O cyberbullingu na Žutom brijegu

dijana_sutak

Dijana Šutak

Uvod

Već treću godinu za redom s učenicima OŠ Žuti brijeg na satovima razrednika, posebno u mjesecu veljači, obilježavam Dan sigurnijeg interneta. Tijekom proteklih smo godina razgovarali o važnosti zaštite osobnih podataka na internetu, kako sigurno pretražiti internet, o autorskim pravima, a ove je godine na red stigla tema cyberbulling. Aktivnosti smo provodili tijekom dva sata razrednika, a kao i inače, puno toga naučili kroz zanimljive sadržaje, upitnik, kvizove, ali i dijeljenje primjera učenika. Učenicima su posebno zanimljive teme koje su im bliske pa su temu o cyberbullingu prihvatili s oduševljenjem.

Ključni pojmovi: cyberbulling/nasilje preko interneta, osjećaji, pružanje pomoći

Tijek provedbe aktivnosti

a) Početak

Na početku sata zamolila sam učenike da korištenjem svog mobilnog uređaja ili tableta pristupe anonimnom upitniku te im dala poveznicu preko koje mu mogu pristupiti.

Upitnik je sadržavao pet pitanja:

  1. Što je cyberbulling?
  2. Jesi li se ikada bio/bila žrtva cyberbullinga?
  3. Poznaješ li osobu koja je bila ili trenutno je žrtva cyberbullinga?
  4. Kako se osjećaju žrtve cyberbullinga?
  5. Kome se osobe, žrtve cyberbullinga, mogu obratiti za pomoć?

Učenici su za popunjavanje upitnika imali pet minuta vremena.

Poveznicu za pristup i dupliciranje upitnika možete preuzeti ovdje.

b) Središnji dio

Nakon njihovih odgovora zajedno smo razgovarali i učili o cyberbullingu te smo analizirali odgovore na pitanja iz anketnog upitnika.

I. Što je cyberbulling?

Cyberbulling je termin koji se uvukao među učenike i ta im riječ nije nepoznanica. Cyberbulling ili nasilje preko interneta označava svaku aktivnost provedenu online koja se može smatrati štetnom za pojedinca i za opće dobro. Često je usmjerena prema djeci školske dobi koji na taj način žele namjerno ili nenamjerno povrijediti drugu osobu.

II. Jesi li se ikada bio/bila žrtva cyberbullinga?

III. Poznaješ li osobu koja je bila ili trenutno je žrtva cyberbullinga?

Učenici su opisali nekoliko slučajeva cyberbullinga koji se dogodio osobama koje oni poznaju ili njima osobno. Najviše njihovih odgovora bio je usmjeren na vrijeđanja preko interneta, slanja prijetećih poruka, preuređivanje postavljenih slika na društvenim mrežama te iskrivljavanja riječi koje su izrekli. Neki od njih su takvo ponašanje nazvali „šalom“ jer nisu uvidjeli ozbiljnost situacije. Tu smo zajednički zaključili da takvo ponašanje možemo nazvati šalom samo do trenutka kada se sve uključene strane osjećaju ugodno. Ako se netko od uključenih počinje osjećati neugodno ili uvrijeđeno tada govorimo o cyberbullingu.

Nasilje preko interneta u današnje je vrijeme posebno izraženo. Jednim je istraživanjem potvrđeno da preko 90% učenika posjeduje svoj mobilni telefon/tablet/računalo i njime se svakodnevno služi. Osim učenja, uglavnom ga koriste u svrhu zabave s vršnjacima.

„Naime, čak 18 % djece u dobi od 12 do 14 godina bilo je žrtva nekog od oblika nasilja preko interneta, a 11 % njih izjasnilo se kao “internet nasilnici”. Od djece koja su bila izložena učestalom nasilju na internetu, njih 62 % izjavilo je kako je nasilnik bio njima poznata osoba ili čak kolega iz razreda. Uz to, djevojčice su češće žrtve, ali i češći nasilnici na internetu od dječaka“.

IV. Kako se osjećaju osobe žrtve cyberbullinga?

Kao odgovor na postavljeno pitanje uglavnom su odgovarali: tužno, jadno, osramoćeno i usamljeno. Jedan odgovor sugerirao je i na moguće teže posljedice poput pokušaja samoozljeđivanja.

Istina je da pisana riječ djeluje mnogo jače od izgovorene te je trajno prisutna. Žrtva ju stalno čita iznova i svaki put prolazi kroz nasilje. Osjeća se sve nesigurnijom u sebe, zanemaruje svoje obveze, manje se druži s vršnjacima, izbjegava školske obaveze. Takva osoba treba potražiti pomoć.

V. Kome se osobe, žrtve cyberbullinga, mogu obratiti za pomoć?

Za pomoć prilikom internetskog nasilja učenici bi se povjerili svojim roditeljima i stručnoj službi u školi.

Nakon ovih odgovora učenicima sam jasno dala do znanja da se svakako za pomoć trebaju obratiti osobi u koju imaju povjerenja. Razrednik i pedagoška služba uvijek stoje na raspolaganju i sigurno će priskočiti u pomoć jer imaju iskustva na tom području.

Zatim su učenici trebali napisati poruku podrške osobi koja je doživjela nasilje preko interneta preko aplikacije mentimeter. https://www.mentimeter.com/

Osobi koja je doživjela nasilje preko interneta poručujem:

„Nikada nemoj držati sve za sebe jer to može završiti s velikim posljedicama – od loših ocjena u školi pa sve do zdravlja.“

„To su samo ljudi na internetu s lažnim profilom i dosadnim životom. Ti si ipak bolja, zar ne?“

„Jako mi je žao što ti se to dogodilo. Opiši nekome svoju situaciju i pokušaj se ne vrijeđati time jer te osobe nisu vrijedne tvojih suza. Predivna si osoba i iznutra i izvana!“

„Budi jača nego inače, ignoriraj, ne budi više u tom društvu. Danas je to svakodnevica. Neki ljudi to rade zbog ljubomore, ti budi bolja osoba!“

„Da osobu koja ju maltretira prijavi odrasloj osobi i ne obazire se na njezine riječi.“

„Da ignorira tu osobu i kaže svojim roditeljima ili stručnim osobama za te situacije.“

Uslijedio je zadatak u kojem su učenici tehnikom crtanja trebali prikazati što njima predstavlja riječ cyberbulling.

Ovo su neki njihovi radovi.

Slika 1Slika 2Slika 3Slika 4Slika 5Slika 6

c) Završni dio

Na kraju smo pogledali video materijal pod nazivom „Cyberbulling: postoji izlaz“ preuzet s ove stranice: http://goo.hr/events/dan-sigurnijeg-interneta/.

Sve što smo naučili još jednom smo provjerili pomoću kviza znanja.

Ovo su rezultati kviza:

Kviz možete preuzeti na sljedećoj poveznici.

Zaključak

Satovi su bili jako uspješni jer su učenici spoznali da protiv svoje volje možeš biti izložen nasilju preko interneta te da je važno na vrijeme spriječiti moguće teže posljedice.

Pozivam sve koji se još nisu uključili u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta u svojim školama na uključenje. Učenici će dobiti podatke koje možda nisu znali, informacije kako postupiti u određenim situacijama i kome se mogu obratiti jer kako smo naučili „Uvijek postoji izlaz!“. Mi, učitelji i profesori, najbolji smo dokaz da promjene počinju u školama te bi trebali učenicima biti izvor informacija.

Literatura

  1. https://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/nasilje-preko-interneta/
  2. https://www.dansigurnijeginterneta.org/
  3. http://goo.hr/events/dan-sigurnijeg-interneta/

Razvoj fonoloških vještina

kod male djece

mateja_lesnicar

Mateja Lešničar

Sažetak

Dobro razvijena razina fonološke svijesti omogućava djetetu da razvije vještinu čitanja. Omogućuje mu da postane pismeno uspješan jer mu razvoj omogućuje da bude svjestan strukture jezika kroz svijest o najmanjim govornim elementima od kojih su riječi sastavljene. U prvom razredu, kada se djeca upoznaju s opismenjavanjem, provodimo fonološke aktivnosti osvještavanja na različite načine. Prilagođavamo ih individualnim potrebama djece. Važno je pravovremeno prepoznati dječje sposobnosti i njihove individualne potrebe. Razvijena razina fonoloških vještina omogućuje djetetu razvoj vještine čitanja. Fonološka svijest omogućuje mu uspješno savladavanje početnog čitanja.

Ključne riječi: fonološka svijest, učenje čitanja, početna pismenost.

Uvod

Fonološka svijest je spektar sposobnosti koji obuhvaća manipulaciju i prepoznavanje dijelova govora, npr. prepoznavanje glasova, rime i slogova. Pravilno razvijena fonološka svijest preduvjet je za ovladavanje čitanjem i pisanjem. Čitanje je vještina koja osim pisanja omogućava uspješnu pismenu komunikaciju. Temelji se na razvoju govora i prisutan je na svim razinama ljudskog života, od predškolske do odrasle dobi. Uz fonološku svijest, za čitanje su važni i obrada, razvijeni rječnik, razumijevanje i tečno čitanje. Možda ćete imati poteškoća s učenjem čitanja. Važno je rano pronaći uzrok problema i pružiti učenika odgovarajuću pomoć i podršku. Ako su poteškoće u čitanju posljedica problema i deficita fonološke svijesti, također ih se može prevladati treninzi za razvijanje fonološke svijesti. Među vještinama i sposobnostima važnim za učenje čitanja su fonološka svijest, razvijeni rječnik, razumijevanje čitanja i tekuće čitanje. Fonološka svijest dio je fonoloških i kognitivnih sposobnosti pojedinca. To je sposobnost prepoznavanja, raščlanjivanja i manipuliranja pojedinačnim glasovima govornog jezika (Schnitzer, 2008).

Središnji dio

Važna sposobnost u savladavanju čitanja je rječnik. Čitanje rječnika posebno je važno pri čitanju. Nakon što učenici razviju svoj vokabular i osnovne vještine čitanja, važno je da razumiju ono što čitaju. Razumijevanje čitanja znači da učenik razumije što tekst komunicira, što je ujedno i najviši cilj u učenju čitanja. Tečno čitanje također pridonosi boljem razumijevanju čitanja, omogućujući čitatelju da u trenu prepozna pojedinu riječ, razumije fraze i koristi naglaske tako da čitanje zvuči kao govorni jezik. Prepoznajući riječ, čitatelj uspostavlja vezu u mozgu sa značenjem te riječi (Konza, 2011). Problemi u fonološkoj svijesti rezultiraju problemima u području pismenosti. Učenici koji imaju problema ili nedostatke u području fonološke svijesti imaju poteškoća u prepoznavanju i razdvajanju i kombiniranju glasova. Problemi se javljaju kod mlađe djece. Sustav slušne svijesti razvija se normalno, ali sporije nego kod druge djece.

Jezik kojim dijete govori vrlo je važan. O tome ovisi razvoj fonološke svijesti. Fonološku svijest učenici brže stječu iz jezičnih područja u kojima je pisanje riječi jednostavno (manje fonema) nego iz područja u kojima je pisanje riječi složenije i gdje je za dekodiranje potrebno i leksičko znanje. Učenici iz zemalja koji govore engleski jezik stoga mogu imati veće poteškoće u učenju čitanja nego učenici iz zemalja u kojima je pisani jezik sličniji govornom (Anthonyin Francis, 2005; Araujo i sur., 2013).

Koje su vještine rane pismenosti?

Vještine koje bi djeca trebala ovladati prije početka pismenosti dijele se na vještine dekodiranja i vještine kritičkog razmišljanja.

Vještine dekodiranja uključuju djetetovo prepoznavanje i razumijevanje tiska i djetetove percepcije glasova ili fonološke svijesti. Ove vještine uključuju djetetovu sposobnost prepoznavanja slova, riječi i simbola u tiskanom materijalu, djetetovo razumijevanje da tekst slijedi s lijeva u desno, da su slova grupirana u jedinice kako bi tvorila riječ i da se tiskani tekstovi pojavljuju na različitim mjestima ( na letcima, u novinama, na ambalaži i slično). Istovremeno, ova skupina vještina uključuje i djetetovo razumijevanje da se riječi mogu raščlaniti na manje sloge, slova ili zvukove i da slova odgovaraju određenim zvukovima.

Izuzetno je važno ne samo poznavanje slova ili glasova, već i djetetovo razumijevanje značenja ili sadržaja priča, bajki i drugih tekstova. Dijete možda ne zna mnoge riječi sadržane u određenom tekstu, može i lošije razumjeti uzrok događaja u priči i obratiti pažnju samo na stvarne događaje i na određene informacije date u priči. Druga skupina vještina tako uključuje vještine kritičkog razmišljanja, koje zahtijevaju od djeteta da oblikuje ideje na temelju svog prethodnog znanja i iskustva te da razvije razumijevanje koje nadilazi ono što je dano u tekstu i priči.

Važna vještina kritičkog razmišljanja je dječji rječnik. Šire od dječjeg rječnika, dijete zna i razumije više riječi, što znači da je lakše učiti nove izraze iz sadržaja, a razumije i pozadinu priče ili razumije sadržaj u tekstu koji je napisan “između redaka”. Potonje mu omogućuje identificiranje dijelova sadržaja koji nisu izravno navedeni u određenoj priči. Vještine kritičkog razmišljanja uključuju sposobnost razgovora, što doprinosi djetetovom izražavanju njegovih znanja i razmišljanja, kao i djetetovom razvoju jezičnih vještina u razgovoru.

Dijete s pravilno razvijenom fonološkom sviješću razumije da je govor sastavljen od riječi i da su one sastavljene od manjih cjelina (slogovi i slova ili glasovi). Ta djeca razumiju da postoji veza između slova i glasa ili razumiju da svako slovo odgovara određenom glasu. Djeca s problemima u području fonološke svijesti najčešće pokazuju poteškoće u prepoznavanju, kombiniranju i odvajanju glasova.

Aktivnosti za razvoj fonološke svijesti

Aktivnosti koje promiču razvoj fonološke svijesti uključuju:

  1. tražite rime (na primjer, pronađite što se rima s riječi mačka, tj. šapa, patka …),
  2. •određivanje duljine riječi po slogovima (na primjer, prebrojavanje broja sloga u riječi vrt, tj. jedan slog),
  3. prepoznavanje prvog, posljednjeg i srednjeg sloga u riječima (na primjer, označite prvi slog u riječi kokoš, tj. slog ko),
  4. prepoznavanje prvog, posljednjeg i srednjeg glasa u riječima (na primjer, prepoznavanje prvog glasa u riječi automobil, tj. glas a),
  5. prebrojavanje glasova u riječi (na primjer, prebrojavanje broja glasova u riječi mačka, tj. pet),
  6. prepoznati slova i glasove (na primjer, pokažite određeno slovo i glas u svojem ime),
  7. pravopis i glasovanje (na primjer, slova ili zvukovi imena članova obitelji).

Zaključak

U procesu početnog učenja čitanja i pisanja potrebno je procijeniti dječju fonološku svijest i utvrditi njezin razvoj. Posebno je važno pravovremeno prepoznati probleme djeteta. Kako bi se potaknuo razvoj fonološke svijesti kod djeteta, nije potrebno pribjegavati posebnim didaktičkim pomagalima niti započeti s izradom materijala. Najučinkovitije je stimulirati djetetovu fonološku svijest spontano u svakodnevnim aktivnostima i rutinama, tijekom svakodnevnih razgovora, igranjem i zajedničkim čitanjem knjiga koje dijete voli i odabire za sebe.

Literatura

  1. Anthony, J. L., Francis, D. J. (2005). Development of Phonological Awareness. Current Directions in Psychological Science.
  2. Brooks-Gunn, J., Duncan, G. J. (1997). The effects of poverty on children.The Future of Children.
  3. Golli, D., Grginič, M. in Kozinc, A. (1996). ABC Govorimo, poslušamo, pišemo, beremo (Priročnik za učitelje 1.del). Trzin: Izolit.
  4. Košir, J. (2010). Formativno spremljanje bralnega napredka na osnovi postopka spremljanja tekočnosti branja, ki temelji na kurikulumu. Ljubljana: Pedagoška fakulteta.
  5. Marjanovič Umek, L., Krajnc, S., Fekonja, U. (2006). Otroški govor: razvoj in učenje. Domžale, Izolit.
  6. Pečjak, S. (2007). Stopenjskost pismenosti –kaj je in kako jo udejanjati v naših šolah. V J. Vintar (ur.), Stopenjskost pri usvajanju pismenosti. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  7. Povše, B. (2013). Razvoj jezikovnih spretnosti s pomočjo didaktičnega pripomočka »Črkovni park« v prvem razredu osnovne šole. Diplomsko delo. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Pedagoška fakulteta.

Novo ruho Pogleda

Broj 127, studeni 2020.
ISSN 1848-2171

Kao što smo i najavili u prošlom broju, Pogled je osvanuo u novom ruhu. Zahvaljujem se svima na idejama i savjetima, a pogotovu učitelju likovne kulture Davoru Cvetniću na prekrasnoj slici koja krasi naše zaglavlje.

Nove upute za predaju članka možete pročitati na desnoj bočnoj traci pod nazivom Upute autora. Članak se predaje preko obrasca, klikom na gumb Predaja članka.

A sada krenimo na naše članke:

Pogled_iconProšli mjesec je obilježilo međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja Dabar u organizaciji udruge “Suradnici u učenju” uz podršku Hrvatskog saveza informatičara, Visokog učilišta Algebre, CARNET-a i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Lidija Kralj nam je ispričala priču o počecima natjecanja Dabra u Republici Hrvatskoj, a ove godine zaokružili smo priču na 5 godina. Više…

Pogled_iconDarija Dasović nas je upoznala s novitetom, prvim natjecanjem iz računalnog razmišljanja za učitelje, nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje pod imenom Dabroučitelj. Naravno, kao i svake godine izvijestila nas je kako je prošlo natjecanje –  ukupan broj sudionika, komentari učenika i učitelja te nezaobilazni poneki statički podatak. Smile Više…

Pogled_iconAleksandra Žarković Preac predstavila je nekoliko primjera poticanja učenika na odgovornost i preuzimanje kontrole nad svojim učenjem. Na koji način, pročitajte ovdje. Više…

Pogled_iconAlenka Štrafela i njeni učenici krenuli su u proizvodnju glazbenih instrumenata iz ambalažnog otpada i materijala koje su prikupili u prirodi. Pročitajte kako su učenici bili kreativni, motivirani i inovativni. Više…

Pogled_iconUčiteljica hrvatskog jezika Ivana Arambašić kroz nastavu pismenog i usmenog izražavanja nastoji istaknuti značaj zavičajnog idioma. Pokušala je leksičkim vježbama približiti učenicima staroperkovački govor koji je uvršten u kulturnu baštinu Republike Hrvatske. Više…

Pogled_iconKatja Turk Medvešček je opisala izvedbu umjetničkog projekta pod nazivom “Moje ruke”. Izvela ga je s učenicima kombiniranih odjeljenja 1. i 2. razreda te su koristili metode i alate za učenje vođenja projekta. Više…

Pogled_iconU svom članku Lea Košak predstavlja socijalne igre koje je provela u sklopu izvannastavnih aktivnosti Fit školarac. Korist socijalnih igara za učenike je u tome da se opuštaju, stupaju u međusobni kontakt, povezuju se, usamljena djeca ostvaruju kontakt s drugima, razvija se solidarnost, međusobno pomaganje i tolerancija. Više…

Pogled_iconKao provoditeljica dodatne stručne pomoći, Lucija Novšak, u svojem radu se susreće s različitom djecom s posebnim potrebama. Pritom moram dobro poznavati karakteristike posebnih potreba, funkcioniranje djeteta, okruženje iz kojeg potječe, interese, nedostatke i najvažnije, JAKA PODRUČJA. Svrha članka je predstaviti značaj jakih područja i odrediti ih na primjeru. Više…

Pogled_iconTijekom godina Manca Moškon je utvrdila kako je učenje puno učinkovitije ako se spoji s igrom i kretanjem djece. U članku saznajte kako preko igre učvrstiti velika tiskana slova, kako povezivati predmete te kako razvijati i jačati učenje suradnjom među učenicima. Više…

Pogled_iconKako sigurno koristiti medije, kako kritički promišljati medijske sadržaje, kako prepoznati lažne vijesti i neprovjerene izvore to su samo neka od pitanja s kojima se djeca susreću, a Sanja Pavlović Šijanović upoznaje nas kako je važno razvijati programe medijske edukacije i u školama i integrirati medijsko opismenjivanje u nastavne planove. Više…

Pogled_iconUčiteljica 1. razredu, Špela Ivančič, na satovima likovne umjetnosti na zadanu temu “Pogled kroz prozor” istraživali su načine izrade reljefne slike. Više…

Pogled_iconUrška Picek smatra kako suvremena nastava bi trebala težiti k samostalnom učenju kako bi dijete u svom radu pokazalo što više vlastite aktivnosti i samostalnosti. Ali svjesna je i činjenice kako je samostalni rad dugotrajan proces kojeg moramo prepoznati u nastavi i neprestano ga poticati i razvijati. Više…

Pogled_iconArduino je platforma talijanskog autora otvorenog koda. Igor Pangrčič je objasnio kako pomoću Arduino Nano možete napraviti parkirni senzor. Više…

Gordana Lohajner

Domaći obrt u našem kraju

marija_srdinsek

Marija Srdinšek

Sažetak

U istraživačkom radu Obrt u našem kraju s učenicima smo u osnovnoj školi Videm, Područnoj školi Leskovec na izvannastavnoj aktivnosti iz povijesti odlučili istraživati obrte, koji su nekoć bili razvijeni u našem kraju.

Namjera rada bila je utvrditi koji su obrti bili razvijeni u domaćem kraju i kako se sukladno promjenama potreba stanovnika u kraju mijenjao broj obrtnika u pojedinim strukama. Zanimali su nas uzroci nastanka novih obrta i nestanka nekih od starih te kakav je značaj obrtničke tradicije kraja.

U našem kraju bio je razvijen domaći obrt koji se ispreplitao s prevladavajućom poljoprivredom i osiguravao stanovnicima dodatnu zaradu. Upravo uz pomoć domaćeg obrta ljudi su lakše preživjeli loše poljoprivredne godine i gospodarske krize.

Ova tema je novost, budući da još nitko prije toga nije istraživao domaće obrte u kraju. Poseban smisao rad dobiva nakon što usporedimo dobivene rezultate s današnjim stanjem.

Ključne riječi: domaći obrt, istraživački rad, kulturna baština.

Uvod

Predmet istraživanja je dakle obrt, za koji znamo da je jedan od najstarijih i najraširenijih gospodarskih djelatnosti. Budući da je s povijesnog stajališta to vrlo opširna tema, odlučili smo se ograničiti na određeno vrijeme i prostor. U radu smo postavili nekoliko temeljnih pitanja na koja ćemo pokušati odgovoriti:

  • koji su obrti postojali u kraju
  • na koji način se sukladno promjenama potreba stanovnika u kraju mijenjao broj obrtnika u pojedinim strukama
  • kakva je obrtnička tradicija kraja

Cilj zadaće: istražiti domaće obrte u kraju i detaljnije obraditi jedan obrt koji najviše odgovara lokalnim uvjetima i ima očuvanu arhivsku i drugu pisanu građu, obrtnički alat i proizvode te pruža mogućnost anketiranja obrtnika.

Prostor: kraj Zgornji Leskovec – razvedeno seosko naselje. Predviđamo da je u tom području bio razvijen takozvani domaći obrt koji se ispreplitao s poljoprivredom i osiguravao, osobito siromašnijim stanovnicima, mogućnost dodatne zarade.

Vrijeme: 20. stoljeće
Istraživači: učenici 7. i 8. razreda
Metode rada: prikupljanje podataka iz literature i izvora te terenskog rada (anketiranje, intervju, fotografiranje), komparativna analiza.

1. Nastanak obrta u Sloveniji

Učenici su se najprije uz pomoć literature upoznali s pojmom obrta, s njegovim nastankom i razvojem, s obrtničkim zakonima i domaćim obrtom.

U svrhu traženja izvora posjetili su i Povijesni arhiv Ptuj, gdje su tražili prvenstveno podatke o obrtnicima iz domaćeg kraja. Utvrdili su da je arhivske građe vrlo malo. Među zapisima ipak je pronađeno nešto podataka o obrtnicima u našem kraju, a to su bili pekari, mesari, kovači i postolari.

2. Domaći obrti u našem kraju

Do sljedećih podataka učenici su došli pomoću usmenih izvora, koje su prikupili uz pomoć informatora s terena. Posjetili su i starije žitelje i ispitali ih o obrtničkoj prošlosti kraja. Saznali su mnogo zanimljivosti.

U dvadesetom stoljeću u kraju su djelovali različiti domaći obrti koji su se ispreplitali s poljoprivredom. Obrtnici su većinom bili samouki, a obrtom su se bavili pretežito u zimsko vrijeme, kada nije bilo posla na polju i u vinogradu.

Najrašireniji domaći obrti u kraju:

2.1. Kovači

Kovanje je bilo jedan od najvažnijih obrta u kraju, posebno u razdoblju između dva rata i desetljeće nakon drugog svjetskog rata. U kraju su se nalazila četi2020-02-08 13.34.03 (sl.1)ri kovača. Kovanje je bio obrt povezan s poljoprivrednom djelatnošću. Kovač je brinuo o kovačkoj radionici, a supruga i djeca radili su u poljoprivrednom domaćinstvu. U kovačkim radionicama popravljali su se dijelovi alata, potkivali konji, obrađivala podvozja vozova, izrađivale su se motike, kose, sjekire, plugovi,…

Slika 1. Nekadašnja kovačka radionica u Maloj Varnici

2.2.  Bačvari ili pintari

Zbog vinogradskog područja u ovom je kraju bio vrlo razvijen bačvarski domaći obrt. U kraju je bilo čak šest bačvara, što nas nije iznenadilo, budući da je kraj važno vinogradarsko područje. Bačvari su izrađivali bačve, kade, brente (pute), škafove, drvene posude za mošt,…

2020-02-08 13.34.20 (sl.2)2020-02-08 13.34.54 (sl.3)
Slika 2. Bačvarski proizvodi         Slika 3. Bačvarska radionica

2.3. Stolari

Stolari su bili osobito cijenjeni obrtnici u kraju. Izrađivali su pretežito namještaj (stolove, klupe, stolice, ormare, krevete), vrata i prozorske okvire. Stolari su na seoskom području izrađivali i lijesove i posebne škrinje.

2.4. Postolari ili šusteri

2020-02-08 13.35.20 (sl.4)Postolari su izrađivali cipele od kože koja je bila dostupna kod kuće (svinjska koža). Za ovaj oblik obrta bilo je značajno da je postolar na poziv poljoprivrednika izradio na imanju sve što je od njega naručio. U kraju je bilo pet postolara.

Slika 4. Postolarski stroj s radnim stolom i alatima

2.5. Kolari

2020-02-08 13.35.41 (sl.5)U kraju su se nalazila tri poznata kolara. Oni su izrađivali prvenstveno drvene dijelove vozova i plugova.

Slika 5. Proizvod domaćih kolara

2020-02-08 13.36.16 (sl.6)
2.6. Mlinarstvo

U kraju je djelovao i jedan mlinar. Poznato je da su u mlin dolazili i stanovnici susjednih naselja.

Slika 6. Mlin u Maloj Varnici

2.7. Izrada mlinova

2020-02-08 13.38.19 )sl.7)U kraju je djelovao i domaći obrtnik, samouk, koji je izrađivao električne mlinove za mljevenje žita. Izradio je čak stotinjak mlinova.

Slika 7. Mlin za mljevenje žita

2020-02-08 13.36.54 (sl.8)
2.8. Ostali domaći obrti

U kraju su postojali i slijedeći domaći obrti: tesari, krojači, krovopokrivači slamnatih krovova, pletači košara, predionice,…

Slika 8. Kolovrat

Zaključak

Učenici su u istraživačkom radu došli do sljedećih zaključaka:

  • U kraju je bio razvijen domaći obrt koji se ispreplitao s poljoprivredom i donosio stanovnicima dodatnu zaradu za lakše preživljavanje.
  • Značaj obrta mijenjao se i bio je ovisan o lokalnim potrebama stanovnika. To je vidljivo iz primjera kada je kovaštvo počelo propadati radi propadanja prijevozništva.
  • Drvene bačve su u prošlosti predstavljale značajan tržišni proizvod. Danas domaći obrt bačvarstva gubi borbu u konkurenciji s metalnom industrijom.
  • Napredak u razvoju tehnologije i industrijska proizvodnja pogodili su brojne domaće obrte u kraju. Danas su istraživani domaći obrti potpuno nestali.
  • Učenici su došli do zaključka da su pojedine grane domaćeg obrta u našem kraju pridonijele i baštini domaćih obrta u Sloveniji.
  • Učenici su svoj istraživački rad predstavili i drugim učenicima u školi.

Istraživački rad učenicima omogućava učenje iz vlastitog iskustva, što povećava kvalitetu i trajnost stečenog znanja. Učenici su u središtu događanja i razvijaju brojne vještine. Učitelj je u ulozi savjetnika, on učenike usmjerava i zalaže se za napredovanje svojih učenika prilikom timskog rada i međusobne suradnje, na javnim nastupima, prezentiranju svog rada,…

Literatura

  1. Bogataj, J. (1989). Domače obrti na Slovenskem. Ljubljana: DZS.
  2. Zgodovinski arhiv Ptuj. Obrtniki in Obrtni obrati okraja Ptuj.
  3. Fotografije – osobna arhiva.
  4. Informatori s terena.

Rihard Jakopič: nekad – danas

spela_ivancic

Špela Ivančič, učiteljica razredne nastave

Sažetak

Za tjedan kulturne baštine osmislila sam projektni rad: s učenicima trećih razreda izraditi plakat Riharda Jakopiča. Rad s učenicima započeo je već godinu dana ranije. Razmišljali smo kako napraviti plakat i prilikom istraživanja došli smo do lijepih ideja. U tjednu kulturne baštine 2019 postavili smo izložbu likovnih radova učenika. Školu je uljepšao plakat s kojim smo potaknuli sve ostale, da se tog trenutka posvetimo tjednu kulturne baštine.

Ključne riječi: projektni rad, Rihard Jakopič, kreativnost, likovni rad.

1. Uvod

Na našoj školi su se za vrijeme projekta Baština # umjetnost # zabava od 28.9. do 21.10.2019 odvijale mnoge aktivnosti. Predstavit ću jednu od aktivnosti, koja je bila sastavni dio projekta. S učenicima smo izrađivali plakate s kojima smo uljepšali školske prostorije.

Cilj tjedna kulturne baštine je da odvojimo vremena za umjetnost u svim njenim oblicima, a istovremeno da iskažemo zanimanje za baštinu koja je prisutna i danas. Dvotjedni projekt Jakopičeva poruka: Tivoli – baština, umjetnost i zabava motivira da se svatko na svoj

2. Tjedan kulturne baštine

Cilj teme je prikazati mnoge vidove kulturne baštine, kako materijalne tako i nematerijalne, posvećene umjetnosti i slobodnom vremenu, pomoću kojih uživamo u kulturi i bježimo iz svakodnevice, bez obzira da li se prikazujemo u svjetlu kreatora, poznavatelja, čuvara, aktera ili posjetitelja. Tema obuhvaća vizualne umjetnosti, muzeje, kina, cirkuse, zabavne parkove, ples, proslave, festivale, igre, čitanje, glazbu, fotografiju, clip_image002radio, televiziju, dramu, turizam i sport. To će biti prilika za istraživanje povijesti svih, s tim povezanih, objekata i predmeta. Istovremeno će nas zanimati i baština, koja je prisutna u svim današnjim oblicima opuštanja. (https://www.zvkds.si/sl/dekd/dekd-tkd, 29. 10. 2019, 19.13)

Slika 1. Izložba Riharda Jakopiča (fotografija Špela Ivančič)

3. Projekt stvaramo plakat Riharda Jakopiča

Učenici trećih razreda su razmišljali kako bi fotografiju Riharda Jakopiča obradili s različitim uzorcima. Na računalu smo potražili program za obradu osnovne fotografije na željeni način. Obrađene fotografije smo otisnuli. Na stražnjoj strani su učenici nacrtali mrežu. Označili su je nekim redoslijedom i izrezali. Iz djelova slike sastavljali su neku cjelinu. Da bi slika ostavila utisak jedne cjeline morali su potražiti odgovarajuće djelove.

clip_image004Slika 2. 1. dio slagalice Riharda Jakopiča (fotografija Špela Ivančič)

Prilikom sastavljanja slike učenici su se zabavljali jer im je traženje odgovarajućih djelića bio pravi izazov. Neke djelove slike je bilo teže pronaći te ih sastaviti. Kod obraza i pogleda, gdje je vidljivo što je prikazano išlo je mnogo lakše. U donjem dijelu slike su površine odnosno djelići slike bili manje – više slični i tu je slaganje bilo puno teže.

clip_image006Slika 3. 2. dio slagalice Riharda Jakopiča (fotografija Špela Ivančič)

clip_image008Slika 4. 1. dio slagalice linearnih linija Riharda Jakopiča (fotografija Špela Ivančič)

Druga ideja za slagalicu bila je da učenici na stražnjoj strani nacrtaju okomite linije. I ovdje su označili djelove slika. Izabrali su nekolicinu različito obrađenih slika koje su međusobno povezali. Nastale su zanimljive linije u boji koje predstavljaju Riharda Jakopiča. Taj dio zadatka je bio lakši od sastavljanja pravokutnih djelova slike, a svejedno zanimljiv za promatranje.

clip_image010Slika 5. 2. dio slagalica linearnih linija Riharda Jakopiča (fotografija Špela Ivančič)

4. Izložba likovnih radova

Na kraju su učenici napravili izložbu likovnih radova. Zanimljivo je bilo promatrati sastavljene likovne radove. Pogledom smo tražili segmente sastavljenog uradka, koji su prije bili samostalne slike i sa zanimanjem promatrali njihov međusobni utjecaj. Učenici, roditelji i učitelji su pohvalili izložbu, koja je nastala u tjednu kulturne baštine. Na novi način smo povezali prošlost i sadašnjost te novim načinima i tehikama izvršili preoblikovanje i povezivanje u cjelinu koja donosi nove mogućnosti. Mogu reći da su ti plakati prikazali dio toga. S učenicima smo razmišljali i stvarali na način kojim smo postigli svoj cilj.

5. Evaluacija

clip_image012Učenici su bili ponosni na svoje plakate. Sa svojim mislima o prošlosti i kulturnoj baštini učenici su pokazali da razumiju i znaju povezivati prošlost i sadašnjost sa vizijom budućnosti. Na kraju smo najbolji plakat oblikovali sa svim važnim oznakama tjedna kulturne baštine i naše ustanove. Plakat je inspirirao prolaznike i prenosio Jakopičevu poruku: Tivoli – baština, umjetnost i zabava.

Slika 6. Plakat za Baština # umjetnost # zabava u OŠ Riharda Jakopiča (fotografija Špela Ivančič)

6. Zaključak projekta

S projektom Rihard Jakopič: nekad – danas smo s plakatom i likovnom izložbom pokazali da se znamo opustiti u prošlosti i gledati u budućnost sa svim novim tehnologijama. Sad, kad smo zaključili projekt, mislima smo već u slijedećoj školskoj godini sa novim izazovima i idejama za tjedan kulturne baštine. Radujemo se stvaranju i zajedničkim projektima.

Literatura

  1. https://www.zvkds.si/sites/www.zvkds.si/files/uploads/files/dekd_type/programska_2019_web.pdf, 28. 10. 2019, 15.00
  2. https://www.zvkds.si/sl/dekd/dekd-tkd, 29. 10. 2019, 19.13

Malo drugačiji rad u 1. razred

katarina_plut

Katarina Plut

Sažetak

Početak – ne samo školske godine, već školovanja općenito. Za učenike i roditelje novi je početak, novo razdoblje u životu. Za učiteljice upoznavanje nove djece, roditelja – a time ujedno i upoznavanje različitih osobnosti koje moramo povezati u „cjelinu“, ako želimo uspješno „ploviti na školskoj lađi“, mi zajedno s njima godinu ili dvije, a oni svih devet godina školovanja. Nekima je pohađanje škole ugodno, nekima je to pravi stres. Na početku je u velikoj mjeri potrebno novo saznanje, prilagođavanje, međusobne pozitivne komunikacije, ali i velika strpljivost.

Ključne riječi: dolazak u školu, međusobni odnosi, timski rad, rad u kutićima.

Dolazak u školu

U školu dolaze djeca koja su međusobno jako različita. Dolaze iz različitih sredina, s različito oformljenim socijalnim vještinama, različitim predznanjem, odnosno znanjem, različitim navikama i sposobnostima…

Dolazak u školu za djecu znači nov početak – nove prijatelji, nove prostorije, nova učiteljica… To važi i za učitelje, učenike, pa i roditelje koji nam povjeravaju svoju djecu.

Djeca u većini slučajeva ne znaju što ih u školi čeka (oni koji imaju stariju braću ili sestre, imaju o tome doduše već neke predrasude). Međutim, za većinu je to posve novo područje – a time i posve nov izazov. U školu dolaze djeca iz različitih »krajeva«. Za većinu dolazak u školu znači nešto lijepo i takvim ostaje cijelo vrijeme školovanja. Nekima pak dolazak u školu stvara problem.

Dolaze djeca s različitim prethodnim znanjem, vještinama, sposobnostima… Uloga učiteljice u školi jest da pruži djetetu potporu ako u učenju, tako i u razvoju osobnosti.

Prethodna iskustva, znanje i spretnosti, što ih djeca steknu prije početka školovanja, značajno utječu na uspješnost u školi. U tom pogledu od velikog je značenja sređena i poticajna okolina ili sredina u kojoj dijete živi i provodi dio dana.

Djeca su željna znanja, radoznala, vedra, vole istraživati. Okolina je ta koja ih svojim primjerenim očekivanjima može potaknuti na bolje ili može postati kočnicom u njihovom razvoju. Ako dijete opteretimo bezbrojnim aktivnostima, onda se spontanost, želja za znanjem i vedrina rasplinu, dijete ne može ispuniti prevelika očekivanja. Posljedice mogu biti pomanjkanje koncentracije, nesanica, bolesti u trbuhu… (Miko, 2018).

Kad dobijem generaciju prvašića, oni su kao neispisan list, ali kad taj list okrenem, vidim da svaki od njih ima iza sebe već pet ili šest poglavlja.

Škole nisu iz godine u godinu sve zahtjevnije ili možda manje prijatne, manje prihvatljivije… u školu dolaze djeca koja imaju manji broj jasno oblikovanih socijalnih vještina, vodi i usmjerava ih načelo ugode – ovdje i sada, samo ja… djeluju po principu – radit ću ono što je fino. Nemaju izgrađen osjećaj odgovornosti za svoje djelovanje.

Učiteljica i odgojiteljica u razredu

Učiteljica je ta koja stvara “odnose” u razredu. Učenik može biti motiviran u školi samo ako se dobro osjeća. Uz pomoć raznovrsnih aktivnosti (razgovor, socijalne igrice …) uspijeva nam više ili manje uspostaviti jasna pravila u razredu te dobre odnose s učenicima. Jasna pravila, granice i posljedice od bitnog su značenja za dobru nastavu. Učenik mora znati kakve su posljedice, ako krši pravila ili prekorači granice. Učenici uvažavaju i poštuju učitelja samo ako je ovaj dosljedan. Ako nije dosljedan, učenici ga neće shvaćati ozbiljno.

Učiteljica dobiva u novom razredu širok “spektar” različitih priča i različitih karaktera.

Prisutnost druge stručne djelatnice u razredu predstavlja mekaniji prijelaz iz vrtića u školu. Osobno mislim da bi se na taj način pozornost prema djeci mogla podijeliti. Dvije osobe mogle bi se daleko bolje i temeljitije posvetiti djeci, kojoj je kod prijelaza iz vrtića u školu “itekako” potrebna velika pozornosti, nego što se to može samo jedna osoba prisutna u razredu.

Prednost prisutnosti dviju osoba u razredu očituje se i na taj način što jedna može voditi nastavu, a druga može istovremeno pomagati i davati smjernice pojedinačnim učenicima.

Međutim, rad dviju učiteljica zahtijeva odgovorno, ravnopravno, pravedno… sudjelovanje jedne i druge u svim fazama rada – nastave, ali i odgoja učenika u razredu. Kod takvog rada najvažnija je međusobna potpora, pomoć, razgovor, iskreno izražavanje osjećaja, poštivanje. Rad se međusobno isprepleće, dopunjava, usavršava, mijenja…

Sve to osjete svi članovi zajednice – učenici, roditelji, suradnici… Ako je rad pozitivan – on je ugodan, ako je pak negativan… Znamo u kakvom ozračju je rad ugodniji i kvalitetniji.

Sama sam uistinu “sretnica”, zato što u svom širem kolektivu na razini škole, ali i u užem krugu (u aktivu i u paru) osjećam pozitivnu energiju.

Učiteljica i odgojiteljica stvaraju “odnose” u razredu. Učenik može biti motiviran za rad u školi samo ako se ondje dobro osjeća. Pomoću različitih aktivnosti (razgovor, socijalne igrice …) uspjelo mi je uspostaviti jasna pravila u razredu i dobre odnose s učenicima. Jasna pravila, granice i posljedice od bitnog su značenja za dobru nastavu.

Opis primjera dobre prakse – rad u kutićima

U mom razredu rad se ne odvija po pojedinačnim satovima rasporeda – 45 minuta nastave, 5 minuta odmora… Prije nekoliko godina sudjelovala sam u obrazovnom procesu na Pedagoškom institutu, a sada u svom razredu radim po načelu metode »Korak po korak«.

Ta se metoda odlikuje sljedećim karakteristikama: individualizacija i diferencijacija nastave, sadržaja… za svakog učenika, što mu omogućava da raste i razvija se na sebi svojstven način te mu pomaže da izabire aktivnosti i rad u kutićima, u slobodno vrijeme, u bližoj i široj okolini, a istovremeno mu omogućava da samostalno donositi odluke i bude odgovoran.

U prostoriji se mogu stvoriti kutići koji se razlikuju po sadržajima. Pojedinačni kutići potiču učenike i učenice na odgovarajuće postupke: kutić za čitanje motivira učenike da se usredotoče na knjige, odnosno na čitanje, kutić za timski rad potiče učenike na suradnju kod pisanja zadaća. Za stolovima, odnosno u kutićima moguća je i individualna pomoć učitelja.

Rad u kutićima je proces u kojem se odvijaju projektni i istraživački zadaci po skupinama. Učenici uz pomoć učiteljice slobodno iznose svoje ideje, izmjenjuju pobude, određuju osobne i zajedničke ciljeve te ih individualno, tandemski i timski ostvaruju.

Učitelj podstiče napredak učenika, tako da svaki učenik može napredovati prema vlastitim mogućnostima i sposobnostima. Organizira nastavu – aktivnosti tako da učenici mogu ostvariti postavljene ciljeve. Nastavu temelji na vlastitoj aktivnosti, jer učenik upravo vlastitim aktivnostima razvija svoje sposobnosti, spretnosti, što je temeljno polazište za njegov uspjeh. Kvalitetu rada određuje učitelj.

Budući da u razredu imamo različite učenike, imamo posljedično i različita postignuća u ostvarivanju ciljeva – a važno je da pritom napreduju svi učenici.

Svako jutro najprije stanemo u krug i pozdravimo se na jutaslika 1rnjem okupljanju. Tom prilikom ispričamo jedni drugima dogodovštine jučerašnjeg dana, možemo igrati različite igrice koje su također motivacija za daljnji rad, možemo slušati ili sami pričati bajke (bralna značka, slovenska praksa), možemo nešto zapjevati… Na kraju se uvijek dogovorimo što ćemo tog dana raditi.

Slika 1. Učim se i istražujem

Dalje se rad nastavlja u raznim kutićima, ponekad i frontalno, odnosno vođeno ili dirigirano (određene aktivnosti, odnosno sadržaji). Učenik izabere sam zadaću za sebe (prema uputama učiteljice), sam rasporedi vrijeme za rješavanje zadaće. Pred kraj nastave ponovno sjednemo u krug, razgovaramo o obavljenom poslu i rastajemo se. Obično je u zaključnom krugu prisutna i učiteljica produženog boravka, koja prihvati učenike i nastavlja s njima provoditi dan. Na svršetku »školskog« dana trebale bi sve obaveze biti obavljene.

Rad u kutićima meni i učenicima omogućava da se individualno posvetim pojedinačnim učenicima, što omogućava dnevni napredak i uspjeh svih učenika. Mogu se individualno posvetiti učenicima koji su nadareniji – mogu pripremiti zadaće primjerene njihovoj nadarenosti, zalaganju i napredovanju u nastavi. A mogu se posvetiti i onim učenicima koji imaju poteškoća na pojedinim područjima učenja te im pomoći kod njihova napredovanja. Uostalom, dobro znamo da ne postoje dva učenika s istim poteškoćama.

Uspješnim se pokazalo se i to što smo odgojiteljica i ja kod pojedinačnog nastavnog sadržaja grupu podijelile te je svaka radila s polovicom učenika. Na taj način imamo bolji pregled nad usvojenim znanjem i vještinama, učenici dolaze više puta na red, pa tako i oni koji bi se doduše vrlo brzo sakrili u razredu.

slika 2Osiguravanje takvog nastavnog okruženja omogućava tjelesnu aktivnost ne samo na sportskom području, već i na samoj nastavi.

Rad u paru na takav način znači da je nastava kvalitetnija, dinamičnija, sadržajno i didaktički razigranija.

Slika 2. Rad u kutićima

Razmišljanje na kraju

Za mene je svaki novi dan izazov – dok se pripremam za nastavu u razredu, pred sobom vidim svoje učenike i mislim na njih, razmišljam što je potrebno raditi, kako nešto uraditi da budu što uspješniji. Naš svakodnevni rad odvija se po istom „rasporedu“, svaki dan učenici znaju tko i što ih čeka, trebaju jedino saznati što će imati za zadaću i kako će zadaću rješavati. Čini mi se vrlo značajnim – za sve učenike – da se rad odvija ustaljeno, istim dnevnim ritmom, što učenicima mnogo znači. Želim zaključiti riječima – koje često slušam od učenika za vrijeme rada u školi: »Zar ne, baš nam je lijepo! Danas su zadaće zaista bile lagane«.

Literatura

  1. Miko, K. (2018). Otroka pri učenju zgolj podpirajte. Pridobljeno 30. 8. 2019 s spletne strani https://www.onaplus.si/otroka-pri-ucenju-zgolj-podpirajte.

Mladi „basnopisci“

melanija_zavec

Melanija Zavec

Sažetak

Bez obzira na dugogodišnje poučavanje i iskustvo učitelj mora pri poučavanju koristiti moderne načine učenja. Ako želiš biti dobar učitelj, moraš ići ukorak s vremenom. Jedna između oblik modernog poučavanja je suradničko učenje. Pri tom načinu učenja su učenici veoma aktivni, međusobno komuniciraju, se dogovaraju i zajedno sastavljaju priču, pjesmu, doživljaj i druge stvari. U ovom ću vam članku predstaviti primjer, na koji će učenici skladati izvorne basne, uzimajući u obzir karakteristike basne (na primjer moralnu doktrinu). Pri tome ima svaki u grupi svoju nalogu, koju mora napraviti, da grupa postiže zastavljen cilj. Učenikom je ta način rada popularan, zato ga koristim, kad je to moguće.

Ključne riječi: suradničko učenje, basna, upute za stvaranje u grupi, pisanje izvorne basne.

Uvod

Kad smo učili o basne i čitali različite primjere, su učenici bili oduševljeni. Zavoljeli su basne jer su kratke i u njima nastupaju životinje. Izabrala sam suradnički način, u kojem će se učenici isprobati kao »basnopisci«. Sami će se dogovorit o sadržaju i koje životinje, bilje ili stvari, možda i ljudi, će nastupiti u basni. Pisat će basne u obliku pjesme ili priče, onda će svima u razredu pročitati, što su napravili. Zatim će napraviti analizu suradničkog rada i onoga, što su učinili i što su naučili.

Teorijska osnova

Suradničko učenje

Svaki učenik ima svoju nalogu, koju mora napraviti i odgovoran je za svoj dio. U zadatku daju sve od sebe. Samo na taj način mogu postići zajednički cilj i najbolji rezultat. Pri radu su aktivni svi članovi, koji se međusobno pomažu, daju savjete, podržavaju jedni druge, ohrabruju i ovise jedni o drugima. Svaki je član odgovoran za uspjeh grupe. Pri radu je potrebno međusobno poštovanje, slušajući jedno drugo i uvažavanje ideja drugih članova.

Na kraju učenici ocjenjuju svoj rad i rade analizu. U suradničkom radu učenici stječu nova znanja. Učitelj opaža suradnju učenika i pomogne samo tada, kada je to potrebno.

Pažnja učitelja usmjerena je na planiranje, upravljanje i provođenje nastavnog sata.(Peklaj, 2001.)

Basna

je književni žanr, u kojem su glavni likovi životinje, stvari ili bilje, koje se ponašaju poput ljudi. Ponekad nastupaju također ljudi. Životinje imaju tipične osobine (lukava lisica …). Basne su jednostavne i kratke i često sadrže razgovor. Na zabavan način uz pomoć književnih likova opisuju ljudske greške. Basne nas uče i ilustriraju kakvu životnu istinu, mudrost ili moralnu doktrinu. Doktrine se obično nalaze na početku ili na kraju basne.

Mogu se pisati u obliku pjesme ili priče. Ovaj žanr je prisutan svugdje u svijetu, a došao je iz Indije. Najpoznatiji basnopisac je Ezop iz Grčke, koji je bio ostalim basnopiscem uzor.(Kmecl, 1977.)

Nastavni sat

Učenici pitaju učitelja karakteristike basne. Učitelj odgovara na pitanja pogrešno (namjerno), a učenici moraju njegove odgovore ispraviti.

Zatim učenici nekim životinjama pripisuju određene osobine. Razmišljaju o tome, može li se čovjek naći sličnog karaktera (spor kao puž, uplašen poput zeca …).

Učenici će sastavljati različite tekstove i tako proširiti svoje znanje o basni.

Učenike dijelim na heterogene grupe prema njihovim sposobnostima i osobnim karakteristikama. Tada njima dodijelim upute za rad. Tri grupe čine izvornu basnu, a jedna grupa piše detaljnu obnovu basne Vuk i janje. Svi moraju paziti, da imaju u svom radu karakteristike basne.

Učenici si podijele uloge u grupi: vođa, drugi član, treći član, četvrti član, izvjestitelj. Učitelj prati rad, stimulira učenice i savjetuje, kad je potrebno. Svaka grupa dobiva tablete i prije sastavljanja pročita tri basne ovdje. To će im olakšati sastavljanje izvorne basne.

Upute za stvaranje u grupi

1. grupa

Napišite detaljno obnovu basne Vuk i janje. Možete si pomoči s čitanko. Basnu također ilustrirajte. Nakon toga pročitajte još koju basnu sa pomoću tableta na web stranici.

Slika 1.2. grupa

Napišite izvornu basnu pomoću odabranog crteža i nauke. U obzir uzmite karakteristike basne. Moralna doktrina, koju stavite u basnu, se glasi: Kad mačke nisu kod kuće, miševi plešu.

Slika 1. Miševi se zabavljaju
Izvor slike

  1. Prvo napišite naslov basne. Dogovorite se o sadržaju priče. Prvi odlomak ili početak piše voditelj, glavni dio (drugi i treći stav) pišu drugi i treći član. Zaključak piše četvrti u grupi.
  2. Zatim zajedno pročitajte tekst i raspravite o sadržaju. Pregledajte relevantnost sadržaja, originalnost, karakteristike basne i jezičnu točnost. Ispravite ono, što je potrebno.
  3. Izvjestitelj pročita, što ste napravili.


3. grupa

Napišite izvornu basnu z moralno doktrino. Dodajte neku tipičnu karakteristiku odabrane životinje (na primjer plašljivost).

  1. Prvo napišite naslov basne. Dogovorite se o sadržaju priče. Svaki u grupi piše jedan stav. Prvi stav ili početak piše voditelj, glavni dio (drugi i treći odlomak) pišu drugi i treći član. Zaključak piše četvrti u grupi.
  2. Zatim zajedno pročitajte tekst i raspravite o sadržaju. Pregledajte relevantnost sadržaja, originalnost, karakteristike basne i jezičnu točnost. Ispravite ono, što je potrebno.
  3. Izvjestitelj pročita, što ste napravili.

4. grupa

Napišite basnu u obliku pjesme. Moralnu doktrinu birate sami, a neka stoji na kraju pjesme.

  1. Treba raditi na ovaj način, da svaki član grupe piše jedan kit pjesme. Prvi kit piše voditelj, slijede drugi i treći član grupe. Zaključak piše četvrti u grupi.
  2. Zatim zajedno pročitajte tekst i raspravite o sadržaju. Pregledajte relevantnost sadržaja, originalnost, karakteristike basne i jezičnu točnost. Ispravite ono, što je potrebno.
  3. Izvjestitelj pročita, što ste napravili.

Sastavljanje izvorne basne

Učenici počinju sa suradničkim radom. Moraju slijediti upute. Prvo pišu na papir, kasnije u bilježnicu. Svaki učenik je odgovoran za svoj dio basne.

Učenike aktivno pratim pri radu. Ako je potrebno, pomognem i usmjeravam. Tko želi, ilustrira basnu.

Učenici ili izvjestitelj se pripreme na prezentaciju. Nakon toga slijedi čitanje basne. U basni potražimo moralnu doktrinu, objasnimo njenu poruku i druge karakteristike.

Slika 2.Slika 3.
Slika 2. Sadržaj basne Vuk i janje      Slika 3. Basna u obliku priče

Slika 4.Slika 4. Basna u obliku pjesme

Učenici najprije sami napravu analizu svog rada, onda učitelj vodi raspravu i postavlja pitanja. Učenike pohvaljujem za njihov rad. Slijedi razgovor: kakve su prednosti ili slabosti suradničkog učenja, kakve probleme ste imali pri radu, što ste naučili, dali biste mogli nešto promijeniti, što bi promijenili, da bi bila vaša basna još bolja, što bi uradili, da bi sudjelovali još bolje.

Zaključak

U grupi učenici veoma vole sudjelovati, imaju više interesa za učenje i rad, dobivaju nova znanja, su uspješni jedni i drugi (manje uspješni). Drug drugom pomažu, bolje surađuju i više su povezani. Nastavit ću s ovim načinom rada, jer vidim, da su učenici više uključeni i rade više nego inače.

Literatura

  1. Peklaj, C. (2001), Sodelovalno učenje ali kdaj več glav več ve, DZS, Ljubljana.
  2. Kmecl, M. (1977): Mala literarna teorija, Zavod Republike Slovenije za šolstvo, Ljubljana.
  3. Golob, B., Honzak, M., Medved Udovič, V., Mohor, M., Saksida, I. (2012), Berilo 7, Sreča se mi v pesmi smeje, MKZ, Ljubljana.
  4. https://sl.wikisource.org/wiki/Slovenske_basni_in_živalske_pravljice (3. 11. 2019).

Fotografije: vlastiti izvor

Sat kodiranja HoC2019

sanja_PS

Sanja Pavlović Šijanović

U razdoblju između 9. i 13. prosinca u Gimnaziji Vukovar održano je niz radionica Slika1 - HoC2019 - radna atmosferapovodom globalnog događanja poznatog pod nazivom „Sat kodiranja“ (Hour of Code).

Jedna od aktivnosti bila je izrada računalne igre pomoću GameMaker softverske platforma orijentirane na stvaranje 2D igara i ostalih grafičkih aplikacija razvijena od strane YOYO Games-a. GameMaker omogućuje lako kreiranje i razvijanje vlastite ideje i projekata i bez prethodnih programerskih predznanja, prakticirajući jednostavnu metodu „Drag and drop“ odnosno „ Povuci i postavi“ koja omogućava kreatoru igre da intuitivno i vizualno organizira i postavi ikone na zaslonu, koje će putem niza funkcija i logičkih uvjeta izvršavati određene radnje. Kako se Sat kodiranja održava u predblagdansko vrijeme, tako je i sadržaj igara trebao sadržavati blagdanski ugođaj. Ova aktivnost pokazala se prilično učinkovita u svrhu učenja osnovnih programerskih koncepata a učenici su uz visoku razinu zainteresiranosti i angažmana, proširivali svoja znanja ne samo iz područja programiranja i računalnog razmišljanja već i iz područja umjetnosti, dizajna i obrade fotografija.

Budući je sama ideja Sata kodiranja potaknuti djecu, mlade i sve zainteresirane da se upoznaju sa svijetom programiranja, izvrsno su nam poslužili motivacijski video isječci poznatih osoba poput Bill Gatesa, Malale, Rosaria Dawsona, Lise Loeb, Susan Wojcicki…koji progovaraju o kreativnosti (What is Creativity?), o onome što većina škola ne uči (What Most Schools Don’t Teach), te o demistifikaciji programiranja (The Hour of Code is Here). Sat kodiranja je hvalevrijedan projekt kojim se kod mladih podiže razina svijesti i znanja o informatičkim tehnologijama te se potiču vještine potrebne za poslove 21. stoljeća.

Na stranici https://hourofcode.com/hr/learn pronašli smo niz zanimljivih tutorijala i isprobali ih te se na taj način pridružili milijunima učenika i nastavnika u preko 180 zemalja kako bi promovirali i popularizirali područje programiranja. Ove godine izabrali smo tutorijale: Intro to App Lab za izradu vlastite aplikacije u Slika2 -sat kodiranja - rad uz tutorijalJavaScriptu koristeći blokove ili tekst, Program in Python with Tracy the Turtle za upoznavanje osnova programiranja crtajući oblike na zaslonu pomoću kornjače Tracy budući je kornjača grafika izvrsna platforma za istraživanje koncepata programiranja kroz kreativan vizualni vid programiranja. Kroz tutorijal Kano računarstvo – Napravite Pong, učenici su kreirali klasičnu arkadnu igru ping-pong (simulacija stolnog tenisa).

U projektu Codesters: Code Your Own PSA koristeći osnove programiranja u Python-u učenici su kreirali vlastite najave o javnim uslugama za koje su odlučili kako ih treba Slika3 - SatKodiranja2019popularizirati i o njima razmijeniti stavove i mišljenje. Na odabranu temu dizajnirali su svoj animirani ili interaktivni PSA putem kojega su podijelili kritične informacije o tome kako pozitivno utjecati na svijet. Neke od zastupljenih tema bile su globalno zatopljenje, problem plastike, obnovljivi izvori energije… Sličan projekt – Plastic Pollution PSA odabrali su učenici koji su svoje zamisli željeli izraziti putem videozapisa i programskog jezika JavaScript-a.

Jedna od aktivnosti bila je i upoznavanje sa platformom CodeAcademy, a među brojnim besplatnim tečajevima (12 različitih programskih jezika) mi smo izabrali tečaj za upoznavanje sa jednim od najmlađih računalnih jezika – Ruby, pod nazivom: Learn Ruby. Codeacademy.com jedan je od predvodnika u “learn to code” pokretu a sami tečajevi podijeljeni su u nekoliko kategorija: Osnove weba, PHP, JQuery, JavaScript, Python, Ruby, Projekti i API (application programming interface) i sadrže dobro koncipirane zadatke i projekte što omogućuje korisnicima izvrsne mogućnosti učenja i savladavanja gradiva. Kao nagradu za uspješno završen tečaj, osim znanja, polaznici dobivaju i digitalnu značku koja služi kao dokaz stečenih znanja i vještina. Ruby je interpretirani, potpuno objektno orijentiran programski jezik i pripada otvorenom kodu a njegova sintaksa ne sadrži nepotrebne znakove te stoga, sam kod ostavlja dojam jasnoće i jednostavnosti. Tijekom nastavnog sata uspjeli smo proći uvodni dio i algoritamske konstrukcije a nekolicina je učenika, tijekom tjedna, radom kod kuće, uspješno dovršila tečaj i izrazila interes za produbljivanjem znanja i vještina u stvaranju programskog koda korištenjem ovog programskog jezika.

Događanje na globalnoj razini bilo je sudjelovanje na videokonferenciji učenika za učenike StudentsMeetCRO 2. po redu, održano 10. prosinca 2019. u organizaciji Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina u kojoj su uz učenike škole organizatora pod vodstvom profesorica Marijane Smolčec i Jadranke Murgić, sudjelovali i učenici iz Industrijske strojarske škole Zagreb pod vodstvom profesorica Kristinke Lemaić, Ive Bojčić i profesora Mate Sabola i Josipa Filića, Zdravstvene škole Split pod vodstvom profesorica Marije Jurišić Šarlija i Ane Paradžik. Gimnazija Vukovar predstavila se projektom Seizmograf – detektor potresa u stvarnom vremenu baziranom na Arduino i IoT sustavu, radom učenika Matije Hardija, Ivana Kolara, Matka Gašparića i Marka Macure, pod mentorstvom profesora Davora Šijanovića i profesorice Sanje Pavlović Šijanović. Bilo je to druženje putem kojeg se dinamičkim predstavljanjem primjera dobre prakse, upoznaju razne aktivnosti koje učenici provode u svojim školama i zajednicama te zasigurno proširuju vidici i produbljuju suradnje.

Slika4 - studentsmeetcro

U sklopu HourOfCode globalne inicijative, provodeći niz raznovrsnih radionica nastojali smo učenicima približiti osnove informatike, programiranja i kodiranja, potaknuti ih na rješavanje problema rabeći logičko razmišljanje i kreativnost, a sudeći po ostvarenim postignućima, zasluženim certifikatima i pozitivnim povratnim informacijama sat kodiranja bit će aktivnost koja će trajati znatno duže od jednog sata….

Skrb za čistu šumu

tanja_majeric

Tanja Majerič

Sažetak

Priroda nam nudi beskrajni izvor mogućnosti istraživanja koje moramo iskoristiti jer tako potičemo djecu da se kreću u prirodi te da je promatraju i opažaju svim osjetilima.

Djeca u prirodi uče da živimo u skladu s drugim živim bićima i da su životinje vrlo blizu nas, iako toga nismo svjesni.

No, kako bismo se svi osjećali dobro u prirodi, ljudi i životinje, moramo kod djece razvijati skrb za prirodu i zajedničkim snagama je zaštititi, jer je skrb za nju odgovornost svih nas.

Ključne riječi: šumska igraonica, životinje, priroda, dijete, aktivno učenje.

1. Uvod

Upoznavanje prirode i samim time svjesnost okoline i ekoloških ekosustava oko sebe teme su za djecu koje nude aktivno istraživanje tijekom cijele godine.

U prirodi djeca mogu stvoriti svoj kutak za igranje odnosno igraonicu u prirodi, ali potreban je samo pronaći odnosno osigurati odgovarajući prostor.

Naša je skupina već u rujnu otišla u obližnju šumu i zajedno s djecom odabrali smo onaj kutak za igranje koji se djeci najviše svidio i istovremeno im ponudio bezbrojne mogućnosti gdje su mogli zadovoljiti svoju želju za istraživanjem.

2. Ciljevi

  • Razvijanje odnosa poštovanja prema prirodi.
  • Otkrivanje, upoznavanje živih bića i njihovih okruženja i sebe kao jednog od njih.
  • Usporedba životnih promjena kod živih bića te u živoj i neživoj prirodi.
  • Boravak i doživljavanje prirode u svim godišnjim dobima.
  • Skrb za prirodu.

3. Metode

Koristili smo metode promatranja, razgovora, slušanja, objašnjavanja, demonstriranja, imenovanja, klasificiranja, igranja, vlastite aktivnosti i istraživanja.

4. Diskusija

Tijekom cijele školske godine smo razgovarali u skupini i promatrali promjene u našoj šumi te planirali što bi mogli u određenom godišnjem dobu raditi u našem šumskom kutku.

1Budući da je naš odabrani kutak ispod starog hrasta, prvo smo ga obilježili. Označili smo ga zelenom vrvicom. Djeca su također u poslijepodne vodila svoje roditelje u šumu i pokazala im gdje i što smo radili u prijepodnevnom vremenu.

Slika 1. Odabir kutka za igranje i gradnja šatora od grana

U jesen smo proveli mnogo vremena u šumi, kojeg smo 2posvetili upoznavanju drveća, dodirivanju i utvrđivanju hrapavosti kore drveća te određivanju strana neba uz pomoć zelene mahovine na drvećima. Međutim, ubrzo smo saznali da u blizini našeg šumskog kutka svoje pravo prebivalište ima također vjeverica. Djeca su se tako žarko željela pobrinuti za nju i pripremiti joj skrovište s tajnim spremištem, u koje su unijeli šumske plodove, koje su sami pronašli i sakupili.

Slika 2. Upoznavanje drveća oko naše šumske igraonice

Nismo mogli sa sigurnošću znati je li vjeverica jedini stanovnik naše šume, tako da smo jedva čekali da padne prvi snijeg. U siječnju smo se probudili u snježnom jutru. Prethodno smo se dogovorili da ćemo čim padne prvi snijeg, rano ujutro krenuti u šumu i potražiti te otkrivati tragove različitih životinja u snijegu. Puni iščekivanja, uputili smo se u šumu u toploj odjeći i ubrzo pronašli tragove zečeva. Međutim, to nisu bili jedini tragovi, našli smo tragove srne, miša, ptica i, naravno, vjeverice. Sve tragovi koje smo pronašli fotografirali 3smo i kasnije u vrtiću uspoređivali i točno određivali. Iznenadili smo se koje sve životinje žive u ovoj maloj šumi. Zimi smo se sreli s lovcem na mjestu za hranjenje divljih životinja te tako još detaljnije naučili da bi životinje bez ljudske pomoći u hladnoj zimi teško dočekale toplije proljetne dane.

Slika 3. Traženje tragova životinja u snijegu

S prvim toplim danima smo prvo u našem skrovištu vjeverice pažljivo pogledali je li nedostaje nešto hrane. U našem se skrovištu skrivao mali miš, koji je očito tamo našao dobro utočište od hladnoće. Bili smo vrlo iznenađeni onim što smo vidjeli, a istovremeno zadovoljni spoznajom što smo mogli pomoći ovoj maloj životinji.

U međuvremenu se oko našeg šumskog kutka sakupilo 4prilično smeća i topli travanjski dan smo iskoristili za akciju čišćenja. Iznenađeni smo bili koliko i kakvog smeća su ljudi bacili u šumu, uzeli smo ga sa sobom i razvrstali u odg5ovarajuće kontejnere.

Slika 4. Upoznavanje i prepoznavanje različitih šumskih životinja

Slika 5. Naša šuma je očišćena i opet zelena

Uz gore navedene aktivnosti, mogli smo opaziti pauka u našoj šumi dok je tkao mrežu, slušati pjev ptica, promatrati pupanje mladog lišća na drveću i grmlju.

Na Svjetski dan Zemlje posjetila nas je ekologinja, koja je djeci predstavila tragove divljih životinja, tako da smo sami mogli napraviti odljeve tragova srne, zeca, medvjeda i lisica.

6Slika 6. Upoznavanje tragove divljih životinja i izrada njihovih odljevaka

5. Zaključak

Aktivnosti u našem šumskom kutku djeci su bile vrlo zanimljive i pružile su im priliku za aktivno učenje i vlastito istraživanje.

Saznali smo i promatrali promjene prirode i šume u svim godišnjim dobima. Svaki put kad smo otišli u prirodu (šumu) iznenadila su nas nova saznanja, a najviše kada smo otkrivali koje životinje žive u našem neposrednom okruženju. Naše obećanje je da ćemo se i dalje brinuti da šuma bude čist i gostoljubiv dom za sve stanovnike i posjetitelje.

6. Literatura

  1. Furlan, M. (1992). Prvi koraki v ekologijo. Ljubljana: Gembala in Rokus.
  2. Kurikulum za vrtce, (1999), Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport.
  3. Lepičnik Vodopivec, J. (2006). Okoljska vzgoja v vrtcu. Ljubljana: AWTS.

· Fotografije – osobni arhiv

Disciplina u razredu – Metoda 1-2-3

lidija_pecko

Lidija Pecko

Sažetak

Rad s učenicima, najvažniji je posao na svijetu, ali i vrlo težak. U svakom trenutku može krenuti pogrešno. Uzroci školske nediscipline najčešće su biološke osobine učenika, emocionalni problemi, situacije u školi. Vrlo je važna osobina i stav učitelja, kojeg učenici uočavaju. Na početku zajedničkog rada treba definirati pravila ponašanja, zatim dobro organizirati nastavni sat. Čim se problem pojavi treba ga svesti na najmanju moguću mjeru. Metoda 1-2-3 omogućuju učitelju uspostavljanje discipline na jednostavan način.

Uvod

Disciplina je skup pravila i propisa koji osiguravaju funkcioniranje neke ustanove, organizacije, grupe ili pojedinca u skladu s postavljenim ciljevima i zadacima (Spajić-Vrkaš, Kukoč, Bašić, 2001., 109). Disciplina nije tišina, slijepo pokoravanje i bezuvjetna poslušnost, nego uključuje zajedničkim pravilima uređen razgovor, raspravu, propitivanje mišljenja autoriteta, i sl. Disciplina je pretpostavka rada u grupi, ali i samostalnog rada.

Učiteljski stres veliki je problem. Stres povezan s poslom najveći je zdravstveni i sigurnosni problem našeg učiteljskog poziva. Uzrokuje teškoće poput tjeskobe, depresije, srčanih bolesti… Postoji mogućnost, ako naučimo kako se bolje nositi sa stresom, reagirati na što zdraviji i učinkovitiji način ili izravno djelovati. Metoda 1-2-3, profesionalno ponašanje učitelja, te očekivanja učenika pomažu djelotvornom uspostavljanju radne klime.

Metoda 1-2-3

Metoda 1-2-3 je učinkovita metoda blagog i odlučnog discipliniranja djece od vrtićke dobi do 8. razreda Osnovne škole. Sastoji se od ponašanja: prestani i počni.

Drskost, neprestano upadanje u riječ, vikanje, hodanje po razredu, dosađivanje, bacanje olovke, gumice, gađanje drugih učenika, dio je svakodnevnice u razredu. Takvo ponašanje je prestani ponašanje. Počni ponašanje uključuje pozitivne aktivnosti poput čišćenja, rješavanja zadataka, pamćenje podataka, prelaženje s jedne aktivnosti na drugu, dizanjem ruke i ljubaznosti s drugim ljudima.

Prvo ponašanje prestani je svo ono ponašanje što učenici rade, a počni ponašanje je ono ponašanje koje učenici ne rade. Za prestani ponašanje koristimo tehniku 1-2-3 odbrojavanja, a za počni ponašanje koristimo ili odabiremo tehniku pohvale, jednostavnog zahtijeva, posljedice…

tablica1Tablica 1. Phelan T. W., Schonour S.J., (2006) 1-2-3 Uspjeh za odgojitelje i učitelje, str.14.

Često u objašnjavanju nastavnog sadržaja previše pričamo i pokazujemo previše emocija. Time iritiramo i zbunjujemo učenike. Vodimo se izrekom: „izbaci sve iz sebe!“ koja je često dvosmjerna. Ili vičemo kritizirajući ili se veselimo plačući. Autori preporučuju što manje pozornosti posvećivati negativnom, a obilatom pozornošću nagrađivati pozitivno ponašanje. Bez pričanja i bez emocije. Metoda 1-2-3 zahtijeva jasan, kritički, samouvjeren stav učitelja. Naravno, sve u skladu s njegovom osobnošću. često su dobri učitelji zahtjevni, ali u istoj mjeri zrače toplinom i podrškom.

U učionici se često susrećemo s preaktivnim učenicima koji nastoje svoje nezadovoljstvo ili dosadu pokazati ostalima. Tako je u mome razrednu bio učenik koji je u sredini nastavnog sata bacao dio gumice po učionici i učenicima. Nakon mog hladnog pogleda, nastavio je i dalje. Rekla sam mu: Ovo je 1. Podigao je obrvu i nastavio dalje gađati ostale učenike. Nakon pet sekundi, rekla sam mu: Ovo je 2! Učenik se zaustavio i čim je podigao ruku da nastavi dalje s bacanjem, rekla sam mu: Ovo je 3, uzmi 5! Jasnim, strogim govorom, rekla sam mu da se ohladi, pokupi gumice po učionici i smisli način kako će se ispričati učenicima koje je gađao ali i ostalim učenicima koje je ometao.

Time sam pružila dva načina odbrojavanje – upozorenja. Treći – time out može biti gubitak privilegija, mobitela, oduzimanje igračaka, odlazak ranije u krevet….

Kada izgovarate Ovo je 3, uzmi 5! nema više raspravljanja, jednostavno u tišini nastavimo s radom, a učenik u time out-u odrađuje svoj dug. Vrlo je bitno upoznati učenike na početku nastavne godine s ovakvim načinom discipliniranja. Prilikom upoznavana odigrati s učenicima primjerenu situaciju nediscipline – igranje uloga.

Reći učenicima:

U naš razred ćemo uvesti pravila. Pravilo glasi ovako: Kada činite nešto što ne biste smjeli činiti pružit ću vam dvije prilike da se popravite. Ako odbijete suradnju, morat ćete odraditi time-out.

Dakle, kada postanete neposlušni, prvo ću reći:

Ovo je 1. Ako nastavite po starom, reći ću.
Ovo je 2. Ako ni tada ne prestanete, reći ću:
Ovo je 3. uzmi 5!

Na svu sreću vi ćete poslušati već nakon 1 ili 2 pa ćemo onda sve lijepo zaboraviti. Hajdemo vježbati!

Što očekivati kada se započne s metodom 1-2-3?

Učenici će se svrstati u jednu od dvije kategorije

1. izravnih suradnika (većina)

2. izravnih izazivača (nekolicina). Phelan T. W., Schonour S.J., (2006) 1-2-3 uspjeh za odgojitelje i učitelje, str.10.

vrlo je važno upoznati roditelje s programom, te voditi evidenciju odbrojavanja. Dogovorom o odbrojavanju 1-2-3 postiže se disciplina, te učenici odrađuju svoje neprimjereno ponašanje. Nakon nekoliko tjedana doći ćete u situaciju kako brojite samo 1 -2 , bez potrebe za izgovaranjem borja 3.

No, bilo je i situacija kada je učenik podmetnuo nogu drugom učeniku, koji je u padu lupio glavom o stol. Tada treba reći, ovo je broj 3! Posljedice su tada teže; poziv roditeljima, posjet pedagogu… Učitelj treba sam razjasniti težinu nastale situacije u razredu. Poznaje svoje učenike i zna kako reagirati na novonastalu situaciju. Kada je riječ o sukobu među vršnjacima potrebno je odbrojavati i jednom i drugom učeniku, te primjereno postaviti ili zadati time out. Kada je riječ o provali bijesa – pričekati s time out-om dok se učenik ne smiri, tj. dok ispad ne završi.

Učitelji i disciplina

Disciplina u razredu ovisi i o:

  1. o ponašanju učitelja, očekivanjima,
  2. o očekivanjima učenika, i što je najvažnije,
  3. o običajima škole.

1. ponašanje učitelja – za postizanje potrebnog reda važnija su umijeća djelotvornog poučavanja nego nastavnikov odnos prema učeničkom neposluhu. Ako su nastavne aktivnosti dobro isplanirane i pripremljene, ako obrada nastavne jedinice potiče i održava učeničku pozornost, zanimanje i sudjelovanje te ako su aktivnosti izazovne i pružaju realistične izglede za uspjeh, tad će se uspostaviti potreban red.

Osobnost učitelja ima značajnu ulogu u cjelovitom procesu nastave, pa tako i u uspostavi discipline. Učitelj treba preuzeti ulogu vođe i zračiti kvalitetama vođe. Dobar učitelj mora znati pokazati moć, ali ju ne smije zlorabiti.

2. očekivanja učenika – Učenici preispituju svojega učitelja od prve minute, osjećaju govor tijela i nijanse ponašanja. Matematički rečeno, učenici svoga učitelja rastave na proste faktore. Odmah vide želi li biti tu, ima li im što zanimljivo reći i poštuje li ih kao ljude. U svojim učiteljima žele prepoznati prijatelja i stručnjaka.

3. običaji škole – Disciplina je jedan od nosećih stupova dobre nastave. Ako se taj stup stalno lomi, urušava se stup dobre nastave.

Prema Rijavec, ostvariti disciplinu možemo kroz načelo najmanje intervencije s primjerom njegove primjene u razredu (Wolfgang, 1995., prema Rijavec 2003.).

tablica2

Zaključak

Metoda 1-2-3 utječe na povećanje razine samopoštovanja u razredu, i učitelja i učenika. Svaki učitelj želi postići takvu situaciju da se učenik osjeća dobro, bez obzira na okolnosti. Samopoštovanje učenika treba graditi na međusobnom slaganju s drugima, uspješnom obavljanju svog posla, kompetenciji te brigom o karakteru. Učitelji su predani svom zanimanju, i pri tome pridaju veliku važnost svom usavršavanju. Koje je neprestano. Uspješni učitelji su pripremljeni, aktivno uključeni, jasni, dosljedni, vrsni u poučavanju i profesionalnom ponašanju. Dobro isplanirane nastavne aktivnosti koje će poticati i održavati učeničku pozornost, nastavnikovo zanimanje, skoro zanos („uživljenost“) za posao koji obavlja, te osjetljivost učitelja za uzajamno poštovanje i razumijevanje put je k uspostavi pozitivne razredne klime.

Postavimo si pitanje: Kako želimo provoditi vrijeme s učenicima?

Literatura

  1. Coloroso, B. (2007.), Disciplina sa srcem, Ostvarenje, Zagreb
  2. Phelan T.W., Schonour S.J. (2006), 1-2-3 uspjeh za odgojitelje i učitelje, Ostvarenje, Zagreb
  3. Vidović V., Vlahović – Štetić V., Rijavec M., Miljković D., (2003.), Psihologija obrazovanja, Iep Vern, Zagreb
  4. Spajić Vrkaš V., Kukoč M., Bašić S.,Interdisciplinarni rječnik : obrazovanje za ljudska prava i demokraciju, Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO, 2001

Promicanje kretanja – put do škole

sabina_lukezic

Sabina Lukežič

Sažetak

Jedan od svakodnevnih oblika kretanja djeteta/učenika je aktivan put do škole i natrag. Učenik pješak/biciklist je u današnjim okolnostima (sigurni i opasni putovi do škole) izložen brojnim rizicima u prometu koji moraju biti dio njega. Svi mu pomažemo u tome – roditelji i škola prometnim obrazovanjem, uvijek i svagdje, ali najviše primjerom. Ovaj rad prikazuje planiranje sigurnih ruta i stajališta čime se želi povećati broj djece koja u školu (do stajališta) dolaze pješice/biciklom. S jedne strane, posljedice su pozitivni jer su učenici manje izloženi potencijalnim opasnostima, te broj pješaka konačno raste, a s druge strane, u suvremeno vrijeme, nailaze na brojne trenutačne prepreke koje predstavljaju temelj za pronalaženje smjernica za aktivnije sutra. U članku se govori o onome što smo učinili u našoj školi i unutar školskog okružja, kao i o planu za budućnost – potencijalnim aktivnostima i projektima koji bi nam dodatno pomogli u našem aktivnom putu do škole i natrag kao dijela našeg zdravog načina života.

Ključne riječi: prometno obrazovanje, sigurne rute, učenik pješak.

Uvod

Kretanje je dio svakodnevnog života. Osim obitelji, značajan utjecaj ima škola jer u tom okruženju djeca i adolescenti provode veći dio dana. Prilika za svakodnevno kretanje donosi i put do škole, što u mnogim slučajevima nije dovoljno. To nije dobro niti za okoliš niti za zdravlje djece jer se prije svega ne razvijaju zdrave životne navike. S jedne strane, u obzir treba uzeti poticaje za maksimalno kretanje (uključujući hodanje i vožnju biciklom do škole), a time i održivi razvoj u kontekstu zdravlja, a s druge strane, postizanje našeg cilja, između ostalog, ometa sve veća opasnost u današnjem prometnom okruženju ili neiskustvo reagiranja na različite prometne situacije. Možda su razmišljanja današnjeg društva i brz tempo života samo izgovor da ima manje učenika pješaka? Kako možemo utjecati na to?

Dijete pješak/biciklist je sudionik u prometu

Razvoj prometa koji je, s jedne strane, donio napredak, s druge strane je promijenio svijet u koji ulaze djeca. Međutim, svaki novi dan pred nas i dijete stavlja nove izazove, obveze i opasnosti. Nažalost, djeca nisu sposobna generalizirati pravila prelaska ceste te ovo ponašanje moraju naučiti posebno na svakoj ulici ili cesti. Puno puta hrabro ulaze u prometne površine koje nisu dio njih. Iz tog razloga potrebno je posvetiti veću pozornost djeci – pješacima i biciklistima. Dijete biciklist (nakon položenog biciklističkog ispita) nema iskustva. Svaki učenik je sigurno svakodnevni pješak. Uz pravilan odgoj i sigurno rukovanje zajedno ćemo činiti (obitelj i škola) prijateljski svijet prometa.

Uzor! Svojim stavom i ponašanjem svi mi (roditelji, odgojitelji, učitelji i svi ostali) smo uzor djeci.

Prometno obrazovanje u našoj školi

S obzirom da je cijeli dragatuški školski okoliš područje opasnog prometa (bez pločnika, prelasci ceste bez zebre, opasni zavoji, presjeci, nepreglednost) pješaci su, posebno djeca, u velikoj opasnosti.

Djecu se uči da se hoda uz lijevi rub ceste. Kako bi učenici kao pješaci bili sigurni, potrebna je podrška cijele okoline: učitelja, stručnjaka, profesionalaca, policijskih službenika, članova Vijeća za prevenciju sigurnosti cestovnog prometa i roditelja. Obvezno prometno obrazovanje nadopunjava se prometno – obrazovno interesnim djelatnostima uz različite aktivnosti ili projekte koji su raspoređeni tijekom cijele godine u godišnjem planu rada škole (Pojas, Sigurnosni pojas, Pojačana kontrola prometa početkom školske godine, Bistru glavu štiti kaciga, Pješaci – budite oprezni, Žuta zona, Reflektirajuće tijelo, Posjet policajca, Projekt, policajac Leon savjetuje, Jumicar, Biciklistički ispit, Sve što znaš o prometu …). Na sigurnost u prometu upozoravamo ih na redovitoj nastavi, ekskurzijama, izletima, šetnjama, danima aktivnosti te na ostalim nastavnim predmetima.

Okoliš naše škole

Školski okoliš Osnovne škole Komandanta Staneta Dragatuš pokriva prometne putove ruralnog područja, koji se razlikuju od gradskih ruta i gradskog prijevoza. S obzirom na to da je ovo područje u kojem su djeca manje izložena prometu nego u gradovima, to ne znači da je ruralno područje sigurnije, jer s druge strane za pješaka koji ide do škole ili autobusnog stajališta ima puno opasnijih točaka na pješačkoj zoni u odnosu na pješačku zonu koju koristi gradsko dijete. Djeca su svaki dan na putu i na cesti bez pločnika, cestu prelaze većinom tamo gdje nije označena zebra, na križanjima nema semafora gdje bi zelena svjetlost pješaku dala prednost, nema podhodnika itd. Također su izloženi zavojima, uskim cestama, velikim traktorima s priključcima. Oni su manje prisutni u gradu. Zbog svega toga važno je dijete podučiti sigurnom ponašanju na cesti još u predškolskom razdoblju, a kasnije ga promatrati, nadzirati, ispravljati i učiti.

Analiza

Svake godine roditeljima se prezentira ažurirani prometno – sigurnosni plan gdje su jasno prikazana stajališta i pješačke zone koju mora prohodati svaki učenik (od kuće do škole ili od kuće do stanice i natrag).

Dijete je izloženo prometnim opasnostima, stoga roditelji vide sve rute po kojima djeca idu do škole/ ili ˝opasnog˝ stajališta. Zbog pritužbi i prijedloga roditelja premijestili smo stajalište, do kojih ima više prometnih pravaca, jer je to regionalna cesta (Črnomelj – Vinica). Autobus ili kombi sada vozi do sela, stajalište je na taj način odmaknuto od više prometnih pravaca što je sigurnije za dijete. S druge strane, smanjili smo put, što je suprotno sa stajališta promicanja kretanja djece. Kako povećati sigurnost, ali ipak zadržati ili čak povećati kretanje kako bi put u školu bio što aktivniji?

Prije nego što se u školi započelo s nacrtom sigurnih ruta, stajališta su bila stalna te nije bilo potrebe za promjenama. Međutim, svake godine želja za tim je veća: zahtjevi nekih roditelja, nazočnost izbjeglica, blizina medvjeda u selima u šumi, previše prometa (posebno traktora), preteške torbe, nepoštivanje prometnih znakova (zona 30, ograničenja u blizini škola, parkiranje na kružnom toku) te prekoračenje brzine kroz ruralno područje.

Kako nastaviti (povećati broj pješaka na putu do škole i kuće)?

Ključni početak plana je pozvati roditelje na suradnju kroz razgovor, s naglaskom na pozitivne posljedice koje bi ta navedena aktivnost donijela. Prezentirale bi se pješačke staze i stajališta te kriteriji postavljanja stajališta u ruralnom području.

Mogli bismo započeti s nekim projektima – u vrtiću s pričom o Belem zajčku (O bijelom zecu), kojemu je kožni kaput zaprljan zbog ispušnih plinova iz automobila te ih se poziva da očiste njegov kaput na način da u vrtić ili školu idu pješice. Projektom (igrom) Prometna kača (Prometna zmija) potaknulo bi se djecu i njihove roditelje , koji su glavna ciljna skupina, na hodanje ili biciklizam do vrtića/škole. Djeca bi kroz natjecanje pokušala doći do cilja, tj. do povećanja broja pješaka na putu do škole.

Slične ciljevi u okviru povećanja aktivnih putova do škole moglo bi se postići i projektima Pešbus i Bicivlak, u nadi, da to nije samo natjecanje u povećanju hodanja između razrednih odjela, već da se utječe na dugoročni održivi razvoj kretanja sve djece.

Uz pomoć roditelja, škola bi utjecala na djecu u određenom mjesecu (npr. svibnju) tako što bi učenici, koji do škole mogu doći kroz šume ili preko staze za učenje gdje nema prometa, išli pješice do škole, ali da su od škole udaljeni manje od 4 km. Može se odrediti jedan dan u tjednu (npr. utorak) i natjecati se u određenom mjesecu, koji razredni odjel je najaktivniji na putu do škole ili čak pozvati bake i djedove da budu pratnja do škole.

Zaključak

Samostalan školarac je ponos svakog roditelja. Aktivan put do škole utječe na zdravlje svakog školarca. Fizički aktivna djeca lakše razvijaju kognitivne sposobnosti i zbog toga su uspješniji, neovisniji i samouvjereniji. Svakako bi bilo primjereno da se smanje troškovi prijevoza, a kao rezultate manjeg prometa, povećala bi se sigurnost na cestama. Naposljetku, hodanje i bicikliranje je opuštajuće, ali i prilika za druženje, a prije svega smanjuje zagađenje u našem mjestu i u neposrednoj blizini škola i vrtića. Kada bi u interakciji roditelji, škola i učenici dali sve od sebe i na drugi način se kretali (hodali, biciklirali) ne bi u svijetu promijeniti održivi razvoj, ali bi sigurno doprinijeli razvoju neovisnosti, ojačali bi osjećaj odgovornosti kod djece i svijesti o njihovim vlastitim sposobnostima.

Literatura i izvori

  1. Aktivno v šolo. 4. 11. 2018 s http://www.aktivnovsolo.si/sporocilo-za-javnost-v-solo-grem-lahko-sam-a-pes-od-pesbusa-do-samostojne-poti-v-solo/.
  2. Prometna vzgoja. 4. 11. 2018 s https://www.avp-rs.si/preventiva/prometna-vzgoja/.

Vukovarski gimnazijalci osvojili zlatno odličje

na Međunarodnoj izložbi inovacija, prototipova i studentskih poslovnih planova INOVA – BUDI UZOR 2019.

sanjaPS_davorS

Sanja Pavlović Šijanović i Davor Šijanović

Projektom Pametni grad Vukovar, vukovarski gimnazijalci osvojili novo zlatno odličje i diplomu za najbolji inovacijski projekt za mlade

Vukovarski gimnazijalci osvojenom zlatnom medaljom na najvećoj izložbi inovacija mladih u Republici Hrvatskoj – INOVA-MLADI 19. osigurali su mogućnost sudjelovanja na INOVA – BUDI UZOR 2019. koja nosi titulu druge najveće europske i druge najstarije svjetske izložbe inovacija.

INOVA je pokretač i simbol inovatorstva u Hrvatskoj koja okuplja, potiče i javnosti predstavlja tisuće hrvatskih i stotine inovacija iz inozemstva. Savez hrvatskih inovatora i Savez inovatora Zagreba u suradnji s Gradom Zagrebom i Zagrebačkim velesajmom, uz potporu Hrvatske gospodarske komore, organizirali su od 13. do 16. studenog 2019. godine 44. HRVATSKI SALON INOVACIJA – INOVA 2019 i 15. IZLOŽBU INOVACIJA, PROTOTIPOVA I STUDENTSKIH POSLOVNIH PLANOVA – BUDI UZOR 2019. Na izložbi je predstavljeno preko 550 istaknutih inovacija iz više od 30 država, sa svih strana svijeta a tijekom tjedna, izložbu je posjetilo 100 000 posjetitelja što je čini najposjećenijom svjetskom izložbom inovacija.

Biti sudionikom i natjecateljem u izložbi ovakvoga karaktera za Gimnaziju Vukovar, izuzetna je čast ali i odgovornost prema školi, gradu i državi. Projekt Smart City of Vukovar – Our view of smart living predstavili su učenici Lucija Gračanin, Matija Hardi i Marko Macura sa svojim nastavnicima mentorima Davorom Šijanovićem i Sanjom Pavlović Šijanović. Međunarodni ocjenjivački sud za hrvatske izlagače izvan Zagreba, odslušao je predstavljanje i potom zatražio odgovore na stručna pitanja o samom projektu. Marko, Lucija i Matija, u potpunosti usmjereni na projekt, sa strpljenjem su odgovarali na pitanja kako žirija tako i svih znatiželjnih posjetitelja, od onih najmlađih pa do najstarijih te su oduševili i posjetitelje i ocjenjivački sud ne samo osebujnim stilom prezentiranja i demonstracije projekta već i strpljenjem i vedrinom kakvu samo entuzijasti imaju. S obzirom na pozitivne povratne informacije članova međunarodnog ocjenjivačkog suda, ekipa vukovarske gimnazije potajno se nadala odličju, međutim činjenica da se nalaze u konkurenciji sa brojnim projektima hrvatskih i svjetskih izumitelja i inovatora iz Taiwana, Hong Konga, Kine, Japana, Kambodže, Vijetnama, IndonSlika 1 - povjerenstvo i ucenici vukovarske gimnazijeezije, Koreje, Saudijske Arabije, Irana, Iraka, Sudana, Kanade, Njemačke, Makedonije, Slovenije, Tajlanda, Poljske, RSlika 2 -predstavljanje pred povjerenstvomumunjske, Moldavije, Bugarske, Rusije, Malezije, BiH…, svoje želje i nadanja, nitko od članova tima nije želio izustiti na glas.

Slika 1. Povjerenstvo i učenici vukovarske gimnazije

Slika 2. predstavljanje pred povjerenstvom

Osim natjecateljskog dijela, imali su priliku nazočiti i svečanom otvaranju izložbe koju je vodio Neven Marković, organizator INOVA-e, te panel raspravi „MODELI Slika 3 -zemlje sudionice Inove i tim vukovarske gimnazijeFINANCIRANJA INOVACIJSKIH PROJEKATA“ gdje su stekli mnoštvo korisnih informacija o mogućnostima financiranja inovacijskih projekata i predstavljanju poticajnih mjera. Moderatorica panel rasprave bila je Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju HGK.

Slika 3. Zemlje sudionice Inove i tim vukovarske gimnazije

Ovo je prvi puta da je vukovarska gimnazija imala svoje Slika 4 -Zajednicka - standpredstavnike na ovako prestižnom događanju i već svojim plasmanom i sudjelovanjem, postigli su izniman uspjeh. Povratak u Vukovar bio je u duhu zadovoljstva radi odlično predstavljenog projekta ali i ponosa budući su dali sve od sebe da dostojanstveno prezentiraju svoju školu, grad i državu.

Slika 4. Zajednička – štand

Slika 5 - zajednicka ucenici i mentori na standu

Slika 5. Zajednička učenici i mentori na štandu

Projekt Vukovar – pametni grad do sada je osvojio brojne nagrade i priznanja. Sve je započelo donacijskim programom Hrvatskog telekoma – Generacija Next, u sklopu kojeg je organiziran natječaj za razvoj ideje Pametnog grada, a u kojem je sudjelovalo 38 ustanova/udruga sa čak 51 projektnom idejom te je ocjenjivačko povjerenstvo proglasio rad najboljim u srednjoškolskoj kategoriji. Bilo je to prvo predstavljanje projekta a uspjeh koji su postigli postao je snažan motivator za još intenzivnije djelovanje i permanentno učenje, ustrajnost i rad, kako bi se suočili s novim izazovima. Tako su na Arduino događanje Arduino Day, projekt prijavili u kategoriji Djeca i obrazovanje, želeći pokazati kako misle i djeluju ne samo lokalno, već i globalno te kako škola nije samo učionička nastava već je i škola za život koja svoje učenike priprema za cjeloživotno učenje koje se nameće kao nužni preduvjet uspješnog djelovanja u budućem društvu znanja kako bi svojim učenicima osigurala dobru startnu poziciju za ravnopravno pozicioniranje u utrci za globalno tržište rada. Manifestacija je izravno organizirana od strane Arduino tima i održana je u Milanu u Milano Luiss Hub u suradnji s kampom Manifattura Milano u Italiji, uključivši više od 100 zemalja sa 650 projektnih aktivnosti. Pobjedom u kategoriji Djeca i obrazovanje, vukovarski gimnazijalci poslali su poruku da tehnologija i dobra ideja ne poznaju granice! Iako su mali grad i mala škola, svojim trudom, entuzijazmom i radom pokazali su spremnost za velike stvari te da cijelom svijetu mogu i znaju dostojno prezentirati Republiku Hrvatsku i grad na Dunavu. Uslijedilo je i poslovno natjecanje za srednjoškolce Ideja godine – „Novim tehnologijama do poslovnog uspjeha“ u organizaciji portala srednja.hr, a plasmanom u veliko finale za 10 najboljih projekata iz cijele zemlje, omogućeno im je prezentirati pred publikom i potencijalnim investitorima svoju ideju i viziju pametnoga grada. Za poslovnu ideju, razradu poslovnog plana i prezentaciju dobili su izvrsnu ocjenu i pohvalu koje su osigurale fantastičan plasman i osvojeno 2. mjesto. Komentari i osvrt žirija pokazali su da su gimnazijalci odradili izvrstan posao, da se trud i rad prepoznaju i da svakako trebaju razvijati svoja znanja i vještine u području STEMa.

Da Pametni grad i zlata vrijedi dokazali su osvojivši zlatnu medalju i Plaketu za najboljeg gosta iz RH na događanju INOVA MLADI 2019. Na najvećoj izložbi inovacija mladih u ovom dijelu Europe sudjelovalo je čak 440 izlagača sa 218 projekata i upravo ovim uspjehom, vukovarski gimnazijalci osigurali su sudjelovanje na međunarodnoj smotri inovacija INOVA – BUDI UZOR 2019.

Vukovarski gimnazijalci sudionici su Prvog Maker Faire Zagreb koji je ujedno i prvi istaknuti Maker Faire u Hrvatskoj i bližoj regiji. Za projekt Pametni grad zajedničkim glasovima članova organizacije primili su titulu Istaknuti maker (Merit of Maker). Titulu ju ponijelo još 5 udruga/škola, a budući da je sudjelovalo preko 200 izlagača sa više od 60 projekata, iznimo su ponosni na ovo postignuće.

Svoj projekt predstavili su i na događanjima Idea Knockout, StudentsMeetCRO – online videokonferencija učenika za učenike te na CARNetovoj konferenciji za korisnike CUC 2019 „Na granici mogućega“.

U subotu, 16.11. 2019. Skupština Saveza hrvatskih inovatora donijela je odluku o nagradama a kroz događanje Noć stvaralaštva, upriličena je svečana doSlika 6 - inova - best youth innovation project - diplomadjela odličja. Iz financijskih razloga, ekipa vukovarske gimnazije nije bila u mogućnosti sudjelovati na završnici ove međunarodne izlSlika 7 -Inova Budi uzor - zlatoožbe a vijest o dodjeli zlatnog odličja kojim se nagrađuju vrijedne ideje s izraženim kreativnim korakom, dočekali su sa oduševljenjem i potvrdom kako je njihova ideja pametnog grada doista zlata vrijedna. Uz zlato, osvojili su i diplomu za najbolji inovacijski projekt za mlade.

Slika 6. Inova – best youth innovation project – diploma

Slika 7. Inova Budi uzor – zlato

Kroz brojna natjecanja, smotre, izložbe i sudjelovanja, cijela ekipa Gimnazije Vukovar stekla je zavidnu razinu znanja o praktičnim aspektima poduzetništva, načinima promocije poduzetničkih aktivnosti i izlaska na tržište, odslušala i pogledala prezentacije uspješnih primjera iz prakse, osnažila se za nove izazove, stekla nova poznanstva, što će zasigurno znati iskoristiti u budućim planovima i razvoju novih ideja.

Slika 8 - zajednicka na bini

Slika 8. Zajednička na bini