Sportski dan

u okviru redovne nastave tjelesnog odgoja na malo drugačiji način

samo_gorisek

Samo Gorišek

Sažetak

U današnje vrijeme učenici su sve više “okupirani” računalnom tehnologijom pa je sve manje vremena i mjesta za tjelesnu aktivnost i sport. Stoga sam odlučio da uz redovne sate tjelesnog odgoja na školi i u okviru sportskih dana koji su uključeni u redovnu nastavu tjelesnog odgoja, u sadržaj nastave unesem nešto novo. Odlučio sam da jedan sportski dan koji spada u redovnu nastavu tjelesnog odgoja posvetim upoznavanju novih sportskih disciplina odnosno sportovima kojih jednostavno nema u okviru redovne nastave tjelesnog odgoja. Takvim novim sportskim danom koji je uključen u redovnu nastavu učenici su, i to svaki razred, na jednom mjestu i u jedno dopodne upoznali po četiri različite vrste sportova. Tako su učenici tijekom svih četiri godine upoznali čak 16 različitih vrsta sportova. U članku je prikazan sadržaj i organizacija takvog sportskog dana. Ali uspjeh koji smo željeli time postići, a to je zadovoljstvo učenika i povećanje interesa za sportske aktivnosti, zahtijeva puno suradnje između različitih učesnika.

Ključne riječi: sportski dan, učenici, novi sportovi

Uvod

Živimo u vremenu koje je izrazito nesklono našoj djeci, našim učenicama i učenicima. Roditelji naše djece u većini slučajeva rade po cijele dane. Njihovo radno vrijeme nije usklađeno s ostalim životnim potrebama, jer većina njih radi od 8. do 16. sati, a pojedini roditelji rade i na dva ili više mjesta kako bi zaradili za normalni život. A djeca su za to vrijeme prepuštena ulici ili pak cijele dane sjede za računalima. Sve to jako negativno utječe na psihosocijalni razvoj djece, a takav način života posebice je katastrofalan za normalan motorički razvoj djeteta.

U današnjem svijetu kapitalizma teško da bismo mogli promijeniti radno vrijeme radnika ali ipak se kao struka možemo potruditi za izmjenu odnosno povećanje broja sati tjelesnog odgoja. To povećanje sati tjelesnog odgoja trebalo bi biti takvo, da bi svi učenici u osnovnim, ali i u srednjim školama, imali jedan sat tjelesnog odnosno sportskog odgoja dnevno. A najviše možemo učiniti time, i to odmah, da tjelovježbu na nastavi tjelesnog odgoja učinimo zanimljivijom, a poglavito možemo promijeniti sadržaje i povećati kvalitetu organizacije dana aktivnosti, posebice sportskih dana. Sportski dani trebali bi biti sadržajno bogati, a istodobno i dostatno aktivni, da se postigne da su učenici na kraju dana i ugodno fizički umorni.

Određivanje predmeta i problema

Nastavni plan za predmetno područje tjelesnog odgoja, ili, kako se to danas kaže, sporta, određuje da su sportski dani u okviru nastave tjelesnog odgoja obvezni za sve učenike, a po sadržaju i percepciji učenika trebali bi biti i vedri i bogati. Nastavni plan predviđa da tijekom svih godina osnovnog školovanja učenici imaju po pet sportskih dana, a svaki sportski dan mora trajati pet školskih sati.

Budući da se moj članak odnosi na sportski dan koji je organizacijski vezan na učenike druge i treće trijade, detaljnije ću predstaviti sadržaje sportskih dana koji su predviđeni za učenike te dobi.

Za učenike druge trijade nastavnim se planom traži, da su dva sportska dana namijenjena planinarenju, jedan bi trebao biti namijenjen sportovima u zimsko doba (igre na snijegu, sanjkanje, skijanje, snowboarding, klizanje itd.), jedan je namijenjen takmičenjima između razreda u različitim sportskim igrama ili atletskom višeboju, a jedan je dan namijenjen upoznavanju različitih aerobnih aktivnosti u prirodi (orijentacija, vožnja biciklom, veslanje, nordijsko hodanje itd.) ili upoznavanju novih sportova (ples, jahanje, streličarstvo, hokej na travi, tenis, borilački sportovi itd).

Za učenike treće trijade nastavnim se planom propisuju sljedeći sadržaji sportskih dana. Barem jedan dan mora biti namijenjen planinarenju, jedan bi se morao održati u zimsko doba (skijanje, snowboarding, trčanje na skijama, zimsko planinarenje, klizanje itd.). Na jednom sportskom danu učenici bi trebali upoznati različite aerobne aktivnosti u prirodi (orijentacija, vožnja biciklom, kajakaštvo, veslanje, nordijsko hodanje itd.). Sportski dan u proljeće mora biti namijenjen takmičenjima između razreda u različitim sportskim igrama ili atletskom višeboju. I na kraju, učenici trebaju imati organizirani sportski dan na kojem će upoznavati nove sportove koji se u procesu redovnog sportskog odgoja ne mogu održavati ili upoznati (Kovač et al. 2011., 46, 47).

Važno je i to da su na sportskim danima aktivni svi učenici i da im sportski dan predstavlja ugodan doživljaj. A to od učitelja tjelesnog odgoja zahtijeva dobru organizaciju i besprijekornu izvedbu.

Glavni dio

Niz godina na našoj smo školi za učenike imali sljedeće sadržaje sportskih dana. Prvi sportski dan bilo je planinarenje na Sleme. To je obično bilo u mjesecu listopadu. Drugi sportski dan bio je zimski sportski dan (zimsko planinarenje u Cirkovce, klizanje u Velenju i skijanje na Kopama). Održavao se je krajem mjeseca prosinca. I treći sportski dan bio je zimski. Svi učenici išli su u zimski sportski centar Rogla, gdje su vozili dasku na snijegu, skijali, sanjkali, trčali na skijama i imali zimsko planinarenje. Taj dan održali smo u mjesecu veljači. Četvrti sportski dan bilo je orijentacijsko planinarenje. Provodili smo ga u mjesecu travnju. Zadnji sportski dan bile su sportske igre koje smo održali krajem mjeseca svibnja.

Na moju inicijativu, u školskoj godini 2015./16. škola se je odlučila da probamo s novim oblikom sportskoga dana. Taj je zamijenio prvi zimski sportski dan. Sadržaj tog novog sportskog dana bilo je upoznavanje novih sportova. Zato sam mu već tada i dao ime »Sportski dan u okviru redovne nastave na malo drugačiji način«. Na tom sportskom danu učenici su upoznavali sportove koje u procesu redovnog tjelesnog školskog odgoja ne možemo provoditi.

Sportski dan organizirali smo za učenike od 6. do 9. razreda. Svi sportovi su se predstavili u Rdečoj (op. prev. Crvenoj) dvorani u Velenju. U svakom razredu učenici su upoznavali po četiri nova sporta.

Šesti razred upoznavao je sljedeće sportove: karate, tenis, golf i strijeljanje zračnom puškom.

Sedmi razred upoznavao je sljedeće sportove: judo, stolni tenis, penjanje po umjetnom zidu i ples.

Osmi razred upoznavao je sljedeće sportove: teakwando, badminton, mačevanje i prstomet (flinger int).

Deveti razred upoznavao je sljedeće sportove: boks, squash, streličarstvo i pikado.

Moj moto u odabiru vrste sporta bio je taj da u svakom razredu upoznaju jednu borilačku sportsku disciplinu i jednu sportsku disciplinu u kojoj se koristi reket, dok sam ostale sportove odabirao s obzirom na ponudu sportskih društava i klubova u Gradskoj općini Velenje. A jedan od glavnih kriterija bio je taj da se sportovi mogu izvoditi u „Rdečoj dvorani“ u Velenju.

Prije održavanja sportskog dana na satovima tjelesnog odgoja učenicima sam ukratko predstavio sadržaje, organizaciju i lokaciju pojedinih aktivnosti.

Učenici su sportski dan započeli u 8.00 sati, zborom u školi. Dežurni učenici užinu su podijelili ostalim učenicama i učenicima. Učenici su u školu morali doći sportski obučeni (trenerka, sportska majica i naprtnjačom u kojoj su morali imati čistu sportsku obuću). Nakon toga učenici su u pratnji učitelja pješice otišli do Rdeče dvorane u Velenju.

Rdeča dvorana je jedini sportski objekt u Velenju u kojem se na jednom mjestu i u jedno dopodne može predstaviti čak šesnaest sportskih disciplina. Od škole je udaljena oko 10 do 15 minuta hode. Kada su učenici došli u dvoranu, rasporedili su se na sportska mjesta prema planu sportskih disciplina i vremenskom rasporedu izvedbe pojedinih aktivnosti po pojedinim razredima.

Slika 1. Plan lokacija pojedinih sportskih disciplina u Rdečoj dvoraniimageIzvor: osobni arhiv

Tablica 1: Vremenski raspored izvedbe pojedinih aktivnosti po odjelimaimage
Izvor: Osobni arhiv

Nakon što su učenici stigli na svoje mjesto, odložili su suvišnu odjeću, naprtnjače i obuli čistu sportsku obuću. Iza toga su pojedini predstavnici različitih sportskih društava i klubova učenicama ukratko (10 minut), teoretski predstavili određenu sportsku disciplinu. Nakon toga uslijedio je praktički prikaz dijela određene sportske discipline na način da su i svi prisutni učenici bili fizički aktivni. Aktivnost na pojedinoj postaji trajala je 35 minuta. 5 minuta prije kraja aktivnosti na jednoj postaji mikrofonom sam dao znak za kraj aktivnosti i najavio zamjenu prostora za vježbanje. U 10 minuta učenici su zamijenili mjesta i na zvučni signal ponovno otpočeli s aktivnostima na drugoj postaji.

Nakon završene 2. postaje učenici su imali 20 minuta za užinu. Užinu su imali na istom mjestu na kojem su završili 2. postaju. Nakon završene užine mikrofonom sam najavio aktivnosti na narednoj postaji. Učenici su se premjestili na 3. postaju i otpočeli s aktivnošću. Nakon 50 minuta aktivnosti na 3. postaji uslijedila je i zadnja zamjena postaja. Aktivnosti na zadnjoj postaji završile su u 12.30 sati.

Nakon toga učenici su se presvukli i promijenili obuću. Napunjeni novim teoretskim i motoričkim informacijama u 12.45 sati napustili su dvoranu i u pratnji učitelja otišli natrag u školu. Za put natrag do škole trebalo im je još oko 10 do 15 minuta pa su učenici natrag u školu stigli u 13.00 sati.

Na kraju sportskog dana učenici su bili oduševljeni, prepuni novih doživljaja i iskustva. Na pojedinim radionicama dobili su i letke koji su učenike pozivali na vježbanje u provjerenim sportskim disciplinama.

Organizaciji takvog sportskog dana treba posvetiti poprilično vremena, budući da se mora kontaktirati svih 12 sportskih društava odnosno klubova, vodeće ljude Rdeče dvorane u Velenju, Gradsku općinu Velenje – ured za negospodarske javne službe.

Dopustite mi da nabrojim sva društva i klubove koji su nam besplatno pomogli u organizaciji sportskog dana: Planinsko društvo Velenje – alpinistički odsjek, Squash klub Velenje, Šaleški tenis klub Velenje, Badminton klub Velenje, Stolno teniski klub Tempo Velenje, Golf klub Velenje, Judo klub Velenje, Karate klub Velenje, Taekwondo klub Velenje, Plesna škola Spin Velenje, Pikado klub Strela Velenje, Društvo umirovljenika Velenje – prstomet, Klub mačevanja Rudolf Cvetko Velenje, Klub streličarstva Velenje i Streljačko društvo Mrož Velenje.

Za taj projekt zahvala pripada i Gradskoj općini Velenje koja nam je omogućila besplatno unajmljivanje Rdeče dvorane u Velenju.

Svim navedenim postigli smo da je ovakav oblik sportskog dana za sve učenike bio potpuno besplatan!

Zaključak

Nakon što je ovakav sportski dan već četiri puta održan, s radošću mogu ustvrditi da je učenike oduševio takav oblik školskog dana. U četiri ponavljanja učenici od 6. do 9. razreda upoznali su čak 16 novih sportskih disciplina odnosno sportova. U okviru redovne nastave tjelesnog odgoja na raspolaganju nemamo dovoljno sportskih rekvizita, primjerenog prostora, a niti dovoljno znanja, da bi sve ove sportove mogli predstaviti učenicima. Učenici su jako pohvalili ovakav oblik sportskih dana. Nakon takvih sportskih dana doma su odlazili bogatiji informacijama o određenim sportovima i sportskim društvima koja su vodila spomenute radionice.

Prema riječima mentora pojedinih radionica, a i prema riječima samih učenika, nakon toga se je priličan broj učenika uključio u jedno od tih društava. Nadam se da smo time popriličan broj učenika maknuli od računala i njima sličnih elektronskih uređaja te im pokazali kako i na koji način mogu kvalitetnije provoditi svoje slobodno vrijeme.

Literatura

  1. Kovač, M. et al. 2011. Sportski odgoj – nastavni plan. Ljubljana: Ministarstvo obrazovanja i sporta: Zavod RS za obrazovanje