Čitanje učenika i motivacija

ireena_strasbergar

Irena Strasbergar

Sažetak

Motivacija nam je potrebna da djelujemo u skladu s našim ciljevima, željama i potrebama. Važno je da od rane dobi djeca imaju priliku razvijati unutarnju motivaciju koja ih najsnažnije usmjerava prema cilju. Osim jačanja dječje unutarnje motivacije, zadatak učitelja je pobrinuti se i za njihovu vanjsku motivaciju. Raznim motivacijskim oblicima djeca će ustrajati na putu prema tečnom čitanju i razumijevanju pročitanog.

Uvod

Čitanje i pisanje utkani su u sva područja učeničkih aktivnosti. Prva, koja djetetu daje temelje kasnije čitateljske navike, je obitelj. Obiteljsku pismenost oblikuju brojni socijalni i kulturni čimbenici. Naravno, svaka obitelj zauzima drugačiji pristup razvoju dječje pismenosti. Pokazalo se da škola u velikoj mjeri nije u stanju nadoknaditi nedostatak poticaja unutar obitelji tijekom razdoblja početnog čitanja i pisanja.

Ključne riječi: značenje čitanja, motivacija za čitanje, praćenje napretka učenika kod čitanja.

Čitanje je izuzetno važno tijekom razdoblja učeničkog obrazovanja, a putevi do tečnog čitanja razlikuju se od djeteta do djeteta. Nekome treba puno vremena i puno ponavljanja da bi tečno čitao, dok drugi vrlo brzo postaje čitač. Učenici, koji moraju za tečno čitanje proći duži put, obično trebaju mnogo različitih načina vanjske motivacije, ali, naravno, zadatak učitelja je ojačati i razviti djetetovu unutarnju motivaciju, što je presudno u ovom procesu. Također je važno da učenici ne izgube ljubav prema knjizi tijekom razdoblja savladavanja tehnike čitanja, stoga je neophodno da roditelji i učitelj inzistiraju na tome da djeca čitaju naglas.

Motivacija za čitanje

Motivacija za čitanje istodobno je važna kao rezultat čitateljskog iskustva i kao prediktor budućih čitateljskih vještina. Polazna točka za tečno čitanje je unutarnja motivacija pojedinca. Jedan od najvažnijih čimbenika unutarnje motivacije je zanimanje za čitanje. Međutim, ovdje igra važnu ulogu učitelj. U svojoj dugogodišnjoj praksi otkrila sam da je najuspješniji put do tečnog čitanja djeteta uvijek u suradnji s roditeljima. Na nastavi uvijek tražim i uvodim nove načine za razvijanje i održavanje dječje unutarnje i vanjske motivacije za čitanje.

Dijagnostika čitanja učenika

Na kraju trećeg razreda osnovne škole učenici bi trebali imati primjereno učvršćenu tehniku ​​čitanja. Trebali bi čitati tečno i naravno razumjeti pročitano.

U rujnu kada učenici prelaze prag trećeg razreda, na različitim su razinama puta do tečnog čitanja. Tijekom cijele školske godine pokušavam pronaći različite načine motivacije kojima bih potaknula i unutarnje motivirala učenike da što više čitaju. U tu svrhu na početku trećeg razreda provodim dijagnostiku čitanja i izmjerim broj pročitanih učeničkih riječi u određenom vremenu. Isti tekst pročitaju još sredinom školske godine i na kraju. Dobivene informacije dobrodošle su u pregledu napretka pojedinca i korisne kod razgovora s roditeljima. Međusobno uspoređujem podatke i usredotočujem se na sva eventualna odstupanja prema dolje i tražim razloge za to. U tome mi naravno pomažu roditelji s kojima razgovaram o intenzitetu čitanja kod kuće.

Tablica 1. Broj pročitanih riječi u 1 minuti po učeniku na početku, u sredini i na kraju školske godinetabelaLegenda:
Zelena boja – učenik je napredovao u br. pročitanih riječi u jednakom vremenu.
Crvena boja – učenik nije napredovao u br. pročitanih riječi u jednakom vremenu.
Žuta boja – učenik/ca koji/a je pročitao/la najviše riječi u određenom vremenu.
Tirkizna boja – učenik/ca koji/a je pročitao/la najmanje riječi, ali je ipak napredovao/la.

Graf 1. Prikaz broja pročitanih riječi po učenicima
imagePRIJEVOD GRAFIKONA – Primjer grafikona čitanja učenika u 3. razredu u rujnu i prosincu

Graf 2. Primjer prikaza usporedbe brojeva pročitanih riječi učenika nakon dva mjerenja

imagePRIJEVOD GRAFIKONA: Napredak čitanja učenika 3. razreda

Različiti oblici motivacije učenika za čitanje

1. Razredna knjižnica

Na početku školske godine pripremim razrednu knjižnicu s najmanje jednom knjigom za svakog učenika. Učenici mogu u slobodno vrijeme odabrati knjigu i pročitati je u kutku SLIKA 1 (2)za čitanje.

2. Kutak za čitanje

Najpopularnije mjesto u razredu je kutak za čitanje. Učenicima sam pripremila garnituru za sjedenje na kojoj mogu udobno sjediti i čitati.

Slika 1. Kutak za čitanje

3. Knjiga mjeseca

Na zidu u kutku za čitanje imamo rubriku KNJIGA MJESECA. Učenici svojim kolegama predstave knjigu koja im se posebno svidjela. Učenik objesi naslov i autora knjige i objašnjava ostalim kolegama zašto je zanimljivo da pročitaju baš ovu knjigu.

4. Cjelogodišnji projekt – DOBAR ČITATELJ

SLIKA 2 (2)Na početku školske godine pripremim bilježnicu DOBAR ČITATELJ, u koju učenici upisuju naslove pročitanih knjiga. Učenici zapisuju sve knjige koje pročitaju u školi i kod kuće. Na kraju školske godine pregledavamo zapise i dajemo pohvale najuspješnijim učenicima. Ove godine je najviše knjiga u razredu (120) pročitala djevojčica.

Slika 2. Upisivanje u bilježnicu

5. Čitateljsko putovanje

Učenici imaju na raspolaganju trake koje na početnoj točki (obično u kutku za čitanje) zalijepe na zid sa zapisima naslova knjiga ili njihovih imena. Dakle, ovdje počinje čitateljsko putovanje. Sa svakom pročitanom knjigom, čitateljsko putovanje učenika postaje sve duže jer dodaju trake i lijepe ih jednu za drugom. Kad učenici postignu cilj koji može biti bilo gdje u učionici, dobivaju pohvale. Istodobno, učitelj ima pregled nad čitanjem pojedinca i priliku da izuzetno brzo utvrdi tko se još nije pridružio putovanju pa ga može motivirati.

6. Međugeneracijsko čitanje

U mjesecu listopadu organizirala sam čitanje učenika uz pomoć i u društvu učenika prijateljskog razreda predmetne nastave. Stariji su učenici bili od pomoći učenicima trećih razreda, pomažući im da čitaju i razumiju pročitano. Također smo spojili ugodno s korisnim i isto popodne, na susretu kada su učenik trećeg razreda i učenik predmetne SLIKA 3 (2)nastave pročitali knjigu, objasnili sadržaj i prepričali je, učenik trećeg razreda mi je prišao i prepričao sadržaj knjige za čitateljsku značku. Ova druženja ocjenjujem izuzetno uspješnim i produktivnim te potvrđujem da su posebno slabiji čitatelji uživali u čitanju i pomoći koju su dobili od starijih učenika. Motivacija je bila zaista na visokom nivou. Učenici su rado prisustvovali tim susretima. Organizirali smo četiri takva susreta, dva puta tjedno.

Slika 3. Susret djece

7. Čitateljska značka i eko čitateljska značka

Budući da sam svjesna važnosti čitanja i razvijanja dječjeg stava prema čitanju i doživljavanju bajki i priča, već nekoliko godina pokušavam osigurati da svi učenici u razredu dobiju čitateljsku značku. U sklopu ekoaktivnosti dodajem i ekočitateljsku značku. Međugeneracijski susreti uvelike su pridonijeli uspješnom dobivanju čitateljskih znački jer su i djeca iz ranjivih skupina također bila još ohrabrenija i imala su priliku čitati i obavljati obaveze za čitateljsku značku. To su također s veseljem i iskoristili.

8. 10 minuta za čitanje

Kako bismo pojačali važnost čitanja i približili čitanje svim učenicima, dva puta tjedno na nastavi smo uveli desetominutno čitanje. Učenici su u školu donijeli svoje knjige ili su odabrali knjigu u razrednoj ili školskoj knjižnici. Imali su je kod sebe i čitali je u određenim danima i satima. Tako su se učenici navikli čitati u nastavcima, brinuli se o knjigama i pročitane knjige upisivali u bilježnicu za cjelogodišnji projekt DOBAR ČITAČ i ČITATELJSKO PUTOVANJE.

9. Napredak čitanja

Naravno, poticala sam i čitanje kod kuće pa sam tako ljubav i naklonost prema knjigama poticala odlascima u školsku knjižnicu i mjesečno mijenjala knjige razredne knjižnice.

Nakon dijagnostike čitanja u rujnu izmjerila sam broj pročitanih riječi u mjesecu prosincu. Učenici su 1 minutu čitali isti tekst još sredinom i na kraju školske godine. Tablica pokazuje da su tri učenika u prosincu pročitala manje riječi nego u rujnu, ali nakon mjerenja u lipnju vidi se da su sva tri poboljšala broj pročitanih riječi u usporedbi s čitanjem u rujnu kao i prosincu (vidi grafikon i tablicu).

Zaključak

U razvoj i učvršćivanje tehnike čitanja učenika i u razumijevanju pročitanog ulažem puno energije i razmišljanja. Učenicima nudim mnogo različitih mogućnosti u koje se mogu po odabiru uključiti i na taj način poboljšati ili samo iskusiti radost čitanja. U razredu je uvijek nekolicina učenika koja proždire knjige i rado sudjeluje u svim ponuđenim oblicima. Međutim, veću pažnju i motivaciju trebaju učenici koji su možda slabiji čitatelji, koji možda još nemaju razvijenu sklonost prema knjizi ili pak ne uživaju roditeljsku podršku i pomoć. Roditelji, naravno, igraju vrlo važnu ulogu u tome i utječu na čitateljske navike djece od najranije dobi.

Kad se zatvori trokut učenika, roditelja, učitelja, s toliko različitih pristupa i motivacijskih oblika čitanja, napredak je zajamčen kod svih učenika.

Literatura

  1. Beremo skupaj: priročnik za spodbujanje branja, (2003) Ljubljana: Mladinska knjiga.
  2. Branje za znanje in branje za zabavo; priročnik za spodbujanje družinske pismenosti. (2009). Ljubljana: Andragoški center.

NAPOMENA: Čitateljska značka slovenski je pokret koji više od 50 godina promiče razvoj čitalačke kulture mladih. Osnovni cilj čitanja za Čitateljsku značku je educirati čitatelja koji će čitati čitav život. Obuhvaća učenike od 1. razreda do kraja škole. Na kraju svake školske godine dobivaju priznanje za uspješno položenu čitateljsku značku. Čitatelj se za Čitateljsku značku odlučuje dobrovoljno i čita u slobodno vrijeme.

Dobra plesna motivacija

kod najmlađe djece

karmen_esih

Karmen Esih

Sažetak

Ples je igra za dijete u kojoj kroz život uči o životnim vrijednostima koje mu donose samozadovoljstvo, opuštenost i radost, prijateljstvo, povjerenje, sposobnost komunikacije. Djeca su kreativna i znatiželjna. U vrtiću se ples sve više uključuje u sva područja aktivnosti. To nije samo jedan od sadržaja sportske i glazbene umjetnosti. Živimo u vremenu kada djeca veći dio dana provode u vrtiću, pa moramo slijediti sve njihove razvojne potrebe, uključujući potrebu za kretanjem i igrom. Ples ima brojne pozitivne osobine kao što su tjelesna aktivnost, kreativnost, socijalizacija, opuštanje, podešavanje vlastitog tijela, emocionalnost i još mnogo toga. Dijete se izražava plesom, zabavlja se i komunicira lakše nego riječima. Ples je poput govora tijela, kroz koji dijete može stvarati, opustiti se, pokazati kako se osjeća i što proživljava.

Ključne riječi: pokret, ples, kreativnost.

Uvod

Jednostavno kretanje otkriva se kod bebe, kasnije dijete uči skakati, trčati, penjati se i također plesati. Od velikog je značaja u razvoju djeteta ples. Mnoga istraživanja pokazuju da se razvoj odvija na takav način da djeca prvo kontroliraju pokrete glave, zatim trupa i na kraju donjih ekstremiteta. Budući da se djeca vole puno igrati, kretati i stvarati, vrlo su znatiželjna i otkrivaju svijet oko sebe kroz iskustvo stečeno pokretima. Posebno se žele uspoređivati ​​s drugima i mjeriti svoje sposobnosti.

Središnji dio

Za dijete je ples igra u kojoj kroz život uči o životnim vrijednostima koje mu donose samozadovoljstvo, opuštenost i radost, prijateljstvo, povjerenje, sposobnost komunikacije (Zagorc, Vihtelič, Kralj, Jeram, 2013). Djeca pokušavaju spontano izraziti glazbu pokretom. Takve igre također ubrzavaju i jačaju samoinicijativu, opuštanje i prilagodbu, a istovremeno se dijete navikava gledati druge i slijediti pravila međuljudskih odnosa u grupi. Ples se tiče pokreta, radosti, opuštanja, komunikacije, estetskog iskustva itd. Istovremeno.

Potreba djeteta za kretanjem urođena je, a izraz tijela prirodan je za djecu. Pokret i izražavanje tijelom opuštaju, zadovoljavaju i čine ih sretnima. Djeca se slobodno kreću, igraju se svojim tijelom i spontano su kreativni (Zagorc, Vihtelič, Kralj, Jeram, 2013).

Dječje tijelo djeluje kao primatelj, posrednik i izvođač dok prima i reagira na kinestetičke, ritmičke i socijalne podražaje. Dijete počinje biti svjesno svog tijela i raznolikosti svojih pokreta, vremena i prostora, a prije svega različitih mogućnosti korištenja svoje energije. Razvojem motoričkih sposobnosti razvija se cjelokupna sposobnost upravljanja tijelom, što uvelike ovisi o kontroli kretanja i uvjetuje kognitivni, emocionalno-socijalni i psihomotorni razvoj (Zagorc, Vihtelič, Kralj, Jeram, 2013).

Ples je dio ljudske kulture tisućama godina i poznat je svim poznatim kulturama u svijetu.

Ples je neverbalni jezik koji komunicira misli, percepcije, osjećaje, osjećaje, iskustva, sklonosti, čežnje i razumijevanja kroz brojne geste i pokrete, držanja i pokrete, pokrete, izraze lica i izraze očiju. U sebi nosi kulturnu misiju, priliku za kontakt s umjetnošću i zabavom. To je dio općeg obrazovanja ljudi.

Manifestacije plesa:

  • skakanje i navijanje za djecu,
  • ples velike gužve,
  • vrhunski umjetnički ples (balet) i sportski ples.

Možemo uživati ​​u tome izvodeći ples sami ili se diviti promatrajući estetsko savršenstvo pokreta. Čak i mala djeca uživaju u ritmičnim pokretima tijela, rotaciji i milovanju. Pritom spontano izražavaju svoje osjećaje. Njihova je ustrajnost duža u plesu nego u drugim, statičnim aktivnostima. Uz ples i pjevanje, djeca razvijaju i ritmičku ili metričko slušanje i naučiti o strukturnim i dizajnerskim značajkama glazbe.

Dakle, ples nije samo funkcija mišića, već koordinacija pokreta, percepcija ritma glazbe i koordinacija između pokreta, fleksibilnosti tijela, emocija, razmišljanja, ritma i zvuka.

U prošlosti su se ljudi više družili, a njihova okupljanja na raznim zadacima i praznicima vrlo su često bila praćena narodnom pjesmom i plesom. Često su plesali dok su pjevali, ponekad uz instrumentalnu pratnju glazbenika, ponekad bez pjevanja i sviranja glazbenika.

Ples i plesna tradicija kulturna su baština koju moramo upoznati i djecu. Putem plesa možemo djeci približiti narodnu tradiciju. U vrtiću se ples može uključiti u aktivnosti kojima izvodimo rajal i igre prstima narodnog podrijetla.

Proces učenja plesa vrlo je važan kod djece.

Učitelj, odgojitelj predstavlja ples. Može plesati sam ili koristiti video.

Demonstrira i opisuje kraće završene plesne faze i broji ih prilikom izvođenja. Nakon toga slijedi oponašanje učenika tijekom brojanja, koje se može zamijeniti pjevanjem pjesme na sljedećem ponavljanju.

Ako ples ima nekoliko slika ili plesnih faza, prvo djecu učimo prvu, zatim drugu, zatim kombiniramo to dvoje i tako postupno gradimo ples.

Da bi odgajatelji mogli djecu učiti plesnoj kreativnosti, moraju i sami biti tjelesno aktivni, imati izoštreni osjećaj za ritam i biti glazbeno obrazovani. Odgajatelji moraju biti primjer prirodnog i lakog ponašanja. Ako se znamo kretati slobodno i bez napora, takvu ćemo povratnu informaciju dobiti i od djece. Međutim, ako se ne volimo kretati i nismo opušteni, djeca se neće poznavati i neće se moći opustiti. Bit plesne aktivnosti je prije svega odgajatelj vježbe osmišljava što samostalnije i maštovitije i ne ponavlja uvijek već dane primjere. Uz sve to, posebnu pozornost treba posvetiti nervoznoj i nemirnoj djeci. (Paulin, 1971.).

Zaključak: Plesna edukacija omogućuje pojedincu da se sam osmisli i sudjeluje u grupi na nekoliko načina: da se uključi u jedan grupni pokret (npr. U igri raja), da preuzme određenu dužnost u grupi (npr. Ulogu u dramskoj dramatizaciji) , za aktivno sudjelovanje u malim pokretima.

Ples nam omogućava da istražimo vlastite motoričke sposobnosti i načine na koje se izražavamo. Njime stječemo nova znanja o sebi, o svojim kolegama plesačima, o grupi; istodobno raste osjećaj samopouzdanja i samopotvrđivanja. Prema V. Geršak (2007), ples u određenoj fazi djetetovog razvoja jedan je od najpopularnijih oblika zabave, zabave i humora, a cilj mu je opuštanje.

Literatura:

  1. Kroflič, B., Gobec, D. (1995). Igra – gib –ustvarjanje – učenje. Novo mesto: Pedagoška obzorja.
  2. Marjanovič Umek, L., Zupančič, M. (ur.) (2004). Razvojna psihologija. Ljubljana: Znanstveni inštitut Filozofske fakultete.
  3. Paulin, M. (1971). Gibalno ritmična vzgoja predšolskih in mlajših šolskih otrok. Ljubljana: Zavod za šolstvo SR Slovenije.
  4. Rupnik, V. in Rupnik, U. (2014).Plesna umetnost. Ljubljana: Tehniška založba Slovenije,d. d.
  5. Schmidt, G., Kos M., (2010). Plesno izražanje in naravoslovje. Ljubljana: samozaložba.
  6. Zagorc, M., Vihtelič, A., Kralj, N., Jeram, N. (2013). Ples v vrtcu. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.

Lutka ima čudesnu snagu

lidija_zmavc

Lidija Žmavc

Uvod

Na nastavi su vrlo dobrodošli opušteni i kreativni sadržaji koji obogaćuju učenika i ispunjavaju mu vrijeme provedeno u školi. Ciljevi produženog boravka se isprepliću i svakom učeniku nude raznolik izbor aktivnosti kojima učenici razvijaju područja u kojima su dobri. Pritom se učenici navikavaju na samostalnost, razvijaju maštu, govor i organiziraju aktivnosti usmjerene na svoje interese. Učenici su kreativni na različite načine i razvijaju svoju osobnost i jaka područja.

Djeca su po prirodi znatiželjna i razigrana, neka vole improvizirati, druga imitirati i uživljavati se u određene uloge. Mi im nudimo aktivnosti kojima mogu razvijati svoj potencijal. Na izvannastavnoj aktivnosti „Igram se lutkom” razvijali su govor i maštu te se predstavom predstavili drugima. Lutka ima čarobnu snagu koja rasterećuje učenikovu psihu i ispunjava njegovu nutrinu. Utječe na bolje pamćenje i razumijevanje, učenik s njom razvija svoju kreativnost, otkriva nove svjetove, obnavlja bajku i upušta se u svijet mašte. U osjetljivim situacijama dijete može uz pomoć lutke progovoriti o stvarima koje bi inače ostale skrivene. Lutka doprinosi i ugodnim osjećajima na kojima učenici grade sliku o samom sebi.

Ključne riječi: lutka, nastavno i odgojno sredstvo, jaka područja.

Sredstvo za poticanje

Lutka ima važno mjesto u odgoju. Ona može biti sredstvo za izražavanje i poticanje mašte te utječe na kreativnost učenika i iskazivanje osobnog mišljenja.

Lutka je važno pomagalo pomoću kojeg učenici ostvaruju kontakte s drugim vršnjacima te s njima lakše stupaju u kontakt. Za učitelja su takve spoznaje vrlo dragocjene i puno toga otkrivaju. Svako je dijete individua za sebe, a učitelj ga pritom podupire i traži njegova jaka područja. Učenici lutku u trenu prigrle i povjere joj se, lakše joj se predstave i svaki dan joj ispričaju što im se zabavno dogodilo na putu u školu ili kod kuće. Ako su tužni, lutka ih tješi, s njom se učenik može skloniti u kut i tako se umiriti, povjeriti joj se i osloboditi se svoje napetosti. Na taj način možemo lakše prepoznati problem i zaštititi dijete te mu lakše pomoći.

Lutka u rukama djeteta oživi

Lutke imaju posebnu moć i energiju i djeci su vrlo privlačne. One u rukama učenika s lakoćom ožive, osobito lutke koje su učenici izradili sami. Od posebnog je značenja njihova međusobna komunikacija, socijalizacija i rješavanje konfliktnih situacija koje nastaju tijekom igre. Nije im važno da je lutka estetski dorađena, budući da može biti plod njihove mašte, izrađena je njihovim rukama i u velikoj mjeri motivira na učenje i komunikaciju s drugima. Vrlo joj se lako povjeravaju i s njom se igraju u različitim prilikama i raspoloženjima.

Učenik vjeruje da je s njim prava osoba i može joj se povjeriti. Lutka je igračka kojoj dijete udahne život. Također se pri radu i suradnji razvija i solidarnost i međusobno pomaganje. Dijete se s njom identificira i progovara u osjetljivim situacijama. Lutka je vrlo korisno sredstvo kojim pomažemo djetetu prevladati i ublažiti različite probleme, odnosno manjkavosti.

Lutkarska bajka

Na izvannastavnoj aktivnosti „Igram se lutkom” smo pripremili lutkarsku predstavu, korušku bajku o Mojci Pokrajculji. S bajkom su djeca već bila upoznata, budući da je o njoj bilo govora u prvom razredu. Započeli smo s izradom lutki i podijelili uloge. Priču smo obnovili i više je puta ispripovijedali. Bajka govori o djevojčici koja je iznimno omiljena radi lako razumljive i živopisne priče. U njoj će učenici sudjelovati kao životinje koje u ledeno hladnoj noći dolaze kod Mojce Pokrajculje moliti da ih primi u svoj lončić, jer u suprotnom im se loše piše. Vježbali smo sve dok nismo bili zadovoljni predstavom i samom glumom. Učenici su izradili lutke na štapu. Koristili smo karton, izrezali glavu životinje, nacrtali oči, nos, njušku i lutka je već oživjela. S lutkom su učenici razvili blizak odnos i s lakoćom su se uživjeli u ulogu koju su glumili.

Lutkarska predstava Mojca Pokrajculja

SLIKA 1 VLASTIT IZBORLutke od kartona su oživjele i predstava je započela. Naša publika su bili budući učenici prvog razreda koje smo pozvali na predstavu. Sa sobom su donijeli ulaznice u boji. Mojca Pokrajculja ih je ljubazno primila, kao i životinje koje su dolazile u hladnoj noći i molile da ih primi. Učenici su se prilikom izvođenja predstave također dobro zabavljali, što je pridonijelo opuštenoj atmosferi. Imali su dosta ideja što bi još mogli dodati i promijeniti, bili su jako originalni i znatiželjni. Svoju lakoću glume pokazali su na predstavi. Puni uzbuđenja i radosti predstavu su odigrali ispred budućih prvašića i učiteljica. Našim najmlađima predstava je bila zanimljiva i nagradili su je velikim pljeskom.

Zaključak

Lutka je izvanredno zahvalno nastavno i odgojno sredstvo koje ima stvaralačku i estetsku snagu te se uz nju učenici mogu opustiti i razveseliti. Lutkarsku djelatnost možemo uspješno uključiti u sva područja djelovanja za postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva. Uz stjecanje znanja, želimo i kreativnu, opuštenu djecu, djecu punu dosjetki, koja imaju želju i sposobnost kreiranja sadržaja na drugačiji način.

Često samo lutka uspije prodrijeti u osjetljivu djetetovu pažnju. Ona obogaćuje rad i nepogrešiv je pomoćnik kod pojašnjavanja pravila ili novog nastavnog gradiva u razredu. Od velike je pomoći i djeci, koje motivira pri govoru kako bi lakše savladali različite prepreke. Pritom je dijete zadovoljno, budući da je uspjelo izraditi lutku u skladu s svojim sposobnostima. Kod samog stvaranja predstave učenik je kreativan i stvaralački nastrojen, što se očituje stvaranjem pozitivne slike o samom sebi i povećanim samopouzdanjem. Lutke su omiljena aktivnost za vrijeme produženog boravka, one učenicima pružaju mogućnost suradnje, potiču njihov kreativni razvoj, maštu i izražajnost, a učenici svojim predstavama obogaćuju različite priredbe i usrećuju sebe i druge.

Literatura

  1. Borota, B., Geršak, V., Korošec, H. in Majaron, E. (2006). Otrok v svetu glasbe, plesa, in lutk. Koper: Pedagoška fakulteta.
  2. Korošec, H. (2005). Lutka – otrokov vsakdan v šoli. Razredni pouk – revija Zavoda RS za šolstvo, 7(2), str. 35-41.
  3. Mikuš, A. (2002). Lutka – moj nepogrešljiv pomočnik v razredu. V: H. Korošec in E. Majaron (ur.). Lutka iz vrtca v šolo (str. 95-102). Ljubljana: Pedagoška fakulteta.

Jutarnji krug – naš početak dana

marjeta_bratoz

Marjeta Bratož

Sažetak

U članku želim predstaviti dio dnevne rutine koju u sklopu nastave izvodimo u Centru za obrazovanje, rehabilitaciju i osposobljavanje u Vipavi. Bavimo se obrazovanjem, rehabilitacijom i osposobljavanjem djece i mladih s posebnim potrebama. Za ove učenike je uspostavljanje i održavanje dnevne rutine toliko važnije jer time dobivaju osjećaj sigurnosti, povjerenja te stalnosti. Opisat ću kako mi započinjemo dan – naš jutarnji krug. On se odvija svaki dan na jednaki način, s istim pomagalima i učenicima dobro poznatim aktivnostima.

Ključne riječi: rutina, jutarnji krug, osobe s posebnim potrebama

Uvod

Pod dnevnom rutinom podrazumijevamo sve aktivnosti koje se ponavljaju svaki dan, tjedan i mjesec. Djeci omogućuje odgovoriti na pitanja »Što će se dogoditi poslije?«, »Kada ćemo ići u šetnju?« i slično. Nudi im dosljedan raspored aktivnosti u danu ili u dužem vremenskom razdoblju. Na takav raspored događaja dijete se može osloniti i razumjeti, a učiteljima ili odgajateljima pomaže u organizaciji rada s učenicima (Hohmann, Weikart, 2005.). U odgojno obrazovnim ustanovama bitan dio dnevne rutine predstavlja jutarnji krug. U Centru za obrazovanje, rehabilitaciju i osposobljavanje Vipava bavimo se svim skupinama djece i mladih s posebnim potrebama. Za njih uspostavljanje dnevne rutine ima veće značenje nego kod njihovih vršnjaka u školama i vrtićima. Aktivnosti u jutarnjem krugu im moraju biti prilagođene s obzirom na njihove posebnosti, mogućnosti i sposobnosti. On nam predstavlja vrijeme kada zajedno sjednemo, slušamo jedni druge, aktivno surađujemo jedan s drugim te dan započinjemo na jedan ugodan, koristan i zabavan način. U nastavku teksta ću predstaviti aktivnosti koje uključujem u jutarnju rutinu u svom razredu.

Jutarnji krug – naš uspješan početak dana

Trenutno poučavam u Posebnom programu odgoja i obrazovanja, na prvom stupnju. U skupinu je uključeno petero djece u dobi od šest do sedam godina, s umjerenim i težim smetnjama u duševnom razvoju. Dvije djevojčice imaju motoričke poteškoće i zato za kretanje koriste invalidska kolica. Zbog velikih razlika u sposobnostima i mogućnostima djece moram brižno birati aktivnosti koje mogu biti primjerene svima i prilagođene svakome posebno.

Djelatnosti jutarnjeg kruga uvijek slijede poslije doručka i osobne njege poslije obroka. Neka djeca već poznaju tijek rada i zato aktivno sudjeluju kod priprema prostora i pomagala koja uključujemo kod ove aktivnosti.

Jutarnji krug svaki dan se odvija na jednaki način, s jednakim slijedom događaja. Svi zajedno sjednemo u krug i počinjem s aktivnostima koje ću predstaviti u nastavku.

1. Slušanje pjesme »Dobro jutro, sunce!« te nježno milovanje i pokrivanje žutom plahtom.

Na radiju slušamo pjesmu »Dobro jutro, sunce!« koja je djeci već poznata i točno znaju koja je aktivnost povezana s pjesmom. Svima je jako ugodno kada ih pomoćnica i ja nježno pokrivamo plahtom koja u ovom slučaju predstavlja sunce. U ovoj aktivnosti djeca se suočavaju sa strahom od nepoznatog, stječu nove senzorne senzacije te se opuste prije školskog rada.

2. Pozdrav: “Dobro jutro”.

U nastavku djecu potaknem da se verbalno pozdravimo jer je učenje govorne komunikacije jedan od prioritetnih ciljeva u mojoj grupi. Najprije svako dijete pozdravim ja i pritom ih potičem da sa mnom uspostave kontakt očima. To je jednako bitna sposobnost za uspostavljanje socijalnih kontakata i na koju naše učenike moramo konstantno navoditi. Kada ih sve pozdravim potaknem ih da se i oni međusobno pozdrave s »Dobro jutro«. Pritom dajem uputu da se prijatelju obrate i imenom, primjerice »Dobro jutro, Janez!«.

3. Određivanje dana u tjednu.

Slika 1Učenici u mojoj skupini u tom trenutku još uče dane u tjednu. Zato im svaki dan pokažem natpis koji je danas dan te jedno dijete potaknem da ime dana postavi na odgovarajući prostor na »vremenskom vlakiću«. Pomoću sljedeće aktivnosti (glavna aktivnost u danu) upoznaju redoslijed dana u tjednu.

Slika 1. Postavljanje simbola na “vremenski vlakić”

4. Najava aktivnosti za ovaj dan.

Pomoću simbola PCS odredimo raspored sati za cijeli dan. Ovim djeca dobivaju osjećaj sigurnosti i mirnije prožive dan jer uvijek znaju što slijedi. Glavnu aktivnost dotičnog dana postavimo i na »vremenski vlakić«. Pomoću ovog pomagala učenici aktivno uče i pojmove jučer, danas i sutra što svakodnevno ponavljamo.

5. Spoznavanje vremenskog događanja.

Slijedi promatranje vremenskog događanja. Učenicima ga pokušam predočiti na što konkretniji način. Zato tijekom ove aktivnosti otvorimo prozore ili idemo na balkon da osjete vrijeme (kišu, vjetar, sunce, snijeg, itd.). Na taj način djeca s posebnim potrebama lakše uče, jer inače jako teško razumiju pojmove i stječu predodžbe. Za bolje i lakše razumijevanje vrijeme im predočim i u krugu. Kada vani kiši, poprskam ih vodom. Za sunčana vremena učenicima ponudim sunce sašiveno od tkanine. Njime djecu pomilujem po dlanovima i po drugim dijelovima tijela i time stječu osjećaj topline. A kada puše vjetar, zajedno stvaramo vjetar puhanjem ili ih nježno osvježim pomoću lepeze. Konkretnim iskustvom, razgovorom, vođenjem i sudjelovanjem zajedno utvrdimo kakvo je vrijeme. Tada im ponudim i slikovnu PCS potporu te ih potaknem da sSlika 2ami potraže odgovarajući simbol za vremensko zbivanje. Nakon toga simbol uz vođenje odrasle osobe postave na naš »vremenski vlakić«. Za svako vrijeme imamo i određenu pjesmu koju zapjevamo uz određeno vrijeme (“Sjaji, sjaji sunašce!«, “Na prozor tok, tok”, “Hladan vjetar”).

Slika 2. Diranje toplog sunca

6. Spoznavanje obilježja godišnjeg doba.

Slično kao što iskustveno spoznajemo vremensko događanje, učenicima omogućavamo učenje obilježja pojedinih godišnjih doba. Za ovu svrhu u razredu imamo model drveta. Ljeti na njega stavljamo zeleSlika 3ne listove, u jesen s njega skidamo šarene listove, zimi opipavamo granje drveta i pritom im kažemo da su u ovom godišnjem dobu drveća gola. U proljeće ga ukrasimo ružičastim cvjetovima. Ovom aktivnošću djeca kroz igru stječu nova znanja, vježbaju finu motoriku i okulomotornu koordinaciju.

Slika 3. Dodirivanje drveta

7. Završetak s mirisnim suncem od tkanine.

Slika 4Za ugodan završetak jutarnjeg kruga koristim srce od tkanine s dodanim mirisom lavande koji djecu ugodno smiruje. Djecu sa srdašcem pomilujem po dlanovima, stopalima i licu. Pritom pjevamo pjesmu “Mi se volimo”. Aktivnost učenike smiri i na taj su način pripremljeniji za daljnji rad u školi.

Slika 4. Mirisno srce od tkanine

Zaključak

Tijekom svih godina rada s djecom s posebnim potrebama spoznala sam da jutarnji krug predstavlja bitan dio njihovog odgoja i obrazovanja. Uz njega učenici točno znaju što ih čeka i osjećaju se sigurnima u okviru dnevnog rasporeda. Jednako tako, stječu nova znanja, aktivno uče orijentaciju u vremenu. Veliku prednost izvođenja jutarnjeg kruga vidim i u tome da s ostalim učenicima iz razreda uspostavljaju socijalne kontakte, dodiruju se te upoznaju jedan drugoga.

S mojim se spoznajama slaže i Hume (Hume, 2006.) koji kaže da je jutarnji susret često bitan sastavni dio školskog dana. Zasigurno je jedna od mogućnosti za rješavanje i razvoj socijalnih vještina te stjecanje akademskih znanja. Dijete može sudjelovati i razmjenjivati informacije, uči se toleranciji i čekanju da dođe na red. Za mnogu djecu jutarnji krug predstavlja mogućnost za interakciju, kreativnost pa i na kraju krajeva, za zabavu.

Literatura

  1. Hohmann, M. i Weikart, P. D. (2005.). Vzgoja in učenje predšolskih otrok. Ljubljana: Državna založba Slovenije.
  2. Hume, K. (2006.). Making the most of morning meeting. The Reporter, 11 (3), 10 ‒14. https://www.iidc.indiana.edu/pages/making-the-most-of-morning-meeting
  3. Steward, J. D. (2013.). 10 tips for circletime in the preschool classroom. Teach Preschool. http://www.teachpreschool.org/2013/03/25/ten-tips-for-circletime/
  4. Volavc, T. (2012.). Počitek v dnevni rutini. Vzgojiteljica, 14 (4), 10 – 11. ?1362287338

Fizika i električna gitara

ales_vunjak

Aleš Vunjak

Sažetak

U članku je predstavljena električna gitara s namjerom popularizacije fizike. Opisani su fizikalni principi djelovanja: magnetska indukcija i titranje napete žice. Teorija je obrađena na uvodnoj, osnovnoj bazi, a učitelji je mogu po potrebi razgranati u okvirima interesa i znanja učenika.

Ključne riječi: indukcija, magnetizam, titranje, električna gitara, Faraday.

1. Uvod

Nastava iz fizike lako može postati suhoparna, apstraktna i postavljena u „nerealan svijet”. Susrećemo se s hrpom teorije, jednadžbi i fizikalnih jedinica. Učenici lako mogu steći dojam da je to sve zajedno samo jedna neupotrebljiva filozofija, idealiziran svijet teorije, koji ne znaju povezati s realnošću. Jedan od bitnih zadataka učitelja je naučiti učenike kako fiziku upotrijebiti i primijetiti je u svakidašnjem životu. Učitelj također mora motivirati učenika. Namjena fizike je ispravno predviđanje, generalizacija i zadnje, ali ne i najmanje bitno, primjena fizikalnog znanja u svakidašnjem životu. Kako povezati svakidašnji život, fiziku i njezinu uporabljivost, motivaciju i razumijevanje? Jedna od mogućnosti je da razmatramo teme koje su učenicima bliske i zanimljive.

Praktički ne poznajemo mladog čovjeka koji ne sluša glazbu i koji nije vidio električnu gitaru. Iz tog razloga ću u ovom članku pokušati objasniti osnove funkcioniranja električne gitare. Namjera je potaknuti učitelje da fiziku uvedu u svijet mladih te da učenicima pokažu da fizika nije samo knjiga i nekakva laboratorijska besmislica.

2. Magnetizam

Ono što električnu gitaru razlikuje od akustične je princip rada koji se temelji na Faradayevom zakonu indukcije, stoga ću ovom poglavlju predstaviti bitna teorijska polazišta ove teme. Također ću predstaviti važne jednadžbe. Slično ću učiniti u sljedećim teorijskim poglavljima. Učitelji koji sadržaj članka namjeravaju koristiti na nastavi mogu teoriju i sve ostalo vezano uz tu temu razraditi detaljnije.

2.1. Trajni magnet

Ugrubo razlikujemo trajne ili permanentne magnete i elektromagnete. Prve nalazimo u prirodi ili ih možemo umjetno stvoriti. Drugi djeluju uz pomoć električnog toka. Njihovo djelovanje i učinak magnetskog polja možemo lakše kontrolirati.

Ovdje nas zanimaju ponajprije trajni magneti. Oni se mogu sastojati od različitih materijala i biti raznih oblika. Posebno važan za ovu temu je magnet u obliku štapa -štapni magnet. Štapni magnet ima, kao i svaki drugi magnet, dva magnetna pola: sjeverni i južni magnetski pol. Prikazan je na sljedećoj slici.

slika 1

Sjeverni pol N (engleski north) obojan je plavom bojom, a južni pol S (engleski south), crvenom bojom. Silnice magnetskog polja B izlaze iz sjevernog magnetskog polja N u smjeru južnog magnetskog polja S, gdje završavaju. Silnice magnetskog polja zatvorene su krivulje. Vrijedi ponoviti da magnetsko polje štapnog magneta nije homogeno, da je na polovima najjače te da se njegova jačina brzo smanjuje s udaljenošću od pola. Isto tako, valja ponoviti da, ukoliko štapni ili bilo koji trajni magnet prepolovimo, nećemo dobiti odvojeni sjeverni i južni pol, nego ponovno dva magneta – magnetska dipola.

2.2. Faradayev zakon indukcije

Michael Faraday, engleski fizičar i kemičar koji je živio između 1791. i 1867. godine, je slika 2već 1831. godine otkrio pojavu električne indukcije.

Eksperimentirao je s dvije zavojnice. Kroz jednu je pustio električni tok i pomicao je unutar druge. Primijetio je da tada drugom zavojnicom poteče električni tok. Donja slika prikazuje kako je Faraday izveo pokus.

slika 3

Također je primijetio da kroz navoj zavojnice poteče električni tok ako u nju stavimo ili iz nje izvadimo trajni magnet.

Formalno matematički Faradayev zakon indukcije u srednjoj školi opisujemo jednadžbom

image

gdje je clip_image002[4] inducirani napon, clip_image004[4] broj namotaja zavojnice, clip_image006[4] promjena magnetnog protoka i clip_image008[4] promjena vremena u kojoj dolazi do promjene magnetnog protoka.

3. Titranje

3.1. Brzina titranja napete žice

Žicom ili konopom učvršćenim na oba kraja, može se širiti transverzalno titranje. Jednadžba koja opisuje brzinu transverzalnog titranja napete žice je

image

gdje je c brzina transverzalnog titranja napete žice, clip_image016 sila kojom je napeta žica, clip_image018 duljina žice i clip_image020 masa oscilirajućeg dijela žice. Što je žica napetija i duža, njome se brže širi transverzalno titranje, dok veća masa žice znači sporije putovanje transverzalnoga vala.

3.2. Stojni val

Na žici napetoj na dva kraja uz podražaj nastaje stojno transverzalno titranje. Jednadžbom

clip_image022slika 4

opisujemo vezu između osnovne frekvencije i dužine žice. Ovdje je clip_image024 osnovna vlastita frekvencija kojom žica titra. To je ujedno i najniža frekvencija zvuka koji ta žica može proizvesti. Kao i ranije, clip_image014[1] je brzina transverzalnog titranja i clip_image018[1] dužina oscilirajućeg dijela žice.

3.3. Više harmonijske frekvencije

Žica na gitari također titra na višim harmonijskim frekvencijama istovremeno s osnovnom vlastitom frekvencijom. Donja jednadžba prikazuje vezu između osnovne vlastite frekvencije i viših harmonijskih frekvencija.

clip_image026

Ovdje je clip_image028 n-ta viša harmonijska frekvencija, a clip_image024[1] osnovna frekvencija žice. Vidimo da su više harmonijske frekvencije brojčani višekratnici osnovne vlastite frekvencije.

4. Električna gitara

Gitarist Charlie Christian bio je prvi koji je 1936. godine počeo eksperimentirati s električnom gitarom koju je izradio iz akustične gitare. Ovu godinu računamo kao godinu rođenja električne gitare.

4.1. Moderna električna gitara

Donja slika prikazuje tipičnu modernu električnu gitaru.

slika 5

Na električnoj gitari više je važnih sastavnih dijelova: navijači, žice, kontrola glasnoće i tona, preklopnik, priključna utičnica i drugi. Nas ponajprije zanimaju gitarski magneti ili pickup-ovi. To su zavojnice u čijoj jezgri se nalazi permanentni magnet. Na slici vidimo tri na tijelu gitare.

4.2. „Hvatanje” zvuka

slika 6Električna gitara „hvata” zvuk uz pomoć pickup-ova. Slika prikazuje njihov tipičan sastav.

Najvažniji sastavni dio pickup-a su permanentni štapni magnet i bakrena zavojnica koja je omotana oko magneta.

Na koji način pickup preuzima zvuk gitare? Žice električne gitare sastavljene su od feromagnetne tvari. Nalaze se neposredno iznad magneta.

slika 7

Zbog toga nalaze se u dohvatu magnetskog polja magneta te se tako i same magnetiziraju. Kada žica titra, u zavojnici pickup-a proizvodi izmjenični magnetski protok. Isti u zavojnici inducira napon koji kroz zavojnicu pokreće inducirani tok. Tok ili signal potom vodimo do vanjskog pojačala gdje ga pojačavamo i dalje obrađujemo njegovu boju.

5. Zaključak

Iako je Faraday osnove magnetske indukcije otkrio još davne 1831. godine, indukcija je fizikalna pojava koja danas služi čovječanstvu u industriji, glazbi i mnogim drugim područjima. Važno je biti svjestan da niti jedno otkriće kako funkcionira priroda i koju fiziku sakriva u sebi ne smije biti omalovažavano. Nikada, naime, ne znamo gdje nam sve takvo znanje može biti od koristi.

Električna gitara odličan je glazbeno-fizikalni rekvizit koji omogućava široku debatu u razredu. U gitari se tijekom njezinog rada odvijaju različiti fizikalni procesi koji su dio nastavnog gradiva u više razreda srednje škole. Istovremeno je električna gitara nešto što učenici sigurno barem malo poznaju. Vrlo je vjerojatno da netko iz razreda i svira električnu gitaru. Za takvog učenika tema o djelovanju električne gitare može biti posebno zanimljiva. Električna gitara je dobar primjer uporabe fizike i prirodoslovnog znanja. Dokaz je da fizika nisu samo knjige i jednadžbe, nego to može biti i nešto lijepo, zanimljivo i vrlo uporabljivo.

6. Literatura

  1. https://www.explainthatstuff.com/electricguitars.html
  2. https://en.wikipedia.org/wiki/Electric_guitar
  3. https://entertainment.howstuffworks.com/electric-guitar.htm
  4. https://www.sweetwater.com/insync/how-do-electric-guitars-work/
  5. https://newt.phys.unsw.edu.au/jw/strings.html
  6. https://www.phys.uconn.edu/~gibson/Notes/Section3_3/Sec3_3.htm
  7. http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/Waves/string.html

Izvori slika:

Slika 1: https://eucbeniki.sio.si/fizika9/198/index3.html
Slika 2: https://earthsky.org/upl/2016/09/michael-faraday-1241×763.jpg
Slika 3: https://www.thoughtco.com/electromagnetic-induction-2699202
Slika 4: https://www.sciencealert.com/watch-what-guitar-strings-are-really-doing-up-clos
Slika 5: https://www.amazon.ca/Squier-Fender-Stratocaster-Beginner-Electric/dp/B07BBV9ZCB
Slika 6: https://lawingmusicalproducts.com/dr-lawings-blog/how-does-a-pickup-really-work
Slika 7: https://www.guitarworld.com/gear/how-does-a-guitar-pickup-really-work

Čokolada i Fe na kemijski način

darja_lipovec

Darja Lipovec

Sažetak

Naslov mog članka je Čokolada i Fe na kemijski način, budući da sam kao učiteljica željela da učenici u vrijeme epidemije, za trajanja škole na daljinu, radom kod kuće steknu što više praktičnog znanja koje istovremeno mogu procijeniti i ocijeniti. U tu svrhu odlučila sam prilikom poučavanja kemije koristiti način projektnog rada. Tog zadatka sam se prihvatila u 8. i 9. razredu, ali s različitim pristupima. Učenici osmog razreda rješavali su zadatak koji sam nazvala Fe na kemijski način, dok su učenici devetog razreda istraživali čokoladu na kemijski način.

Ključne riječi: projektni rad na daljinu, Fe, čokolada, kemija.

Uvod

U našim školama sve se više provode razne metode, oblici i sistemi nastave kojima je cilj učiniti nastavu zanimljivijom, drugačijom, kreativnom i otvorenom za promjene te je prilagoditi današnjem vremenu. Zadaća današnjeg učitelja je da, uz obrazovanje, potiče i kreativnost kod djece i osigura im kontakt s vlastitim potencijalima.

Za ovaj projektni rad izabrala sam teme koje su učenicima poznate, budući da su im bliske i svakodnevno se susreću s njima. Zadatak je morao zadovoljiti i određene ciljeve, sadržajne i procesne, koji su u skladu s nastavnim planom. Učenici se takvim načinom rada uče promatrati pojave i prikupljati podatke te samostalno otkrivaju, istražuju i nadograđuju svoje znanje.

Kemija kod kuće

Fe na kemijski način

U ovom projektnom zadatku učenici osmog razreda posvetili su se željezu, Fe. Tražili su podatke o uporabi ovog često prisutnog metala s kojim se svakodnevno susreću. Istraživali su što će se dogoditi s predmetom od željeza koji je izložen različitim vanjskim čimbenicima.

U prvom dijelu projektnog zadatka najprije su se usredotočili na teoriju i na istraživanje. Kod kuće su trebali potražiti predmete od željeza i opiSlika 1. Proizvodi od željezasati njihov izgled. Pri tome su primijetili da se neki proizvodi od željeza ne sjaje lijepo, da su smećkasti i krhki. Upravo to saznanje bilo je tema istraživanja.

Slika 1. Proizvodi od željeza (izvor: osobna arhiva, 2020.)

U drugom dijelu projektnog zadatka su pomoću uputa istraživali hrđanje. Spoznali su i definirali kemijsku reakciju ove pojave, upoznali se s kemijskom jednadžbom kao zapisom hrđanja, upoznali su karakteristična Slika 2. Kemijska jednadžba hrđanjasvojstva željeza i njegovu uporabu te stjecali iskustva u traženju podataka potrebnih za projektni rad. Odgovarajuće podatke potražili su u udžbeniku i iz drugih izvora.

Slika 2. Kemijska jednadžba hrđanja (izvor: osobna arhiva, 2020.)

Nakon teorijskog dijela projektnog zadatka uslijedio je treći dio – praktični rad – eksperiment.

U tom je radu glavni zadatak bio istražiti zašto je došlo do pojave hrđanja i koji su uvjeti potrebni za nastanak ove smeđe obloge.

Za pokus su nam trebala sljedeća pomagala: 4 lončića, 4 jednaka čavla, voda, žličica soli, 2 ml ulja, zrnca za isušivanje (kalcijev klorid) i čep. (slika 1.)

Slika 3 EksperimentSlika 3. Eksperiment (izvor: osobna arhiva, 2020.)

Učenici su zatim promatrali čavle, izložene različitim čimbenicima (voda, kisik, sol) i svaki su dan zapisivali saznanja. Zapažanja su kontinuirano bilježili kroz 14 dana.

U nastavku eksperimenta su na temelju svojih spoznaja zabilježili gdje se sve u životu možemo sresti s kemijskom reakcijom hrđanja, kako je usporiti ili možda spriječiti.

U zaključnoj fazi ovog zadatka uključila sam i formativno praćenje i procjenjivanje među vršnjacima na način da su svojim kolegama morali sastaviti i proslijediti 8 ključnih pitanja na koja su trebali odgovoriti. Uslijedila je i rasprava putem video sastanka.

Čokolada na kemijski način

Čokolada pruža užitak ljudima čitavog svijeta već više tisuća godina i dostupna je praktično svima. Učenicima devetog razreda zadala sam projektni rad na temu čokolade.

Slično kao učenici osmog razreda, najprije su morali pomoću literature istražiti što je zapravo čokolada, kakva je njezina povijest i ubrzo su došli do saznanja da nas čokolada prati još iz vremena Maja. Sljedeći zadatak bio je pronaći čokoladu, pogledati deklaraciju te istražiti kemijski sastav tvari koje čokolada sadržava. Trebali su pronaći podatak na koSlika 4. Sastav čokoladeji se način čokolada čuva kako bi zadržala svoju kvalitetu. S obzirom na to da čokolada nije čista tvar, nego smjesa, učenici su se interesirali o načinu proizvodnje čokolade i koji su sve koraci kod pripreme čokolade.

Slika 4. Sastav čokolade (izvor: osobna arhiva, 2020.)

Budući da u suvremenom svijetu poznajemo mnoge vrste te slasne kemijske tvari, u teorijskom su se dijelu projektnog zadatka usredotočili na utjecaj pojedine vrste čokolade na ljudski organizam. Istražili su tako pozitivne, kao i negativne, učinke prehranjivanja čokoladom.

U istraživačkom radu imali su zadatak sastaviti anketni upitnik i u njemu upotrijebiti znanje stečeno u teorijskom dijelu. Najčešće postavljena pitanja bila su ponajprije o sastavu i uporabi čokolade. Naravno da je kod svake ankete potrebno i pregledati i predstaviti rezultate. Učenici su zadatak riješili na različite načine, a većina njih je odgovore predstavila uz pomoć grafikona kojima su opisali i predstavili svoje zaključke u kratkoj analizi i u razgovoru na video sastanku.

Slika 5. Analiza upitnikaSlika 5. Analiza upitnika (izvor: osobna arhiva, 2020.)

Zaključak

U zaključku projektnih zadataka rado bih istaknula da smisao nije samo u poznavanju čokolade kao kemijske tvari, odnosno, u poznavanju promjena na željezu. Važan je i proces u kojem su projektni radovi nastali, u vježbanju samostalnog učenja i sposobnosti samostalnog traženja izvora te izvođenja eksperimenata kod kuće. Takvim načinom rada teorijsko se znanje povezuje s iskustvima i situacijama iz stvarnog života. Pritom želim istaknuti da sam bila pozitivno iznenađena rezultatima projektnog rada i ponosna na svoje učenike.

Literatura

  1. Ferk Slavinec V.(2010). Projektno učno delo pri učenju naravoslovnih vsebin; Učbenik. Maribor: Univerza v Mariboru Fakulteta za naravoslovje in matematiko.
  2. Graunar M., Podlipnik M., Mirnik J., Gabrič A., Slatinek-Žigon M. (2016), Kemija danes 1 ; Učbenik za kemijo v 8. Razredu osnovne šole. Ljubljana: DZS.
  3. Medved A, Univerza v Ljubljani, Pedagoška Fakulteta (2015). Učiteljeva refleksija o raziskovalnem učenju in izobraževanju z naravoslovjem. Pristupljeno na : http://www.pef.uni-lj.si/profiles/moduli/studenti_2/veriga_na_kolesu.pdf (studeni 2020.)
  4. Poročni prstan bo zlat in ne železen (b.d.). Pristupljeno na: https://sites.google.com/site/zlatiinnezelezen/rjavenje-zeleza (studeni 2020.)

Erasmus + projekt

„U korak s vremenom za uspješnu inkluziju“

ana_topal

Ana Topal

Sažetak

U članku su opisane aktivnosti u sklopu KA1 projekta Ekonomske škole Velika Gorica „U korak s vremenom za uspješnu inkluziju.“ Glavni ciljevi projekta bili su poboljšati i unaprijediti rad s učenicima s teškoćama te doprinijeti kvaliteti inkluzije u školi. Osim sudionika projekta na ostvarenje cilja utječu i ostali nastavnici škole koji su se kroz predavanja i radionice u sklopu diseminacije upoznali s novim metodama i alatima učenja.

Ključne riječi: inkluzija, učenici s teškoćama, Erasmus, projekt.

Uvod

U Ekonomskoj školi Velika Gorica broj upisanih učenika s teškoćama je u stalnom porastu. Iako su pojedini nastavnici prošli neke teorijske edukacije za rad s učenicima s teškoćama, i dalje se suočavaju s poteškoćama primjene teorijskog znanja u neposrednom radu. Iz tog razloga osmišljen je projekt u kojem bi nastavnici mogli vidjeti primjere dobre prakse u obrazovnim sustavima koji imaju više iskustva u radu s tim učenicima.

Ciljevi projekta

Ekonomskoj školi Velika Gorica u školskoj godini 2019./2020. odobren je projekt Erasmus + KA1 projekt „U korak s vremenom za uspješnu inkluziju“ („Successful inclusion in today’s world“). U pisanju i provedbi projekta sudjelovali su pedagoginja škole Ksenija Vatavuk Margetić (koordinator projekta) i pet nastavnika: Nina Burić, Marin Čuljak, Marija Schjaer, Snježana Starčević i Ana Topal.
Ciljevi projekta bili su poboljšati i unaprijediti rad s učenicima s teškoćama u razvoju te doprinijeti kvaliteti inkluzije u školi, a postavljeni su zbog realnih i aktualnih izazova s kojima se nastavnici susreću u svakodnevnom radu s učenicima s teškoćama čiji je broj u Ekonomskoj školi Velika Gorica u stalnom porastu.

Ciljevi projekta su ostvareni na tečajevima:

  • “Inclusive Teaching and Special Educational Needs” u Bathu (Engleska)
  • „Special Education Classroom: Effective Strategies and Productive Learning Environment” u Stockholmu (Švedska)
  • „Special Needs Education: A step-by-step approach“, u Kalamati (Grčka)

te kroz predavanja i radionice na kojima su sudionici nakon mobilnosti podijelili naučeno.

„Inclusive Teaching and Special Educational Needs“ (Bath, Engleska)

Na strukuriranom tečaju „Inclusive Teaching and Special Educational Needs“ sudjelovale su pedagoginja Ksenija Vatavuk Margetić i profesorica Snježana Starčević. Tečaj je obuhvaćao upoznavanje s engleskim obrazovnim sustavom i kulturom, usavršavanje vještina poučavanja i učenja učenika s teškoćama te individualizirani pristup u primjeni IKT-a.

U sklopu tečaja ostvareni su posjeti školama: Fosse Way Special School i Bath Academy u kojima su mogle vidjeti neposredni rad s učenicima boravkom na nastavi i razmijeniti iskustva s nastavnim osobljem o inkluziji učenika s teškoćama. Osim s nastavnim osobljem sudionice tečaja razmijenile su iskustva inkluzije i s ostalim polaznicima tečaja.

imageSlika 1. Sudionice tečaja “Inclusive Teaching and Special Educational Needs” u Bathu predstavljaju svoj rad

„Special Education Classroom: Effective Strategies and Productive Learning Environment” (Stokholm, Švedska)

Na strukturiranom tečaju „Special Education Classroom: Effective Strategies and Productive Learning Environment“ sudjelovali su profesorica Nina Burić i profesor Marin Čuljak. Cilj tečaja bio je doprinijeti promicanju inkluzivnog obrazovanja i osposobljavanje u kontekstu socijalne i kulturne raznolikosti. Tečaj je obuhvaćao: poremećaje učenja, poremećaj hiperaktivnosti s nedostatkom pozornosti, intelektualne nedostake, poremećaje u ponašanju, tjelesne nedostatke, oštećenja osjeta te rad s učenicima migrantima.

U sklopu tečaja ostvaren je posjet osnovnoj školi koju pohađa oko 400 učenika među kojima su i učimageenici s teškoćama. Kroz taj posjet sudionici su se upoznali sa švedskim obrazovnim sustavom i strategijama kojima se profesori koriste u poučavanu učenika s teškoćama.

Sudionici tečaja su upoznali i kulturne znamenitosti Švedske s naglaskom na mnogobrojne edukativne muzeje.

Slika 2. Sudionica tečaja „Special Education Classroom“ u Stockholmu tijekom posjete njihovoj školi

„Special Needs Education: A step-by-step approach“ (Kalamata, Grčka)

Na strukturiranom tečaju „Special Needs Education: A step-by-step approach“ sudjelovale su profesorice Marija Schjaer i Ana Topal. Na tečaju su imale priliku bolje upoznati grčki obrazovni sustav te način realizacije inkluzije učenika s teškoćama u odgojno obrazovni sustav. Osim teoretskih sadržaja i radionica ostvarene su i posjete školama E.E.E.E.K. (škola za djecu s posebnim potrebama) i X. Gymnasium (osnovna škola) gdje su se upoznale s načinima provođenja inkluzije u grčkom obrazovnom sustavu te su imale priliku podijeliti iskustva s nastavnim osobimageljem te ostalim sudionicima tečaja.

S obzirom da se tečaj održavao u Grčkoj program je obuhvaćao i upoznavanje povijesnih znamenitosti te metode poučavanja na arheološkim nalazištima.

Slika 3. Sudionice tečaja „Special Needs Education: A step-by-step approach“, u Kalamati tijekom grupnog rada

Nakon povratka s mobilnosti

Sudionici tečajeva nakon povratka svoja su znanja i iskustva podijelili sa članovima Nastavničkog vijeća kroz predavanja i radionice. Pripremljeni su materijali za učenike o obrazovnim sustavima zemalja domaćina, a pedagoginja škole predstavila je projekt i na Županijskom stručnom vijeću stručnih suradnika pedagoga.

imageSlika 4. Sudionici projekta „U korak s vremenom za uspješnu inkluziju“ nakon predavanja na sjednici Nastavničkog vijeća

Zaključak

Svaki od tečajeva na svoj je način obradio izazove rada s učenicima s teškoćama i dao podršku u uspješnom provođenju inkluzije. Osim teorijskih znanja svi su sudionici imali priliku posjetiti i škole u zemljama domaćinima. Same posjete ali i razmjena iskustava dobre prakse s nastavnicima iz različitih europskih zemalja dodatno su obogatile sudionike tečaja.
Sudionici tečajeva nastavljaju dijeliti naučeno, a korištenjem usvojenih metoda i alata učenja doprinijet će kvalitetnijoj nastavi i radu s učenicima s teškoćama.

Vezenje – vještina ručnog rada

lidija_zmavc

Lidija Žmavc

Sažetak

Suvremeni način življenja i uporaba tehnologije kod učenika uzrokuju sve više poteškoća koje se očituju u problemima fine i grube motorike. Fine motoričke vještine značajne su za razvoj djeteta. Pomoću različitih aktivnosti koje se izvode u školi, učenici razvijaju fine motoričke vještine. Te su vještine vrlo važne za njihov razvoj i djelovanje. Jedna od navedenih aktivnosti je vezenje, vještina ručnog rada u kojoj učenici nesvjesno vježbaju finu motoriku, upornost, dosljednost, kreativnost, a pritom razvijaju i određene druge sposobnosti.

Uvod

P_20200304_074423Motorički razvoj u predškolskoj je dobi od ključnog značenja za razvoj svih ljudskih funkcija i kod djeteta traje niz godina. Za dijete je vrlo važno stjecanje iskustava u ranom razdoblju koje je vrlo dinamično. U tom je razdoblju motorički razvoj od velikog značenja; njime stječemo različita iskustva. Aktivnosti kojima se razvijaju fine motoričke sposobnosti su pranje i četkanje zubi, vezanje cipela, korištenje pribora za jelo itd. Djeca postupno postaju sposobna brže, kvalitetnije i učinkovitije izvoditi različite pokrete. Precizni pokreti fine i grube motorike zahtijevaju usklađeno funkcioniranje senzora pokreta, središnjeg živčanog i mišićnog sustava. Vezenjem možemo vježbati finu motoriku. U prošlosti, vez je bio tipičan ženski domaći ručni rad. Vezenjem su se ukrašavali brojni materijali proizvoda za osobnu uporabu i stambene prostore.

Fina motorika

Fina motorika podrazumijeva korištenje malih mišića ruku, zapešća i prstiju. Aktivnosti koje zahtijevaju uporabu fine motorike su držanje olovke, bojica, kistova, pisanje iP_20200304_074508 bojanje, sastavljanje kocki, rezanje i lijepljenje, korištenje ravnala itd. Mišići u suradnji s mozgom nadziru i usklađuju pokrete dlanova i prstiju. Možemo koristiti različite didaktičke igre, slagalice, kocke, plastelin; pritom možemo potaknuti i roditelje na uključenje djece u svakodnevne poslove. Učinkovitost pokreta fine motorike ima važan utjecaj na kvalitetu, preciznost i brzinu izvođenja različitih poslova. Određene vještine djeca mogu stjecati uz svakodnevne vježbe (hvatanje pincetom, rezanje, trganje, P_20200304_074619gužvanje,…). Važno je da ručne vještine krenemo poticati rano, kako bi dijete moglo u školi zapisivati slova i brojke.

Motorički razvoj malih mišića moramo razvijati aktivnostima u kojima djeca uživaju. Vezenje je odlična aktivnost kojom istovremeno postižemo više ciljeva. Pritom djeca vježbaju finu motoriku, koordinaciju između očiju i ruku, jačaju preciznost, pozornost, koncentraciju, samopoštovanje, dosljednost, upornost i razvijaju sljedeće ciljeve:

  • logičko zaključivanje i apstraktno mišljenje, kreativnost i maštovitost
  • očuvanje i razvoj kulturne baštine
  • navikavanje na samostalnost u radu i na urednost pri radu
  • druženje u grupi, razvijanje ručnih vještina i stjecanje radnih navika

Očuvanje kulturne baštine

Učenici se s vezenjem susreću u sklopu izbornih sadržaja i izabiru ga kao P_20200304_074641izvannastavnu aktivnost. Mi ulažemo trud u ponovno oživljavanje ručnih vještina i njihov prijenos na mlađi naraštaj. Stvaranje veza je nešto lijepo, unikatno i uporabljivo. Kod vezenja se isprepliću razvoj ručnih vještina, upornost i briga za očuvanje kulturne baštine te poštivanje vlastitog i tuđeg rada.

Upoznali smo se s osnovnim bodovima i tehnikama vezenja. Učenici su upoznali vrste P_20200414_151346vezenja, motive i uzorke te različite materijale. Naglasak je bio utemeljen na praktičnom radu, to jest vezenju. Učenici su učili vezati na platnu različitim ubodima i koristiti razna pomagala, pazeći pritom na sigurnost i higijenu. Naučili su i kako održavati vezeni proizvod. Prilikom rada koristili su iglu, naprstak od kartonaP_20200414_151355, škarice, pamučno, laneno i mrežasto platno i pamučne pređe za vezenje u boji. Izradili smo tabletiće, čestitke, jastučiće i torbice.

Vezenje je tradicionalno ženski domaći ručni rad koji ima bogatu povijest. Tehnika vezenja, odnosno ukrašavanja odjeće i drugih predmeta za svakodnevnu uporabu, tijekom povijesti čovječanstva se usavršavala i tako postajala sve bogatija i raznolikija.

Zaključak

Vezenje je ukrašavanje odjeće iglom i koncem. Ono nam može pružiti zadovoljstvo, veselje i opušteno raspoloženje. Uz malo ručnih vještina i volje nije ga teško naučiti. Vezenje, koje se kroz povijest čuvalo i razvijalo kao oblik domaćeg obrta, ne smije pasti u zaborav. Na satovima vezenja učenici su se opustili, budući da im je bilo zanimljivo i pohađali su ga s veseljem.

Literatura

  1. Mlakar, M. Vezenje v osnovni šoli. Ljubljana: Lepa beseda, 2008

O cyberbullingu na Žutom brijegu

dijana_sutak

Dijana Šutak

Uvod

Već treću godinu za redom s učenicima OŠ Žuti brijeg na satovima razrednika, posebno u mjesecu veljači, obilježavam Dan sigurnijeg interneta. Tijekom proteklih smo godina razgovarali o važnosti zaštite osobnih podataka na internetu, kako sigurno pretražiti internet, o autorskim pravima, a ove je godine na red stigla tema cyberbulling. Aktivnosti smo provodili tijekom dva sata razrednika, a kao i inače, puno toga naučili kroz zanimljive sadržaje, upitnik, kvizove, ali i dijeljenje primjera učenika. Učenicima su posebno zanimljive teme koje su im bliske pa su temu o cyberbullingu prihvatili s oduševljenjem.

Ključni pojmovi: cyberbulling/nasilje preko interneta, osjećaji, pružanje pomoći

Tijek provedbe aktivnosti

a) Početak

Na početku sata zamolila sam učenike da korištenjem svog mobilnog uređaja ili tableta pristupe anonimnom upitniku te im dala poveznicu preko koje mu mogu pristupiti.

Upitnik je sadržavao pet pitanja:

  1. Što je cyberbulling?
  2. Jesi li se ikada bio/bila žrtva cyberbullinga?
  3. Poznaješ li osobu koja je bila ili trenutno je žrtva cyberbullinga?
  4. Kako se osjećaju žrtve cyberbullinga?
  5. Kome se osobe, žrtve cyberbullinga, mogu obratiti za pomoć?

Učenici su za popunjavanje upitnika imali pet minuta vremena.

Poveznicu za pristup i dupliciranje upitnika možete preuzeti ovdje.

b) Središnji dio

Nakon njihovih odgovora zajedno smo razgovarali i učili o cyberbullingu te smo analizirali odgovore na pitanja iz anketnog upitnika.

I. Što je cyberbulling?

Cyberbulling je termin koji se uvukao među učenike i ta im riječ nije nepoznanica. Cyberbulling ili nasilje preko interneta označava svaku aktivnost provedenu online koja se može smatrati štetnom za pojedinca i za opće dobro. Često je usmjerena prema djeci školske dobi koji na taj način žele namjerno ili nenamjerno povrijediti drugu osobu.

II. Jesi li se ikada bio/bila žrtva cyberbullinga?

III. Poznaješ li osobu koja je bila ili trenutno je žrtva cyberbullinga?

Učenici su opisali nekoliko slučajeva cyberbullinga koji se dogodio osobama koje oni poznaju ili njima osobno. Najviše njihovih odgovora bio je usmjeren na vrijeđanja preko interneta, slanja prijetećih poruka, preuređivanje postavljenih slika na društvenim mrežama te iskrivljavanja riječi koje su izrekli. Neki od njih su takvo ponašanje nazvali „šalom“ jer nisu uvidjeli ozbiljnost situacije. Tu smo zajednički zaključili da takvo ponašanje možemo nazvati šalom samo do trenutka kada se sve uključene strane osjećaju ugodno. Ako se netko od uključenih počinje osjećati neugodno ili uvrijeđeno tada govorimo o cyberbullingu.

Nasilje preko interneta u današnje je vrijeme posebno izraženo. Jednim je istraživanjem potvrđeno da preko 90% učenika posjeduje svoj mobilni telefon/tablet/računalo i njime se svakodnevno služi. Osim učenja, uglavnom ga koriste u svrhu zabave s vršnjacima.

„Naime, čak 18 % djece u dobi od 12 do 14 godina bilo je žrtva nekog od oblika nasilja preko interneta, a 11 % njih izjasnilo se kao “internet nasilnici”. Od djece koja su bila izložena učestalom nasilju na internetu, njih 62 % izjavilo je kako je nasilnik bio njima poznata osoba ili čak kolega iz razreda. Uz to, djevojčice su češće žrtve, ali i češći nasilnici na internetu od dječaka“.

IV. Kako se osjećaju osobe žrtve cyberbullinga?

Kao odgovor na postavljeno pitanje uglavnom su odgovarali: tužno, jadno, osramoćeno i usamljeno. Jedan odgovor sugerirao je i na moguće teže posljedice poput pokušaja samoozljeđivanja.

Istina je da pisana riječ djeluje mnogo jače od izgovorene te je trajno prisutna. Žrtva ju stalno čita iznova i svaki put prolazi kroz nasilje. Osjeća se sve nesigurnijom u sebe, zanemaruje svoje obveze, manje se druži s vršnjacima, izbjegava školske obaveze. Takva osoba treba potražiti pomoć.

V. Kome se osobe, žrtve cyberbullinga, mogu obratiti za pomoć?

Za pomoć prilikom internetskog nasilja učenici bi se povjerili svojim roditeljima i stručnoj službi u školi.

Nakon ovih odgovora učenicima sam jasno dala do znanja da se svakako za pomoć trebaju obratiti osobi u koju imaju povjerenja. Razrednik i pedagoška služba uvijek stoje na raspolaganju i sigurno će priskočiti u pomoć jer imaju iskustva na tom području.

Zatim su učenici trebali napisati poruku podrške osobi koja je doživjela nasilje preko interneta preko aplikacije mentimeter. https://www.mentimeter.com/

Osobi koja je doživjela nasilje preko interneta poručujem:

„Nikada nemoj držati sve za sebe jer to može završiti s velikim posljedicama – od loših ocjena u školi pa sve do zdravlja.“

„To su samo ljudi na internetu s lažnim profilom i dosadnim životom. Ti si ipak bolja, zar ne?“

„Jako mi je žao što ti se to dogodilo. Opiši nekome svoju situaciju i pokušaj se ne vrijeđati time jer te osobe nisu vrijedne tvojih suza. Predivna si osoba i iznutra i izvana!“

„Budi jača nego inače, ignoriraj, ne budi više u tom društvu. Danas je to svakodnevica. Neki ljudi to rade zbog ljubomore, ti budi bolja osoba!“

„Da osobu koja ju maltretira prijavi odrasloj osobi i ne obazire se na njezine riječi.“

„Da ignorira tu osobu i kaže svojim roditeljima ili stručnim osobama za te situacije.“

Uslijedio je zadatak u kojem su učenici tehnikom crtanja trebali prikazati što njima predstavlja riječ cyberbulling.

Ovo su neki njihovi radovi.

Slika 1Slika 2Slika 3Slika 4Slika 5Slika 6

c) Završni dio

Na kraju smo pogledali video materijal pod nazivom „Cyberbulling: postoji izlaz“ preuzet s ove stranice: http://goo.hr/events/dan-sigurnijeg-interneta/.

Sve što smo naučili još jednom smo provjerili pomoću kviza znanja.

Ovo su rezultati kviza:

Kviz možete preuzeti na sljedećoj poveznici.

Zaključak

Satovi su bili jako uspješni jer su učenici spoznali da protiv svoje volje možeš biti izložen nasilju preko interneta te da je važno na vrijeme spriječiti moguće teže posljedice.

Pozivam sve koji se još nisu uključili u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta u svojim školama na uključenje. Učenici će dobiti podatke koje možda nisu znali, informacije kako postupiti u određenim situacijama i kome se mogu obratiti jer kako smo naučili „Uvijek postoji izlaz!“. Mi, učitelji i profesori, najbolji smo dokaz da promjene počinju u školama te bi trebali učenicima biti izvor informacija.

Literatura

  1. https://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/nasilje-preko-interneta/
  2. https://www.dansigurnijeginterneta.org/
  3. http://goo.hr/events/dan-sigurnijeg-interneta/

Razvoj fonoloških vještina

kod male djece

mateja_lesnicar

Mateja Lešničar

Sažetak

Dobro razvijena razina fonološke svijesti omogućava djetetu da razvije vještinu čitanja. Omogućuje mu da postane pismeno uspješan jer mu razvoj omogućuje da bude svjestan strukture jezika kroz svijest o najmanjim govornim elementima od kojih su riječi sastavljene. U prvom razredu, kada se djeca upoznaju s opismenjavanjem, provodimo fonološke aktivnosti osvještavanja na različite načine. Prilagođavamo ih individualnim potrebama djece. Važno je pravovremeno prepoznati dječje sposobnosti i njihove individualne potrebe. Razvijena razina fonoloških vještina omogućuje djetetu razvoj vještine čitanja. Fonološka svijest omogućuje mu uspješno savladavanje početnog čitanja.

Ključne riječi: fonološka svijest, učenje čitanja, početna pismenost.

Uvod

Fonološka svijest je spektar sposobnosti koji obuhvaća manipulaciju i prepoznavanje dijelova govora, npr. prepoznavanje glasova, rime i slogova. Pravilno razvijena fonološka svijest preduvjet je za ovladavanje čitanjem i pisanjem. Čitanje je vještina koja osim pisanja omogućava uspješnu pismenu komunikaciju. Temelji se na razvoju govora i prisutan je na svim razinama ljudskog života, od predškolske do odrasle dobi. Uz fonološku svijest, za čitanje su važni i obrada, razvijeni rječnik, razumijevanje i tečno čitanje. Možda ćete imati poteškoća s učenjem čitanja. Važno je rano pronaći uzrok problema i pružiti učenika odgovarajuću pomoć i podršku. Ako su poteškoće u čitanju posljedica problema i deficita fonološke svijesti, također ih se može prevladati treninzi za razvijanje fonološke svijesti. Među vještinama i sposobnostima važnim za učenje čitanja su fonološka svijest, razvijeni rječnik, razumijevanje čitanja i tekuće čitanje. Fonološka svijest dio je fonoloških i kognitivnih sposobnosti pojedinca. To je sposobnost prepoznavanja, raščlanjivanja i manipuliranja pojedinačnim glasovima govornog jezika (Schnitzer, 2008).

Središnji dio

Važna sposobnost u savladavanju čitanja je rječnik. Čitanje rječnika posebno je važno pri čitanju. Nakon što učenici razviju svoj vokabular i osnovne vještine čitanja, važno je da razumiju ono što čitaju. Razumijevanje čitanja znači da učenik razumije što tekst komunicira, što je ujedno i najviši cilj u učenju čitanja. Tečno čitanje također pridonosi boljem razumijevanju čitanja, omogućujući čitatelju da u trenu prepozna pojedinu riječ, razumije fraze i koristi naglaske tako da čitanje zvuči kao govorni jezik. Prepoznajući riječ, čitatelj uspostavlja vezu u mozgu sa značenjem te riječi (Konza, 2011). Problemi u fonološkoj svijesti rezultiraju problemima u području pismenosti. Učenici koji imaju problema ili nedostatke u području fonološke svijesti imaju poteškoća u prepoznavanju i razdvajanju i kombiniranju glasova. Problemi se javljaju kod mlađe djece. Sustav slušne svijesti razvija se normalno, ali sporije nego kod druge djece.

Jezik kojim dijete govori vrlo je važan. O tome ovisi razvoj fonološke svijesti. Fonološku svijest učenici brže stječu iz jezičnih područja u kojima je pisanje riječi jednostavno (manje fonema) nego iz područja u kojima je pisanje riječi složenije i gdje je za dekodiranje potrebno i leksičko znanje. Učenici iz zemalja koji govore engleski jezik stoga mogu imati veće poteškoće u učenju čitanja nego učenici iz zemalja u kojima je pisani jezik sličniji govornom (Anthonyin Francis, 2005; Araujo i sur., 2013).

Koje su vještine rane pismenosti?

Vještine koje bi djeca trebala ovladati prije početka pismenosti dijele se na vještine dekodiranja i vještine kritičkog razmišljanja.

Vještine dekodiranja uključuju djetetovo prepoznavanje i razumijevanje tiska i djetetove percepcije glasova ili fonološke svijesti. Ove vještine uključuju djetetovu sposobnost prepoznavanja slova, riječi i simbola u tiskanom materijalu, djetetovo razumijevanje da tekst slijedi s lijeva u desno, da su slova grupirana u jedinice kako bi tvorila riječ i da se tiskani tekstovi pojavljuju na različitim mjestima ( na letcima, u novinama, na ambalaži i slično). Istovremeno, ova skupina vještina uključuje i djetetovo razumijevanje da se riječi mogu raščlaniti na manje sloge, slova ili zvukove i da slova odgovaraju određenim zvukovima.

Izuzetno je važno ne samo poznavanje slova ili glasova, već i djetetovo razumijevanje značenja ili sadržaja priča, bajki i drugih tekstova. Dijete možda ne zna mnoge riječi sadržane u određenom tekstu, može i lošije razumjeti uzrok događaja u priči i obratiti pažnju samo na stvarne događaje i na određene informacije date u priči. Druga skupina vještina tako uključuje vještine kritičkog razmišljanja, koje zahtijevaju od djeteta da oblikuje ideje na temelju svog prethodnog znanja i iskustva te da razvije razumijevanje koje nadilazi ono što je dano u tekstu i priči.

Važna vještina kritičkog razmišljanja je dječji rječnik. Šire od dječjeg rječnika, dijete zna i razumije više riječi, što znači da je lakše učiti nove izraze iz sadržaja, a razumije i pozadinu priče ili razumije sadržaj u tekstu koji je napisan “između redaka”. Potonje mu omogućuje identificiranje dijelova sadržaja koji nisu izravno navedeni u određenoj priči. Vještine kritičkog razmišljanja uključuju sposobnost razgovora, što doprinosi djetetovom izražavanju njegovih znanja i razmišljanja, kao i djetetovom razvoju jezičnih vještina u razgovoru.

Dijete s pravilno razvijenom fonološkom sviješću razumije da je govor sastavljen od riječi i da su one sastavljene od manjih cjelina (slogovi i slova ili glasovi). Ta djeca razumiju da postoji veza između slova i glasa ili razumiju da svako slovo odgovara određenom glasu. Djeca s problemima u području fonološke svijesti najčešće pokazuju poteškoće u prepoznavanju, kombiniranju i odvajanju glasova.

Aktivnosti za razvoj fonološke svijesti

Aktivnosti koje promiču razvoj fonološke svijesti uključuju:

  1. tražite rime (na primjer, pronađite što se rima s riječi mačka, tj. šapa, patka …),
  2. •određivanje duljine riječi po slogovima (na primjer, prebrojavanje broja sloga u riječi vrt, tj. jedan slog),
  3. prepoznavanje prvog, posljednjeg i srednjeg sloga u riječima (na primjer, označite prvi slog u riječi kokoš, tj. slog ko),
  4. prepoznavanje prvog, posljednjeg i srednjeg glasa u riječima (na primjer, prepoznavanje prvog glasa u riječi automobil, tj. glas a),
  5. prebrojavanje glasova u riječi (na primjer, prebrojavanje broja glasova u riječi mačka, tj. pet),
  6. prepoznati slova i glasove (na primjer, pokažite određeno slovo i glas u svojem ime),
  7. pravopis i glasovanje (na primjer, slova ili zvukovi imena članova obitelji).

Zaključak

U procesu početnog učenja čitanja i pisanja potrebno je procijeniti dječju fonološku svijest i utvrditi njezin razvoj. Posebno je važno pravovremeno prepoznati probleme djeteta. Kako bi se potaknuo razvoj fonološke svijesti kod djeteta, nije potrebno pribjegavati posebnim didaktičkim pomagalima niti započeti s izradom materijala. Najučinkovitije je stimulirati djetetovu fonološku svijest spontano u svakodnevnim aktivnostima i rutinama, tijekom svakodnevnih razgovora, igranjem i zajedničkim čitanjem knjiga koje dijete voli i odabire za sebe.

Literatura

  1. Anthony, J. L., Francis, D. J. (2005). Development of Phonological Awareness. Current Directions in Psychological Science.
  2. Brooks-Gunn, J., Duncan, G. J. (1997). The effects of poverty on children.The Future of Children.
  3. Golli, D., Grginič, M. in Kozinc, A. (1996). ABC Govorimo, poslušamo, pišemo, beremo (Priročnik za učitelje 1.del). Trzin: Izolit.
  4. Košir, J. (2010). Formativno spremljanje bralnega napredka na osnovi postopka spremljanja tekočnosti branja, ki temelji na kurikulumu. Ljubljana: Pedagoška fakulteta.
  5. Marjanovič Umek, L., Krajnc, S., Fekonja, U. (2006). Otroški govor: razvoj in učenje. Domžale, Izolit.
  6. Pečjak, S. (2007). Stopenjskost pismenosti –kaj je in kako jo udejanjati v naših šolah. V J. Vintar (ur.), Stopenjskost pri usvajanju pismenosti. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  7. Povše, B. (2013). Razvoj jezikovnih spretnosti s pomočjo didaktičnega pripomočka »Črkovni park« v prvem razredu osnovne šole. Diplomsko delo. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Pedagoška fakulteta.

Domaći obrt u našem kraju

marija_srdinsek

Marija Srdinšek

Sažetak

U istraživačkom radu Obrt u našem kraju s učenicima smo u osnovnoj školi Videm, Područnoj školi Leskovec na izvannastavnoj aktivnosti iz povijesti odlučili istraživati obrte, koji su nekoć bili razvijeni u našem kraju.

Namjera rada bila je utvrditi koji su obrti bili razvijeni u domaćem kraju i kako se sukladno promjenama potreba stanovnika u kraju mijenjao broj obrtnika u pojedinim strukama. Zanimali su nas uzroci nastanka novih obrta i nestanka nekih od starih te kakav je značaj obrtničke tradicije kraja.

U našem kraju bio je razvijen domaći obrt koji se ispreplitao s prevladavajućom poljoprivredom i osiguravao stanovnicima dodatnu zaradu. Upravo uz pomoć domaćeg obrta ljudi su lakše preživjeli loše poljoprivredne godine i gospodarske krize.

Ova tema je novost, budući da još nitko prije toga nije istraživao domaće obrte u kraju. Poseban smisao rad dobiva nakon što usporedimo dobivene rezultate s današnjim stanjem.

Ključne riječi: domaći obrt, istraživački rad, kulturna baština.

Uvod

Predmet istraživanja je dakle obrt, za koji znamo da je jedan od najstarijih i najraširenijih gospodarskih djelatnosti. Budući da je s povijesnog stajališta to vrlo opširna tema, odlučili smo se ograničiti na određeno vrijeme i prostor. U radu smo postavili nekoliko temeljnih pitanja na koja ćemo pokušati odgovoriti:

  • koji su obrti postojali u kraju
  • na koji način se sukladno promjenama potreba stanovnika u kraju mijenjao broj obrtnika u pojedinim strukama
  • kakva je obrtnička tradicija kraja

Cilj zadaće: istražiti domaće obrte u kraju i detaljnije obraditi jedan obrt koji najviše odgovara lokalnim uvjetima i ima očuvanu arhivsku i drugu pisanu građu, obrtnički alat i proizvode te pruža mogućnost anketiranja obrtnika.

Prostor: kraj Zgornji Leskovec – razvedeno seosko naselje. Predviđamo da je u tom području bio razvijen takozvani domaći obrt koji se ispreplitao s poljoprivredom i osiguravao, osobito siromašnijim stanovnicima, mogućnost dodatne zarade.

Vrijeme: 20. stoljeće
Istraživači: učenici 7. i 8. razreda
Metode rada: prikupljanje podataka iz literature i izvora te terenskog rada (anketiranje, intervju, fotografiranje), komparativna analiza.

1. Nastanak obrta u Sloveniji

Učenici su se najprije uz pomoć literature upoznali s pojmom obrta, s njegovim nastankom i razvojem, s obrtničkim zakonima i domaćim obrtom.

U svrhu traženja izvora posjetili su i Povijesni arhiv Ptuj, gdje su tražili prvenstveno podatke o obrtnicima iz domaćeg kraja. Utvrdili su da je arhivske građe vrlo malo. Među zapisima ipak je pronađeno nešto podataka o obrtnicima u našem kraju, a to su bili pekari, mesari, kovači i postolari.

2. Domaći obrti u našem kraju

Do sljedećih podataka učenici su došli pomoću usmenih izvora, koje su prikupili uz pomoć informatora s terena. Posjetili su i starije žitelje i ispitali ih o obrtničkoj prošlosti kraja. Saznali su mnogo zanimljivosti.

U dvadesetom stoljeću u kraju su djelovali različiti domaći obrti koji su se ispreplitali s poljoprivredom. Obrtnici su većinom bili samouki, a obrtom su se bavili pretežito u zimsko vrijeme, kada nije bilo posla na polju i u vinogradu.

Najrašireniji domaći obrti u kraju:

2.1. Kovači

Kovanje je bilo jedan od najvažnijih obrta u kraju, posebno u razdoblju između dva rata i desetljeće nakon drugog svjetskog rata. U kraju su se nalazila četi2020-02-08 13.34.03 (sl.1)ri kovača. Kovanje je bio obrt povezan s poljoprivrednom djelatnošću. Kovač je brinuo o kovačkoj radionici, a supruga i djeca radili su u poljoprivrednom domaćinstvu. U kovačkim radionicama popravljali su se dijelovi alata, potkivali konji, obrađivala podvozja vozova, izrađivale su se motike, kose, sjekire, plugovi,…

Slika 1. Nekadašnja kovačka radionica u Maloj Varnici

2.2.  Bačvari ili pintari

Zbog vinogradskog područja u ovom je kraju bio vrlo razvijen bačvarski domaći obrt. U kraju je bilo čak šest bačvara, što nas nije iznenadilo, budući da je kraj važno vinogradarsko područje. Bačvari su izrađivali bačve, kade, brente (pute), škafove, drvene posude za mošt,…

2020-02-08 13.34.20 (sl.2)2020-02-08 13.34.54 (sl.3)
Slika 2. Bačvarski proizvodi         Slika 3. Bačvarska radionica

2.3. Stolari

Stolari su bili osobito cijenjeni obrtnici u kraju. Izrađivali su pretežito namještaj (stolove, klupe, stolice, ormare, krevete), vrata i prozorske okvire. Stolari su na seoskom području izrađivali i lijesove i posebne škrinje.

2.4. Postolari ili šusteri

2020-02-08 13.35.20 (sl.4)Postolari su izrađivali cipele od kože koja je bila dostupna kod kuće (svinjska koža). Za ovaj oblik obrta bilo je značajno da je postolar na poziv poljoprivrednika izradio na imanju sve što je od njega naručio. U kraju je bilo pet postolara.

Slika 4. Postolarski stroj s radnim stolom i alatima

2.5. Kolari

2020-02-08 13.35.41 (sl.5)U kraju su se nalazila tri poznata kolara. Oni su izrađivali prvenstveno drvene dijelove vozova i plugova.

Slika 5. Proizvod domaćih kolara

2020-02-08 13.36.16 (sl.6)
2.6. Mlinarstvo

U kraju je djelovao i jedan mlinar. Poznato je da su u mlin dolazili i stanovnici susjednih naselja.

Slika 6. Mlin u Maloj Varnici

2.7. Izrada mlinova

2020-02-08 13.38.19 )sl.7)U kraju je djelovao i domaći obrtnik, samouk, koji je izrađivao električne mlinove za mljevenje žita. Izradio je čak stotinjak mlinova.

Slika 7. Mlin za mljevenje žita

2020-02-08 13.36.54 (sl.8)
2.8. Ostali domaći obrti

U kraju su postojali i slijedeći domaći obrti: tesari, krojači, krovopokrivači slamnatih krovova, pletači košara, predionice,…

Slika 8. Kolovrat

Zaključak

Učenici su u istraživačkom radu došli do sljedećih zaključaka:

  • U kraju je bio razvijen domaći obrt koji se ispreplitao s poljoprivredom i donosio stanovnicima dodatnu zaradu za lakše preživljavanje.
  • Značaj obrta mijenjao se i bio je ovisan o lokalnim potrebama stanovnika. To je vidljivo iz primjera kada je kovaštvo počelo propadati radi propadanja prijevozništva.
  • Drvene bačve su u prošlosti predstavljale značajan tržišni proizvod. Danas domaći obrt bačvarstva gubi borbu u konkurenciji s metalnom industrijom.
  • Napredak u razvoju tehnologije i industrijska proizvodnja pogodili su brojne domaće obrte u kraju. Danas su istraživani domaći obrti potpuno nestali.
  • Učenici su došli do zaključka da su pojedine grane domaćeg obrta u našem kraju pridonijele i baštini domaćih obrta u Sloveniji.
  • Učenici su svoj istraživački rad predstavili i drugim učenicima u školi.

Istraživački rad učenicima omogućava učenje iz vlastitog iskustva, što povećava kvalitetu i trajnost stečenog znanja. Učenici su u središtu događanja i razvijaju brojne vještine. Učitelj je u ulozi savjetnika, on učenike usmjerava i zalaže se za napredovanje svojih učenika prilikom timskog rada i međusobne suradnje, na javnim nastupima, prezentiranju svog rada,…

Literatura

  1. Bogataj, J. (1989). Domače obrti na Slovenskem. Ljubljana: DZS.
  2. Zgodovinski arhiv Ptuj. Obrtniki in Obrtni obrati okraja Ptuj.
  3. Fotografije – osobna arhiva.
  4. Informatori s terena.

Rihard Jakopič: nekad – danas

spela_ivancic

Špela Ivančič, učiteljica razredne nastave

Sažetak

Za tjedan kulturne baštine osmislila sam projektni rad: s učenicima trećih razreda izraditi plakat Riharda Jakopiča. Rad s učenicima započeo je već godinu dana ranije. Razmišljali smo kako napraviti plakat i prilikom istraživanja došli smo do lijepih ideja. U tjednu kulturne baštine 2019 postavili smo izložbu likovnih radova učenika. Školu je uljepšao plakat s kojim smo potaknuli sve ostale, da se tog trenutka posvetimo tjednu kulturne baštine.

Ključne riječi: projektni rad, Rihard Jakopič, kreativnost, likovni rad.

1. Uvod

Na našoj školi su se za vrijeme projekta Baština # umjetnost # zabava od 28.9. do 21.10.2019 odvijale mnoge aktivnosti. Predstavit ću jednu od aktivnosti, koja je bila sastavni dio projekta. S učenicima smo izrađivali plakate s kojima smo uljepšali školske prostorije.

Cilj tjedna kulturne baštine je da odvojimo vremena za umjetnost u svim njenim oblicima, a istovremeno da iskažemo zanimanje za baštinu koja je prisutna i danas. Dvotjedni projekt Jakopičeva poruka: Tivoli – baština, umjetnost i zabava motivira da se svatko na svoj

2. Tjedan kulturne baštine

Cilj teme je prikazati mnoge vidove kulturne baštine, kako materijalne tako i nematerijalne, posvećene umjetnosti i slobodnom vremenu, pomoću kojih uživamo u kulturi i bježimo iz svakodnevice, bez obzira da li se prikazujemo u svjetlu kreatora, poznavatelja, čuvara, aktera ili posjetitelja. Tema obuhvaća vizualne umjetnosti, muzeje, kina, cirkuse, zabavne parkove, ples, proslave, festivale, igre, čitanje, glazbu, fotografiju, clip_image002radio, televiziju, dramu, turizam i sport. To će biti prilika za istraživanje povijesti svih, s tim povezanih, objekata i predmeta. Istovremeno će nas zanimati i baština, koja je prisutna u svim današnjim oblicima opuštanja. (https://www.zvkds.si/sl/dekd/dekd-tkd, 29. 10. 2019, 19.13)

Slika 1. Izložba Riharda Jakopiča (fotografija Špela Ivančič)

3. Projekt stvaramo plakat Riharda Jakopiča

Učenici trećih razreda su razmišljali kako bi fotografiju Riharda Jakopiča obradili s različitim uzorcima. Na računalu smo potražili program za obradu osnovne fotografije na željeni način. Obrađene fotografije smo otisnuli. Na stražnjoj strani su učenici nacrtali mrežu. Označili su je nekim redoslijedom i izrezali. Iz djelova slike sastavljali su neku cjelinu. Da bi slika ostavila utisak jedne cjeline morali su potražiti odgovarajuće djelove.

clip_image004Slika 2. 1. dio slagalice Riharda Jakopiča (fotografija Špela Ivančič)

Prilikom sastavljanja slike učenici su se zabavljali jer im je traženje odgovarajućih djelića bio pravi izazov. Neke djelove slike je bilo teže pronaći te ih sastaviti. Kod obraza i pogleda, gdje je vidljivo što je prikazano išlo je mnogo lakše. U donjem dijelu slike su površine odnosno djelići slike bili manje – više slični i tu je slaganje bilo puno teže.

clip_image006Slika 3. 2. dio slagalice Riharda Jakopiča (fotografija Špela Ivančič)

clip_image008Slika 4. 1. dio slagalice linearnih linija Riharda Jakopiča (fotografija Špela Ivančič)

Druga ideja za slagalicu bila je da učenici na stražnjoj strani nacrtaju okomite linije. I ovdje su označili djelove slika. Izabrali su nekolicinu različito obrađenih slika koje su međusobno povezali. Nastale su zanimljive linije u boji koje predstavljaju Riharda Jakopiča. Taj dio zadatka je bio lakši od sastavljanja pravokutnih djelova slike, a svejedno zanimljiv za promatranje.

clip_image010Slika 5. 2. dio slagalica linearnih linija Riharda Jakopiča (fotografija Špela Ivančič)

4. Izložba likovnih radova

Na kraju su učenici napravili izložbu likovnih radova. Zanimljivo je bilo promatrati sastavljene likovne radove. Pogledom smo tražili segmente sastavljenog uradka, koji su prije bili samostalne slike i sa zanimanjem promatrali njihov međusobni utjecaj. Učenici, roditelji i učitelji su pohvalili izložbu, koja je nastala u tjednu kulturne baštine. Na novi način smo povezali prošlost i sadašnjost te novim načinima i tehikama izvršili preoblikovanje i povezivanje u cjelinu koja donosi nove mogućnosti. Mogu reći da su ti plakati prikazali dio toga. S učenicima smo razmišljali i stvarali na način kojim smo postigli svoj cilj.

5. Evaluacija

clip_image012Učenici su bili ponosni na svoje plakate. Sa svojim mislima o prošlosti i kulturnoj baštini učenici su pokazali da razumiju i znaju povezivati prošlost i sadašnjost sa vizijom budućnosti. Na kraju smo najbolji plakat oblikovali sa svim važnim oznakama tjedna kulturne baštine i naše ustanove. Plakat je inspirirao prolaznike i prenosio Jakopičevu poruku: Tivoli – baština, umjetnost i zabava.

Slika 6. Plakat za Baština # umjetnost # zabava u OŠ Riharda Jakopiča (fotografija Špela Ivančič)

6. Zaključak projekta

S projektom Rihard Jakopič: nekad – danas smo s plakatom i likovnom izložbom pokazali da se znamo opustiti u prošlosti i gledati u budućnost sa svim novim tehnologijama. Sad, kad smo zaključili projekt, mislima smo već u slijedećoj školskoj godini sa novim izazovima i idejama za tjedan kulturne baštine. Radujemo se stvaranju i zajedničkim projektima.

Literatura

  1. https://www.zvkds.si/sites/www.zvkds.si/files/uploads/files/dekd_type/programska_2019_web.pdf, 28. 10. 2019, 15.00
  2. https://www.zvkds.si/sl/dekd/dekd-tkd, 29. 10. 2019, 19.13