Škola u prirodi – dio školskog procesa

Božena Idžojtič

Sažetak

Školski tjelesni odgoj teži svojim ciljevima, a sadržaj i način doprinosi skladnom biološkom, psihološkom i socijalnom razvoju mladih ljudi. U isto vrijeme ga obrazuje i osnažuje kako bi tijekom zrelosti i starosti obogatio svoje slobodno vrijeme sportom i zdravim načinom života. Tako će se pobrinuti za svoju dobrobit, zdravlje i vitalnost.

Iz teorije integralnog razvoja znamo da su motorički, intelektualni i psihosocijalni razvoj kod djeteta usko povezani.

Škola u prirodi za učenika je, stoga, osobito važna. Definirana je kao poseban obrazovni oblik, čija je suština da cijeli razred ili nekoliko razrednih odjela pohađa ili odlazi na neko vrijeme u prirodno, manje urbano okruženje, izvan svoga prebivališta. Obrazovni se proces nastavlja ondje prema posebnom obrazovnom programu.

Aktivnosti u prirodi postale su globalni sportski trend. Međutim, on podrazumijeva prilagođavanje čovjeka prirodi, a ne obrnuto. Upravo iz toga razloga, škola u prirodi može dati učeniku znatno više i na drugačiji način nego što to može škola u klasičnom smislu.

Živjeti u skupini dvadeset i četiri sata dnevno, prilagoditi se toj skupini, pospremiti krevet, urediti dječačku frizuru za večernji ples… – samo su neke od stvari s kojima se djeca prvi puta susreću.

Ključne riječi: priroda, škola u prirodi, zdravlje, odgovornost, okoliš.

Opći obrazovni ciljevi škole u prirodi

Škola u prirodi povećava održivost i kvalitetu znanja, koja učenik isto tako stječe kroz ovaj oblik odgojno-obrazovnog rada. Istovremeno potiče sposobnost promatranja prirodnog i društvenog okruženja, neovisan i odgovoran odnos prema tom okruženju, kao i pozitivan odnos prema zdravom načinu života. Osim toga, razvija odgovornost za vlastitu sigurnost i zdravlje. Promiče i skladan tjelesni te mentalni razvoj pojedinca, što podrazumijeva: mogućnost izbora i povezivanja različitih polja, učenje o praktičnim životnim vještinama…

U isto vrijeme i u velikoj mjeri učenici razvijaju odgovoran odnos prema okolišu. Promiče se cjeloživotno učenje jer učenik uči o različitim mogućnostima učenja.

U ostalim oblicima učenja iz izvanškolskog okruženja moguće je primati i učvršćivati ​​znanje.

Važno je naglasiti da ovakav oblik nastave promiče društvene i komunikacijske vještine te razvija sposobnost kreativnog i kritičkog razmišljanja te prosuđivanja. Učenika se osposobljava za suočavanje sa životnim problemima te za njihovo samouvjereno ispravljanje ili rješavanje.

CŠOD Rak

Center šolskih in obšolskih dejavnosti Rak, ili skraćeno: CŠOD Rak, nalazi se u blizini Cerkniškog jezera, u jugozapadnoj Sloveniji. U blizini ove kuće prostiru se šume jele i bukve, koje se u Sloveniji protežu od hrvatske granice do šume Trnovo.

Cerkniško jezero jedno je od najvećih presušnih jezera u Europi. Javlja se svake godine na kraškom polju, između Javornika s jedne strane te Bloškog platoa i Slivnice s druge strane.

Jezero se zadržava na Cerkniškom polju oko devet mjeseci u godini. U suhom dijelu ljeta jezero nestaje. Tijekom cijele godine možete ovdje šetati, veslati, ribariti, klizati…

Voda se obično prostire na površini od dvadeset četvornih kilometara. Kad je vode najviše, jezero doseže površinu od gotovo trideset km² i u to je vrijeme najveće jezero u Sloveniji.

Slika 1. Biciklom na izlet

Značajke prirodnog okoliša

Rakov Škocjan je lijepa kraška dolina između Cerknice i Planinskog polja, koju tvori rijeka Rak. Potječe iz Zelških špilja i prvo teče kroz gornju površinu, a zatim tone u Tkalu špilju. U cijelom su području iznimne kraške značajke; izvorne i potonule kraške špilje, grebeni, prirodni mostovi.

Kraška dolina nastala je kada su se urušili stropovi kraške jame. Ovdje možemo vidjeti dokaz – Mali prirodni most, koji je visok 42 m i Veliki prirodni most visine 37 metara.

Postoji prirodno-poučna staza koja nas vodi kroz prekrasno prirodno okruženje. Rakov Škocjan proglašen je krajobraznim parkom, koji su ustanovili još 1949. godine. Ovdje živi 45 vrsta sisavaca i 276 vrsta ptica. Osim uobičajenih šumskih životinja, ovdje su sačuvani i neki rijetki i ugroženi sisavci: smeđi medvjed, vuk, divlja mačka, ris.

Slika 2. Pogled iz špilje

Sadržaj učenja

Učenici su s velikom pozornošću slušali na nastavnim satovima, na kojima im je na vrlo zanimljiv način predstavljeno Cerkniško jezero, a do njega smo došli biciklima.

Na prirodoslovnom nastavnom putu kao istraživači pokušali su prepoznati tragove životinja, kojima smo dan prije nastavili hranu. Skrivena kamera snimila je zanimljiv noćni život u prirodi…

Osim toga, učenici su mnogo saznali o bogatstvu šume, učili o gljivama i lišajevima.

Slika 3. Istraživanje prirode

Bavili smo se i raznim sportskim aktivnostima

Prije određene sportske aktivnosti, instruktori svakog sporta dali su učenicima jasne upute za njihovu sigurnu izvedbu. Kako smo mogli birati između mnogo različitih sportova, odabrali smo one aktivnosti koje u školi teže realiziramo, jer nisu u blizini ili za njih nemamo mogućnosti: streljaštvo, veslanje, vožnja biciklom, pješačenje u prekrasnoj prirodi.

Slika 4. Veslanje na rijeci Rak

Nastavnici u CŠOD Rak za učenike su pripremili i aktivnosti usmjerenog slobodnog vremena:

• opstanak u divljini
• sportske igre
• Večer Uršule
• noćna šetnja uz pomoć svjetiljki (na glavi i u ruci)
• igre socijalizacije.

Slika 5. Pješačenje u prekrasnoj prirodi

Zaključak

Tijekom petodnevnog boravka u CŠOD Rak, učenici osmih razreda imali su mnoge mogućnosti za cjeloživotno učenje u prekrasnom prirodnom okruženju jer su se međusobno družili i zajedno doživjeli mnogo lijepih trenutaka u najboljoj učionici na svijetu – u prirodi. S više od trideset godina iskustva u mnogim i različitim školama u prirodi, mogu reći da je ovaj oblik poučavanja zaista neprocjenjivo životno iskustvo.

Izvori i literatura

1. Kristan, S. …et al.(1993.), Smernice šolske športne vzgoje, Ljubljana, Zavod RS za šolstvo in šport
2. https://www.csod.si (pristupano 15. veljače 2020.)
3. https://www.notranjski-park.si/narava/naravne-znamenitosti/cerknisko-jezero (pristupano 24. ožujka 2020.)
4. https://www.slotrips.si/slo/naravne-znamenitosti/trip/926/Rakov-skocjan (pristupano 15. veljače 2020.)
5. Fotografije: vlastiti izvor.

Preventivno-korektivne aktivnosti

u osnovnoj školi

Božena Idžojtič

Sažetak

U dobu u kojoj živimo je način našeg života više ili manje sjedeći. Učenici mnogo vremena sjede u školi, kasnije i kod domaćih zadaća i računala …

Ispravno držanje tijela vrlo je važno za djecu u osnovnoj školi. Rezultati istraživačke zadaće (Pre)teška školska torba bili su vrlo zanimljivi. Djeca svaki dan nose na leđima vrlo teške školske torbe ili ruksake. Nemaju te mogućnosti da bi imali jedne udžbenike u školi, a druge kod kuće. To znači da svaki dan nose u školu više nego 10% njihove tjelesne mase na svojim leđima. Svaki radni dan u sedmici provjeravali smo težinu njihovih školskih ruksaka.kao nastavnica tjelesne kulture

U svojoj dugoj školskoj praksi kao nastavnica tjelesne kulture u svoj rad uključila sam preventivno-korektivne aktivnosti.

Na osnovnoj školi gdje radim imamo već više godina organiziran opuštajući-rekreativni odmor. U odmoru od petnaest minuta učenici mogu birati između velikog broja različitih mogućnosti za opuštanje i odmor od školskih obaveza.

Tijelo učenika još je u fazi razvoja, zato je vrlo važno, da se u svom slobodnom vremenu što više kreću i igraju u prirodi, njeguju različite sportove, iako su oni rekreativnog značenja.

Ključne riječi: zdravlje, rekreacija, rekreativni odmor, muskulatura.

Sjedeći način života

Sve više se govori o zdravom načinu proživljavanja slobodnog vremena. Učenici u osnovnoj školi mnogo vremena rade sjedećim načinom.

Svake školske godine kod tjelesne nastave uočim nekoliko učenika sa ravnim stopalima.

Zna se, da se iz ravnog stopala u kasnijim godinama razviju poteškoće s kičmenim stubom.

Kod učenika, koji se u slobodnom vremenu vrlo malo bave sportom i kretanjem, možemo vidjeti slabu mišićnu snagu pojedinih mišićnih grupa ili muskulature u cjelini.

Na našoj osnovnoj školi imamo više godina organiziran opuštajući-rekreativni odmor. U pauzi od petnaest minuta učenici mogu birati između mnogo različitih mogućnosti za opuštanje i odmor od školskih obaveza.

Na školskom dvorištu gdje se nalaze sportsko igralište, atletska staza i dječja igrala, učenici izaberu svoju aktivnost koja će ih najbolje opustiti.

U blizini sportske sale imaju nacrtane igre na podu iz prošlosti koje su se igrale naše bake: Ristanc, zemljokras i još neke druge, koje su već godinama zaboravljene, pa ih tako želimo opet oživjeti …

Učenici imaju mogućnost izabrati aktivnosti u maloj ili velikoj sportskoj sali, gdje igraju košarku na ispadanje bez tjelesnog kontakta.

Nastavnici pazimo, da su učenici primjerno obučeni. Za sve aktivnosti moraju imati primjerne tenisice odnosno su u sportskoj sali mogu biti i bosi, da im ne klizi.

Preventivno-korektivne aktivnosti

Aktivnost je ponuđena učenicima 1. – 5. razreda, svaki dan u sedmici za jednu grupu.

Vježbe u grupi su korisne kada se svi pokreti izvode snagom svojstvene muskulature i kada je moguće pravilno izvođenje. U grupi radi do 10 učenika, veći broj u grupi nije poželjan, jer se smanjuje mogućnost kontrole.

Iz tog razloga uključujem u rad nadarene učenike. Sistematični rad uz pomoć nadarenih učenika djeci omogućava, da utvrde mišićnu snagu različitih mišićnih skupina.

Nadarenim učenicima je takav oblik rada velik izazov a također i pomoć nastavnici tjelesnog odgoja..

Na početku školske godine sam vježbe radila samo sa njima, dok nisu naučili pravilno pokazati svaku vježbu. To smo radili zato da kad počnu oni voditi vježbanje za učenike mogu primijetiti greške i učenika ispraviti.

Za izvođenje odabrane vježbe nema mnogo vremena, samo 15 minuta, zato mora biti učenik u ulozi učitelja na vježbanje sa drugarima dobro pripremljen.

Najčešće odaberem aktivnosti za moć tijela i vježbe za snagu mišića kod ravnog stopala. Vježbe nisu obavezne za sve učenike, imaju više mogućnosti, pa mogu odabrati one za koje imaju najviše zanimanja odnosno su im potrebne. Roditeljima aktivnosti predstavljam na roditeljskom sastanku. Oni se sa djetetom dogovore, koliko je preventiva korisna za dobar razvoj njihovog tijela u tom razdoblju. I na osnovu toga učenici se priključuju grupama.

Učenici sve vježbe rade bosi.

Ravno stopalo

Ravna stopala nisu ništa neobično. U većini svi se rodimo sa ravnim stopalima. Stopalni svod nastaje postupno kad se razvijaju veziva i mišići u stopalu. Izobličuju se do naše šeste godine.

Tada (u nekim primjerima još nekoliko kasnije) još možemo da ih popravimo, a u odrasloj dobi ravna stopala donose nam mnogo poteškoća, između kojih su najčešći bolovi u kralježnici.

Stručnjaci kažu da je pravi oblik stopala izbočen u dva svoda: uzdužni i poprečni.

Slika 1, Ravno stopalo

Zadatak 1 za jačanje muskulature stopala u stojećem početnom položaju:

• hodati visoko po prstima (slika2),
• bosim nogama hodati po konopcu,
• hodati na vanjskoj strani stopala, prsti su zgrčeni,
• hodati po petama, prednji dio stopala je podignut, a prsti zgrčeni.

Slika 2. Hodamo visoko po prstima

Preporučuje se da djeca hodaju bosa po neravnom terenu, šljunku, itd., jer se na taj način aktiviraju mišići svoda stopala.

Zadatak 2 sa malim rekvizitima u sjedećem položaju i nasloniti se na laktove iza tijela:

• valjanje male loptice među stopalima sa uzdignutim skupljenim nogama (slika 3),
• valjanje male loptice u smjeru napred – nazad po tlu (slika 4),

Valjanje loptice između stopala. Valjanje loptice na podu.

• nožnim prstima hvatati maramu, ponesti je od jedne na drugu stranu (lijevo-desno),
• pomicanje olovke s prstima iz jedne na drugu stranu (lijevo-desno).

Kičmeni stub

Kičmeni stub je temeljni nosilac ispravnog držanja. Nastavnici tjelesnog odgoja možemo odabrati vježbe za jačanje snage i sposobnosti svih većih mišićnih grupa važnih za održavanje ispravnog držanja.

U nastajanju deformacija mogu igrati posebno ulogu razne loše navike koje djeca vrlo lako usvajaju: nošenje teške školske torbe stalno u istoj ruci, loše sjedenje u školskoj klupi, pogrbljen položaj kod stajanju i sjedenja itd.

Zadatak 3 za snagu trbušne muskulature u početnom položaju na leđima:

• Sa savijenim nogama u koljenima (45 stupnjeva) i istegnutim rukama iza glave – dizati glavu i rameni pojas – sa rukama dotaknuti koljena, stopala pri tome ostaju na tlu.

U ležećem položaju – udah, u dignutom položaju – izdah.

• Jedna noga savijena u koljenu, druga istegnuta na podlozi, ruke uz tijelo. Istovremeno podizati desno rame i glavu i dohvatiti desnom rukom stopalo opružene lijeve noge.

Zatim desna noga, lijeva ruka.

• Sa savijenim nogama u koljenima: najprije jedno onda drugo koljeno privlačiti što bliže grudnom košu.
• U početnom položaju ležimo na leđima noge su savijene u koljenima – ispružiti nogu uvis. Važno je zategnuti trbušne mišiće i tako pripiti kičmu uz podlogu (slika 5).

Zadatak 4 za snagu muskulature leđa – početni položaj ležeći na trbuhu:

• Dijagonalno podizati istegnutu lijevu ruku i desnu nogu i onda promijeniti ruku i nogu te vježbu ponoviti. Pri tom je vrlo važna napomenuti da mora biti lice okrenuto prema podu. Također moramo opomenuti, da ruku i nogu podižu 8 do 10 cm iznad poda.
• Plivanje po suhom – s istegnutim rukama i nogama 8-10 cm nad podom, kratko pokretati gore-dolje. Amplituda micanja vrlo je mala, a lice je pri tom okrenuto prema podu (slika 6).

• Ruke su ispred glave oslonjene dlanovima uz podlogu. Obje noge dizati od podloge.
• Ruke su ispred glave oslonjene dlanovima uz podlogu. Obje noge dizati od podloge i pri tom širiti i skupiti noge.

Zadatak 5 za snagu muskulature leđa – četveronožni početni položaj:

• Istegnute noge naizmjenično dizati gore.
• Dijagonalno dizanje istegnute lijeve noge desne ruke i obrnuto. Ruku dizati do visine uha a nogu do visine kukova, ne više, da ne dođe do previše savijenog kičmenog stuba. Lice okrenuto prema podu.
• U četveronožnom položaju kičmu savijamo prema gore u obliku slova C.

Na kraju svake aktivnosti dobro protegnemo sve mišićne grupe koje su bile u najvećoj mjeri aktivne.

Zaključak

Sport je fenomen vremena u kojem živimo i postaje vrlo važan dio kvalitetnog života. Poznato je da su mnoge bolesti civilizacije povezane sa nedovoljnim kretanjem i da fizičke vježbe imaju velik utjecaj na čovjekov organizam u cjelini.

Uz pomoć preventivno-korektivne aktivnosti i svih ostalih aktivnosti u rekreativnom odmoru imaju naši učenici više mogućnosti za zdrav i bolji svakodnevni boravak u školi.

Literatura

1. Koturović, L., Jeričević D. (1988). Korektivna gimnastika. Beograd:Sportska knjiga.
2. Lehmann, G. (1998). Ruckenschule fur Kinder. Munchen: Grafe und Unzer Verlag GmbH.
3. https://aktivni.metropolitan.si/zdravje/skrb-za-stopala/ pristupljeno 21. 3. 2020
4. https://sl.crossfitcoastal.com/zdaroye/8-chamu-yznikae-ploskastupnyovasc-i-ci-mozhna-yago-vylechyc/ pristupljeno 21. 3. 2020
5. https://psihologijadela.com/2018/05/21/aktivni-odmori-dvojna-zmaga/ pristupljeno 21.3. 2020
6. Osobni arhiv fotografija