Jelena Kelava Medaković
Sažetak
Prestankom održavanja redovne nastave, škole su u Hrvatskoj počele s 
radom u nastavi na daljinu. Slijedom tih okolnosti i školski knjižničari trebaju preseliti svoju djelatnost iz fizičkog u virtualni prostor. Budući da je nastava na daljinu potpuno novo iskustvo odgojno-obrazovnim djelatnicima, školski knjižničar treba biti kreativan i otvoren prema novim radnim okolnostima ne gubeći iz vida sve elemente djelatnosti školske knjižnice.
Ključne riječi: djelatnost školske knjižnice, nastava na daljinu, virtualna školska knjižnica.
Zbog epidemije koronavirusne bolesti 2019 (kratica COVID-19) cijelo se društvo našlo u vrlo izazovnoj situaciji koja je utjecala i na hrvatski obrazovni sustav nakon što je 16. ožujka 2020. godine prekinuta redovna i pokrenuta online nastava. U novonastalim uvjetima i školski su knjižničari potražili načine kako svoju djelatnost potpuno preseliti u virtualni svijet.
Standardom za školske knjižnice (2000.) definirana je djelatnost školske knjižnice koja se ostvaruje kao neposredna odgojno-obrazovna djelatnost, stručna knjižnična djelatnost i kulturna i javna djelatnost. Svaka od tih djelatnosti ostvariva je, u manjoj ili većoj mjeri, i u uvjetima online nastave.
Prvi izbor alata za rad na daljinu školskome knjižničaru može biti već postojeća mrežna stranica školske knjižnice koja je dio službene stranice škole. Međutim, sadržaj mrežne stranice školske knjižnice treba nadopuniti prema zahtjevima novonastalih uvjeta rada na daljinu i potpunog preseljenja djelatnosti u virtualni prostor. U svome radu Stropnik (2013.; str. 54) govori o informacijama koje bi se trebale moći pronaći na mrežnoj stranici knjižnice, ali i o onima koje su specifične za virtualnu knjižnicu.
Na mrežnim stranicama knjižnica trebale bi se moći pronaći informacije o tradicionalnoj knjižnici – podaci o ustanovi (adresa i telefonski brojevi, plan grada s označenom lokacijom knjižnice, radno vrijeme knjižnice) o osnivaču, donatorima i prijateljima knjižnice, dokumentima, strategijama i planovima knjižnice, o ustroju i ograncima knjižnice, podaci o djelatnicima, uvjetima članstva, pravilima posudbe i korištenja drugih usluga knjižnice, opisi usluga i programa koji se provode u knjižnici, jedinstvene zbirke koje posjeduje knjižnica, kalendar aktualnih događanja i dr. (…)
Osim knjižnica koje na mreži predstavljaju svoje programe i usluge, treba spomenuti i virtualne knjižnice koje su bogate sadržajima i poveznicama. Takve knjižnice ne pokušavaju zamijeniti tradicionalne knjižnice, već u virtualnom prostoru čine ono što se u knjižnicama radi od njihova postanka: pronalaze, vrednuju, odabiru, organiziraju, opisuju i daju na korištenje kvalitetne izvore informacija. Za razliku od tradicionalne knjižnice, korištenje virtualne knjižnice ne ograničava se stanovanjem u određenom gradu, državi ili kontinentu. Sadržaj virtualnih knjižnica najčešće je posvećen određenoj vrsti građe ili je namijenjen određenoj skupini korisnika.
Većinu korisnika školske knjižnice čine 
učenici, djeca mlađa od 15 godina u osnovnoj i tinejdžeri do 18 godina u srednjoj školi, školski knjižničar prilikom stvaranja zbirke poveznica ima odgovornost odabrati sadržaje koji će djeci pružiti informacije potrebne i primjerene njihovoj dobi, ali i sadržaje koji će djecu zaštititi jer su djeca korisnici koji se još uvijek informacijski opismenjuju. Zato školski knjižničar treba izraditi pouzdane sadržaje ili odabirati poveznice na provjerene i pouzdane sadržaje i na sadržaje koji će ih poučavati, a uz to sve i ispuniti djelatnost propisanu Standardom za školske knjižnice.
Odgojno-obrazovna djelatnost školske knjižnice u nastavi na daljinu
U cijelom knjižničarskom sustavu, školska knjižnica ima specifično mjesto. Školski je knjižničar član dviju profesija – knjižničarske i odgojno-obrazovne (Kovačević i Lovrinčević, 2012.). Želeći istaknuti značaj školskoga knjižničara u knjižničarskoj zajednici Kovačević i Lovrinčević (2012.; str. 18) kažu sljedeće: U knjižničarskom sustavu izuzetno je bitno kvalitetno postaviti školsku knjižnicu u svim njenim slojevima jer korisnik s kojim će se baviti sve kasnije knjižnice, bit će odgojen ili neodgojen, motiviran za daljnje učenje ili ne, osposobljen za upotrebu informacija ili ne i naučen kako učiti ili ne. Za sve buduće knjižnice taj posao oko oblikovanja osobe korisnika, kakav bi on trebao biti, prvenstveno za njegovu osobnu korist, realizirat će i realizira već godinama školska knjižnica. (…) Multimedijalno usmjerenje školske knjižnice od prostorne koncepcije i opreme do izgradnje zbirki građe, podrazumijeva razvijanje novih djelatnosti, a među njima prvenstveno, program obrazovanja učenika. Koliko je važna odgojno-obrazovna djelatnost školskog knjižničara potvrđuje i činjenica da, prilikom izrade programa rada, školski knjižničar planira 60-70% svoga radnog vremena posvetiti odgojno-obrazovnim djelatnostima. Prema IFLA-inim smjernicama za školske knjižnice (2016.) to su djelatnosti kojima će školski knjižničar poticati pismenost i čitanje, medijsku i informacijsku pismenost, istraživačko učenje, tehnološku integraciju, stručno usavršavanje učitelja i nastavnika te djelatnosti poticanja na uvažavanje književne umjetnosti i kulture. Slijedom svega navedenog, potrebno je i u uvjetima nastave na daljinu osmisliti način rada za odgoj i obrazovanje učenika. Zato školski knjižničar, kao stručni suradnik u nastavi, mora biti član virtualne zbornice škole i član svakog virtualnog razrednog odjela formiranog u aplikaciji koju je škola odabrala za rad u nastavi na daljinu. Kombinacijom dvaju alata, spomenute aplikacije s kojom radi cijela škola i mrežnom stranicom virtualne knjižnice, školski je knjižničar u mogućnosti odraditi brojne zadaće odgojno-obrazovne djelatnosti. Tako školski knjižničar može poticati učenike na korištenje e-lektira, e-knjiga, online referentne građe i online časopisa dajući učenicima upute i savjete za korištenje spomenutih zbirki. U suradnji s nastavnicima i učiteljima, školski knjižničar pomaže učenicima pri izboru mrežnih izvora za potrebe pripreme i obrade neke teme te ispunjavanje zadataka za pojedine nastavne predmete. Zatim, kako u fizičkom, tako i u virtualnom prostoru, školski knjižničar treba raditi na promicanju čitanja i čitalačke pismenosti učenika – primjerice objavljujući preporuke za čitanje, potičući učenike na pisanje vlastitih preporuka i popisa najdražih knjiga, snimajući audio-priče, stvarajući zbirku poveznica na odabrane javno objavljene audio-priče i razgovore s piscima te izrađujući kvizove i druge igre s ciljem poticanja čitanja i sl.
I svakako, školski knjižničar treba osmisliti način rada za održavanje nastavnih sati u školskoj knjižnici i provedbu programa knjižnično-informacijske pismenosti učenika. U skladu sa svojim preferencijama, školski knjižničar u tu svrhu može snimiti video-predavanja/video-upute, izraditi digitalne interaktivne materijale ili pozvati učenike na virtualno predavanje uživo putem nekog alata za video-sastanke. Alati za video-sastanke pružaju i mogućnost organiziranja virtualnog sastanka školskog knjižničara s članovima izvannastavnih aktivnosti (Mladi knjižničari i Čitateljski klub).
I konačno, školski knjižničar treba ponuditi zbirku poveznica ili izraditi vlastite digitalne materijale s ciljem odgojno-obrazovnog djelovanja na učenike u vrijeme njihovog slobodnog vremena.
Kulturna i javna djelatnost školske knjižnice u nastavi na daljinu
Za vrijeme epidemije COVID-19 narodne knjižnice, ali i brojne druge kulturno-umjetničke ustanove, udruge i društva u Hrvatskoj učinile su svoje sadržaje javno dostupnima te su ciljano kreirali i nove sadržaje s obzirom na preporuke o socijalnoj distanci među građanima – kazališta su objavila snimke svojih predstava, muzeji su kreirali virtualne izložbe, književnici su snimili audio sadržaje svojih djela, znanstvenici organizirali online popularno-znanstvena predavanja i sl.
Virtualni prostor vrvi zabavnim, kulturno-umjetničkim i popularno-znanstvenim sadržajima. Posao školskog knjižničara je napraviti selekciju sadržaja prema potrebama i interesima svojih korisnika.
Osim kao izvor informacija o raznim virtualnim događajima i manifestacijama, mrežne stranice virtualne školske knjižnice u kombinaciji s aplikacijom koju je škola odabrala za rad u nastavi na daljinu, prostor su za obilježavanje obljetnica, značajnih datuma, promocija knjiga i tematskih virtualnih izložbi.
Također, školski knjižničar može kreirati zbirku poveznica na online edukativne igre primjerene dobi svojih korisnika, ali i izraditi sam slične sadržaje (na primjer križaljke, osmosmjerke, kvizove ili virtualni escape room s nekom edukativnom temom ili temom neke lektire) i tako osigurati djeci digitalne sadržaje za kvalitetno provođenje slobodnog vremena.
Stručna knjižnična djelatnost školske knjižnice u nastavi na daljinu
Jedan od osnovnih stručnih poslova svakog knjižničara je izgradnja fonda. U uvjetima potpunog preseljenja školske knjižnice iz fizičkog u virtualni prostor taj je posao moguće ostvariti oblikovanjem digitalne zbirke poveznica – na jednom mrežnom mjestu pregledno posložiti poveznice na e-lektire, e-knjige, online referentnu građu, online časopise, zatim, izraditi popis korisnih mrežnih stranica za pojedine školske predmete – te ih time učiniti dostupnijima učenicima, učiteljima i nastavnicima. Prilikom kreiranja takvih zbirki knjižničar odabire poveznice samo na one mrežne izvore koji poštuju autorska prava.
U vrijeme epidemije COVID-19, a za potrebe realizacije nastave na daljinu, brojnim se odgojno-obrazovnim djelatnicima pokazalo izazovno kreirati vlastite digitalne obrazovne sadržaje. Školski knjižničar, kao stručni suradnik u školi, u tom smislu treba pružiti podršku svojim kolegama u Učiteljskom vijeću pružanjem informacija i davanjem uputa (pisanih ili video-uputa) za rad s različitim digitalnim alatima. Također, pri tome može koristiti i već objavljene upute i informacije o digitalnim alatima (npr. CARNet-ov eLaboratorij).
Putem aplikacije koju je škola odabrala za rad u nastavi na daljinu, školski knjižničar je u mogućnosti sustavno izvješćivati učitelje, nastavnike i stručne suradnike o stručnoj literaturi dostupnoj u digitalnom obliku i o novim sadržajima objavljenim na mrežnoj stranici virtualne knjižnice.
Poželjno je i pratiti pad/porast posjećenosti mrežnoj stranici knjižnice, te učestalost posjeta pojedinim podstranicama radi praćenja interesa korisnika za pojedini sadržaj.
U sklopu stručno-knjižnične djelatnosti školski je knjižničar dužan stručno se usavršavati. U uvjetima rada na daljinu tome smo posvećeni možda više nego ikada prije. Jer da bismo mogli djelovati kao stručni suradnici spremni odgovoriti na informacijske potrebe svojih učenika, nastavnika i učitelja, moramo biti spremni brzo ponuditi potencijalna rješenja. S tim ciljem Agencija za odgoj i obrazovanje, CARNet, ali i neka izdavačka poduzeća, organizirala su brojne webinare za školske knjižničare. U kontekstu stručnog usavršavanja ne treba zanemariti ni veliku ulogu brojnih neformalnih knjižničarskih grupa na društvenim mrežama čiji članovi učestalo i nesebično dijele dobra iskustva iz prakse i radne materijale te tako pridonose spremnosti svakoga svoga članu da što bolje odgovori na potrebe svojih korisnika.
Mi smo knjižničari stručna zajednica kojoj je pronalaženje, vrednovanje, organizacija, ali i dijeljenje informacija prirodna postavka. A u novonastaloj situaciji uzrokovanoj epidemijom COVID-19 još jednom smo pokazali i koliko smo u mogućnosti računati jedni na druge, međusobno tražiti pomoć i pomagati si dijeljenjem radnih materijala, iskustava i ideja – radeći time na dobrobiti svojih korisnika, ali i na dobrobiti svakog člana naše stručne zajednice potičući se međusobno na kreativnost, otvorenost promjenama, istraživački duh i promovirajući vlastitu struku.
Literatura
- Informacijska pismenost i poticanje čitanja (2006.) Dostupno na: http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Informacijska_pismenost_i_poticanje_%C4%8Ditanja [23. 5. 2020.]
- Kovačević, D.; Lovrinčević, J. (2012.) Školski knjižničar. Zagreb: Zavod za informacijske studije.
- Schultz-Jones, B. i Oberg, D. (ur.) (2016.) IFLA-ine smjernice za školske knjižnice: sastavio Stalni odbor IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo.
- Standard za školske knjižnice. U: Narodne novine 34/2000. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_03_34_698.html [23. 5. 2020.]
- Stropnik, Alka (2013.) Knjižnica za nove generacije: virtualni sadržaji i usluge za mlade. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo.
- Sve što trebate znati o zaštiti od koronavirusa: Situacija u vezi s epidemijom novog koronavirusa COVID-19 (SARS—CoV-2). Dostupno ovdje. [22. 5. 2020.]
Pogled kroz prozor 