Projektna nastava geografije

lidija_seserko

Lidija Šešerko

Sažetak

Na nastavi smo u tematskoj cjelini »Južna Europa – djelovanje potresa i vulkana« obrazložili tektonske uzroke nastanka potresa i pojasnili djelovanje vulkana te opisali posljedice erupcije vulkana i učinke potresa na život ljudi.

Potom smo se dogovorili da ćemo u sljedećim nastavnim satima izraditi svoju maketu vulkana i simulirati erupciju vulkana.

Učenici su podijeljeni u tri grupe. Svaka od grupa primila je detaljne upute za izradu makete.

Maketu vulkana izrađivali smo od elastičnih zavoja umočenih u gipsanu otopinu. Najprije su učenici pripremili podlogu, na kojoj su zatim oblikovali stožac od novinskog papira.

Nakon toga su na osnovni model od papira nanijeli gipsanu oblogu, izradili oblik vulkanskog brda i ostavili da se osuši. Na vrh stošca umetnuli su plastični lončić koji je predstavljao otvor za krater.

Kada se gipsana obloga stvrdnula, na maketu su akrilnim bojama nacrtali još i značajke područja – bilje, naselja, tok vruće i već ohlađene lave….

Na kraju smo uz pomoć praška za pecivo, octa i praška crvene krede simulirali erupciju pravog vulkana.

Učenici su kod ovakvog načina rada upotrijebili znanje iz povijesti, geografije, tehnike i tehnologije i likovne umjetnosti.

Ključne riječi: tektonsko djelovanje, vulkan, maketa, međupredmetno povezivanje

Projektna nastava geografije

1. Uvod

Projektna nastava danas je nezaobilazan način rada u našim školama kojeg je vrlo teško zamisliti bez uspješne suradnje s drugim učiteljima i predmetima, to jest, međupredmetne suradnje.

Broj učenika u našim razredima nije velik, stoga je rad tome prilagođen. Trudimo se što više slijediti smjernice suvremenih oblika rada kod nastave. Ponekad mali broj učenika može biti prednost, s obzirom na to da je moguće posvetiti pažnju svakome ponaosob, moguće ih je individualno savjetovati i voditi te se brzo uočava njegov napredak, a ponekad može biti i prepreka – budući da je broj grupa manji, teže je obuhvatiti šire sadržajno područje.

Cilj projektne nastave:

  • povećana aktivna i samostalna uloga učenika na nastavi
  • razvoj kompleksnog razmišljanja
  • medupredmetno povezivanje na redovitoj nastavi
  • razvijanje ključnih kompetencija učenika (učenje učenja, socijalne vještine, manualne vještine, informacijsko-komunikacijske kompetencije, traženje rješenja…).
  • zalaganje za napredovanje učenika kod timskog rada, međusobne suradnje, uporabi IKT…..

Projektna nastavu u predmetu geografija koristi se u svim razredima pod uvjetom da su ispunjeni određeni preduvjeti. Prvi važan čimbenik je vremensko ograničenje. S obzirom na to da školski sat traje 45 minuta i u tom vremenu je teško provesti sve aktivnosti, velika je prednost fleksibilna satnica koju primjenjujem.

Fleksibilna satnica omogućava:

  • povećanje raznovrsnosti metoda i oblika rada, što ima za posljedicu samostalnost učenika u procesu stjecanja znanja, spretnosti i vještina
  • povećanje stupnja individualizacije i unutarnje diferencijacije
  • rasterećenje učenika i učitelja, s povećanjem zadovoljstva svih uključenih u nastavni proces
  • povećanje međupredmetnog povezivanja

Upravo kod ovog projekta odvijalo se međupredmetno povezivanje s tehnikom i tehnologijom i izbornim predmetom obrada materijala – drvo, likovnom umjetnošću, povijesti i informatikom.

2. Izvedba projekta

Projekt sam izvodila s učenicima sedmih razreda kod poglavlja Odabrana svojstva Južne Europe, nastavna jedinica »Južna Europa-potresno i vulkansko djelovanje«.

Kod ovog poglavlja učenici su morali usvojiti slijedeće ciljeve prema nastavnom planu:

  • obrazloži tektonske uzroke za nastanak potresa i objasni djelovanje vulkana
  • opiši posljedice vulkanskih erupcija i potresnog djelovanja na život ljudi

Učenici su bili podijeljeni u dvije heterogene grupe. U svakoj grupi su odabrali vođu skupine. Pripreme su bile u tijeku i ranije, tako da su učenici na satovima izbornog predmeta informatika tražili informacije o najvećim erupcijama vulkana u povijesti, njihovim posljedicama te o još uvijek aktivnim vulkanima. Također su sami tražili ideje i rješenja kako izraditi svoj vulkan.

Tijekom nastave iz predmeta tehnika i tehnologija svaka od grupa je pripremila drvenu ploču na kojoj će kasnije izraditi maketu vulkana. Ploču od iverice su obradili brušenjem i premazali je lakom.

Tijekom nastave iz predmeta likovna umjetnost sa učiteljicom su se savjetovali koje boje upotrijebiti za bojanje kako bi boja bila postojana i kako se ne bi topila u kontaktu s tekućinom.

Na raspolaganju su imali tri školska sata za izradu makete.

Zajedničkim dogovorom odlučili smo vulkan izraditi od novinskog papira i elastičnih zavoja natopljenih u gips. Uz navedeno, upotrijebili smo i dno plastične boce te za simulaciju erupcije pomiješali prašak za pecivo, ocat i komadiće naribane crvene krede.

imageimage
Slike 1 i 2: Priprema radne površine (izvor: vlastiti, 2016.)

Svaka od skupina najprije si je pripremila prostor i zaštitila ga. Potom je na drvenu podlogu počela polagati izgužvan novinski papir, kojeg je pokušala oblikovati u stožac. Kada su dobili približan oblik i veličinu, narezali su si elastične zavoje na trake te trake smočili vodom i imagepolagali iste na osnovni model od novinskog papira. Za ovakav izbor materijala smo se odlučili i iz razloga što se ti gipsani zavoji brzo suše, kako bismo kasnije na iste nacrtali i krajolik.

Slika 3. Oblikovanje osnovnoga modela (izvor: vlastiti, 2016.)

imageimage
Slika 4: Izrada vulkana (izvor: vlastiti, 2016.)    Slika 5: Sušenje makete (izvor: vlastiti, 2016.)

Na vrhu modela – stošca umetnuli smo dno plastične boce koja nam je kasnije poslužila za vrh vulkana odnosno krater.

imageKada su se zavoji osušili i stvrdnuli, učenici su s akrilnim bojama na maketu nacrtali tok još vruće lave i niže već stvrdnute lave. Također su nacrtali prirodne i društveno geografske čimbenike u pokrajini uz vulkan – bilje, naselja, infrastrukturu.

Slika 6. Slikanje krajolika na površinu, ( izvor: vlastiti, 2016.)

imageKada smo završili s izradom maketa, svaka je skupina simulirala erupciju vulkana.

Slika 7. Simulacija erupcije, ( izvor: vlastiti, 2016.)

imageU krater smo nalili ocat, usuli prašak za pecivo i naribali crvenu kredu, kako bi lava što više sličila stvarnoj. Ovim sastojcima potaknuli smo reakciju koja je uprizorila erupciju lave iz vulkana i curenje po nagibu brda prema dolje.

Slika 8. Konačni proizvod – maketa, ( izvor: vlastiti, 2016.)

Modeli vulkana koji su nastali tijekom nastave sada služe kao pomagalo u nastavi i učiteljima u razredima prve trijade.

Učenici su ovakvim načinom rada vrlo zadovoljni. Tijekom cijelog procesa vrlo su aktivni i mogu sudjelovati ne samo kod izvođenja projekta, već i kod planiranja i procjenjivanja. Upravo zbog toga je projektna nastava geografije dobrodošla i obogaćuje nastavnu svakodnevicu u našim školama.

3. Zaključak

Osuvremenjivanje nastave usmjereno je na upotrebu oblika i metoda rada kojima se umanjuje udio poučavanja i aktivnosti učitelja te povećava aktivna i samostalna uloga učenika. Takav način rada osigurava veću upotrebljivost znanja te omogućava razvoj kompleksnog mišljenja. To možemo postići novim oblicima nastave i međupredmetnim povezivanjem tijekom redovite nastave.

Upravo ove ciljeve tijekom poučavanja možemo postići projektnom nastavom, koja je danas nepogrješiv način rada u našim školama i vrlo teško ga je zamisliti bez uspješne suradnje s drugim učiteljima i predmetima, to jest, međupredmetne suradnje.

4. Literatura

  1. https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-TW57QGYK, pristupljeno 17. 11. 2018.
  2. http://www.zrss.si/pdf/240611114513_gla__priporocila_in_opozorila.pdf,  pristupljeno 10. 10. 2018.
  3. http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_geografija.pd, pristupljeno 17. 11. 2018.

“Erupcija vulkana”

dragica_segula

Dragica Šegula, učiteljica biologije, kemije i prirode i društva

Sažetak

Tijekom čitave godine učenici sudjelovanjem u izbornom predmetu pokusi u kemiji stječu vještine sigurnog eksperimentiranja. Stečeno znanje krajem godine demonstriraju samostalnim radom kojeg pripreme prema principu od ideje do realizacije. Eksperiment učenici potraže na internetu ili u drugoj literaturi, pripreme nastavni listić i izvedu pokus pred ostalim učenicima.

Kada je moguće, na osnovu odabranih eksperimenata pripremim međupredmetne poveznice.

Učenica je pripremila eksperiment “Erupcija vulkana”. Uz pomoć znanja stečenog iz predmeta likovna umjetnost i različitih pisanih i elektroničkih izvora je modelarskom tehnikom kaširanja izradila maketu vulkana. Sastavila je nastavni listić sa svim potrebnim podacima te uz pomoć limunske kiseline, sode bikarbone, vode, sredstva za pranje suđa i jestive boje simulirala erupciju pravog vulkana. Prikazan eksperiment kasnije smo povezali s predmetom geografija te ponovili uzroke i značajke erupcija vulkana. Detaljnije smo opisali vulkane El Teide na otoku Tenerife i Etne na Siciliji.

Tijekom nastave iz tehničke kulture učenici su pripremili drvene daščice na koje smo pričvrstili stijene donesene s oba vulkana.

Učenici su prilikom takvog načina rada upotrijebili znanje kemije, geografije, tehnike i tehnologije, likovne umjetnosti te informatike.

Ključne riječi: vulkan, maketa, erupcija, međupredmetna poveznica

Uvod

Suvremena poduka iz kemije temelji se na eksperimentalnoj i problemski usmjerenoj nastavi koju kombiniramo s drugim metodama aktivnog učenja i poduke. Kod izbornog predmeta pokusi u kemiji razvijamo i produbljujemo prirodoslovnu pismenost, osnove znanstvenog i kompleksnog razmišljanja, različite spretnosti i vještine te povezujemo teoriju i praksu. Ukoliko tijekom rada koristimo i međupredmetne poveznice s ciljem postizanja znanja ili izvedbene, takva nastava dobiva dodatnu vrijednost (Ministarstvo za obrazovanje, znanost i sport, 2011, pridobijeno 25.10.2018.)

Kod izvođenja eksperimenta koristili smo sljedeće poveznice:

  • KEM – izvedba eksperimenta i izrada izvještaja
  • LUM – izrada makete
  • GEO – što su vulkani zašto nastaju?
  • TIT – uređenje vulkanskih stijena
  • NAR – vulkanske stijene
  • RAČ – rad s gradivima, izrada izvještaja…

1. Izrada makete vulkana – LIKOVNA UMJETNOST, RAD S MATERIJALIMA

Učenica je uz pomoć različitih pisanih i elektroničkih izvora proučila modelarsku tehniku kaširanja. Došla je do zaključka da je najprikladnija tehnika postupak kaširanja lijepljenjem slika 1komadića papira. Koristeći tu metodu, upotrijebila je komadiće papira, koje je dobro natopila ljepilom i jednog za drugim lijepila na model – plastičnu bocu. Kada se ljepilo osušilo, dobila je podlogu od papira koju je potom obojala. Kao pomagala pri bojenju koristila je različite kistove, škare i boje.

Slika 1. Model vulkana izrađen metodom kaširanja (izvor: vlastiti 2015)

Postupak kaširanja lijepljenjem komadića papira je na satu LUM – likovna umjetnost predstavila i ostalim učenicima. Tako stečeno znanje učenici su kasnije koristili u radu na satu likovne umjetnosti te izradi lutaka pomoću kojih su pripremili lutkarsku predstavu.

2. Izvedba eksperimenta i izrada izvještaja – POK (pokusi u kemiji)

Učenica je za potrebe eksperimenta sastavila nastavni listić sa slika 2svim potrebnim sastavnim dijelovima.

Eksperiment je učenica demonstrirala ostalim učenicima izbornog predmeta POK. Tako je predstavila svoj uradak – model vulkana te kemijsku reakciju kojom možemo uprizoriti erupciju vulkana u prirodi.

Slika 2. Nastavni listić za eksperiment »Erupcija vulkana«

slika 3slika 4
Slike 3 i 4. Demonstracija eksperimenta (izvor: vlastiti 2015)

3. Suradničko učenje kod nastave – KEMIJA

slika 5Tijekom nastave iz predmeta prirodoslovlje i kemija učenici se susreću s tijekom i znakovima različitih vrsta kemijskih reakcija. Kao način primjene metoda suradničkog učenja i laboratorijskog rada učenica je usmjeravala i vodila skupni rad. Učenici su uz eksperiment prepoznavali reaktante i produkte te znakove koji ukazuju da je kemijska reakcija završena.

Slika 5. Izvedba eksperimenta s skupnim radom (izvor: vlastiti 2015)

4. Što su vulkani i zašto nastaju? – GEOGRAFIJA, RAD S MATERIJALIMA

slika 6Učenici se s nastankom vulkana susreću i tijekom nastave iz geografije. Uz pomoć različitih pisanih i elektroničkih izvora naučili su zašto i kada dolazi do erupcije vulkana. Uz pomoć kompjuterske simulacije promatrali su put magme od njezinog nastanka do erupcije.

Slika 6. Učenje uporabom elektroničkih izvora (izvor: vlastiti, 2015)

Uporabom različitih materijala učenici su detaljnije upoznali i proučili dva vulkana: El Taide i Etnu.

Naučili su da je vulkan Etna 3323 metra visok aktivan vulkan, koji se nalazi na istočnoj obali Sicilije, između gradova Messina i Catania. Njegove erupcije obično se pojave svakih nekoliko godina. Zbog stalnog nadzora i razmjerno male jačine erupcija isti obično ne uzrokuju ljudske žrtve, međutim, potoci lave često uništavaju kuće i vrtove. Vulkan je iznimno omiljena turistička destinacija.

Vulkanu El Teide koji se nalazi na Tenerifima ime su dodijelili domoroci, koji su ga vidjeli kao bijeli stožac iznad mora te ga imenovali BIJELA GORA (Tene = gora, Ife = bijel). El Teide već dugo nije aktivan vulkan. Vrh vulkana je visok 3718 metra. Najviši je vrh Španjolske i treći najviši vulkanski otok na svijetu.

Učenici su promatrali stijene donesene s oba vulkana. Zaključili su da se stijene radi različitih primjesa značajno međusobno razlikuju.

slika 7slika 8
Slike 7 i 8. Vulkan El Teide i Etna (izvor: https://www.google.si/webhp?ie=UTF-8&rct=j#q=el+taide i https://www.google.si/webhp?ie=UTF-8&rct=j#q=etna+sicilija)

5. Vulkanske stijene – TEHNIKA I TEHNOLOGIJA

Naša je želja bila da prikupljeni materijal ostane očuvan i za uporabu i stjecanje znanja budućih generacija. Za vrijeme nastava iz predmeta tehnika i tehnologija učenici su stijene uredili i iste prilijepili na razrezane i obrađene drvene daščice. Pritom su upoznali različite načine obrade materijala – drveta: od planiranja, sve do piljenja i brušenja. Na kraju su stijene uz pomoć vrućeg ljepila prilijepili na podlogu.

slika 9slika 10
Slike 9 i 10. Rezanje i brušenje drvenih daščica (izvor: vlastiti 2015)

slika 11Slika 11: Lijepljenje stijena na drvene daščice

slika 126. Vulkanske stijene – PRIRODOSLOVLJE

Materijal koji je nastao u okviru međupredmetnih poveznica upotrebljavamo u šestom razredu, kada upoznajemo vrste stijena i njihov nastanak. Učenje uz pomoć konkretnog materijala je zanimljivije, a stečeno znanje kvalitetnije i trajnije.

Slika 12. Uporaba materijala kod osvajanja novog znanja

Zaključak

Stjecanje znanja i metoda rada prilikom kojih je učenik u središtu zbivanja, što znači da je aktivan izvođač, kod učenika je vrlo omiljen način rada. Na taj način učenik ne stječe samo novo znanje, nego razvija i brojne vještine. Kada je takav rad i međupredmetno povezan, dobiva još višu razinu kvalitete. I kao što pokazuju brojna istraživanja – upravo međupredmetno povezivanje može biti jedan od privilegiranih puteva za postizanje sveživotnog znanja.

Literatura

  1. Ministrstvo za izobraževanje, znanost in špport (pridobiveno 25. 10. 2018)
  2. Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport  (pridobiveno 25. 10. 2018)
  3. Fotografije – osobna arhiva 2015