Kulturna baština

u programu školske knjižnice

ruzaJ_inaJ_suzanaP

Ruža Jozić, Ina Jozić i Suzana Pešorda

„Jedna od važnih zadaća suvremene škole jest promicanje odgoja koji doprinosi razumijevanju korijena vlastite nacionalne kulture, njegovanju, čuvanju i promicanju kulturne baštine, kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta, te osvješćivanju kulturne baštine u globalizacijskim procesima. Ispravno shvaćen odgojno-obrazovni proces pomaže pojedincima da postanu svjesni svojih korijena kao uporišnih točaka koje im omogućuju da odrede svoje mjesto u svijetu, ali ih ujedno poučavaju poštovanju za druge kulture.” ( Zbornik Identitet kao odgojno-obrazovna vrednota, str. 50)

Kulturna baština je tkivo naših života i društava. Okružuje nas u gradovima u kojima boravimo, doživljavamo je neposredno u krajolicima, u susretima s raznovrsnim arhitektonskim ostvarenjima, skulpturama, arheološkim kopnenim kao i podvodnim nalazištima. Ne čine je samo književnost, umjetnost i umjetnički predmeti već i tradicijska znanja i umijeća, zanati koje učimo, priče koje pričamo, hrana koju jedemo, glazba koju slušamo i filmovi koje gledamo. Kulturna baština okuplja zajednice i gradi zajedničko razumijevanje mjesta u kojima živimo. (Ministarstvo kulture RH povodom otvaranja Europske godine kulturne baštine 2018.)

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ističe u Čl. 4 st. 1.naglašava: škola je dužna: „Osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima; razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta.”

Zadaća je suvremene škole promicanje odgoja koji doprinosi razumijevanju korijena vlastite nacionalne kulture, čuvanju i promicanju kulturne baštine, kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta. Temeljne vrijednosti od kojih polazi naš sustav odgoja i obrazovanja: cjeloviti razvoj osobe, čuvanje nacionalne baštine, promicanje europske dimenzije kroz izgradnju društva znanja. Nacionalni okvirni kurikulum (str.14.) ističe: „Odgoj i obrazovanje pridonose izgradnji osobnoga, kulturnog i nacionalnog identiteta pojedinca. Danas u doba globalizacije, u kojem je na djelu snažno miješanje različitih kultura, svjetonazora i religija, čovjek treba postati građaninom svijeta, a pritom sačuvati svoj nacionalni identitet, svoju kulturnu, društvenu, moralnu i duhovnu baštinu.”

Što čini kulturni identitet učenika? Pripadnost određenom narodu, naciji, etničkoj zajednici i državi u kojoj je rođen ili gdje živi; pripadnost mjestu i gradu u kojem živi; običaji naroda ili skupine u kojem se obrazuje; vjera, religija u kojoj je rođen ili koju prakticira; jezik kojim govori – materinji jezik i standardni jezik; pismo kojim se služi u svakodnevnom životu; kulturna baština naroda, mjesta, gradova, domovine; sveukupna kultura, umjetnost i znanost naroda kojem pripada, njegova povijest i znamenite osobe koje ju čine.

Što čini hrvatski kulturni identitet? Hrvatski jezik, uz bogatstvo dijalekata i narječja; latinično pismo (uz uporabu glagoljice tijekom stoljeća); pripadnost zapadnome civilizacijskom krugu, s bogatom i raznolikom narodnom kulturom; pripadnost kršćanstvu, uz uvažavanje i drugih religija: islama i židovstva; tisućljetna kultura, umjetnost i književnost na hrvatskom jeziku, od 7. st. do danas; bogata kulturna baština – materijalna i nematerijalna.

Kulturna baština materijalna i nematerijalna, zajedničko je bogatstvo čovječanstva u svojoj raznolikosti i posebnosti, a njena zaštita i proučavanje, jedan je od važnih čimbenika za afirmaciju kulturnog identiteta svakog naroda. To je segment u kojem izgrađujemo kulturni identitet naših učenika i promoviramo kulturnu baštinu. Kulturna i javna djelatnost – obavezni dio Godišnjeg programa rada školskog knjižničara. Kurikulum kulturne i javne djelatnosti školske knjižnice – dokument koji čini Školski kurikulum. Kroz taj program knjižničar planira za svaku školsku godinu razne kulturne aktivnosti u suradnji s učenicima i nastavnicima škole i lokalnom sredinom. Kroz međupredmetne teme školski knjižničar ima mogućnost poticati izgradnju osobnog i kulturnog identiteta učenika i promicati kulturnu baštinu. Knjižničar je dužan kroz svoj odgojno-obrazovni rad i kulturne aktivnosti promicati humane i demokratske vrijednosti kao što su: dostojanstvo ljudske osobe, slobodu i pravednost, domoljublje i mir u svijetu, društvenu jednakost i solidarnost, dijalog, toleranciju i snošljivost, rad, poštenje, zdravlje, očuvanje čovjekova okoliša i ostale ljudske vrijednosti. Potrebno je kroz različite školske aktivnosti izgrađivati i razvijati svijest kod učenika o kulturnom identitetu i očuvanju kulturne baštine. Učenici trebaju znati povijest i kulturu svoga naroda, grada ili mjesta u kojem žive; upoznati njegovu kulturnu i prirodnu baštinu. Upoznati pojedince koji su u bližoj i daljoj prošlosti doprinijeli razvoju i napretku svoga naroda ili zavičaja. Upoznati značajne osobe koje su unaprijedile kulturu, umjetnost, znanost i gospodarstvo; kao i oni pojedinci koji su vrijednosti svoga nacionalnog i kulturnog identiteta širili izvan granica svoje domovine. Ključne kompetencije koje učenici stječu kroz realizaciju kulturnih sadržaja su:

  • Izgrađuju kulturne spoznaje, kreativno se izražavaju u raznim oblicima (glazba, likovni radovi, fotografija, video i filmski radovi, književni oblici, školski list i sl.); pišu, oblikuju i stvaraju nove kreativne jezične sadržaje;
  • Proširuju kompetenciju učenja: istražuju, sintetiziraju, usvajaju i koriste informacije za učenje u sličnim situacijama;
  • Razvijaju digitalnu kompetenciju, sigurno i kritički primjenjuju IKT; oblikuju nove sadržaje, razmjenjuju informacije i prezentiraju ih drugima u školi i lokalnoj sredini.
  • Razvijaju društvene i građanske kompetencije: poštuju ljudska prava, uvažavaju kulturnu raznolikost, cijene svoje vrijednosti, prihvaćaju druge i drukčije.
  • Kulturna baština u aktivnostima školske knjižnice i kulturnoj djelatnosti škole obuhvaća:
  • Izložbe o znamenitim osobama, književnicima, umjetnicima, izumiteljima ; o kulturnoj i prirodnoj baštini i znamenitostima svoga kraja, grada i domovine; o krajolicima, spomenicima i sl.
  • Susreti s povjesničarima, arheolozima, istraživačima, etnolozima, jezikoslovcima, znanstvenicima
  • Kreativne radionice: likovne, filmske, literarne, radionice ručnih i kreativnih radova i sl.
  • Projekti i istraživački radovi iz područja kulturne baštine, o znamenitim osobama iz područja kulture, umjetnosti i znanosti.
  • Posjeti: muzejima, arhivima, ustanovama u kulturi i znanosti (HAZU, NSK), spomen-područjima, spomen-domovima poznatih osoba, lokalitetima i sl.

O našoj bogatoj kulturnoj i javnoj djelatnosti u Gimnaziji Sesvete u kojoj se bavimo i kulturnom baštinom, može se pročitati i u časopisu Povijest u nastavi, br. 30 / 2019., str. 100-105 u članku Morena Želle: Muzej Prigorja – zavičajna baština i zajednica, u kojem autorica Želle upravo opisuje višegodišnju uspješnu suradnju Muzeja Prigorja Sesvete i Gimnazije Sesvete u provedbi sadržaja kulturne baštine u školi. Zadaća je suvremene škole promicanje i odgoja učenika, jer znanje je ono što učenici nauče u školi, a odgoj je ono što nose kroz život! Kulturna baština – vraća nas u prošlost i nadahnjuje za budućnost.

U prilogu je prezentacija:

Knjižnica pod krošnjama

katarina_juvan

Katarina Juvan

Sažetak

Čitanje je važno za jezični, intelektualni i općeniti razvoj djeteta. Čitanje u obitelji izvrsno utječe na djetetovo učenje čitanja i uspješno učenje, na razvoj njegove čitateljske pismenosti i čitateljsku kulturu u njegovoj odrasloj dobi. Za poticanje čitanja osim roditelja odgovorni su i učitelji. Dokazano je da djeca kojoj su roditelji čitali slikovnice u predškolskom razdoblju kasnije u školi imaju bolji uspjeh u učenju. Knjižnica pod krošnjama ljeti je bogato osvježenje za sve mještane koji su željni čitanja.

Ključne riječi: čitanje, knjižnica, krošnje, djeca, stvaranje.

Uvod

Učiteljica sam u seoskoj školi u selu Polšnik nad Litijo. Škola je mala i ima samo 29 djece. U školi imamo knjižnicu u kojoj učenici svaki tjedan posuđuju knjige koje nose kući i čitaju za čitateljsku značku. Budući da ljeti za vrijeme praznika knjižnica nije otvorena, pridružili smo se projektu Knjižnica pod krošnjama. Na tjedan dana dobijemo velik broj kvalitetnih knjiga (posuđuje nam ih Zavod Divja misel Ljubljana) u lijepim drvenim kutijama koje postavljamo pod krošnje drveća gdje prolaznici uživaju u ljetnom čitanju. Osim čitanja, u prijepodnevnim satima djeci nudimo kreativne radionice i pripovijedanje bajki koje održavaju iskusne pripovjedačice iz knjižnice Litija. S djecom dolaze i roditelji te bake i djedovi kojima također ponudimo hlad i laganu literaturu kao što su npr. domaći i strani časopisi i revije.

Čitanje pod krošnjama

Knjiga u prirodi zaboravljeno je zadovoljstvo. Knjige koje na tjedan dana donesemo u SLIKA 1Polšnik pružaju kvalitetan izbor za čitanje. Knjižnica je smještena u idili zelenih brežuljaka i brda ispod pravog slovenskog sjenika. Posjetitelje uvijek oduševi prelijep pogled koji se odatle pruža na sve strane.

SLIKA 2Obično tjedan traje od nedjelje do subote. Prvi dan imamo otvorenje Knjižnice pod krošnjama. Slijedi dinamičan i aktivan tjedan gdje se u prijepodnevnim satima pobrinemo za naše najmlađe mještane. U posljednje vrijeme primjećujemo i posjete djece iz drugih općina, jer dobar glas daleko se čuje. Učiteljice i odgojiteljice pripremaju radionice za djecu. Djeca su se u pet godina otkad pripremamo program mnogočime bavila. Od akvarija za ribice, stripova, slikanja na kamenu, slikanja na drvu, izrade mininogometnog igrališta za pravi mininogomet, provodili smo eksperimente s vodom i okušali se u origamiju. Svake godine posjeti nas pripovjedačica koja djeci pripovijeda bajke na štaglju. Pritom nas uvijek promatra puh Brane koji viri iza ruba krova. Nakon radionica djeca imaju vremena za SLIKA 3listanje knjiga. Listaju ih i pregledavaju, čitaju i promatraju ilustracije ili se jednostavno igraju s njima i slažu ih u kućice. I bake rado posjećuju naše prijepodnevne radionice, jer se u hladu krošnji prepuste užitku čitanja raznih revija i kuharskih savjeta. Čitanje tako traje od 10 sati ujutro pa sve do navečer kad počinju događanja za odrasle.

SLIKA 4SLIKA 5
SLIKA 6SLIKA 7

SLIKA 8U večernjim satima organizatori osiguraju glazbene nastupe, predstavljanje pjesnika i slikara čije radove izlažemo u ljupkoj maloj galeriji. Posebna je atrakcija večeri pripovjedač, koji se pobrine da nam se uz bajke za odrasle naježi koža i na trenutak prestanemo disati dok napeto slušamo stare narodne bajke.

SLIKA 9

A ujutro pod sjenikom ponovo počinje rad s djecom. Radionice osiguravaju da djeca cijeli SLIKA 10tjedan s veseljem posjećuju našu Knjižnicu pod krošnjama gdje se mogu posvetiti čitanju slikovnica i knjiga za sve ukuse i uzraSLIKA 11ste. Sretna sam što se i za vrijeme praznika mogu pobrinuti da moji učenici aktivno čitaju, da su motivirani za rad i da rado dolaze i stvaraju. Važno je da pritom uživaju, da se raduju SLIKA 12našim zajedničkim druženjima pod krošnjama u društvu pomno odabranih i kvalitetnih knjiga. Događanja su vrlo posjećena, jer nas je prema našoj procjeni posjetilo više od tisuću najmlađih i malo manje mladih posjetitelja, a reakcije i prijedlozi za budućnost vrlo su dobri. Raduje nas što nSLIKA 13as posjećuju cijele obitelji, koje u prirodi listaju knjige i razgovaraju o njima. Riječ je o aktivnosti bez glamura, o aktivnosti koja miriše na svjež zrak, u seoskom okruženju. Ali zato donosi mnogo istinskog užitka i opuštajućih trenutaka.

SLIKA 14SLIKA 16

Zaključak

Čitanje u prirodi donosi mnogo toga lijepoga. Ležaljka, pjev ptica, dobra knjiga i vjetar u kosi ljeti dočaravaju novo iskustvo. Iskustvo koje mladom čitatelju pomaže zavoljeti knjigu i čitanje. Zato ćemo se na Polšniku nastaviti truditi da Knjižnica pod krošnjama ostane naša konstanta u srpnju. U vrijeme kad djeca imaju praznike i ponekad ne znaju što bi sa svojim vremenom. Osiguravamo da je njihovo slobodno vrijeme maksimalno iskorišteno, i to dalje od televizije, računala i pametnih telefona. Vraćamo se u sjenu drveća i čitamo knjige, koje su čovjekove najbolje prijateljice i pozivaju nas na odmak od dnevne rutine te nas vode u čudesne svjetove koji su onome koji ne čita nedostupni.

Literatura

  1. https://www.bralnaznacka.si/
  2. http://www.knjiznicapodkrosnjami.si/
  3. Kropp, P. (2000). Vzgajanje bralca: naj vaš otrok postane bralec za vse življenje. Tržič: Učila.

Prvi mjesec i Pogled

Broj 109, siječanj 2019.
ISSN 1848-2171

Sljedeći mjesec se obilježava Dan sigurnijeg interneta. Svi znamo da učenici svakodnevno koriste internet i njegove usluge. Naravno, potrebno ih je osvještavati kako odgovorno i sigurno upotrebljavati tehnologiju.

Pogled_iconKako se tehnologija na dobar način može iskoristiti u nastavi, pročitajte u članku učiteljice Kristine Vrtovec Repič koja je opisala svoje iskustvo upotrebe pametnih telefona u nastavi kao pomoć za učenje. Koje su pozitivne i negativne strane korištenja pametnog telefona i kakva su njena iskustva, pročitajte u ovom broju. Više…

Pogled_iconDarija Dasović nas je izvijestila kako je prošlo međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja – koje su kategorije, ukupan broj učenika koji je sudjelovao i još poneki statički podatak Smiješak Više…

Pogled_iconUčenici su po prirodi istraživači i potrebno ih je poticati na istraživački rad. Anja Kancler u želji da približi djeci prirodni okoliš za njih je pripremila dan u šumi. Više…

Pogled_iconKako bi Bojana Urbanc unaprijedila nastavu engleskog jezika koristi različite aktivnosti pomoću kojih su učenici pažljivi i motiviraniji. Više…

Pogled_iconU svojem radu Jurij Cvitanič je prikazao različite pristupe nastavi s naglaskom na osnovnim elementima vještine čitanja i mogućnosti suradnje sa školskom knjižnicom. Više…

Pogled_iconKako bi učenici imali dodatnu priliku za stručno usavršavanje, Katarina Knežević, Kristinka Lemaić, Meri Ružević i Mate Sabol, osmislili su i proveli projektni prijedlog pod nazivom COVET „Competitive VET for learners and teachers“ s ciljem stjecanja iskustava međunarodne prakse i osnaživanja stručnih i osobnih kompetencija učenika i nastavnika. Više…

Pogled_iconUčiteljice Suzana Poljak i Kristina Matika Ferrara sa svojim učenicima su se upustile u avanturu po sunčanoj Italiji kako bi naučili talijanski jezik koji se najbolje usvaja slušanjem i pričanjem. Više…

Pogled_iconDa nastava geografije može biti itekako zanimljiva učenicima, učiteljica Lidija Šešerko je osuvremenila svoju nastavu uključivanjem učenika u sam proces poučavanja. Ovog puta izrađivali su maketu vulkana i simulirali erupciju vulkana. Više…

Pogled_iconLucija Ademoski opisuje važnost poticajnog i uređenog okružja školske knjižnice koja navodi učenike na samostalan rad i učenje, a sam prostor je taj u kojem djeca otkrivaju tajne čitanja, dobivaju nova znanja te razvijaju kritičko mišljenje. Više…

Pogled_iconSvakodnevno u školi možemo vidjeti poneku svađu među učenicima. Ukoliko učenici ne mogu riješiti problem, učitelj je taj koji im pomaže u pronalaženju rješenja. Monika Hóbor navodi primjer jednog razgovora koji dovodi do rješenja i odgovara svima. Više…

Pogled_iconUčiteljeva zadaća je djeci na zanimljiv i privlačan način predstaviti i nadograditi znanje o geometriji, kaže Tadeja Bogdan. Učenje kroz igru i korelacija s ostalim nastavnim predmetima učenici uspješno savladavaju gradivo zbog veće motivacije i aktivnim sudjelovanjem. Više…

Pogled_iconUčiteljica prirodoslovnih predmeta Valerija Krivec se prihvatila izrade prirodne kozmetike jer u današnje vrijeme je sve veća potražnja za prirodne kozmetičke proizvode umjesto komercijalnih. Opisala je postupak sinteze sapuna po hladnom postupku kojeg učenici uz nadzor učitelja mogu sami sintetizirati. Više…

Gordana Lohajner

Škicnite novi Pogled ;-)

Broj 106, listopad 2018.
ISSN 1848-2171

Pogled_iconU prošlom broju Pogleda Alenka Trifković je opisala kako odrediti grupu učenika s poremećajima u ponašanju te odrediti ciljeve rada. U ovom članku je istaknula ključni element u procesu promjene – to je radni odnos uspostavljen između profesionalnog radnika i učenika. Više…

Pogled_iconUčiteljica Andreja Zega da svojim učenicima što bolje približi učenje srednjeg vijeka napravila je međupredmetno povezivanje kako bi znanje ostalo trajnije,. Više…

Pogled_iconU učionici je cilj potaknuti i motivirati učenike na što više suradnje, komunikacije, odrediti i riješiti određene probleme. U učenju stranog jezika Bojana Urbanc potiče uporabu jezika u „realnim“ situacijama u učionici. Više…

Pogled_iconOsnovna škola Podlehnik organizirala je razne kreativno-edukativne radionice za učenike prilagođene interesima i dobi učenika. Na taj način osigurava se veća kvaliteta znanja, piše Dragica Šeluga. Više…

Pogled_iconEva Jazbec Leber predstavila je članak o najdjelotvornijim aspektima rada s učenicima useljenika. Usredotočila se na nacionalnost kao čimbenik rizika za viktimizaciju kolega. Više…

Pogled_iconKako najbolje iskoristiti slobodno vrijeme? Katarina Jesih Šterbenc izvještava nas o prednostima prevođenja slobodnog vremena u knjižnici. Više…

Pogled_iconMagda Humar sa svojom djecom istražuje pučku tradiciju kako bi na prikladan način približila naslijeđe rodnog grada. U svoje istraživanje je uključila roditelje, bakove i djedove u istraživački zadatak radi međugeneracijske integracije. Više…

Pogled_iconMatematika nije predmet gdje je izvanučionička nastava česta, ali velik broj učitelja smatra da ju nije moguće realizirati. Marina Njerš će sa svojim primjerima pokazati kako je to itekako moguće Smiješak Više…

Pogled_iconUčiteljica Martina Prejac je pripremila zemljopisnu radionicu gdje je napravila zagonetke s geografskim temama. Učenici su vrlo zadovoljni i oduševljeni ovakvim načinom učenja, a u budućnosti žele više takvih oblika rada. Više…

Pogled_iconMetka Nunčič je provela suradničko učenje kao jednu od metoda uspješnog učenja  na temu Izvori energije i štednja kako bi među učenicima  (četvrtih i devetih razreda) podigla samopoštovanje i poštovanje prema drugima. Više…

Pogled_iconRedovito kretanje je vrlo važno za razvoj djeteta, kaže Mira Lazar. U djetinjstvu je važno provoditi fizičke aktivnosti, a posebno privikavati na zdrav način života, kako bi se nastavilo u kasnijim fazama života. Više…

Pogled_iconSuradnja nastavnika (škole) i roditelja (doma) bitna je u obrazovnom procesu. Važno je održati sklad između škole i doma je utječe na cjelokupni razvoj učenika, ispričala nam je Suzana Rajgl Zidar. Više…

Pogled_iconKako bi se postigla bolja kvaliteta sportskog obrazovanja, Urška Tičar je prikazala zajednički rad razrednika i sportskog pedagoga. Više…

Pogled_iconVažno je s učenicima primijeniti što zanimljive aktivnosti kako bi produbili i nadogradili svoje znanje i naučili nove vještine. Pročitajte koje aktivnosti preporučuje Urška Zidar. Više…

Gordana Lohajner

Varna uporaba interneta v šolski knjižnici OŠ Prule

gregor_skrlj

Gregor Škrlj

Uvod

V današnjih časih je raznolika informacijska tehnologija del našega vsakdana. Od tega, da uporabljamo mobilne telefone in brezstične kartice za potovanje z avtobusi in vlaki, do tega da za iskanje po knjižnici uporabljamo spletni katalog (OPAC) in mCOBISS[1], beremo knjige na e-bralnikih, dostopamo do gradiva za šolo v spletnih učilnicah … A vse le ni tako enostavno in varno, zato na naši šoli vsakoletno načrtujemo posebne oblike pouka tako v računalniški učilnici in knjižnici, ki vključuje uporabo kot tudi varnost in varno rabo interneta. Učitelji se redno izobražujemo s področja tematike interneta, ki jih organizira Zavod Arnes ter Center za varnejši internet, redno spremljamo literaturo, objave in novosti s področja informacijsko-komunikacijske tehnologije (dalje IKT). V nadaljevanju prispevka bom predstavil izobraževanje na naši šoli na področju pravilne rabe interneta (v sklopu pouka in dnevov dejavnosti) ter kako v knjižnici poudarjamo pomen pravilne rabe interneta.

Izobraževanje na področju varne uporabe interneta

»Upoštevati moramo, da je spletna varnost predvsem znanje. Star kitajski pregovor pravi: »Daj človeku ribo in si ga nahranil za en dan. Nauči človeka loviti in si ga nahranil za življenje.«Podobno je naravnana tudi spletna varnost, pri kateri blokiranje in omejevanje spletnih vsebin nimata dolgoročnega učinka na učence, temveč delujeta z danes na jutri. Upoštevati moramo tudi, da se tehnologija hitro spreminja. Veliko bolje se obnese izobraževanje, kako naj se učenci varno in odgovorno vedejo na spletu, kar jim bo omogočalo urjenje in pridobivanje veščin o varni in odgovorni rabi interneta, ki jih bodo obdržali celotno življenje.« (Lesjak, 2016, str. 9). Izhajajoč iz dejstva, da je internet in IKT del našega vsakdana, na naši šoli posvečamo precej ur pouka in dejavnosti ravno učenju o in za uporabo interneta. Zato tudi vsako leto, v mesecu februarju, ki je mesec internetne varnosti, natančneje 6. februarja poteka Dan varne rabe interneta. Tudi letos je bil obeležen pod sloganom »Ustvarjaj, povezuj in širi spoštovanje: prijaznejši internet se začne s teboj«. Po šoli smo nalepili plakate, učencem razdelili informativno gradivo (brošure, nalepke, kazalke …), v knjižnici pa je bila postavljena tematska razstava. Poleg tega dneva pa na šoli vsako šolsko leto, za učence 2. in 3. vzgojno-izobraževalnega obdobja, organiziramo in izvedemo dneve dejavnosti, v sodelovanju s Centrom za varnejši internet (Safe.si). V računalniški učilnici na šoli izvedemo delavnice, kjer se učenci učijo varne rabe, obnašanja na spletu … Ogledajo si informativne filme, ki na ilustrativen način prikažejo neželeno in neustrezno vedenje na spletu in posledice, ki jih tako obnašanje pusti. Zatem rešijo naloge, ki so vsebinsko povezane s predstavitvami.

clip_image002
Slika 1. Plakat na hodniku, razstava gradiv v knjižnici ter čitalniški izvodi publikacij

Tudi učitelji smo se v sklopu dodatnega izobraževanja, prijavili na izobraževanje z naslovom Varna raba interneta in naprav[2] (v izvedbi Zavoda Arnes), kjer smo se seznanili s temami po sklopih: zaščita naprav; zaščita podatkov in digitalne identitete in zaščita zdravja in okolja. Seminar in delavnice (ki so potekale v veliki meri preko spletnih učilnic) so nam, poleg osvežitve že znanega, postregle z novimi informacijami in dodatnimi znanji (posebno pozornost je potrebno usmeriti v rabo računalnikov in zaščite, saj vodimo dokumentacijo preko spletnih aplikacij, e-dnevnikov in uporabljamo spletne učilnice).

Pouk v knjižnici

V naši knjižnici so pripravljena navodila in napotki za uporabo namenskega računalnika ter plakati z nasveti za pravilno uporabo interneta. Posebna navodila in uporaba takšnih in drugačnih IKT naprav v knjižnici so določena v 8. in 9. členu Knjižničnega reda OŠ Prule[3], s katerim se učenci seznanijo ob vstopu v šolo in upoštevajo od prvega obiska knjižnice.

Posebej za učence je, v sklopu spletnih učilnic naše knjižnice, pripravljeno poglavje, kjer najdejo vse potrebno za informiranje o varni in zakoniti rabi interneta. V spletni učilnici sem pripravil tudi poseben interaktivni kviz, ki služi za uvodno motivacijo pri smotrni uporabi interneta.

clip_image004
Slika 2. Poglavje v spletni učilnici in računalniški kotiček v knjižnici

Spletno učilnico uporabimo, kadar izvajamo pouk knjižnično-informacijskega znanja, v povezavi z določeno vsebino predmeta v razredu. V kurikulu Knjižnično informacijsko znanje so zapisane kompetence, ki jih učenec tekom obiskovanja osnovne šole pridobi in razvija. Ena pomembnejših v današnjih časih je digitalna kompetenca, ki jo učencem pomagamo razvijati in usvojiti. Bistvo je, da učenec s pomočjo odrasle osebe (učitelj, knjižničar …) osmisli uporabo interneta. Pri pouku vedno poudarim in izpostavim tudi spoštovanje avtorskih pravic (učenci rešujejo učne liste ter navajajo vire, od kje so prepisali besedilo in podatke). Ob tem jih vedno opozorim, da je potrebno vsak vir večkrat preveriti (tiskani/spletni vir, saj na spletu vsak lahko dodaja besedila, fotografije, kar praktično prikažem z lažnim primerom iz Wikipedije).

Zaključek

»Informacijska tehnologija se na šolah pojavlja v najrazličnejših oblikah. Bodisi kot izključno tehnologija v obliki namiznih in prenosnih računalnikov, tablic, mobilnih telefonov, digitalnih tabel, fotoaparatov, kamer in ostalih digitalnih učnih pripomočkov bodisi kot digitalna vsebina v obliki elektronskih učbenikov in delovnih zvezkov, drugih gradiv, učnih portalov, aplikacij, igric, videoposnetkov, MOOC-ov[4], učnih družabnih omrežij in drugih storitev, ki jih omogoča internet.« (Lesjak, 2016, str. 7). Vsa tehnologija je s seboj prinesla tako pozitivne kot negativne učinke, zato je pomembno, da se temi posveča več pozornosti in nameni posebne izobraževalne prijeme. V svetu, kjer je tehnologija začela prevladovati, jo je pomembno obvladovati in smiselno uporabljati v normalnih mejah (da uporaba ne preraste v odvisnost). »Naloga učiteljev in ostalih šolskih delavcev je, da ohranijo učenčevo varnost, kar pa lahko naredijo na različne načine. Učence morajo naučiti pravilne uporabe digitalnih tehnologij ter poskrbeti, da spoznajo nevarnosti in tveganja, ki jih lahko doletijo, ter kako se pred njimi zaščititi.« (Dugar, 2014, str. 26). Ne smemo zanemariti dejstva, da mladi posnemajo starejše, tako svoje starše/sorodnike kot šolsko osebje in tudi slavne osebe (sledijo jim na družabnih omrežjih), zato je potrebno usmerjati in bdeti nad smotrno uporabo IKT pripomočkov. Zato je pomembno tudi sodelovanje s starši.

Literatura

  1. Dugar, R. 2014. Obravnava varne rabe interneta na slovenskih osnovnih šolah: diplomsko delo. Ljubljana: [R. Dugar].
  2. Knjižnično informacijsko znanje. Kurikul: osnovna šola. (2009). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo. Pridobljeno 20. 2. 2018.
  3. Lesjak, B. 2016. Problematika spletne varnosti v šolah: smernice za vodstva šol. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Fakulteta za družbene vede, Center za družboslovno informatiko. Pridobljeno 20. 2. 2018.
  4. Varna raba interneta: priročnik za učitelje. 2006. Ljubljana: Fakulteta za družbene vede, Center za metodologijo in informatiko. Pridobljeno 20. 2. 2018.

[1] Več o aplikaciji: http://m.cobiss.si/
[2] Več o izobraževanju: https://www.arnes.si/storitve/varnost/mooc-v/
[3] Knjižnični red je dokument, ki določa pravila in obnašanje v šolski knjižnici.
[4] MOOC je kratica za Massive Open Online Course, kar pomeni množični spletni tečaj, ki poteka odprto na internetu za različne udeležence (tudi več tisoč).

Međunarodna suradnja školske knjižnice

snjezana_kovacevic

Snježana Kovačević

Osnovna škola Zlatar Bistrica ima status Međunarodne eko-škole te prve eko-škole u Krapinsko-zagorskoj županiji čime je omogućeno provođenje aktivnosti, projekata, suradnje i razmjene iskustva sa školama u zemlji i inozemstvu.

Međunarodna suradnja Osnovne škole Zlatar Bistrica s europskim školama, osim u zeleni panoekološkim aktivnostima, provodi se i u drugim projektima s ciljem obogaćivanja i moderniziranja nastavnog procesa i rada s učenicima.

U školskoj godini 2015./2016. provodimo međunarodne eTwinning projekte, «Classroom, homeland, Europe» i «Let’s face the book». To su multimedijski i interkulturalni projekti koji se provode online. Projekt «Classroom, homeland, Europe» provodi se u trećem razredu , a cilj je obraditi teme kulturne i povijesne baštine zavičaja na suvremen način, upotrebom multimedijskih nastavnih sredstava. Projektni partneri su Szkoła Podstawowa w Harklowej iz Poljske i Osnovna škola CRA Río Tajo iz Španjolske. Odgojno-obrazovni zadaci projekta su upoznati kulturno-povijesne spomenike i zavičaj, razvijati sposobnost promatranja, razlikovanja, imenovanja i opisivanja kulturno-povijesnih spomenika te istraživanja nprom materijalia temelju povijesnih izvora, poticati učenike na upoznavanje, posjećivanje i čuvanje kulturno-povijesnih spomenika, razvijati govorni izraz i pripovijedanje, razvijati temeljne životne kompetencije, kreativnost i stvaralačko mišljenje, razmjenjivati iskustva s europskim školama i poticati interkulturalnost, toleranciju i razumijevanje, koristiti digitalna obrazovna sredstva i web 2.0 alate na siguran način, komunicirati na materinskom i engleskom jeziku te, kao krajnji proizvod projekta, izraditi e-putopis. Ovom sstraničnicie prilikom zahvaljujemo Veleposlanstvu Republike Poljske u Zagrebu na promidžbenim materijalima o Poljskoj koji su pridonijeli zornijem provođenju našega projekta. U projektu «Let’s face the book» sudjeluju učenici petoga razreda, a partneri projekta su škola Aşık Veysel Ortaokulu iz Turske i Szkoła Podstawowa im. Artura Grottgera w Porębie Wielkiej iz Poljske. Učenici će sudjelovanjem u projektu razvijati ljubav prema knjizi i čitanju koristeći modernu tehnologiju, upoznati nacionalne književnike iz Hrvatske, Poljske i Turske i njihova djela za djecu i mlade, razvijati govorni izraz i pripovijedanje, usvajati temeljne životne kompetencije (digitalna, socijalna i građanska kompetencija, komunikacija na stranom jeziku) te izradizeleni pano1ti zbirku kratkih priča. Radni jezik u oba projekta je engleski, a svi materijali, prezentacije, suradničke aktivnosti učenika i učitelja te korespondencija razmjenjuje se preko platforme TwinSpace. Također, sudjelovanjem školske knjižničarke u međunarodnom programu stručnog usavršavanja za knjižničare International Librarian Network omogućena je suradnja Osnovne škole Zlatar Bistrica i škole Temple Christian College iz Adelaidea u Australiji te osnovne škole iz McPhersona u Sjedinjenim Američkim Državama u vidu izrade i razmjene straničnika, pisanja pisama i poruka učenicima spomenutih škola te dogovaranja daljnjih suradničkih aktivnosti. Spomenuti australijaprojekti i aktivnosti škole omogućuju učenicima da sudjeluju u odgojno- obrazovnom procesu s obzirom na njihove interese i sposobnosti jer svaki učenik radom u projektu može pronaći nešto za sebe, a nastava, uporabom web 2.0 alata, različitim izvorima znanja i medija obogaćena je suvremenim metodama rada. Stoga se nadamo da će potreba i želja za posjećivanjem knjižnice, čitanjem i učenjem rasti zajedno s učenicima.

Etwinnig projekt u školskoj knjižnici

marinka_mlinaric

Marinka Mlinarić

Literary cafe je projekt koji se održavao od listopada 2013. do veljače 2014. Sudjelovali su učenici iz tri europske države (Hrvatska – Osnovna škola Veliki Bukovec, Poljska – Gimnazjum nr 1 im. T. Kościuszki w Zawierciu, Grčka – GYMNASIO LOUTRAKIOU, i 3rd Gymnasium of Elefsina, ELEFSINA) u dobi od 11 – 15 godina. U projekt su bili uključeni učenici koji vole recitirati, čitati i pisati i svi oni koji bi poeziju mogli zavoljeli tijekom projekta. Sastanak je bio jedanput mjesečno uz čaj i kolače. Svaki mjesec odredili smo koje ćemo pjesme čitati i koja će se još aktivnost održati:

  • listopad – poznati hrvatski pjesnici (D. Tadijanović, V. Parun- izrada prezentacije o njima);
  • studeni – jesenske pjesme i uređenje panoa i knjižnice;
  • prosinac – božićne pjesme i pisanje priča, gošća pjesnikinja;
  • siječanj – pjesme o zimi, čitanje priča prijateljskih škola;
  • veljača – ljubavne pjesme i natjecanje u recitiranju ljubavne poezije.

imageOvim projektom omogućeno je učenicima da više upoznaju i zavole poeziju.

Tematika pjesama kod svih partnerskih škola bila je ista no aktivnosti smo prilagođavale uvjetima škole i dječjim sposobnostima. U listopadu smo krenule s poznatim nacionalnim piscima. Detaljnije smo se upoznale sa stvaralaštvom D. Tadijanovića i V. Parun. Učenice su čitale njihove pjesme.

imageU studenom smo čitale pjesme o jeseni, ukrašavale pano i knjižnicu jesenskim plodovima.

Prosinac je bio u znaku Božića. Izrađivale smo božićne ukrase, uređivale knjižnicu, zajednički stvarale priču, ugostile lokalnu pjesnikinju Ladislavu Šarec te čitale pjesme o Božiću.

U siječnju smo čitale pjesme o zimi te priče i pjesme koje su nastale u našim partnerskim školama iz Poljske i Grčke.

Veljača je prošla u znaku ljubavi. Izrađivale smo ukrase u obliku srca. Pripremile smo kutiju za ljubavnu poštu u koju su učenici ubacivali pisma za svoju simpatiju iz škole. Čitale smo ljubavne pjesme, a projekt smo završile natjecanjem u recitiranju ljubavne poezije.

Projekt se provodio u okviru izvannastavnih aktivnosti. Povezanost s planom i programom vidljiva je u odabiru pjesnika koji su uvršteni u školsku lektiru viših razreda te uz važnije datume i obljetnice. Tijekom ovog projekta svi učenici su imali priliku prezentirati i javno nastupati što im je povećalo samopouzdanje i smanjilo strah od javnog nastupa. Kroz aktivnosti, bilo likoimagevne (izrada jesenskih ukrasa, izrada božićnih ukrasa, izrada kutije za poštu i srca od papira), bilo literarne (zajedničko pisanje priča, recitiranje poezije), učenici su razvili osjećaj za estetiku i ljepotu pisane riječi. Učenici su kroz izradu prezentacija, plakata, filmića i komunikaciju s vršnjacima razvijali informacijske vještine, online komunikaciju i suradnju te sigurnost na internetu koji su dio nastavnog plana i programa u Hrvatskoj.

U ovom projektu bila je dobra komunikacija među partnerskim školama. Komunicirali smo na engleskom jeziku. Zadatke i teme učiteljice su osmislile zajedno. Prvom prezentacijom (Microsoft PowerPoint) učenici su se međusobno upoznali. Kasnije su učenici međusobno imagekomunicirali putem internetskih alata (e-mail, Skype). Svaki mjesec nakon održanog susreta izradili smo kratki pregled aktivnosti. Voditeljice projekta međusobno smo još detaljnije razrađivale aktivnosti iz mjeseca u mjesec. Radove smo objavili na TwinSpaceu i blogu tako da su bili vidljivi svim sudionicima kako bi bili u tijeku s događanjima u partnerskim školama.

Svi materijali objavljeni su na engleskom jeziku. Koristili smo gotovo sve alate dostupne na TwinSpaceu: blog, elektroničku poštu, kalendar, arhive datoteka. Za prikaz postignuća i događanja sa sastanaka koristile smo niz računalnih programa (Movie Maker, Microsoft PowerPoint, AutoCollage, PhotoScape, YouTube za objavljivanje videa). Uz to smo materijale stavljali na poseban blog za naš projekt.

Smatram da bi se ovaj projekt mogao proširiti i primijeniti u ostalim školama i na ostalim učenicima. Prvenstveno jer se lektirna djela (poezija) mogu obraditi na zanimljiv i drugačiji imagenačin. Kroz ovaj oblik rada (recitiranje i čitanje poezije koja se sviđa učenicima, prezentacije o piscima i njihovo stvaralaštvo, gostovanje pjesnika, slobodni razgovori, natjecanje u recitiranju) učenici su zavoljeli i više vole poeziju. Učenice su više naučile o zemljama partnerima, upoznale su jezik i kulturu svojih vršnjaka. Rad na ovom projektu dokazao je učenicima da različitost jezika nije prepreka za komunikaciju među vršnjacima.

U našoj školi projekt se nastavio. Nakon završnog natjecanja za sudionike projekta (u veljači) ostali učenici naše škole su izrazili želju da se održi natjecanje u recitiranju i za njih. Knjige s poezijom učenici posuđuju puno više nego prije.

Učenici su na drugačiji način upoznali vršnjake iz drugih zemalja Europe (Poljska, Grčka). Saznali su kakvu poeziju vole i koji su njihovi interesi. Naučili su neke nove računalne programe (pr. AutoCollage, PhotoScape) i usavršavali se u korištenju do sad naučenih. Više su se služili engleskim jezikom (za komunikaciju s vršnjacima).

Projekt je dobio European Quality Label (europsku oznaku kvalitete).