeziku, likovnoj umjetnosti u produženom boravku.
• Na razrednom satu upoznajemo zdrave navike doručkovanja, učenici izrađuju plakate.
• Svake godine učenici 4., 5. i 6. razreda s mentoricama pripremaju izložbu o zdravom doručku na izložbenom panou pred zbornicom i u predvorju škole.
• Na nastavi domaćinstva i izbornom predmetu Suvremena priprema hrane učenici kuhaju izabrana jela za doručak i za vrijeme nastave i na odmorima nude ih na degustaciju i ostalim učenicima.
• Za učenike od 1. do 4. razreda organiziramo prirodoslovni dan, gdje lokalni pčelari s predavanjem i degustacijom različitih vrsta meda predstavljaju pčelarstvo i važnost pčela.
• Lokalni dobavljači hrane (Žito, Ljubljanske mlekarne, mlekarna Krepko) učenicima predstavljaju svoje proizvode.
• Ponuda besplatnog doručka za sve (učenike i zaposlene OŠ Ig) za dan slovenske hrane.
• Posjet gradonačelnika na dan izvođenja doručka, upoznavanje lokalne zajednice o pripremama i tijeku projekta.
• Pisanje članaka o aktivnostima povezanih s TSZ u lokalni časopis Mostiščar.
• Posjet farme, upoznavanje s proizvodnjom hrane, posjet voćnjaka, branje jabuka, prešanje jabučnog soka.
• Posjet sajma Priroda zdravlje i degustacija ekoloških proizvoda.
• Degustacija domaćeg kruha i dobrota društva seoskih žena i djevojaka. Prezentacija njihovog rada na zajedničkoj priredbi
• Prezentacija lokalne farme Strle na priredbi i višegodišnja donacija mlijeka školi za dan slovenske hrane.

Sve spomenute aktivnosti svake godine provodimo s namjenom osvješćivanja djece o važnosti redovnog doručkovanja.

Zaključak

Učinci našeg višegodišnjeg rada za poboljšanje navika doručkovanja učenika u Osnovnoj školi Ig su vidljivi.

Grafički prikaz: Frekvencija doručkovanja učenika OŠ Ig kroz vrijeme

U školskoj godini 2011/2012, kada smo započeli s projektom TSZ, s anketom o školskoj prehrani učenike smo ispitivali o frekvenciji doručkovanja. 24,3 % učenika nije doručkovalo, 28,9 % učenika je povremeno doručkovalo i 46,8 % učenika je pred dolaskom u školu kod kuće doručkovalo.

Anketu smo ponovili nakon četiri godine s namjerom provjeravanja kako su organizirane aktivnosti u vezi s poticanjem navika doručkovanja utjecale na učenike.

Utvrdili smo da se smanjio udio učenika koji su u školu došli bez doručka na 22,2 % učenika, 27,4 % je povremeno doručkovalo i narastao je udio učenika na 50,4 %, koji su kod kuće doručkovali.

Na zadnjem istraživanju 2019. smo utvrdili da je u školu došlo samo 9,5 % učenika bez doručka, povremeno je doručkovalo 34,4 %, povećao se udio učenika na 56,1%, koji redovno svaki dan kod kuće doručkuju.

Kao odgojno-obrazovna institucija i dalje ćemo inzistirati na projektu Tradicionalni slovenski doručak, pošto su naši višegodišnji napori urodili plodom.

I dalje ćemo s novim promocijskim sadržajima poticati i osvješćivati o važnosti zdravog doručka među našim školarcima i s time utjecati i na one učenike koji pred odlaskom u školu ne doručkuju. Svi dobro znamo da škola nije samo ustanova koja obrazuje, već i odgaja za život. Odgoj o zdravim prehrambenim navikama je bitan dio zdravog načina života pojedinca.

Literatura

1. Gabrijelčič Blenkuš, M., Gregorič, M., Fajdiga Turk, V. Prehrambene navike i prehrambeni status. V: Jeriček, H., Lavtar, D., Pokrajac, T., Sa zdravljem povezano ponašanje u školskom razdoblju. Ljubljana: Institut za zaštitu zdravlja Republike Slovenije, 2007., 31–52.

2. Jeriček, H., Lavtar, D., Pokrajc, T. (2007). HBSC Slovenija sa zdravljem povezano ponašanje u školskom razdoblju. Ljubljana. Institut za zaštitu zdravlja Republike Slovenije[MM1] .
3. Tradicionalni slovenski doručak. Dostupno na naslovu: http://tradicionalni-zajtrk.si/

---

[MM1]Prvi in drugi vir sta različno navedena

Stvaramo repozitorij e-Knjiga u aplikaciji Libar

Sanja Pavlović-Šijanović i Kristinka Lemaić

Sažetak

U okviru CARNET-ovog pilot projekta “e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola” ostvarena je suradnja između Industrijske strojarske škole iz Zagreba i Gimnazije Vukovar koja je rezultirala nizom edukativnih aktivnosti među kojima je i izrada e-Knjiga u aplikaciji Libar.

Aplikaciju Libar upoznali smo u sklopu prve edukacije vezane za pilot projekt e-Škole pod nazivom: “Korištenje alata za izradu digitalnih obrazovnih sadržaja”, 2016. godine, i od tada do danas neizostavni je alat koji primjenjujemo u nastavi i za nastavu. Libar predstavlja online uslugu za izradu, objavu i korištenje digitalnog sadržaja primjenjivog u nastavi multimedijskih digitalnih dokumenata, prezentacija te e-Knjiga u ePUB i PDF formatu.

Izdvojili bismo tri e-Knjige. E-Knjiga Sigurnost i zaštita zdravlja na radu, autorice Kristinke Lemaić, namijenjena je učenicima prvih razrednih odjela obrazovnog sektora strojarstva, brodogradnje i metalurgije, a sadrži informacije o kulturi sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu. Autorica e-Knjige u okviru CARNET-ovog natjecanja ”Pravi kaLibar za znanje 2017.” osvojila je treće mjesto, a 2018. godine e-Knjiga Sigurnost i zaštita zdravlja na radu proglašena je jednim od 100 najinovativnijih digitalnih obrazovnih sadržaja u okviru javnog poziva Ministarstva znanosti i obrazovanja učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola za prijavu inovativnih digitalnih obrazovnih sadržaja.

E-Knjiga Radionica BBC micro:bit, autorice Sanje Pavlović Šijanović, predstavlja priručnik namijenjen učenicima od 5. razreda osnovne škole do 4. razreda srednje škole i nastavnicima. Priručnik kroz detaljno opisane primjere uporabe micro:bita učenicima omogućuje stjecanje znanja i vještina potrebnih za prelazak iz pasivne uloge korisnika digitalne tehnologije u aktivnu ulogu dizajnera i kreatora novih programskih rješenja, a nastavnicima pruža gotove scenarije primjenjive na nastavnim satima.

E-Knjiga Mala riznica online aplikacija prikazuje primjenu online aplikacija u edukativne svrhe, kod učenika za usvajanje, sistematizaciju i ponavljanje gradiva, a kod nastavnika za izradu multimedijskih i dinamičnih nastavnih sadržaja primjenjivih u svim fazama nastavnog procesa.

E-Knjige primjenjive su u nastavnom procesu jer ne poznaju prostorna i vremenska ograničenja, ekonomski i ekološki su prihvatljivije, sadržaji postaju interaktivniji i u potpunosti prate promjene čitateljskih navika upravo kroz promjenu forme medija. Imaju one i svojih nedostataka, ali kao nadopuna i osvježenje u nastavi, svakako postaju neizostavni čimbenik jer ”Kada me priča prožme zaboravim na medij iz kojeg čitam”, Stephen King.

Uvod – Digitalni obrazovni sadržaji

Kada govorimo o digitalnim obrazovnim sadržajima podrazumijevamo sadržaje namijenjene korištenju u obrazovanju za učenje i poučavanje odnosno korištenje u nastavi, ali i za samostalno učenje, a mogu biti pohranjeni na računalu, nekom elektroničkom mediju ili biti objavljeni na internetu. Primjenjuju se kao nadopuna tradicionalnoj nastavi, ali i samostalno. Prilikom izrade i uporabe digitalnih obrazovnih sadržaja neophodno je prilagoditi ih osobinama učenika, specifičnim ishodima učenja i sadržajima samog nastavnog predmeta. Prikazom najrazličitijih multimedijskih formi (animacija, simulacija, zvučnih i video zapisa) moguće je zornije i jasnije prezentirati određenu tematiku ili pojam. Ugradnjom interaktivnih sadržaja olakšava se provjera znanja ili neke vještine te razumijevanje sadržaja. Uporabom digitalnih obrazovnih sadržaja učenici često aktivnije sudjeluju u nastavnom procesu, rješavaju probleme, istražuju, analiziraju sadržaje, kritički ih procjenjuju i uočavaju poveznicu s realnim životnim situacijama. DOS-ovi su najčešće izrađeni kao otvoreni obrazovni sadržaji pod Creative Commons licencom koja omogućava besplatno korištenje, preradu i dijeljenje obrazovnih materijala i podataka. Sve navedeno predstavit ćemo kroz tri spomenute e-Knjige.

Libar

Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNET razvila je online uslugu za izradu, objavu i korištenje digitalnog sadržaja primjenjivog u nastavi pod nazivom Libar. Libar je moguće koristiti za izradu multimedijskih digitalnih dokumenata, prezentacija te e-Knjiga u formatima ePUB i PDF. Digitalni sadržaj kreiran pomoću Libra može sadržavati tekst, slike, multimediju i kratke testove za samoprovjeru. Sama web aplikacija namijenjena je prvenstveno nastavnicima i profesorima s ciljem jednostavne online izrade digitalnog nastavnog sadržaja dok je mobilna aplikacija (podržana na operativnim sustavima Android, Windows Phone i iOS) namijenjena korištenju objavljenih digitalnih nastavnih materijala, sa svim funkcionalnostima e-čitača. Pristup web aplikaciji ne zahtijeva prethodnu instalaciju na računalo. Temelji se na AAI@EduHr elektroničkom identitetu kojim korisnici pristupaju aplikaciji. Aplikacija je prvi puta predstavljena na 17. CARNET-ovoj korisničkoj konferenciji – CUC 2015, održanoj u Dubrovniku od 18. do 20. studenoga 2015. godine, pod nazivom “Nove-Škole”. [1]

Samo sučelje vrlo je pregledno, intuitivno i jednostavno za korištenje. Nakon prijave u kategoriji Nastavni materijali moguć je pregled javno objavljenih materijala drugih korisnika, kategorija Resursi omogućuje uvid u resurse, pregled i stvaranje korisničkih grupa nalazi se u kategoriji Grupe dok je pristup stranicama pomoći s uputama korištenja i često postavljanim pitanjima omogućen u kategoriji Pomoć. Objavljene je materijale moguće filtrirati po tipu nastavnog materijala (e-Knjiga ili prezentacija) i vlasništvu (javni ili vlastiti) dok se pretraživanje može izvršiti putem svih raspoloživih parametara (naziv materijala, autor, abecedni red i najnovije).

Sučelje za uređivanje materijala sastoji se od nekoliko ključnih elemenata, a pristupa mu se nakon što odaberemo Dodaj materijal. Započinjemo postavljanjem željene slike naslovnice .jpg ili .png formata pri čemi je ograničena maksimalna veličina slike od 576 x 768 piksela. Slijedi unos Naslova i Opisa digitalnog materijala. U dijelu Vidljivost određujemo postavke vidljivosti (javno ili ograničeno), pri čemu opcijom ograničeno autor omogućuje pravo pregleda ili uređivanja odabranim osobama, dok je opcijom javno, sadržaj vidljiv svim korisnicima. U dijelu Licenca ponuđene su varijante Creative Commons licenci: Imenovanje CC BY, Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima CC-BY-SA, Imenovanje-Bez prerada CC-BY-ND, Imenovanje-Nekomercijalno CC-BY-NC, Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima CC-BY-NC-SA, Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada CC-BY-NC-ND kao i izričiti copyright (sva prava pridržana). Nakon klika na opciju ”Spremi” pristupa se izradi materijala. S desne strane nalazi se prikaz poglavlja koji uređujemo prema vlastitim potrebama dodavanjem novog poglavlja ili kviza i uređivanjem naziva. Povlačenjem poglavlja možemo mijenjati redoslijed poglavlja. Iznad prikaza poglavlja nalazi se izbornik koji omogućava promjenu postavki koje se definiraju u prvom koraku izrade materijala kao i definiranje prava pristupa dokumentu (Vizualni stil, Slika naslovnice i opis, Prava pristupa, licenca i vidljivost te Verzije dokumenta – opcija koja omogućuje pregledavanje povijesti dokumenta kroz sve verzije te se u bilo kojem trenutku možemo prebaciti na određenu verziju). U središnjem dijelu nalazi se radna površina za izradu sadržaja dok se iznad radne površine nalazi alatna traka koja omogućava osnovne funkcionalnosti za uređivanje teksta i dodavanje elemenata u sadržaj: slike, video i audio zapisi. Funkcionalnost pohrane sadržaja omogućena je na nekoliko načina: klasična pohrana, pohrana s komentarom i Pohrani kao. Sadržaj je moguće izvesti u ePUB i PDF formatu koji će se kasnije moći pregledati u mobilnoj varijanti Libar alata koja je namijenjena za čitanje sadržaja. Ukoliko nastanu promjene u sadržaju nakon izvoza u ePUB ili PDF format, omogućena je funkcionalnost ažuriranja tih formata koji će biti vidljivi u mobilnoj varijanti. Sadržaj je moguće pohraniti i kao SCORM datoteku ili izvesti u Moodle sustav Loomen i na kraju funkcionalnost pregleda omogućuje pregled sadržaja i kviza unutar mrežnog sučelja. Kada korisnik objavljuje sadržaj u jednom od formata (ePUB ili PDF) ima mogućnost odabira jednog od tri moguća načina zaštite sadržaja: slobodan pristup, dostupno prijavljenim korisnicima ili DRM zaštita[2].

e-Knjiga Sigurnost i zaštita zdravlja na radu

Industrijska strojarska škola, Zagreb strukovna je škola i učenje je temeljeno na radu pa nam je kultura sigurnosti iznimno važna. Potaknuti podatkom europske statistike da je stopa ozljeđivanja mladih radnika 25% veća negoli u ostalim dobnim skupinama zbog želje za dokazivanjem i nepoznavanja pravila za rad na siguran način, odlučili smo i na digitalan način potaknuti kritičko razmišljanje učenika o kulturi sigurnosti.

Slika 1. Neke od mogućih aktivnosti učenika u e-Knjizi Sigurnost i zaštita zdravlja na radu

E-Knjiga Sigurnost i zaštita zdravlja na radu predviđena je za učenike prvih razrednih odjela srednjih strukovnih škola obrazovnog sektora strojarstva, brodogradnje i metalurgije, ali smatramo da može

koristiti svim učenicima jer, bez obzira na različitosti nastavnih sadržaja pojedinih strukovnih programa, informacije o sigurnosti i zaštiti zdravlja [3,4] na radu uvijek je dobro naučiti ili ponoviti.

U e-Knjizi učenici mogu:

• Pogledati i analizirati video sadržaj o sigurnosti na radu kojeg je poruka da je dobra komunikacija ključ sigurnog rada i da se učenici ne trebaju ustručavati tražiti dodatna pojašnjenja ili prijaviti uočene nedostatke.

Slika 2. e Video o sigurnosti, digitalna priča učenika ISŠ-a
http://bit.ly/Moovlysigurnost

• Pogledati i analizirati video sadržaj o pravilima za rad na siguran način pri strojnoj obradi.

Slika 3. Video o pravilima za rad na siguran način pri strojnoj obradi, digitalna priča učenika ISŠ-a
http://bit.ly/PravilaZaSiguranRad

• Riješiti kvizove s pitanjima o zaštiti na radu u kojima i točni, i pogrešni odgovori imaju povratnu informaciju za učenike.
• Izraditi prijedlog za plakat.
• Analizirati PowerPoint prezentaciju o mehaničkim uzrocima ozljeda na radu.
• Izraditi umnu mapu vezanu za pojmove zaštite na radu.
• Pogledati i analizirati video o postupcima oživljavanja.
• Riješiti kviz o oživljavanju s dvije razine i dobiti potvrdu kako su upravo naučili spasiti ljudski život.
• Odigrati igru memorije o osobnoj zaštitnoj opremi.
• Pogledati i analizirati video sadržaj o pravilima za rad na siguran način snimljen u odjelima Školske radionice Industrijske strojarske škole, Zagreb.

Cilj e-Knjige Sigurnost i zaštita zdravlja na radu [5], kao i svih ostalih naših aktivnosti vezanih za zaštitu na radu, je interaktivnim pristupom razviti kritičko razmišljanje učenika o otkrivanju i otklanjanju opasnosti, štetnosti i napora koje mogu ugroziti sigurnost i zdravlje osobe na radu, a sve to s ciljem sprječavanja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom.

e-Knjiga Radionica BBC micro:bit

Croatian Makers projekt je udruge Institut za Razvoj i Inovativnost Mladih – IRIM, a osnivači udruge su Nenad i Rujana Bakić. IRIM donira opremu te razvija robotiku i automatiku u školama i udrugama za rad s mladima.

BBC micro:bit zajednički je pothvat tvrtki: BBC-a, Microsofta, Amazona, Samsunga i drugih partnera i najsuvremenija je tehnologija za jednostavnu i atraktivnu poduku u STEM području, ali i drugim područjima, dizajnu te umjetnosti.

BBC micro:bit je edukativan i kreativan alat čija je svrha inspirirati novu generaciji mladih. Građom nalikuje na kreditnu karticu, a radi se o računalu s ARM procesorom, 25 LED-a, konektorima za spajanje dodatnih senzora (termometar, senzor vlage…), ima mogućnost Bluetooth veze za lakše spajanje ili upravljanje preko drugih uređaja te se na njemu nalaze dvije tipke koje se mogu programirati za raznovrsne zadatke poput upravljanja drugim uređajima, ispisivanja poruka, prebacivanja glazbe,… Mogućnosti su neograničene i kao takav može pomoći učenicima u stjecanju znanja, vještina i sposobnosti potrebnih da iz pasivne uloge korisnika digitalne tehnologije prerastu u aktivne dizajnere i stvaraoce novih alata s kojima će se moći unaprijediti učenje, rješavati probleme ili se jednostavno zabaviti te u potpunosti iskoristiti prednosti života i gospodarstva 21. stoljeća.

U siječnju 2017. pokrenuli su crowdfunding kampanju STEM revolucija za masovno uvođenje BBC micro:bit tehnologije u hrvatske škole. Početkom veljače 2017. otvorili su natječaj za uključenje svih osnovnih i srednjih škola, udruga, knjižnica i drugih ustanova koje rade s djecom i to s ciljem da svim ustanovama koje se uključe besplatno doniraju BBC micro:bitove. Gimnazija Vukovar u tome je vidjela svoju priliku i prijavila se na natječaj te na taj način osigurala 20 micro:bitova. Gimnazija Vukovar svjesna je činjenice da svoje učenike mora pripremiti za cjeloživotno učenje koje se nameće kao nužni preduvjet uspješnog djelovanja u budućem društvu znanja i zato ulaže iznimne napore i dokazuje spremnost za implementaciju novih tehnologija u svim segmentima kurikuluma i tako omogućuje svojim učenicima dobru startnu poziciju za ravnopravno pozicioniranje u utrci za globalno tržište rada.

Mikro:bitovi se koriste u nastavi informatike te učenici upoznaju osnove rada s micro:bitom kroz Microsoft PXT sučelje i MicroPython – potpuno text-based editor, savršen za razvijanje i nadogradnju programerskih vještina. S obzirom na širok spektar primjene, micro:bitovi pronašli su svoje mjesto i u drugim nastavnim predmetima te učenici stječu sveobuhvatna znanja i puno jednostavnije uočavaju korelacije međupredmetnih sadržaja, a sve u svrhu stjecanja primjenjivih znanja i vještina.

Ovakav vid rada i učenja, učenici jako dobro prihvaćaju i već na samom početku vidimo da su mogućnosti primjene micro:bitova neiscrpne.

Ovaj priručnik namijenjen je kako učenicima od 5. razreda osnovne škole do 4. razreda srednje škole tako i nastavnicima jer sadrži detaljno razrađene primjere uporabe micro:bita za rješavanje konkretnih problemskih situacija [6]. Kao takav, učenicima omogućuje stjecanje znanja i vještina potrebnih za prelazak iz pasivne uloge korisnika digitalne tehnologije u aktivnu ulogu dizajnera i kreatora novih programskih rješenja, a nastavnicima pruža gotove scenarije primjenjive na nastavnim satima. Priručnik sadrži i dodatne zadatke i nudi ideje o mogućim načinima korištenja micro:bita u svim područjima života. Učenicima je omogućena interaktivnost kroz kvizove putem kojih mogu provjeriti razinu usvojenosti znanja i vještina.

Ideja priručnika je motivirati što veći broj učenika i nastavnika za implementacijom micro:bita u nastavni i izvannastavni proces kako bi zajedno stvarali nove projekte, izmjenjivali ideje, znanja i iskustva, a sve s ciljem podizanja razine digitalne zrelosti škola, a time i cjelokupnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Slika 4. e-Knjiga: Radionica BBC micro:bit

e-Knjiga Mala riznica online aplikacija

Online aplikacije su edukativne, korisne u obrazovanju te primjenjive u učenju kako kod učenika za usvajanje, sistematizaciju i ponavljanje gradiva tako i kod nastavnika kako bi na zabavniji način prilagodili, predstavili i objasnili nastavne sadržaje. Između ostalog, online alati omogućuju razmjenu ideja, nastavnih sadržaja te međusobnu komunikaciju što u konačnici pridonosi boljem snalaženju u daljnjem obrazovanju i radu te u izazovima i mogućnostima koje donosi razvoj novih tehnologija. Ujedno, pomoću njih možemo ostvariti određeni vid e-učenja, gdje sadržajima pristupamo individualno bez prostornog i vremenskog ograničenja. Korisni su u proširenju metodičkih alata, koji učenike mogu više angažirati i zainteresirati. Temelje se na principima stvaralaštva, komunikacije, suradnje i dijeljenja pri čemu je učenik korisnički orijentiran. Učenik je i kreator i korisnik koji slobodno i otvoreno iskazuje svoju umješnost, maštovitost, domišljatost, ali i odgovornost u radu služeći se informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Alata ima zasta mnogo, međutim, svi ovi alati imaju jedinstven cilj, a to je učiniti edukaciju što maštovitijom i zanimljivijom, a naučene sadržaje što trajnijima i primjenjivijima[7].

Uporaba online aplikacija pridonosi izgradnji i usavršavanju znanja, vještina i stavova u području stvaralaštva i inovativnosti u digitalnom okružju te učenici ovladavaju tehnikama kojima mogu stvarati, preoblikovati, kreativno se izražavati i rješavati problemske situacije, ali i znati zaštiti svoje vlasništvo.

U e-Knjizi Mala riznica online aplikacija [8] predstavljene su jednostavne aplikacije, neke više, neke manje poznate, međutim neovisno o tome, njihova primjena i dinamična izmjena olakšavaju proces učenja, a znanje i sadržaji ostaju trajno primjenjivi.

Online aplikacije izvrsne su kako za individualno tako i za suradničko učenje. Suradničko učenje predstavlja zajedničko učenje učenika u parovima ili malim skupinama s ciljem rada na zajedničkom zadatku: istraživanju zajedničke teme, nadogradnji uzajamne spoznaje, stvaranju nove ideje, kombinacije ili jedinstvene inovacije [9].

Učenici radeći na istom zadatku usklađuju svoje napore kako bi ga što uspješnije izvršili, ali isto tako svaki učenik mora dati svoj doprinos inače cilj neće biti postignut. Suradnički način rada uvelike potiče učenike na korištenje različitih razina misaonih procesa koji rezultiraju povećavanjem samih kompetencija učenja. Ujedno, samostalno istražujući zadanu temu učenici dobivaju jasniji uvid u sadržaje što ih dodatno potiče na promišljanje i sustavno usmjerenu komunikaciju i suradnju te bolje razumijevanje i uvažavanje različitosti, ali i jačanje samopouzdanja i samopoštovanja. Izradom radova u online aplikacijama potiče se individualni razvoj višestrukih inteligencija i različitih stilova učenja. Kroz čitanje i pisanje učenici razvijaju lingvističku inteligenciju, zaključujući i preispitujući logičko-matematičku inteligenciju, dizajnom, crtanjem i vizualizacijom prostornu, a kroz razne melodije i glazbenu inteligenciju. Interpersonalna i intrapersonalna inteligencija razvija se kroz interakciju u paru i skupini, ali i povezivanjem vlastitih osjećaja, stavova i ciljeva. Online aplikacije svakako imaju svoje prednosti u nastavnom procesu, kako za učenike tako i za nastavnike. Učenici vole modernu tehnologiju i rado se njome koriste. Primjenom ovih alata u nastavi, nastavnik učenje čini zanimljivijim te omogućuje učenicima preuzimanje aktivne uloge u kojoj su učenici sukreatori nastavnog procesa i nastavnih materijala. Primjenom online aplikacija u nastavi na dobitku su i učenici i nastavnici jer imaju priliku primijeniti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju kako za obrazovne tako i za radne i privatne potrebe. Svi sudionici nastavnog procesa usvajaju odgovorne, moralne i sigurne okvire korištenja ICT-a, učinkovito i konstruktivno komuniciraju i surađuju u digitalnom okružju, kritički vrednuju i upravljaju informacijama i nadasve stvaraju i uređuju nove sadržaje pomoću digitalnih medija.

Aplikacije su poredane abecednim redom iz razloga što se svako nastojanje sistematiziranja po specifičnim karakteristikama pokazalo nedostatnim. Pokušaj kategorizacije poput: umna mapa, kviz, test, video… pokazao je zapravo da velik dio alata kombinira i po nekoliko elemenata te je nepravedno svrstati ga u samo jednu od kategorija, a kategorizacija po učestalosti korištenja, zapravo je iznimno vrlo subjektivan kriterij. Iz tog razloga, odabrana je najneutralnija opcija za navođenje alata – abecedni red. Izbor najkorisnijeg, najjednostavnijeg, najproduktivnijeg, najinteraktivnijeg… u ovom spektru multimedije, prepušten je svakom korisniku po vlastitom izboru.

Slika 5. e-Knjiga Mala riznica online aplikacija

Zaključak

U svijetu, okruženi tehnologijom, lako dolazimo do informacija koje su nam potrebne pa se tako i u sustavu obrazovanja javlja novi način obrazovanja učenika i nastavnika putem digitalnih obrazovnih sadržaja. Razvoj tehnologije doveo je do izrade e-Knjiga, a elektronički čitači utjecali su na popularizaciju e-Knjiga i digitalnih sadržaja općenito. E-Knjiga je digitalni, moderni ekvivalent tiskanoj knjizi. Prvi put se spominje 1971. godine kada je Michael Hart (student sveučilišta u Illinoisu) počeo distribuirati knjige u digitalnoj formi. To je bio početak projekta nazvanog ”Project Gutenberg” (Johannes Gutenberg). S vremenom se razvio još jedan oblik ”online” obrazovanja koji uključuje različite multimedije. Među navedenim oblicima u svijetu se ističu: Walter Lewin (profesor na MIT-u, fizika, 4 milijuna korisnika), David Evans, Khan Academy (200 milijuna lekcija, na popisu 100 najutjecajnijih ljudi svijeta) te hrvatski predstavnik – Toni Milun. E-Knjige imaju brojne prednosti nad fizičkim knjigama, kao što su primjerice: olakšano pretraživanje teksta, zauzimaju malo mjesta, ekonomski su i ekološki prihvatljivije, ne istroše se tijekom vremena. Ovisno o odobrenju autora, dio teksta ili potpuna e-Knjiga može se spremiti, otisnuti ili pohraniti, a tekst se može osuvremeniti i oblikovati po vlastitoj želji. Pojavom web 2.0 aplikacija, digitalni sadržaji pružaju korisnicima interaktivnu opciju koja im omogućava sudjelovanje i pridonošenje stvaranju sadržaja tekstom, slikama, audio ili video sadržajem [10].

Razvoj tehnologije utjecao je na promjenu navika kod korisnika pa su tako promjene vidljive i u obrazovanju gdje je velik naglasak stavljen na e-učenje i obrazovanje na daljinu [11]. E-Knjige dostupne su učenicima bez prostornog i vremenskog ograničenja i predstavljaju podršku u učenju i poučavanju. E-Knjige nisu zamjena tiskanim knjigama i sadržajima, već u svom obliku i sa svojim karakteristikama predstavljaju novi način pristupa sadržaju. Miris tiskanih stranica, zvuk listanja stranica, osjet papira pod prstima tehnologija ne može zamijeniti. U konačnici, bez obzira jesmo li naklonjeniji tiskanoj ili e-Knjizi, znatno je važniji sadržaj, a ne forma jer ako je sadržaj knjige dobar, sredstvo čitanja postaje manje važno!

Literatura

[1] CARNET, CARNet Libar. 2015. http://www.carnet.hr/libar
[2] Pavlović Šijanović, Sanja. 2016. Gimnazija Vukovar i OŠ Dragutina Tadijanovića – korištenje alata za izradu digitalnih obrazovnih sadržaja. Portal skole.hr. URL: http://www.skole.hr/aktualno/vijesti-iz-skola?news_id=13755 (2016-11-22)
[3] Bolf, Erceg, Filipović-Baljak, Jukić, Nemet. Zaštita na radu za učenike srednjih škola. Pučko otvoreno učilište Zagreb. Zagreb
[4] Fabijanić, Marović, Ćurković, Bubanj, Štefan, Telebec, Jakobović, Jukić, Nemet, Bolf, Filipović-Baljak Zaštita na radu, priručnik za nastavnike srednjih strukovnih škola
[5] Lemaić, Kristinka. 2017. Digitalni nastavni materijali: Sigurnost i zaštita zdravlja na radu. Portal skole.hr. URL: http://skole.hr/nastavni- materijali/materijal?nm_action=get_materijal_detaljno&id=1559 (2017-11-29)
[6] Pavlović Šijanović, Sanja. 2017. Digitalni nastavni materijali: Radionica BBC micro:bit. Portal skole.hr. URL: http://www.skole.hr/nastavni-materijali/materijal?nm_action=get_materijal_detaljno&id=1491 (2017-04-05)
[7] Pavlović Šijanović, Sanja; Kristek, Kristina. 2016. Programirajmo svoju budućnost, Mala riznica online aplikacija. Zbornik radova – 18. CARNetova korisnička konferencija CUC 2016. Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet. Zagreb.
[8] Pavlović Šijanović, Sanja. 2017. Digitalni nastavni materijali: Mala riznica online aplikacija. Portal skole.hr. http://www.skole.hr/nastavni-materijali/materijal?nm_action=get_materijal_detaljno&id=1471 (2017-02-06)
[9] Meredith, K. S.; Steele, J. L. i Temple, C.. 1998. Cooperative Learning, Reading and Writing for Critical Thinking Project-RWCT. University of Nothern Iowa & International Reading Associations.
[10] Lemaić, Kristinka; Pavlović Šijanović, Sanja. 2018. Webinari i e-Knjiga u nastavi i promociji obrazovnih programa. Zbornik radova stručne sekcije konferencije CECIIS 2018 Digitalna transformacija obrazovnih institucija. Fakultet organizacije i informatike. Varaždin. 9-13.
[11] Lemaić, Kristinka; Pavlović Šijanović, Sanja; Bojčić, Iva. 2017. Webinar u povodu obilježavanja Dana sigurnijeg interneta. Digitalni časopis Pogled kroz prozor. URL: https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2018/02/28/webinar-u-povodu-obiljezavanja-dana-sigurnijeg-interneta/ (2018-02-28)

Kompostirajmo zajedno za dobrobit okoliša i ljudi

Iva Naranđa

Kompostiranje kao najstariji način recikliranja otpada ima višestruke koristi za okoliš, pojedince i zajednicu, te je u Osnovnoj školi Vladimira Nazora Pribislavec prepoznato kao važna tema kojoj se pristupilo na pedagoško inovativan način pokretanjem međunarodnog eTwinning projekta. Projektne aktivnosti osmišljene su tako da u središte procesa učenja postavljaju učenike koji su aktivnim sudjelovanjem i praktičnim radom razvijali generičke kompetencije kao što su kreativnost (stvaranjem digitalnih uradaka i igre o kompostiranju), kritičko mišljenje i vrednovanje izvora znanja (pretraživanje interneta o temi kompostiranja), odgovorno i učinkovito komuniciranje i suradnja u digitalnome okruženju (aktivno sudjelovanje u TwinSpaceu), aktivno građanstvo (djelovanje u lokalnoj zajednici s ciljem poticanja kompostiranja). Sudjelovanjem u pripremanju komposta učenici su razvijali samostalnost, odgovornost i poduzetnost, a upoznali su i ekonomske koristi od pripremanja vlastitog komposta. Suradnja s vršnjacima iz drugih država pokazala se kao izuzetno snažna motivacija za učenje i rad te su učenici bili spremni uložiti veliki trud kako bi ostvarili ciljeve projekta i pokazali svoje znanje i kreativnost. Timski rad i aktivno sudjelovanje učenika u projektu pokazali su se izvrsnim načinom za razvijanje samopouzdanja učenika, pozitivne slike o sebi te socijalnih i komunikacijskih vještina. Učenici su razvijali odgovorno ponašanje prema zajednici, razumijevanje međuovisnosti pojedinca i društva te načina kako uspješno pridonositi zajednici, pripremali su se za prikladno djelovanje u društvu radi postizanja osobne i opće dobrobiti. Implementacijom principa održivoga razvoja i primjenom praktičnoga rada na pripremi komposta učenike se poticalo na odgovorno postupanje prema prirodi, racionalno postupanje s otpadom i ponovnu uporabu materijala te korištenje proizvedenog komposta. Nastojalo se podići svijest učenika, ali i njihovih roditelja, o važnosti održivog ponašanja u svakodnevnom obiteljskom životu. Učenici su stjecali znanja o odnosima između ljudi i okoliša, razvijali su odgovornost prema okolišu te su potaknuti na djelovanje za dobrobit okoliša i ljudi. Aktivno su djelovali u školi i lokalnoj zajednici s ciljem doprinosa zajednici poticanjem svih učenika škole i svojih obitelji na kompostiranje. Učeći kroz igru i raznolike projektne aktivnosti te surađujući s vršnjacima iz drugih država, učenici su razvijali ključne kompetencije prema eTwinning publikaciji „Razvoj kompetencija učenika putem eTwinninga“, naročito komunikaciju na stranom jeziku i digitalnu kompetenciju.

Osnovna ideja eTwinning projekta Let’s do compost! je podići svijest učenika, njihovih roditelja i lokalne zajednice o ulozi kompostiranja pri zaštiti okoliša. Osim glavne teme projekta, našim učenicima željeli smo omogućiti korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije na pozitivan, siguran i kreativan način. Tijekom školske godine učenici su pripremali kompost (sakupljali lišće u školskom dvorištu, ostatke povrća i voća iz školske kuhinje, pratili temperaturu kompostišta…), a na kraju projekta kompost su dodali biljkama u školskom dvorištu. Tijekom rujna i listopada 2017. napravljena je animirana karta s lokacijama partnerskih škola u alatu Pictramap, škole su se predstavile prezentacijama i kratkim filmovima na zajedničkom Padletu i postavile kompostere u svojim školskim dvorištima. Uvodne aktivnosti obuhvaćale su i upoznavanje učenika s eTwinningom i planom projekta, te izradu digitalnih postera sa zastavama svih država projektnih partnera u alatu Sketchpad koji je besplatan i ne zahtijeva registraciju.

Tijekom projekta ostvarena je suradnja sa stručnjacima izvan škole i roditeljima, te je organizirano više aktivnosti na otvorenom. Osnovnu školu Vladimira Nazora Pribislavec posjetila je gospođa Bernarda Orehovec, proizvođač biodinamički uzgojenog voća i povrća s prestižnom oznakom kvalitete Demeter certifikat, i održala predavanje o kompostiranju i važnosti zdrave hrane.

Radom na ovom projektu učenici su na internetu istražili temu kompostiranja i napravili digitalne i papirnate postere kojima su na jednostavan i lako razumljiv način objasnili što je kompostiranje, zašto je dobro kompostirati, kako praviti kompost, što ide i što ne ide u kompost. Upoznali su i neke engleske izraze vezane uz kompostiranje te proširili vokabular.

U prosincu 2017. organizirano je predstavljanje projekta i dotadašnjih projektnih aktivnosti svim učenicima i razrednicama trećeg i četvrtog razreda. Naši učenici izradili su novogodišnje čestitke za eTwinning partnere, a posebno su ih razveselile čestitke koje su poštom poslali učenici iz Grčke. Povodom Dana sigurnijeg interneta održan je roditeljski sastanak na kojem su roditelji osim s opasnostima interneta upoznati i s nekoliko primjera pozitivne uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije u obrazovanju, kao što je i eTwinning. Učenici su aktivno sudjelovali u TwinSpaceu, pregledavali i komentirali objave partnera. Tijekom projekta uređivan je eTwinning kutak u informatičkoj učionici. Izrađene su razne edukativne igre o kompostiranju, a sve će se moći koristiti i u edukaciji budućih generacija učenika.

Primjer izvrsne suradnje sa školama iz Rumunjske i Turske predstavlja zbirka edukativnih online igara s temom kompostiranja napravljena alatom LearningApps. Interaktivne module povezali smo putem App Matrix modula čime su naše edukativne igre povezane u cjelinu i dostupne na jednom mjestu.

Učenici su obilježili Dan planeta Zemlje prezentacijom eTwinning projekta Let’s do compost! u holu škole uz prigodno uređen pano na kojem su istaknuti neki od mnogobrojnih radova partnera iz Rumunjske, Grčke, Turske i Španjolske. Učenici su izradili plakate kako bi podučili svoje razredne kolege i prezentirali im što mogu, a što ne mogu stavljati u kompost. Objasnili su im da u našu kantu za bio-otpad svi učenici mogu ostavljati ostatke voća. Tijekom travnja 2018. učenici su izradili edukativnu igru o kompostiranju. Igra je izrađena od kolaža, a sastoji se od raznobojnih polja i pitanja koja određuju kretanje igrača do cilja, komposta. Upute za igru prevedene su na engleski jezik i podijeljene s partnerima. Učenici su izuzetno pozitivno reagirali na ovu aktivnost i s puno entuzijazma sudjelovali u izradi igre pri čemu su razvijali timski rad i kreativnost te učili o kompostiranju.

U uvjerenju da je upravo igra ključna za uživanje u djetinjstvu pridružili smo se globalnoj kampanji poticanja učenja i igre na otvorenom pod nazivom Outdoor Classroom Day. Osmislili smo vlastitu igru i odigrali je u školskom dvorištu, na košarkaškom igralištu blizu našeg komposta i eTwinning stabla. Učenje na otvorenom pozitivno utječe na zdravlje djece, stvara poticajno ozračje za učenje i vodi većoj povezanosti s prirodom, dok igra podučava životne vještine kao što su timski rad i kreativnost. Ovom aktivnošću povezali smo matematiku i ekologiju, učenici su se prisjetili što su učili o usporednim pravcima i mjerenju dužine, te ponovili mjerne jedinice za duljinu. Učenicima se objasnilo da će najprije pripremiti teren za igru, a zatim je odigrati. Na košarkaškom igralištu učenici su kredom nacrtali linije, na razmaku od metar. Jedan par učenika izmjerio je teren i naznačio početne točke, a zatim su svi učenici kredom crtali linije i podebljali ih. Pomogli su si kudeljnom špagom privezanom na drvene štapiće, što im je omogućilo crtanje ravnih linija. Učiteljice su pripremile dvanaest staklenki s raznim materijalima koji se kompostiraju i koji se ne kompostiraju. Staklenke su označene brojevima i pripremljena je košarica s listićima s brojevima, za izvlačenje brojeva. Svaki učenik dobio je zeleni i crveni papir. Nakon pripremnih radnji, svi učenici stali su u početnu poziciju, na sredinu igrališta. Učiteljice su izvlačile listiće s brojem staklenki, podizale odgovarajuću staklenku i opisivale što se u njoj nalazi. Učenici su podizali zeleni ili crveni papir, ovisno o tome smatraju li da se taj materijal stavlja u kompost ili ne. Učenici koji su točno odgovorili, mogli su se pomaknuti za jedan red u smjeru komposta, dok su se učenici koji su pogrešno odgovorili pomicali u suprotnom smjeru. Nakon što smo izvukli svih 12 staklenki, učenici koji su bili najbliže cilju dobili su dodatno pitanje, trebali su nabrojati još neke materijale koje stavljamo u kompost, a koje sada nismo imali u staklenkama. Nakon što su odgovorili i na ovo posljednje pitanje, stigli su do cilja – našeg komposta. Ove aktivnosti podijelili smo i s eTwinnerima izvan našeg projekta putem eTwinning Live Eventa.

Na samom kraju projekta škole su pripremile pitanja za online evaluacijski upitnik koji je proveden putem Google obrasca, a u kojem je sudjelovalo svih devet škola. Evaluacijski upitnik ispunilo je 143 učenika, a rezultati pokazuju da je projekt ostvario pozitivan učinak. Značajan je podatak da je 90,9 % učenika odgovorilo kako smatra da je steklo znanja i vještine koje će moći koristiti u budućem životu, a 21,7 % učenika odgovorilo je da je njihova obitelj napravila kompost u svojem dvorištu tijekom ovog projekta.

Napravljena je završna prezentacija projekta Let’s do compost! koja prikazuje najvažnije projektne aktivnosti. U drugoj polovini lipnja 2018. surađujući sa školama iz Grčke, Turske, Rumunjske i Španjolske putem dijeljenog Google dokumenta izrađen je završni uradak, brošura pod nazivom Composting – Our Way of Life.

Međunarodni eTwinning projekt Let’s do compost! pokrenut je početkom školske godine 2017./2018. u suradnji Osnovne škole Vladimira Nazora Pribislavec i škole Ormylia Primary School iz Grčke. Autori projekta su učiteljica Iva Naranđa i učitelj Ioannis Papanikitas. Projekt je trajao cijelu školsku godinu, a uz našu školu u njemu su sudjelovale škole iz Grčke, Rumunjske, Turske i Španjolske. Iz OŠ Vladimira Nazora Pribislavec u projektu su sudjelovali učenici trećih i četvrtih razreda, polaznici izvannastavnih aktivnosti Mali ekolozi pod vodstvom učiteljice Milice Vadlja i eTwinneri pod vodstvom učiteljice informatike Ive Naranđe. Diseminacija projekta provedena je u školi, putem članaka na portalu emedjimurje i članaka u listu općine Pribislavec „Pribislav“, te putem eTwinning Live Eventa. U listopadu 2018. Središnja služba za podršku eTwinningu iz Brisela nagradila je projekt Let’s do compost! Europskom oznakom kvalitete koju je dobilo šest partnera.

Više o ovom projektu može se pogledati na školskim mrežnim stranicama i TwinSpaceu projekta.