Kristina Vrtovec Repič
Upotreba mobilnog telefon u razredu zvuči gotovo “bogohulno”: Svi znamo da je telefon u razredu zabranjen. U Sloveniji su telefoni tijekom nastave zabranjeni u većini škola, dok se njihova upotreba tolerira tijekom pauze. Praksa profesora u provedbi te zabrane je različita. Neki, više ili manje, zahtijevaju da imaju učenici telefon u torbi, neki zahtijevaju, da učenici telefone na početku nastave ostave u za to pripremljena mjesta u razredu, neki profesori čak sami čuvaju telefone. U posljednje vrijeme je u nekim učionicama čak postavljen znak, da je upotreba telefona zabranjena.
Međutim, budući da pametni telefon više nije samo uređaj za pozive i slanje poruka, nego omogućuje im dostup do interneta i pruža mnoge druge potencijalne koristi, odnosno gotovo zamjenjuje kalkulator, korištenje telefona bi morali ponovo evaluirati i za njegovu upotrebu postaviti nove smjernice. Zato sam u praksi pokušala istražiti kako upotrijebiti pametni telefon u nastavi za dobrobit učenika.
U školskim pravilima Školskog centra Nova Gorica, gdje predajem, izričito stoji: “Da je zabranjeno korištenje osobnih uređaja za povezivanje preko telekomunikacijske mreže i druge ometajuće uređaja za vrijeme nastave. Korištenje multimedijskih uređaja tijekom nastave dopušteno je samo, ako je dogovoreno s profesorom određenog predmeta. “(Školska pravila elektrotehnike i računarskih škola, članak 2.a). Tako škola dopušta upotrebu telefona, ako je to u skladu i uz izričito dopuštenje profesora.
Ključne riječi: smartphone, upotreba informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT) u nastavi, motivacija, neovisnost, inovacija.
Zašto telefon koristiti za lekcije?
Živimo u informacijskom društvu i gotovo svaki učenik ima svoj smartphone. Prema Statističkom uredu Republike Slovenije, 95% mladih od 16 do 24 godine koristi smartphone za pristup internetu. (Https://safe.si/ucitelji/mobilni-telefoni-in-pouk). Generacija djece u srednjoj školi već je rođena u “digitalnom svijetu”. Tehnologija je blizu njih i kod korištenja tih sprava ta generacija već premašuju njihove roditelje i profesore. Mladi su aktivni na društvenim mrežama, komentiraju, stvaraju različite profile, brzo dobivaju informacije i ne obraćaju previše pozornosti na njihovu kvalitetu. Današnji mladi ljudi žele suradnju i aktivno sudjelovanje u svemu što dotakne njihove živote. (Flogie, 2016). Profesori također trebaju biti svjesni toga pri planiranju nastave. Učenici tako žele aktivno sudjelovati u razredu, sudjelovati u procesu traženja i provjere informacija. Pametni telefon se ovdje korisno može koristiti kao alat za učenje. Putem interneta učenici mogu pristupiti znanju iz različitih izvora, aktivni su i kreativni.
Ključni razlozi za korištenje suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) u razredu su po mome mišljenju:
- Koristeći sve oblike IKT poboljšavamo motiviranost učenika da uče. Uspješna motivacija je ključ uspješnog učenja! U nastavi povijesti u tehnički orijentiranoj školi stalno se pitam kako motivirati učenike. A upotreba suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija može biti način poticanja interesa učenika za materijale za učenje. U prošlosti smo uveli film, radio, televiziju, računalo, što je znatno poboljšalo obrazovni proces. Pametni telefon je nadogradnja toga u našem vremenu. Profesor bi trebao stvoriti dobru okolinu za učenje i biti motivator koji uzima u obzir interes učenika. Nažalost, istraživanja pokazuju, da slovenska djeca ne vole školu. (Flogie, 2016). Upotreba IKT koja omogućuje svakom djetetu da istražuje, napreduje u vlastitom ritmu i poštuje se kao osoba, može poboljšati te rezultate.
- Koristeći IKT poboljšavamo digitalnu pismenost učenika. Pojam digitalne pismenosti znači znanja, umijeća i vještine, koje su nužne za korištenje IKT. Današnja generacija mladih ljudi je izložena velikim količinama podataka, a teško je razlikovati izvorne i lažne informacije. Efikasno prihvaćanje, procjena i obrada informacija u primijenjenom znanju i sposobnost rješavanja problema u stvarnom okruženju ključne su vještine. Mladi trebaju steći ovo umijeće, znanja i vještine u obrazovnom procesu, jer će ih lakše uključiti u tržište rada. (Stanojev, Florjančič, 2018).
- Učenike učimo kritičnu upotrebu tehnologije, razvijamo kritičnost resursa. Kada učenici samostalno traže informacije na mreži, moraju provjeriti izvore i ispravno ih citirati.
- Korištenjem IKT povećavamo kreativnost i inovativnost učenika. U ovim dvjema kompetencijama je Slovenija daleko ispod evropskog prosjeka.
Škole se često boje, da upotreba IKT siromaši socijalnu interakciju između profesora i učenika, pa i samih učenika. Mnoga istraživanja se s tom tezom ne slažu, ali samo u slučaju, da se ta tehnologija upotrebljava pametno. U tom slučaju se uloga profesora ne smanjuje, već mijenja. Profesor priprema kvalitetne e-materijale, usmjerava učenike, daje povratne informacije, manje objašnjava i pojašnjava, te organizira, komentira i animira više. (Flogie, 2016). Informacije koje učenici stječu kroz upotrebu IKT trebaju biti testirani radeći u parovima ili grupama, čime se jačaju socijalne vještine.
Poteškoće u korištenju telefona kod nastave
Do nedavno smo imali pristup do interneta samo s računalima, a sad većina upotrebljava pametne telefone ili tablete. U svakodnevnoj uporabi telefona u učionici, postoje zahtjevi i problemi:
- Svi učenici u učionici moraju imati pametni telefon. Ako ga ne posjeduje, mora mu se kao alternativu ponuditi upotreba knjigovodstvenog materijala.
- Učenici moraju imati neograničeni pristup mobilnim podacima (što je danas gotovo svakodnevnica).
- Telefon ima manji zaslon, čime je teško čitati i pregledavati mrežne stranice. Tu se postavlja pitanje jesu li e-materijali prilagođeni za korištenje na telefonu.
- Čitanje na manjem zaslonu je sporije (25 posto sporiji nego čitanje knjige), jer je telefon u osnovi posvećen glasovnoj i tekstovnoj komunikaciji (Krašna, 2015).
- Čitanje na zaslonu je opterećenje očiju.
Primjeri korištenja pametnog telefona u nastavi povijesti na srednjoj tehničkoj školi
1. Najjednostavniji način korištenja pametnog telefona za lekciju, kojeg se ja poslužujem, je traženje informacija putem interneta. Na početku lekcije, kažem temu o kojoj ćemo razgovarati i saznati prethodno znanje učenika. Tada ti pokušavaju postaviti pitanja koja su od interesa za nas – zapisujem pitanja na ploči. Učenici zatim neovisno pretražuju informacije na internetu i to bilježe, s time što moraju navesti mjesto (izvor) i kritički procijeniti je li izvor vjerodostojan. Kada dobiju osnovne informacije, učenici u parovima uspoređuju svoje nalaze. Na kraju nastave učenici daju odgovore, a zajedno stvaramo sažetak.
2. Učenici na mreži čitaju članak prema mojim uputama. Dobar primjer ovog materijala su članci o 100. obljetnici fronta na rijeci Soči, gdje se odigrala jedna većih bitaka 1. Svjetskog rata., koje nalazimo na stranici nacionalne radio-televizije (www.rtvslo.si). Učenici mogu tamo pročitati različite članke (na primjer, o upotrebi životinja u toj bitci, o izbjeglicama, opasnostima lavina..) i potom napraviti sažetak, koji pročitaju školskim kolegama. Na taj način se smanjuje opseg fotokopiranja.
3. Korištenje online alata, kao što je Kahoot. Potonji dopušta stalnu provjeru znanja i znanja učenika. Učenici na početku ili kraju klase rješavaju kviz. Na taj način kao profesor saznam koliko razumiju materijal za učenje predmeta, a oni i sami primaju povratne informacije o stečenom znanju. Takav način rada je zabavan, jer učenici vole koristiti suvremenu tehnologiju i natjecati se jedni s drugima.
4. Pristup interaktivnim web stranicama (npr. E-materijali). Ministarstvo obrazovanja Republike Slovenije je sve od 90. godina kroz različite projekte uvelo moderne informacijske i komunikacijske tehnologije školama. Mnogi e-materijali razvijeni su kroz razne projekte, koji su dostupni besplatno. Kao primjer upotrebe mogu navijesti lektire o liječenju Rimljana na slovenskom teritoriju. Materijal je dostupan na webu: http://egradiva.gis.si/web/1.-letnik-godovina/anticna-desiscina. Učenici se za uvodnu motivaciju bave pitanjima, koja su od interesa za nas o razdoblju Rimljana na slovenskom teritoriju. Potom pretražuju web stranicu putem pametnog telefona i sami traže odgovore. Tijekom školskog sata slijedim učenike i usmjeravam ako imaju problema. Na kraju sata sastavimo sažetak i provjeravamo zapis u bilježnici.
Što misle učenici?
Među učenicima druge godine programa Computer Techniques, provela sam kratki pregled u kojem su učenici napisali pozitivne i negativne strane korištenja telefona u razredu. Navodim najčešće odgovore:
Među pozitivnim, istaknuli su:
- Zanimljivo
- Interaktivno
- Privlačno za učenje
- Sviđa mi se
- Jednostavno i brzo traženje podataka
- Zanima me više
- Sjećam se više
- Možemo naučiti više nego iz udžbenika
- Zabava
- Samostalniji sam
- Više slika i mapa za bolji pregled
- Istraživanje
- Učiš se sam
- Opuštenije
- Pristup različitim izvorima
Među negativnim:
- Potrebno je puno vremena, brže je ako profesor objasni
- Previše podataka
- Mogu pogriješiti, ako ne postoji web stranica
- Nepouzdane informacije
- Distrakcija (skretanje pozornosti zbog drugih poticaja)
- Ne treba pisati sve, zbog čega možeš pogriješiti bit
- Loše za oči
- Težko razlikujemo značajne informacije od ne toliko značajnih
Zaključak
Iz dosadašnjeg iskustva s upotrebom pametnog telefona u razredu i od odgovora mojih učenika, koje sam dobila preko kratke ankete, mogu tvrditi, da možemo pametne telefone upotrijebiti kao pomoć za učenje. Učenici su kod rada s telefonom više motivirani za rad, vole raditi, osjećaju se kao aktivni sudionici lekcije, tijekom nastave su opušteniji i uživaju u potrazi za novim znanjem. Kao društveni znanstvenik nemam (ili imam jako rijetko) mogućnosti za rad u računalnoj učionici, zapravo sam ovu priliku dobila baš zbog pametnog telefona.
Literatura
- Stanojev, Sašo, Florjančič, Viktorija. (2018). Digitalna pismenost srednješolcev. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
- Flogie, Andrej. (2016). Vpliv inovativnega izobraževanja in informacijsko-komunikacijske tehnologije na spremembe pedagoške paradigme: doktorska disertacija. Maribor. E-dostop: https://dk.um.si/IzpisGradiva.php?id=64541
- Krašna, Marjan. (2015). Izobraževanje v digitalnem svetu. Maribor: Zora.
- http://www.mizs.gov.si/si/delovna_podrocja/direktorat_za_investicije/ikt_v_solstvu/e_gradiva
- http://egradiva.gis.si/web/1.-letnik-zgodovina/anticna-dediscina. Dostop dne 5. 11. 2018
- https://safe.si/ucitelji/mobilni-telefoni-in-pouk . Dostop dne 5. 11. 2018
