Otpaci umjesto snijega

lidija_sajn

Lidija Šajn

Sažetak

Produženi boravak može biti vrlo kreativan dio proširenog odgojno-obrazovnog procesa. U kombiniranom odjelu produženog boravka predajem učenicima od 1. do 5. razreda s različitim talentima, vještinama i karakternim osobinama. Dobno i razvojno raznoliki odjel može za učitelja biti velik izazov pa je još važnije da pritom iscrpi svoju kreativnost, inovativne ideje, motivacijske metode i originalne oblike rada. Učenici žele biti kreativni, vole aktivno sudjelovati i iznositi svoje ideje. Sve im to možemo omogućiti tijekom projektnoga nastavnog rada. Ova nastavna strategija od učitelja zahtijeva više pripreme, ali je zato tijekom procesa učitelj samo moderator i motivator. Učenici su u radu cijelo vrijeme aktivni, sudjeluju u potrazi za idejom i kod izrade uradaka. Budući da nam je ove godine nedostajao snijeg, napravili smo ga od otpadnih materijala. Izradili smo „snježne tanjure“, snjegoviće od papira, kartona i automobilskih guma te složili dvije društvene igre. Tako smo otpadnom materijalu udahnuli novi život, ojačali ekološku svijest, i što je najvažnije, uvidjeli koliko je zapravo naš um kreativan.

Ključne riječi: produženi boravak, otpadni materijal, projektni nastavni rad, društvene igre.

Uvod

Održavanje motivacije u produženom boravku učiteljima predstavlja veliki izazov. Po završetku prijepodnevne nastave mnogi učenici dožive pravi preobražaj. Za vrijeme nastave slušaju, sudjeluju, ulažu određeni trud, pa makar naizgled, a samo zbog ocjena. Marljivi i povodljivi učenik odjednom se pretvara u buntovnika, pokazuje manju koncentraciju i umor. Stoga je još važnije da učitelji znaju kako pobuditi zanimanje učenika te kako ih motivirati na rad i nakon nastave, kad se „ugase svjetla“ i kada u ruci više ne drže dnevnik. Unatoč tome što su naši zadatci pretežno odgojne prirode, moramo stvoriti ugodnu društvenu klimu i pružiti podršku učenicima. Moramo se pobrinuti da učenici naprave domaću zadaću, pružiti im mogućnost opuštanja i kreativnog provođenja slobodnog vremena.

1. Kreativan rad u produženom boravku

Učitelji u produženom boravku nisu školovani glazbenici, likovni umjetnici, sportaši, tehnički stručnjaci, kipari, plesači i slično, ali unatoč tome moraju pokrivati sve segmente kreativnosti. Često u kreativnom radu raspolažemo ograničenim sredstvima za kupnju materijala.

O učitelju ovisi hoće li sve to prihvatiti kao izazov, odnosno kao test vlastitih kreativnih sposobnosti ili će inzistirati na uhodanim i provjerenim tehnikama i kreativnom radu po šablonama.

Budući da učitelj ima punu autonomiju kako u odabiru programa tako i u organizaciji rada, produženi boravak pruža mnoštvo mogućnosti da kod djeteta razvije i tzv. tiho, odnosno skriveno znanje (O’Dell, 1998). To je znanje koje se teže može formalizirati i prenijeti dalje. Steći se može izravno iz iskustva. Tiho je znanje cijenjeno, a uočljivo je prije svega u vrijednostima, navikama i djelima pojedinaca. Riječ je o generatoru novih ideja, rješenja i spoznaja.

Sigurna sam da kreativan rad djecu potpuno zaokuplja te da djeca tako razvijaju motoriku, maštu, stvaraju međusobne veze, a i nastavu čini ugodnom i opuštenom.

1.1. Ponovna upotreba otpadne ambalaže

U kreativnom radu nastojim koristiti otpadne materijale koji bi inače završili na odlagalištu ili u eko otocima. Prednost je tih materijala u tome što su besplatni, nikad ih ne ponestane, a ponovnom upotrebom djeci usađujem vrijednosti i podižem njihovu ekološku svijest.

Učenike potičem da sami smisle ideju pa da iz istog materijala naprave više zanimljivih i korisnih uradaka. Time ih navikavam na suradničko učenje, projektni rad, širenje pogleda na tehnički problem, ali prvenstveno osnažujem njihovu sliku o samom sebi. Nema većeg ponosa od onog kada se od otpadnih materijala izradi igra kojom se svi mogu igrati ili ukras pored kojeg svakodnevno prođe nekolicina ljudi ili pak neki korisni proizvod koji nam je svima potreban. Biti sam svoj majstor.

Tijekom školske godine potičem učenike i roditelje na prikupljanje i donošenje najrazličitijih materijala. Uglavnom ih donose od kuće, nešto također s posla, a mnoštvo materijala osiguravamo pohranjivanjem očišćene otpadne ambalaže od školskog obroka, odnosno ručka.

Uvijek nastojimo učiniti uradak korisnim, zanimljivim, tehnički naprednim i ujedno estetskim.

1.2. Projekt Otpaci umjesto snijega

Snijeg, snjegovići, spuštanje nizbrdicom, grudanje… Baš nam je ove zime sve to nedostajalo. Na sreću razočaranje i dosada mogu potaknuti najbolje ideje za kreativan rad. Potrebno je samo malo otpadnog materijala i mašte, a za kvalitetan rad neminovna je dobra suradnja i malo više vremena. Učiteljima u produženom boravku pruža se neprocjenjiva prilika da u aktivnosti uključe učenike različite dobi koji već donekle ovladavaju timskim radom, a ne treba ni poštovati vremenske okvire ni biti opterećen nezahvalnim vrednovanjem i ocjenjivanjem. U planiranju i provedbi nastavnog procesa često možemo pristupiti projektnom nastavnom radu.

Realizacija projekta

U suradnji s učenicima najprije sam postavila temu, pripremila plan za realizaciju ideje te prikupila sav potreban materijal i pribor. Zatim sam sastavila grupe i dala upute. Radove smo izrađivali u produženom boravku za vrijeme kreativnog dijela. Učenici su sudjelovali u svim fazama projekta, a pritom su koristili različite materijale i pribor te ujedno razvijali motoričke sposobnosti, preciznost, ustrajnost, vještine komuniciranja, dogovaranja i koordinacije, tehničku kreativnost, osjećaj za estetiku, privikavanje na Slika 1. Snjegovići od traka papira.samostalan i organiziran timski rad te razborito korištenje vremena, materijala i energije.

1.2.1. Snjegovići od traka papir

Od traka od papira koji ostaju tijekom pripreme nastavnog materijala izrađivali smo snjegoviće, ukrašavali ih prikladnim detaljima i postavili ih po hodnicima kao zimsku dekoraciju.

Slika 2. Tanjuri od kartona.1.2.2. Tanjuri od kartona

Od otpadnog materijala izradili smo tanjure koji su brzo kliznuli nizbrdicom prekrivenom lišćem. Samo te netko treba gurnuti…

Slika 3. Snjegovići od guma.1.2.3. Snjegovići od guma

Roditelje smo zamolili za nekoliko istrošenih automobilskih guma koje smo prebojali bijelim akrilnim sprejem, dodali oči, nos, gumbe i ruke te su tako brzo nastala dva simpatična snjegovića.

1.3. Društvene igre

U današnjem društvu djeca su zasićena raznim igračkama prema kojima ne mogu zauzeti odgovarajući stav. Ovim sam projektom željela taj stav promijeniti. Željela sam uključiti učenike u potragu za idejama, a u čiju će realizaciju uložiti trud, napor, sebe. Tako će im igra značiti više jer će biti njihova. Ne moja, ne tvoja, već naša. Ona koja zaslužuje nježno rukovanje i brigu.

Društvene igre najprimjerenije su za veću grupu djece. Sudjelovati može cijela grupa, čime se produbljuju odnosi između djece te osnažuje pripadnost, trpeljivost i čestitost.

1.3.1. Sastavi svog snjegovića

Slika 4. Sastavi svog snjegovića.Iz većeg kartona učenici su izrezali osnovni oblik snjegovića i pričvrstili ga na pano. Nos, oči, šešir, ruke, gumbe i leptirku izrezali su od ljepenke u boji. Cilj igre: zavezanih očiju što točnije sastaviti snjegovića pritom koristeći sve njegove dijelove. Nekima je to uspjelo bez problema, a drugima baš i ne u cijelosti. Umjesto očiju snjegović je imao ruke, umjesto gumba oči, na glavi leptirku i šešir na… Zabavi nije bilo kraja.

1.3.2. Koliko gumba možeš pogoditi?

Iz većih kartona izrezali smo četiri snjegovića. Obojili smo ih bijelom akrilnom bojom i dodali im oči, pokrivala, nosove, ruke, šalove… Svakom smo snjegoviću umjesto gumba izrezali dvije ili tri rupe. Nakon što su se osušili, pričvrstili smo ih na postolja koja su predstavljala noge i igra je mogla započeti. Cilj igre: ciljanje rupa manjim pjenastim lopticama i natjecanje tko će pogoditi više puta. Precizno, borbeno i pošteno.

2. Zaključak

Produženi boravak nikako ne smije biti samo čuvanje djece nakon završetka nastave. Bez obzira na to koji učitelj završi u ovom dijelu odgojno-obrazovnog procesa trebao bi zadržati vlastitu motivaciju i kreativnost.

Kreativnost učitelja u produženom boravku posebno dolazi do izražaja prilikom prikupljanja besplatnog materijala te osmišljavanja načina rada kako bi nastali originalni i korisni uradci i pritom se osnažila ekološka svijest svih dionika.

Uradci predstavljeni u ovom prilogu dodatna su animacija i diversifikacija za vrijeme kreativnog provođenja vremena. Izazov su kako učiteljima, tako i učenicima koji tijekom igre istražuju, stvaraju i igraju se. Pritom ne samo da razvijaju motoričke sposobnosti, preciznost i ustrajnost, već stječu nove spoznaje o sebi i uspostavljaju nove odnose s kolegama iz razreda i s vršnjacima.

3. Literatura

  1. Blaj, B. et al. (2005). Razširjeni program osnovnošolskega izobraževanja. Podaljšano bivanje in različne oblike varstva učencev v devetletni osnovni šoli. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo, znanost in šport. Zavod RS za šolstvo.
  2. Hartman, M. (2006). Ustvarjalni prosti čas za otroke in odrasle. Ljubljana: Otroci.
  3. Jimenez, N., Jimenez, E. (2011). Skrbimo za naš planet. Odpadki Fej! Ljubljana: DZS.
  4. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
  5. O’Dell, C., Grayson, C. J. (1998). If We Only Knew What We Know. NY: The Free Press.
  6. Ripoll, O., Martín, F. (2010). Izdelajmo si igrače. Ljubljana: TZS.

Inovacijski projekt ‘Stara reč, nova reč

– igrače se ne vrže preč‘

marta_brlan

Marta Brlan

Povzetek

Inovacijski projekt ‘Stara reč, nova reč – igrače se ne vrže preč’ je bil za nas predvsem izziv. Poskusili smo se v razvijanju senzorike prek gibalnih aktivnosti. Kot pove samo ime projekta, smo stare stvari reciklirali, prenovili, jih ponovno uporabili za dejavnosti – tokrat za aktivnosti na prostem in na srečanje z delavnicami povabili otroke skupaj s starši in sorojenci. Prispevek predstavlja ta projekt in vrsto delavnic, za katere smo material pripravili s ponovno uporabo odpadne embalaže.

Ključne besede:

Inovacijski projekt, razvoj senzorike, delavnice, odpadni material

V naši vrtčevski enoti smo v letošnjem šolskem letu spopadli z inovacijskim projektom z naslovom ‚Stara reč, nova reč – igrače se ne vrže preč‘, ki poteka pod okriljem Zavoda RS za šolstvo in ga izvajajo v Zavodu CIRIUS Kamnik v sodelovanju z vrtci.

Gre za spodbujanje razvoja senzorike (vid, tip, sluh, okus, vonj) in učenje po več senzornih poteh prek gibalnih aktivnosti.

V praksi se vzgojitelji pri svojem delu največkrat poslužujemo kupljenih igrač in igral. Pri zaposlitvah uporabljamo tudi eko elemente, odpadni material, vendar večinoma za igro v igralnicah, ne pa na prostem. Projekt spodbuja vzgojitelje, da pripravimo take elemente tudi za zunanje aktivnosti, torej za dejavnosti na prostem, ter postanemo inovativni pri ponovni uporabi materialov z namenom ustvarjanja recikliranih senzoričnih elementov. S tem, ko ustvarjamo spodbudno senzorično okolje na prostem, pa predstavljamo novo, uporabno vrednost eko in recikliranih materialov.

Ko smo tuhtali, kako bi lahko spodbujali razvoj senzorike s ponovno uporabo predelanih, odpadnih in naravnih materialov s tem, da dejavnosti potekajo zunaj, smo se odločili, da ob zaključku vrtčevskega leta pripravimo skupno srečanje naše enote na način, da bo ustrezalo smernicam projekta.

Pripravili smo vrsto delavnic, na katerih so otroci skupaj s svojimi starši ‘športali’, skakali, se plazili, poskusili pot slepih in čutno pot, se igrali matematične igre ter ustvarjalno izdelovali nove stvari iz starih:

  • Daljnogledi iz tulcev toaletnega papirja

clip_image002Slika 1. Daljnogledi

Otroci so s pomočjo staršev izdelali daljnoglede iz odpadne embalaže, jih polepili, okrasili in jih opremili z vrvico. Z veseljem so jih nosili in gledali skoznje.

  • Barvanje čebelic

clip_image004Slika 2. Čebelice

Na papirnate krožnike so otroci nanesli barve in ustvarili prav posebne čebelice. Dodali so jim še tipalke.

  • Lepljenje barvnih zamaškov kot likovnega materiala in lepljenje rožic na papir (material: tulci toaletnega papirja),

clip_image006Slika 3. Ustvarjanje z odpadno embalažo

Tulce toaletnega papirja smo narezali na tanke kolute in jih lepili na podlago. Prav tako smo z lepljenjem barvnih zamaškov ustvarjali cvetlice, sonce, hiše,… Nastale so prave mojstrovine.

  • Polaganje barvnih zamaškov na predloge z barvnimi pikami

clip_image008Slika 4. Matematična dejavnost: polaganje barvnih zamaškov na ustrezne pike na predlogah

S pomočjo barvnih zamaškov smo se igrali matematiko. Na različne predloge so otroci polagali zamaške, ki pa so morali ustrezati barvnim pikam. Za najmlajše je bila naloga kar težka, starejši so se z njo spopadli brez težav.

  • Urejanje vzorca – jajčna embalaža

clip_image010Slika 5. Vzorci

Pri tej dejavnosti smo se prav tako lotili matematičnih vsebin. Pripravili smo kartončke z barvnimi kvadratki (5×2). Vzorci na kartončkih so bili različni. Otrok si je izbral kartonček in ga položil v pokrov odprte škatle jajčne embalaže. V prostorčke za jajca pa je odlagal zamaške ustreznih barv.

  • Labirint iz odpadnih škatel

clip_image012Slika 6. Labirint

Labirint iz odpadnih škatel je predstavljal pravo pustolovščino. Ob vstopu v prostor je bilo veliko poti, a le ena je bila prava in je vodila proti izhodu. Delavnica je bila med najbolj obiskanimi.

  • Met papirnatih žog v odprtine škatel

clip_image014Slika 7. Met papirnatih žog v škatlo

Veliki škatli sta bili izjemno zanimivi, saj smo jih poslikali in vanju vrezali odprtine. Ena je imela manjše okrogline, druga malo večje. Iz časopisnega papirja smo izdelali žoge, ki so jih otroci metali v luknje škatel. Manjše odprtine je bilo težje zadeti, so se pa pri tej igri nedvomno zabavali.

  • Met žog skozi odprtine na visečem blagu in met obročev na palice

clip_image016Slika 8. Met žog in papirnatih obročev

Med dve drevesi smo napeli blago, v katerem so izrezane okrogline. Otroci so stali na obeh straneh tkanine in si skušali podati žoge, brez da bi se žoga ujela v rob okrogline. Poleg te dejavnosti smo ciljali v tarčo (lesena palica) z barvnimi obroči iz papirnatih krožnikov.

  • Skok iz kroga v krog

clip_image018Slika 9. Skok iz kroga v krog

Na travi smo razprostrli obroče iz penaste mase in si naredili ‘skakalni’ poligon.

  • Tobogan za spuščanje žogic

clip_image020Slika 10. Tobogan za žogice

Tulce toaletnih brisač smo zunaj pobarvali in prerezali po dolžini. V pokrov velike škatle smo jih nalepili na način, da se žogica, ki potuje po njem, spušča.

  • Pot slepih

clip_image022Slika 11: Pot slepih

Med drevesi na igrišču smo napeljali vrvico in jo speljali preko različnih ovir. Otrokom smo prevezali oči in skupaj s starši so obhodili pot slepih.

  • Čutna pot

clip_image024Slika 12. Čutna pot

Na igrišču smo pripravili čutno pot, tj. pot, ki smo jo zaznavali s stopali. Škatle, ki so si sledile in skozi katere so otroci stopali z bosimi nogami, so bile polne raznovrstnega materiala: seno, lubje, listje, storži, grobi pesek, mivka, kamenje, … na koncu pa še voda. Otroci so uživali. Sprva jih je žgečkalo, pikalo v noge, na koncu pa je sledilo olajšanje, ko so noge pomočili v vodo.

  • Lepljenje različnega barvnega odpadnega materiala na samolepilno folijo

clip_image026Slika 13. Lepljenje materiala na folijo

Na ograji terase je bilo prilepljenih nekaj lesenih tabel, na njih pa pritrjena samolepilna folija. Otroci so po svojih željah ustvarjali in lepili predmete nanjo.

Sklep

Projekt ‘Stara reč, nova reč – igrače se ne vrže preč’ nam je vsem odprl nove možnosti za ponovno uporabo odpadnega materiala in embalaže, ki se nam stalno kopiči. Spoznali smo, da ni potrebno vseh igrač kupiti, ampak znamo sami dovolj dobro poskrbeti, da se za igro priskrbi igrala na način ‘naredi sam’. Mislimo, da so take igrače/igrala za otroke dostikrat še bolj zanimive. Še bolj pomembno pa je, da projekt z dejavnostmi spodbuja razvoj senzorike in učenje po več senzornih poteh in seveda prek gibalnih aktivnosti.

LITERATURA:

Letni delovni načrt 2016/2017, Zavod CIRIUS, Kamnik, 30.5.2017