Kultura pozdravljanja

barbara_turinek

Barbara Turinek

Sažetak

Pozdravljanje u svakodnevnom životu gubi na važnosti. Sve više ovisimo o suvremenim komunikacijskim uređajima, koji od nas ne zahtijevaju da se držimo osnovnog bontona. Škola nije samo obrazovna već i odgojna ustanova, pa mislim da je važno posvetiti vrijeme bontonu i u školi. Kao knjižničarka želim podsjetiti učenike na važnost pozdravljanja, jer samo u interakciji s drugima možemo ovladati procesom socijalizacije. A, kao što znamo, socijalizacija je temelj očuvanja ljudskog društva. Interakcija odnosno međuljudski odnosi počinju pozdravom, bilo osmijehom, kimanjem ili riječima „Dobar dan”. A potaknuti učenike da to čine, možemo postići samo vlastitim primjerom.

Ključne riječi: socijalizacija, bonton, pozdravljanje, knjižnica.

1. Uvod

Godinama pokušavam navesti učenike da pozdrave kad uđu u knjižnicu, kad se sretnemo na hodniku ili ispred škole. Pozdravom pokazujemo da smo nekoga primijetili, da želimo s njime porazgovarati ili samo dajemo do znanja drugima da smo svjesni kako je pozdravljanje osnova bontona.

Primjećujem da su učenici nakon karantene apatičniji i manje spremni na interakciju. Prije karantene, uz pomoć robotića, uspjelo nam je ponukati učenike da više pozdravljaju. Pola godine sjedenja pred računalom i gledanja u zaslon ostavilo je posljedice. Zato je moj cilj početi od osnova. Graditi međusobnu interakciju, koja počinje pozdravom.

Nismo dovoljno svjesni da je upravo odnos s drugima ono što nas čini posebnima, što nas izdvaja od drugih bića, što nam omogućava da budemo ljudi. Nažalost, imamo žive dokaze, nesocijaliziranu djecu, koja svjedoče da bez procesa socijalizacije ne bismo bili ono što jesmo. Socijalizacija se međutim odvija samo u interakciji, a ona, naravno, počinje pozdravom. Tako nastaje začarani krug. I upravo zato treba negdje početi, a ja ću to učiniti tako što ću se najprije usredotočiti na pozdravljanje.

2. Socijalizacija i komunikacija

U procesu socijalizacije ljudi upoznaju norme i pravila koja vrijede u okruženju u kojem živimo. Dio toga je i bonton, koji postupno učimo. Prvi su nam uzori roditelji, zatim vršnjaci, učitelji… To nas priprema za život u zajednici.

Svako društvo ima svoje norme i pravila, a svima im je zajedničko da se članovi pozdravljaju pri susretu. U nekim su društvima pozdravi samo naznačeni mimikom, mogu biti verbalni, dok u drugima slijedi stisak ruke ili čak zagrljaj i poljubac. Kad smo u kontaktu s drugom kulturom, vrlo je važno poznavati njihove navike, bonton, jer inače možemo nekoga tko nam je na primjer pružio ruku, a mi je ne prihvatimo, uvrijediti. Također možemo uvrijediti nekoga unutar vlastite kulture jer se prema njemu ponašamo neprikladno.

U modernom društvu preplavljeni smo tehnologijom. Njezinim napretkom, međutim, zaboravili smo na osnovnu ljudsku potrebu za druženjem, za osobnim kontaktima, koji daju autentičnost odnosima. S epidemijom, karantenom i učenjem na daljinu situacija se dodatno pogoršala. Primjećujem da su se učenici koji su se vratili u školu nakon 6 mjeseci praćenja nastave putem računala promijenili. Posebice u prva tri razreda. Nedostaje im direktnih kontakata, komunikacije.

„Riječ komunicirati dolazi od latinske riječi communicare, što znači raspravljati, tražiti savjet, posavjetovati se. Rječnik slovenskog književnog jezika izraz definira kao razmjenu misli, informacija, sporazumijevanje. Različiti autori koji su se bavili područjem komunikacije pokušali su je definirati na svoj način” (Ucman, 2021.).

Komunikaciju obično započinjemo pozdravom. Pozdravljanje se razlikuje od društva do društva, ali svima je zajedničko pokazati osobi da smo je primijetili, a to obično činimo pozdravom. To je posebno važno u današnje vrijeme kad su lica prekrivena maskama, a izrazi lica skriveni od pogleda.

3. Bonton pozdravljanja

„Svaki susret počinje pozdravom, koji je vrlo važan u našim životima i temelj je bontona. Pozdravljamo ljude koje sretnemo u trgovini, knjižnici, na poslu, u liftu… Pozdrav se sastoji od pozdrava i odzdrava. Kad nekoga pozdravljamo, time mu izričemo dobrodošlicu, pokazujemo da obraćamo pažnju na njega, poručujemo mu da je poželjan. Pozdrav je uvijek pristojan, a kako i kada pozdravljamo i kojim se riječima služimo, ovisi o vrsti susreta. Odzdravimo sličnim pozdravom. Odzdravljanje je naša dužnost, a tko ne odzdravi pokazuje neuljudnost.” (PORTAL OSV, 2021.).

„Nekoć su pravila pozdravljanja bila jasna: muškarac pozdravlja ženu, mlađi pozdravlja starijeg, podređeni nadređenog, tko uđe u prostoriju, pozdravlja prvi bez obzira na godine i spol, planinari koji se uspinju pozdravljaju one koji silaze, zaposlenici u trgovinama i knjižnicama dužni su prvi pozdraviti. Ova pravila i dalje vrijede, ali ih sve češće zaobilazimo. Sve više vrijedi općenito načelo da pozdravlja onaj koji prvi primijeti drugu osobu.” (PORTAL OSV, 2021.).

„Prilikom ulaska u prostor, uvijek pozdravlja osoba koja ulazi. Ako učenik uđe u učionicu u kojoj su već okupljeni drugi učenici i učiteljica, učenik je onaj koji svima poželi ‘Dobar dan!’. Ako se pojedinac pridruži grupi, on je taj koji pozdravlja druge” (Kȕntzel, 2012., str. 22.).

Zbog ovog pravila, koje nalaže da pozdravlja onaj koji ulazi u knjižnicu, istražili smo kako u našoj školskoj knjižnici stojimo s pozdravljanjem. Prije epidemije uspjeli smo poboljšati pozdravljanje i tako zadovoljiti bonton pozdravljanja.

4. Pozdravljanje pri ulasku u knjižnicu

Prije epidemije uspjelo nam je ponukati učenike da više pozdravljaju pri ulasku u Slika 1knjižnicu. Jedan je učenik proveo istraživanje na temu pozdravljanja. Izradio je malog robota koji je učenike pri ulasku u knjižnicu pozdravio s „Dobar dan”. Istraživao je način pozdravljanja prije, tijekom i nakon primjene robota. Utvrdio je da je robot znatno poboljšao kulturu pozdravljanja, jer je udio učenika koji su pozdravili pri ulasku u knjižnicu porastao s 40 % na 70 % (Turinek, 2021.).

Slika 1. Robotić

Učenici su uistinu počeli više pozdravljati. Nažalost, ušli smo u epidemiju, nakon čega je uslijedilo školovanje od kuće, zatvaranje knjižnice i mnogo drugih sličnih okolnosti. Pozdravljanje koje smo uspjeli uspostaviti prije epidemije ponovo je opalo. Bilo mi je žao truda koji smo uložili jer su rezultati koje smo postigli s robotom propali.

Mnogi su učenici odlazili u knjižnicu samo da bi vidjeli robota, ali kada smo im objasnili da je robot tu zato da ih nauči pozdravljati, to su prihvatili i počeli pozdravljati, odnosno barem odzdravljati robotiću.

Nakon mjeseci sjedenja pred zaslonima, ne želim u knjižnicu ponovo uvoditi robota. Želim da učenici shvate kako je svatko od nas poseban i dovoljno vrijedan da zaslužuje pozdrav druge osobe. Kako to postići? Vjerujem da ćemo uz dosljedno upozoravanje i vlastitim primjerom uspjeti i bez robota.

5. Zaključak

Tehnologija (u našem slučaju robotić), koja nam je prije epidemije pomogla da učenici u većoj mjeri pozdravljaju, tijekom epidemije okrenula se protiv nas. Radom pred zaslonom učenici su zaboravili osnove bontona. Sve se je odvijalo drugačije nego u slučaju kad nekoga sretnemo uživo. Pri povratku u školu, primijetila sam da mnogi učenici opet ne pozdravljaju. Budući da se ne želim ponovo koristiti tehnologijom tj. robotićem, nadam se da će moj primjer dosljednog pozdravljanja i podsjećanja učenika ovoga puta donijeti iste rezultate kao što ih je prije epidemije polučio robotić.

  1. 6. Literatura

  2. Kȕntzel, Karolin. 2012. Bonton za fante in punce. Mladinska knjiga. Ljubljana.
  3. PORTAL OSV. https://www.portalosv.si/funkcionalna-pismenost/medosebno-sporazumevanje/pozdravljanje/ (pristupljeno 7. lipnja 2021.).
  4. Turinek, Sebastjan. Ali lahko s pomočjo tehnologije izboljšamo pozdravljanje? https://mladiraziskovalci.scv.si/ogled?id=1748 (pristupljeno 3. studenog 2021.).
  5. Ucman, Iris. Koncepti in veščine komunikacije. https://www.leila.si/dokumenti/kom.pdf (pristupljeno 3. studenog 2021.).

Knjižnica: izazov vremena

vlasta_PE

Vlasta Pavlović Elez

Sažetak

Članak govori o razvoju knjižnica, o najpoznatijoj knjižnici svih vremena te o radu knjižnica na daljinu tijekom pandemije COVID-19. Knjižnice su doživjele mnogobrojne promjene, no pokazale su otpornost i prilagodljivost.

Cilj je prikazati što su knjižničari i knjižnice u suvremenoj školi, što knjižnica može pružiti učenicima u stvarnom i virtualnom svijetu te prikazati primjer rada jedne školske knjižnice.

Ključne riječi: knjižnica, pandemija, virtualne knjižnice, Aleksandrijska knjižnica.

U prošlosti se čovječanstvo susretalo sa širenjem i borbom protiv virusa. Kroz povijest su znane: Atenska kuga, Justijanova kuga, Ruska gripa, Španjolska gripa no pandemija COVID-19 je najgora kriza koja je pogodila Europu od Drugog svjetskog rata.

U ožujku 2020.godine se dogodio filmski scenarij, nešto što je izazvalo veliko čuđenje među svima nama. Od 18. ožujka 2020. g. prema uputama Ministarstva znanosti i obrazovanja, a s ciljem sprječavanja širenja koronavirusa, u svim školama u Republici Hrvatskoj je započela nastava na daljinu. Tijekom krize mnogi se suočavaju s nezaposlenošću, radom od kuće, a učenici i studenti se obrazuju u novim okolnostima, a knjižnice pokazaju sposobnost prilagođavanja. Početak je bio neizvjestan, a prvih nekoliko dana možda su bila najteža za sve: za učenike, učitelje, stručne suradnike, ravnatelje i roditelje.

Knjižnice u prošlosti

Ako se prisjetimo razvoja knjižnica kroz vrijeme, možemo zaključiti da su knjižnice doživjele mnogobrojne promjene od svojih početaka pa sve do danas. U početku su to bila mjesta skupljanja i pohrane građe. Kasnije se otvaraju prema javnosti i postaju mjesta posudbe i povrata, a danas su to informacijska, obrazovna i kulturna središta.

Jedna od najznačajnih i najpoznatijih knjižnica u povijesti čovječanstva je Aleksandrijska knjižnica pa nije čudno što je često povezujemo s idejom i simbolom knjižnice. Knjižnica je to čija nerazjašnjena sudbina izaziva mnoga nagađanja, a ideja o prikupljanju cjelokupnog znanja i književnosti pod jednim krovom nadahnjuje i danas. Tragična sudbina Aleksandrijske knjižnice pokazuje koliko je velik utjecaj čovjeka. Upravo iz tog razloga može se reći da ova knjižnica predstavlja simbol čovjekove težnje k napretku i znanju, a ujedno je i simbol neznanja i uništavanja. Knjižnica je to koja je bila prvenstveno namijenjenima učenjacima. Na uvjetima u kojima su radili pozavidjeli bi im mnogi današnji znanstvenici: hrana, smještaj, izvrsna primanja, izuzeće od plaćanja poreza, čak i pranje odjeće, sve je to bilo predviđeno za učenjake. No, knjižnicu bismo više mogli usporediti s istraživačkim centrom nego sa sveučilištem jer se nije vršilo službeno obrazovanje. Iako mnogo puta razrušena, Aleksandrijska knjižnica je ponovno izgrađena i otvorena. Ona je bila centar informacija i znanja svoga doba, kao što su i knjižnice centri informacija i znanja doba u kojem živimo.

Knjižnice u doba koronavirusa

Obrazovni sustav našao se pred velikim izazovom- izolacija i prekid nastave uzrokovane pandemijom virusa COVID-19 dovela je sve učitelje i učenike, stručne suradnike, ravnatelje pred ogroman izazov. Pojavilo se niz pitanja: kako će rad na daljinu funkcionirati, kako će učenik pohađati nastavu, a da nije fizički prisutan, hoće li izvršavati obveze, kako provesti vrjednovanje naučenog, kako u svemu tome mogu sudjelovati stručni suradnici, kako će raditi stručni suradnici na daljinu. Kako izvoditi nastavu na daljinu- nešto što se do tada smatralo neizvedivim. S vremenom postaje lakše, a velika pomoć u tim trenutcima su bili različiti webinari.

Školska knjižnica je mjesto posudbe/povrata, mjesto održavanja sati, mjesto održavanja izvannastavne aktivnosti i različitih radionica, mjesto kulturne i javne djelatnost, mjesto susreta učenika, mjesto igranja društvenih igara i sl. Kako to sve realizirati u virtualnom svijetu i hoće li se učenici tijekom ovog razdoblja odviknuti od dolaženja u knjižnicu?! Rad na daljinu je predstavljao odlazak u nepoznato, novi početak i uvođenje novog oblika komunikacije.

Knjižnica na daljinu

Puno toga dobroga su napravile knjižnice- spremno i spretno su se uključile na početku te su bile velika potpora odgojno-obrazovnom procesu. Knjižničari su svoj rad prenijeli u virtualni svijet, izradili su virtualne knjižnice, radili su u različitim kanalima za komunikaciju na mreži, bili su potpora učenicima, učiteljima i roditeljima.

Većina je knjižnica zastupljena na mrežnim stranicama svojih škola. Sve svoje aktivnosti objavljuju na mrežnoj stranici, ali situacija s koronavirusom je potaknula na izradu virtualnih knjižica kao digitalnih repozitorija obrazovnih materijala.

Knjižničari su na taj način bili potpora nastavi na daljinu i osigurali su svoju vidljivost i u ovakvom obliku učenja. Knjižničari su educirali učenike, ali i svoje kolege, održavali Slika 1.online radionice, poticali čitanje, organizirali online kulturnu i javnu djelatnost, virtualnu šetnju muzejima i sl.

Knjižnica Osnovne škole Bartola Kašića u Vinkovcima je koristila Microsoft Office 365 za škole (Sway), različite web 2.0 alate te su izrađene mrežna stranica knjižnice (virtualna knjižnica) i profil na društvenoj mreži.


Slika 1. Virtualna knjižnica OŠ Bartola Kašića Vinkovci

Poveznica na virtualnu stranicu knjižnice.

Slika 2.Svaki dan učenicima je ponuđen novi sadržaj ili poveznica. Svi materijali pohranjeni su na stranici virtualne knjižnice koja je izrađena u Google Sitesu.

Slika 2. Profil na društvenoj mreži Instagram

Poveznica na profil na Instagramu.

Na virtualnoj knjižnici nude se različiti sadržaji: poveznica na katalog školske knjižnice, obavijesti iz škole, mrežni izvori za nastavne predmete, informativno-edukativni posteri o mjerama suzbijanja širenja zaraze i informiranja o koronavirusu, poveznice na e-knjige, e-lektire, e-časopise, e-slikovnice, korisni web alati i poveznice, online referentna (priručna) zbirka, sadržaji za učenike s poteškoćama, kreativni kutak (online- slagalice, predlošci za crtanje, križaljke, kvizovi, zagonetke, rebusi), virtualno obilježavanje važnih datuma (Svjetski dan pčela, Noć knjige, Dan planeta Zemlje, Dan sporta…), poveznice na online filmove koji su nastali na temelju književnog djela, poveznice na online predstave, virtualne izložbe, virtualne šetnje muzejima…

Zaključak

Knjižnice su se našle pred velikim izazovom, ali su uspješno svladale sve prepreke. Iako su kroz povijest doživjele mnogobrojne promjene, knjižnice su se prilagodile i opstale. Tijekom nastave na daljinu pružile su potporu svim oblicima rada u odgojno-obrazovnim ustanovama, svojim radom pokazale su svoju postojanost i vidljivost. Mnoštvo izazova pred kojima su se našli knjižničari nije se pokazalo problematičnim upravo iz razloga što se puno ulagalo u profesionalni rast i razvoj koji se u ovim trenutcima pokazao izuzetno važnim.

Literatura

  1. Izgradnja na krizu otpornih obrazovnih sustava tijekom i nakon pandemije COVID-19 https://www.unicef.org/croatia/izvjesca/izgradnja-na-krizu-otpornih-obrazovnih-sustava-tijekom-i-nakon-pandemije-covid-19 (pristupano 11. 11. 2020.)
  2. Knjižnice u doba COVID-19 (pristupano 27.9.2020.) http://covid19.hkdrustvo.hr/
  3. Newsletter April 2020: Children’s libraries during Corona Pandemic https://www.ifla.org/node/93044 (pristupano 11. 10. 2020.)
  4. Smjernice za rad školskih knjižnica https://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2020/05/Smjernice-za-rad-%C5%A1kolskih-knji%C5%BEnica-u-uvjetima-bolesti-COVID-19.pdf (pristupano 18. 10. 2020.)
  5. Stipanov, J. (2010). Knjižnice i društvo. Zagreb: Školska knjiga.
  6. Stipčević, A. (2000). Sudbina knjige. Lokve: Naklada Benja.
  7. Stipčević, A. (2006). Povijest knjige. Zagreb: Matica hrvatska.
  8. Škola za život-nastava na daljinu http://skolazazivot.hr/nastava-na-daljinu-cesta-pitanja-i-odgovori-16-3-2020-1030-h/ (pristupano 28. 9. 2020.)
  9. Šobota, G. (2014). Aleksandrijska knjižnica i njeno uništenje (Diplomski rad), Zagreb:Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti. http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/4605/1/GORAN%20%C5%A0OBOTA-DIPLOMSKI%20RAD.pdf (pristupano 15. 10. 2020.)

Put do finala „Ideje godine“

gabrielaD_majdaMK

Gabriela Dundara i Majda Milevoj Klapčić

Sažetak

„Ideja godine“ poslovno je natjecanje srednjoškolaca koje se održava u organizaciji portala srednja.hr. Prošle smo godine prvi puta učestvovali i zahvaljujući znanju, inovativnosti i dobroj prezentaciji projekta došli do finala.

Ključne riječi: re – Book, Ideja godine, natjecanje, poslovni plan, poduzetništvo, knjižnica.

Uvod

„Ideja godine“ natjecanje je koje za razliku od ostalih školskih natjecanja traži da učenici pokažu svoju poduzetničku inicijativu.

Prijaviti se mogu srednjoškolci u timovima do tri člana ili samostalno. U razradi svoje ideje učenici surađuju s profesorima – svojim mentorima. Mentor može biti samo srednjoškolski profesor ili profesorica. Nije nužno da je iz iste škole odakle dolazi tim.

Preduvjet ulaska u finale korištenje je jedne od novih tehnologija poput interneta, umjetne inteligencije, interneta stvari, digitalno proširene stvarnosti, robota, blockchaina, virtualne stvarnosti, bespilotne letjelice ili 3D ispisa.

Faze natjecanja

Natjecanje je podijeljeno na sljedeće faze:

  1. prijava koja sadrži razrađeni poslovni plan ideje
  2. odabir deset najboljih poslovnih planova koji ulaze u finale
  3. finale – prezentacija poslovnog plana pred stručnim žirijem

Naša „Ideja godine“

Na ovo veoma zanimljivo i inovativno natjecanje prijaFotografija1vili smo dvojicu učenika elektrotehnike koje je mentorirala školska knjižničarka. U izradi poslovnog plana pomogla nam je nastavnica ekonomske skupine predmeta. Kroz međupredmetnu temu poduzetništvo na ovaj smo način povezali raznolike resurse naše škole – Srednje škole Mate Blažine Labin.

Fotografija 1. Tim re-Book

Naš tim pod nazivom re –Book razvio je poslovnu ideju ugradnje sustava za praćenje popunjenosti malih knjižnica za besplatnu posudbu.

Ideja je da potaknemo postavljanje malih besplatnih knjižnica na što više lokacija u Istri i u cijeloj Hrvatskoj. Na taj bismo način poticali čitanje koje je u skladu s nacionalnom kampanjom.

Knjižnice za besplatnu posudbu postavljaju se na javna mjesta, a svatko može uzeti knjige, čitati ih, vratiti i donirati svoje knjige. Knjižnice treba netko nadzirati i po potrebi dopunjavati knjižnom građom. Problem se pojavljuje u nadzoru popunjenosti, a posebice ako jedna osoba nadzire više kućica i na više raspršenih lokacija.

Kreirali smo inovaciju koja rješava problem nadzora popunjenosti knjižnica. Putem senzora utvrđuje se popunjenost knjižnice, a taj se podatak šalje SMS-om na mobitel osobe zadužene za dopunjavanje. Sustav se napaja baterijom koja se puni solarnim panelom. Smatramo da će naša inovacija potaknuti mnoge lokalne zajednice na postavljanje besplatnih knjižnica.

Fotografija2Fotografija3
Fotografija 2. Mala besplatna knjižnica   Fotografija 3. Sustav za nadzor popunjenosti

Prijava i poslovni plan

Iskoristili smo mogućnost rane prijave kako bismo dobili recenziju poslovnog plana i priliku za popravak.

Već postojeći obrazac poslovnog plana koji smo pronašli na mrežnoj stranici natjecanja prilagodili smo našoj ideji. Uz poslovni plan priložili smo dodatni prikaz rada kroz prezentaciju i video formu. Poslovni plan ne smije biti kraći od četiri ni duži od petnaest stranica.

Sastoji se od pet točaka:

  1. poslovna ideja – kako je došlo do ideje, opis ideje, po čemu je naša poslovna ideja jedinstvena i od čega se sastoji naše tehničko rješenje
  2. tržište prodaje – tko su kupci i korisnici našeg proizvoda, na koji ćemo način zainteresirati i privući kupce i korisnike, koliko ćemo kupaca mjesečno/ godišnje imati, cijena našeg proizvoda, tko su naši konkurenti
  3. marketinške aktivnosti – što ćemo poduzeti da naš proizvod postane jako popularan i tražen, društvene mreže
  4. financijski podaci – koliki je iznos ulaganja, tko će financirati naše proizvode, koliko planiramo prodati, koliko košta proizvodnja proizvoda, koliko ćemo zaraditi u prvih nekoliko godina poslovanja, kakve su mogućnosti razvoja našeg proizvoda u budućnosti
  5. društveno odgovorno poslovanje – utjecaj na lokalnu zajednicu i okoliš

Dobivena recenzija dala je naslutiti da smo na dobrom putu do finala.

Odabir finalista

Iako je bilo prijavljen veliki broj natjecatelja iz cijele Hrvatske, žiri je prepoznao našu ideju i uvrstio nas među deset najboljih. Doznavši da smo ušli u finale, našoj sreći nije bilo kraja. Zbog promjene koncepta finala koje se nije održalo uživo kao i prethodnih godina, timovi koji su ušli u finale dobili su pitanja žirija o svojim projektima. Morali smo dodatno predstaviti svoju ideje žiriju i uvjeriti ih zašto je baš naša ideja najbolja ove godine.

Finale

Snimili smo finalni video. U kratkom videu prikazali smo sve prednosti, ali i nedostatke projekta. Pokušali smo na inovativan, zanimljiv i realan način objasniti zašto je naša ideja tržišno i društveno isplativa.

Tri najbolja tima proglašena su kroz online događaj održan 18. lipnja 2020. Finale i proglašenje pobjednika možete pogledati na YouTube kanalu na ovoj poveznici: https://youtu.be/0_NBJ9xQgmM

Iako smo željeli pobijediti, zadovoljni smo i postignutim 5. mjestom. Voditelj Zagrebačkog inovacijskog centra, gosp. Frane Šesnić pohvalio je naš projekt i pozvao nas da svoju tehnološki opremljenu malu knjižnicu izložimo u prostoru ZICER-a. Obećao nam je pomoć oko daljnjeg razvoja ideje.

Nismo ni slutili kamo će nas ova pustolovina odvesti, ali ono što je nakon natjecanja Fotogafija4uslijedilo, bilo je iznenađenje za sve nas. Pozvani smo na Međunarodnu izložbu inovacija ARCA 2020 gdje smo osvojili zlatnu medalju u kategoriji mladih inovatora. U studenom smo trebali sudjelovati i na međunarodnoj izložbi inovacija „iENA“ u Nurnbergu, ali nažalost, ta je izložba zbog pandemije otkazana.

Fotografija 4. Međunarodna izložba inovacija ARCA 2020

Nastavljamo razvijati projekt u sklopu startup inkubatora Algebra Lab kao jedni od polaznika generacije 2020./2021.

Zaključak

Iako je godina 2020. bila vrlo neizvjesna po pitanju svih školskih natjecanja pa tako i ovog, zahvalni smo na mogućnosti sudjelovanja i postizanja izvrsnog rezultata. Obzirom da je to za našu školu prva prijava i više smo nego zadovoljni postignutim, a posebno s događajima koji su uslijedili nakon natjecanja.

Ovim člankom želimo potaknuti nastavnike, stručne suradnike i učenike na sudjelovanje u „Ideji godine“ koje se u pravilu provodi u razdoblju od ožujka do travnja.

Smatramo da kroz ovo natjecanje u kojem se traži inovativnost, kreativnost i prezentacijske vještine, srednjoškolci stvaraju temelje za buduće uspješne poduzetničke pothvate.

Savjetujemo vam da ne oklijevate, sastavite tim, prijavite se i time ćete sigurno steći jedno novo iskustvo. I da ne pobijedite, znat ćete da ste pokušali.

Literatura

  1. https://www.srednja.hr/ideja-godine/ (5.1.2021.)
  2. https://hamagbicro.hr/poslovno-planiranje/ (5.1 2021.)
  3. http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/03/Poduzetnis%CC%8Ctvo.pdf (5.1.2020.)

Kulturna baština

u programu školske knjižnice

ruzaJ_inaJ_suzanaP

Ruža Jozić, Ina Jozić i Suzana Pešorda

„Jedna od važnih zadaća suvremene škole jest promicanje odgoja koji doprinosi razumijevanju korijena vlastite nacionalne kulture, njegovanju, čuvanju i promicanju kulturne baštine, kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta, te osvješćivanju kulturne baštine u globalizacijskim procesima. Ispravno shvaćen odgojno-obrazovni proces pomaže pojedincima da postanu svjesni svojih korijena kao uporišnih točaka koje im omogućuju da odrede svoje mjesto u svijetu, ali ih ujedno poučavaju poštovanju za druge kulture.” ( Zbornik Identitet kao odgojno-obrazovna vrednota, str. 50)

Kulturna baština je tkivo naših života i društava. Okružuje nas u gradovima u kojima boravimo, doživljavamo je neposredno u krajolicima, u susretima s raznovrsnim arhitektonskim ostvarenjima, skulpturama, arheološkim kopnenim kao i podvodnim nalazištima. Ne čine je samo književnost, umjetnost i umjetnički predmeti već i tradicijska znanja i umijeća, zanati koje učimo, priče koje pričamo, hrana koju jedemo, glazba koju slušamo i filmovi koje gledamo. Kulturna baština okuplja zajednice i gradi zajedničko razumijevanje mjesta u kojima živimo. (Ministarstvo kulture RH povodom otvaranja Europske godine kulturne baštine 2018.)

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ističe u Čl. 4 st. 1.naglašava: škola je dužna: „Osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima; razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta.”

Zadaća je suvremene škole promicanje odgoja koji doprinosi razumijevanju korijena vlastite nacionalne kulture, čuvanju i promicanju kulturne baštine, kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta. Temeljne vrijednosti od kojih polazi naš sustav odgoja i obrazovanja: cjeloviti razvoj osobe, čuvanje nacionalne baštine, promicanje europske dimenzije kroz izgradnju društva znanja. Nacionalni okvirni kurikulum (str.14.) ističe: „Odgoj i obrazovanje pridonose izgradnji osobnoga, kulturnog i nacionalnog identiteta pojedinca. Danas u doba globalizacije, u kojem je na djelu snažno miješanje različitih kultura, svjetonazora i religija, čovjek treba postati građaninom svijeta, a pritom sačuvati svoj nacionalni identitet, svoju kulturnu, društvenu, moralnu i duhovnu baštinu.”

Što čini kulturni identitet učenika? Pripadnost određenom narodu, naciji, etničkoj zajednici i državi u kojoj je rođen ili gdje živi; pripadnost mjestu i gradu u kojem živi; običaji naroda ili skupine u kojem se obrazuje; vjera, religija u kojoj je rođen ili koju prakticira; jezik kojim govori – materinji jezik i standardni jezik; pismo kojim se služi u svakodnevnom životu; kulturna baština naroda, mjesta, gradova, domovine; sveukupna kultura, umjetnost i znanost naroda kojem pripada, njegova povijest i znamenite osobe koje ju čine.

Što čini hrvatski kulturni identitet? Hrvatski jezik, uz bogatstvo dijalekata i narječja; latinično pismo (uz uporabu glagoljice tijekom stoljeća); pripadnost zapadnome civilizacijskom krugu, s bogatom i raznolikom narodnom kulturom; pripadnost kršćanstvu, uz uvažavanje i drugih religija: islama i židovstva; tisućljetna kultura, umjetnost i književnost na hrvatskom jeziku, od 7. st. do danas; bogata kulturna baština – materijalna i nematerijalna.

Kulturna baština materijalna i nematerijalna, zajedničko je bogatstvo čovječanstva u svojoj raznolikosti i posebnosti, a njena zaštita i proučavanje, jedan je od važnih čimbenika za afirmaciju kulturnog identiteta svakog naroda. To je segment u kojem izgrađujemo kulturni identitet naših učenika i promoviramo kulturnu baštinu. Kulturna i javna djelatnost – obavezni dio Godišnjeg programa rada školskog knjižničara. Kurikulum kulturne i javne djelatnosti školske knjižnice – dokument koji čini Školski kurikulum. Kroz taj program knjižničar planira za svaku školsku godinu razne kulturne aktivnosti u suradnji s učenicima i nastavnicima škole i lokalnom sredinom. Kroz međupredmetne teme školski knjižničar ima mogućnost poticati izgradnju osobnog i kulturnog identiteta učenika i promicati kulturnu baštinu. Knjižničar je dužan kroz svoj odgojno-obrazovni rad i kulturne aktivnosti promicati humane i demokratske vrijednosti kao što su: dostojanstvo ljudske osobe, slobodu i pravednost, domoljublje i mir u svijetu, društvenu jednakost i solidarnost, dijalog, toleranciju i snošljivost, rad, poštenje, zdravlje, očuvanje čovjekova okoliša i ostale ljudske vrijednosti. Potrebno je kroz različite školske aktivnosti izgrađivati i razvijati svijest kod učenika o kulturnom identitetu i očuvanju kulturne baštine. Učenici trebaju znati povijest i kulturu svoga naroda, grada ili mjesta u kojem žive; upoznati njegovu kulturnu i prirodnu baštinu. Upoznati pojedince koji su u bližoj i daljoj prošlosti doprinijeli razvoju i napretku svoga naroda ili zavičaja. Upoznati značajne osobe koje su unaprijedile kulturu, umjetnost, znanost i gospodarstvo; kao i oni pojedinci koji su vrijednosti svoga nacionalnog i kulturnog identiteta širili izvan granica svoje domovine. Ključne kompetencije koje učenici stječu kroz realizaciju kulturnih sadržaja su:

  • Izgrađuju kulturne spoznaje, kreativno se izražavaju u raznim oblicima (glazba, likovni radovi, fotografija, video i filmski radovi, književni oblici, školski list i sl.); pišu, oblikuju i stvaraju nove kreativne jezične sadržaje;
  • Proširuju kompetenciju učenja: istražuju, sintetiziraju, usvajaju i koriste informacije za učenje u sličnim situacijama;
  • Razvijaju digitalnu kompetenciju, sigurno i kritički primjenjuju IKT; oblikuju nove sadržaje, razmjenjuju informacije i prezentiraju ih drugima u školi i lokalnoj sredini.
  • Razvijaju društvene i građanske kompetencije: poštuju ljudska prava, uvažavaju kulturnu raznolikost, cijene svoje vrijednosti, prihvaćaju druge i drukčije.
  • Kulturna baština u aktivnostima školske knjižnice i kulturnoj djelatnosti škole obuhvaća:
  • Izložbe o znamenitim osobama, književnicima, umjetnicima, izumiteljima ; o kulturnoj i prirodnoj baštini i znamenitostima svoga kraja, grada i domovine; o krajolicima, spomenicima i sl.
  • Susreti s povjesničarima, arheolozima, istraživačima, etnolozima, jezikoslovcima, znanstvenicima
  • Kreativne radionice: likovne, filmske, literarne, radionice ručnih i kreativnih radova i sl.
  • Projekti i istraživački radovi iz područja kulturne baštine, o znamenitim osobama iz područja kulture, umjetnosti i znanosti.
  • Posjeti: muzejima, arhivima, ustanovama u kulturi i znanosti (HAZU, NSK), spomen-područjima, spomen-domovima poznatih osoba, lokalitetima i sl.

O našoj bogatoj kulturnoj i javnoj djelatnosti u Gimnaziji Sesvete u kojoj se bavimo i kulturnom baštinom, može se pročitati i u časopisu Povijest u nastavi, br. 30 / 2019., str. 100-105 u članku Morena Želle: Muzej Prigorja – zavičajna baština i zajednica, u kojem autorica Želle upravo opisuje višegodišnju uspješnu suradnju Muzeja Prigorja Sesvete i Gimnazije Sesvete u provedbi sadržaja kulturne baštine u školi. Zadaća je suvremene škole promicanje i odgoja učenika, jer znanje je ono što učenici nauče u školi, a odgoj je ono što nose kroz život! Kulturna baština – vraća nas u prošlost i nadahnjuje za budućnost.

U prilogu je prezentacija:

Knjižnica pod krošnjama

katarina_juvan

Katarina Juvan

Sažetak

Čitanje je važno za jezični, intelektualni i općeniti razvoj djeteta. Čitanje u obitelji izvrsno utječe na djetetovo učenje čitanja i uspješno učenje, na razvoj njegove čitateljske pismenosti i čitateljsku kulturu u njegovoj odrasloj dobi. Za poticanje čitanja osim roditelja odgovorni su i učitelji. Dokazano je da djeca kojoj su roditelji čitali slikovnice u predškolskom razdoblju kasnije u školi imaju bolji uspjeh u učenju. Knjižnica pod krošnjama ljeti je bogato osvježenje za sve mještane koji su željni čitanja.

Ključne riječi: čitanje, knjižnica, krošnje, djeca, stvaranje.

Uvod

Učiteljica sam u seoskoj školi u selu Polšnik nad Litijo. Škola je mala i ima samo 29 djece. U školi imamo knjižnicu u kojoj učenici svaki tjedan posuđuju knjige koje nose kući i čitaju za čitateljsku značku. Budući da ljeti za vrijeme praznika knjižnica nije otvorena, pridružili smo se projektu Knjižnica pod krošnjama. Na tjedan dana dobijemo velik broj kvalitetnih knjiga (posuđuje nam ih Zavod Divja misel Ljubljana) u lijepim drvenim kutijama koje postavljamo pod krošnje drveća gdje prolaznici uživaju u ljetnom čitanju. Osim čitanja, u prijepodnevnim satima djeci nudimo kreativne radionice i pripovijedanje bajki koje održavaju iskusne pripovjedačice iz knjižnice Litija. S djecom dolaze i roditelji te bake i djedovi kojima također ponudimo hlad i laganu literaturu kao što su npr. domaći i strani časopisi i revije.

Čitanje pod krošnjama

Knjiga u prirodi zaboravljeno je zadovoljstvo. Knjige koje na tjedan dana donesemo u SLIKA 1Polšnik pružaju kvalitetan izbor za čitanje. Knjižnica je smještena u idili zelenih brežuljaka i brda ispod pravog slovenskog sjenika. Posjetitelje uvijek oduševi prelijep pogled koji se odatle pruža na sve strane.

SLIKA 2Obično tjedan traje od nedjelje do subote. Prvi dan imamo otvorenje Knjižnice pod krošnjama. Slijedi dinamičan i aktivan tjedan gdje se u prijepodnevnim satima pobrinemo za naše najmlađe mještane. U posljednje vrijeme primjećujemo i posjete djece iz drugih općina, jer dobar glas daleko se čuje. Učiteljice i odgojiteljice pripremaju radionice za djecu. Djeca su se u pet godina otkad pripremamo program mnogočime bavila. Od akvarija za ribice, stripova, slikanja na kamenu, slikanja na drvu, izrade mininogometnog igrališta za pravi mininogomet, provodili smo eksperimente s vodom i okušali se u origamiju. Svake godine posjeti nas pripovjedačica koja djeci pripovijeda bajke na štaglju. Pritom nas uvijek promatra puh Brane koji viri iza ruba krova. Nakon radionica djeca imaju vremena za SLIKA 3listanje knjiga. Listaju ih i pregledavaju, čitaju i promatraju ilustracije ili se jednostavno igraju s njima i slažu ih u kućice. I bake rado posjećuju naše prijepodnevne radionice, jer se u hladu krošnji prepuste užitku čitanja raznih revija i kuharskih savjeta. Čitanje tako traje od 10 sati ujutro pa sve do navečer kad počinju događanja za odrasle.

SLIKA 4SLIKA 5
SLIKA 6SLIKA 7

SLIKA 8U večernjim satima organizatori osiguraju glazbene nastupe, predstavljanje pjesnika i slikara čije radove izlažemo u ljupkoj maloj galeriji. Posebna je atrakcija večeri pripovjedač, koji se pobrine da nam se uz bajke za odrasle naježi koža i na trenutak prestanemo disati dok napeto slušamo stare narodne bajke.

SLIKA 9

A ujutro pod sjenikom ponovo počinje rad s djecom. Radionice osiguravaju da djeca cijeli SLIKA 10tjedan s veseljem posjećuju našu Knjižnicu pod krošnjama gdje se mogu posvetiti čitanju slikovnica i knjiga za sve ukuse i uzraSLIKA 11ste. Sretna sam što se i za vrijeme praznika mogu pobrinuti da moji učenici aktivno čitaju, da su motivirani za rad i da rado dolaze i stvaraju. Važno je da pritom uživaju, da se raduju SLIKA 12našim zajedničkim druženjima pod krošnjama u društvu pomno odabranih i kvalitetnih knjiga. Događanja su vrlo posjećena, jer nas je prema našoj procjeni posjetilo više od tisuću najmlađih i malo manje mladih posjetitelja, a reakcije i prijedlozi za budućnost vrlo su dobri. Raduje nas što nSLIKA 13as posjećuju cijele obitelji, koje u prirodi listaju knjige i razgovaraju o njima. Riječ je o aktivnosti bez glamura, o aktivnosti koja miriše na svjež zrak, u seoskom okruženju. Ali zato donosi mnogo istinskog užitka i opuštajućih trenutaka.

SLIKA 14SLIKA 16

Zaključak

Čitanje u prirodi donosi mnogo toga lijepoga. Ležaljka, pjev ptica, dobra knjiga i vjetar u kosi ljeti dočaravaju novo iskustvo. Iskustvo koje mladom čitatelju pomaže zavoljeti knjigu i čitanje. Zato ćemo se na Polšniku nastaviti truditi da Knjižnica pod krošnjama ostane naša konstanta u srpnju. U vrijeme kad djeca imaju praznike i ponekad ne znaju što bi sa svojim vremenom. Osiguravamo da je njihovo slobodno vrijeme maksimalno iskorišteno, i to dalje od televizije, računala i pametnih telefona. Vraćamo se u sjenu drveća i čitamo knjige, koje su čovjekove najbolje prijateljice i pozivaju nas na odmak od dnevne rutine te nas vode u čudesne svjetove koji su onome koji ne čita nedostupni.

Literatura

  1. https://www.bralnaznacka.si/
  2. http://www.knjiznicapodkrosnjami.si/
  3. Kropp, P. (2000). Vzgajanje bralca: naj vaš otrok postane bralec za vse življenje. Tržič: Učila.

Prvi mjesec i Pogled

Broj 109, siječanj 2019.
ISSN 1848-2171

Sljedeći mjesec se obilježava Dan sigurnijeg interneta. Svi znamo da učenici svakodnevno koriste internet i njegove usluge. Naravno, potrebno ih je osvještavati kako odgovorno i sigurno upotrebljavati tehnologiju.

Pogled_iconKako se tehnologija na dobar način može iskoristiti u nastavi, pročitajte u članku učiteljice Kristine Vrtovec Repič koja je opisala svoje iskustvo upotrebe pametnih telefona u nastavi kao pomoć za učenje. Koje su pozitivne i negativne strane korištenja pametnog telefona i kakva su njena iskustva, pročitajte u ovom broju. Više…

Pogled_iconDarija Dasović nas je izvijestila kako je prošlo međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja – koje su kategorije, ukupan broj učenika koji je sudjelovao i još poneki statički podatak Smiješak Više…

Pogled_iconUčenici su po prirodi istraživači i potrebno ih je poticati na istraživački rad. Anja Kancler u želji da približi djeci prirodni okoliš za njih je pripremila dan u šumi. Više…

Pogled_iconKako bi Bojana Urbanc unaprijedila nastavu engleskog jezika koristi različite aktivnosti pomoću kojih su učenici pažljivi i motiviraniji. Više…

Pogled_iconU svojem radu Jurij Cvitanič je prikazao različite pristupe nastavi s naglaskom na osnovnim elementima vještine čitanja i mogućnosti suradnje sa školskom knjižnicom. Više…

Pogled_iconKako bi učenici imali dodatnu priliku za stručno usavršavanje, Katarina Knežević, Kristinka Lemaić, Meri Ružević i Mate Sabol, osmislili su i proveli projektni prijedlog pod nazivom COVET „Competitive VET for learners and teachers“ s ciljem stjecanja iskustava međunarodne prakse i osnaživanja stručnih i osobnih kompetencija učenika i nastavnika. Više…

Pogled_iconUčiteljice Suzana Poljak i Kristina Matika Ferrara sa svojim učenicima su se upustile u avanturu po sunčanoj Italiji kako bi naučili talijanski jezik koji se najbolje usvaja slušanjem i pričanjem. Više…

Pogled_iconDa nastava geografije može biti itekako zanimljiva učenicima, učiteljica Lidija Šešerko je osuvremenila svoju nastavu uključivanjem učenika u sam proces poučavanja. Ovog puta izrađivali su maketu vulkana i simulirali erupciju vulkana. Više…

Pogled_iconLucija Ademoski opisuje važnost poticajnog i uređenog okružja školske knjižnice koja navodi učenike na samostalan rad i učenje, a sam prostor je taj u kojem djeca otkrivaju tajne čitanja, dobivaju nova znanja te razvijaju kritičko mišljenje. Više…

Pogled_iconSvakodnevno u školi možemo vidjeti poneku svađu među učenicima. Ukoliko učenici ne mogu riješiti problem, učitelj je taj koji im pomaže u pronalaženju rješenja. Monika Hóbor navodi primjer jednog razgovora koji dovodi do rješenja i odgovara svima. Više…

Pogled_iconUčiteljeva zadaća je djeci na zanimljiv i privlačan način predstaviti i nadograditi znanje o geometriji, kaže Tadeja Bogdan. Učenje kroz igru i korelacija s ostalim nastavnim predmetima učenici uspješno savladavaju gradivo zbog veće motivacije i aktivnim sudjelovanjem. Više…

Pogled_iconUčiteljica prirodoslovnih predmeta Valerija Krivec se prihvatila izrade prirodne kozmetike jer u današnje vrijeme je sve veća potražnja za prirodne kozmetičke proizvode umjesto komercijalnih. Opisala je postupak sinteze sapuna po hladnom postupku kojeg učenici uz nadzor učitelja mogu sami sintetizirati. Više…

Gordana Lohajner

Škicnite novi Pogled ;-)

Broj 106, listopad 2018.
ISSN 1848-2171

Pogled_iconU prošlom broju Pogleda Alenka Trifković je opisala kako odrediti grupu učenika s poremećajima u ponašanju te odrediti ciljeve rada. U ovom članku je istaknula ključni element u procesu promjene – to je radni odnos uspostavljen između profesionalnog radnika i učenika. Više…

Pogled_iconUčiteljica Andreja Zega da svojim učenicima što bolje približi učenje srednjeg vijeka napravila je međupredmetno povezivanje kako bi znanje ostalo trajnije,. Više…

Pogled_iconU učionici je cilj potaknuti i motivirati učenike na što više suradnje, komunikacije, odrediti i riješiti određene probleme. U učenju stranog jezika Bojana Urbanc potiče uporabu jezika u „realnim“ situacijama u učionici. Više…

Pogled_iconOsnovna škola Podlehnik organizirala je razne kreativno-edukativne radionice za učenike prilagođene interesima i dobi učenika. Na taj način osigurava se veća kvaliteta znanja, piše Dragica Šeluga. Više…

Pogled_iconEva Jazbec Leber predstavila je članak o najdjelotvornijim aspektima rada s učenicima useljenika. Usredotočila se na nacionalnost kao čimbenik rizika za viktimizaciju kolega. Više…

Pogled_iconKako najbolje iskoristiti slobodno vrijeme? Katarina Jesih Šterbenc izvještava nas o prednostima prevođenja slobodnog vremena u knjižnici. Više…

Pogled_iconMagda Humar sa svojom djecom istražuje pučku tradiciju kako bi na prikladan način približila naslijeđe rodnog grada. U svoje istraživanje je uključila roditelje, bakove i djedove u istraživački zadatak radi međugeneracijske integracije. Više…

Pogled_iconMatematika nije predmet gdje je izvanučionička nastava česta, ali velik broj učitelja smatra da ju nije moguće realizirati. Marina Njerš će sa svojim primjerima pokazati kako je to itekako moguće Smiješak Više…

Pogled_iconUčiteljica Martina Prejac je pripremila zemljopisnu radionicu gdje je napravila zagonetke s geografskim temama. Učenici su vrlo zadovoljni i oduševljeni ovakvim načinom učenja, a u budućnosti žele više takvih oblika rada. Više…

Pogled_iconMetka Nunčič je provela suradničko učenje kao jednu od metoda uspješnog učenja  na temu Izvori energije i štednja kako bi među učenicima  (četvrtih i devetih razreda) podigla samopoštovanje i poštovanje prema drugima. Više…

Pogled_iconRedovito kretanje je vrlo važno za razvoj djeteta, kaže Mira Lazar. U djetinjstvu je važno provoditi fizičke aktivnosti, a posebno privikavati na zdrav način života, kako bi se nastavilo u kasnijim fazama života. Više…

Pogled_iconSuradnja nastavnika (škole) i roditelja (doma) bitna je u obrazovnom procesu. Važno je održati sklad između škole i doma je utječe na cjelokupni razvoj učenika, ispričala nam je Suzana Rajgl Zidar. Više…

Pogled_iconKako bi se postigla bolja kvaliteta sportskog obrazovanja, Urška Tičar je prikazala zajednički rad razrednika i sportskog pedagoga. Više…

Pogled_iconVažno je s učenicima primijeniti što zanimljive aktivnosti kako bi produbili i nadogradili svoje znanje i naučili nove vještine. Pročitajte koje aktivnosti preporučuje Urška Zidar. Više…

Gordana Lohajner

Varna uporaba interneta v šolski knjižnici OŠ Prule

gregor_skrlj

Gregor Škrlj

Uvod

V današnjih časih je raznolika informacijska tehnologija del našega vsakdana. Od tega, da uporabljamo mobilne telefone in brezstične kartice za potovanje z avtobusi in vlaki, do tega da za iskanje po knjižnici uporabljamo spletni katalog (OPAC) in mCOBISS[1], beremo knjige na e-bralnikih, dostopamo do gradiva za šolo v spletnih učilnicah … A vse le ni tako enostavno in varno, zato na naši šoli vsakoletno načrtujemo posebne oblike pouka tako v računalniški učilnici in knjižnici, ki vključuje uporabo kot tudi varnost in varno rabo interneta. Učitelji se redno izobražujemo s področja tematike interneta, ki jih organizira Zavod Arnes ter Center za varnejši internet, redno spremljamo literaturo, objave in novosti s področja informacijsko-komunikacijske tehnologije (dalje IKT). V nadaljevanju prispevka bom predstavil izobraževanje na naši šoli na področju pravilne rabe interneta (v sklopu pouka in dnevov dejavnosti) ter kako v knjižnici poudarjamo pomen pravilne rabe interneta.

Izobraževanje na področju varne uporabe interneta

»Upoštevati moramo, da je spletna varnost predvsem znanje. Star kitajski pregovor pravi: »Daj človeku ribo in si ga nahranil za en dan. Nauči človeka loviti in si ga nahranil za življenje.«Podobno je naravnana tudi spletna varnost, pri kateri blokiranje in omejevanje spletnih vsebin nimata dolgoročnega učinka na učence, temveč delujeta z danes na jutri. Upoštevati moramo tudi, da se tehnologija hitro spreminja. Veliko bolje se obnese izobraževanje, kako naj se učenci varno in odgovorno vedejo na spletu, kar jim bo omogočalo urjenje in pridobivanje veščin o varni in odgovorni rabi interneta, ki jih bodo obdržali celotno življenje.« (Lesjak, 2016, str. 9). Izhajajoč iz dejstva, da je internet in IKT del našega vsakdana, na naši šoli posvečamo precej ur pouka in dejavnosti ravno učenju o in za uporabo interneta. Zato tudi vsako leto, v mesecu februarju, ki je mesec internetne varnosti, natančneje 6. februarja poteka Dan varne rabe interneta. Tudi letos je bil obeležen pod sloganom »Ustvarjaj, povezuj in širi spoštovanje: prijaznejši internet se začne s teboj«. Po šoli smo nalepili plakate, učencem razdelili informativno gradivo (brošure, nalepke, kazalke …), v knjižnici pa je bila postavljena tematska razstava. Poleg tega dneva pa na šoli vsako šolsko leto, za učence 2. in 3. vzgojno-izobraževalnega obdobja, organiziramo in izvedemo dneve dejavnosti, v sodelovanju s Centrom za varnejši internet (Safe.si). V računalniški učilnici na šoli izvedemo delavnice, kjer se učenci učijo varne rabe, obnašanja na spletu … Ogledajo si informativne filme, ki na ilustrativen način prikažejo neželeno in neustrezno vedenje na spletu in posledice, ki jih tako obnašanje pusti. Zatem rešijo naloge, ki so vsebinsko povezane s predstavitvami.

clip_image002
Slika 1. Plakat na hodniku, razstava gradiv v knjižnici ter čitalniški izvodi publikacij

Tudi učitelji smo se v sklopu dodatnega izobraževanja, prijavili na izobraževanje z naslovom Varna raba interneta in naprav[2] (v izvedbi Zavoda Arnes), kjer smo se seznanili s temami po sklopih: zaščita naprav; zaščita podatkov in digitalne identitete in zaščita zdravja in okolja. Seminar in delavnice (ki so potekale v veliki meri preko spletnih učilnic) so nam, poleg osvežitve že znanega, postregle z novimi informacijami in dodatnimi znanji (posebno pozornost je potrebno usmeriti v rabo računalnikov in zaščite, saj vodimo dokumentacijo preko spletnih aplikacij, e-dnevnikov in uporabljamo spletne učilnice).

Pouk v knjižnici

V naši knjižnici so pripravljena navodila in napotki za uporabo namenskega računalnika ter plakati z nasveti za pravilno uporabo interneta. Posebna navodila in uporaba takšnih in drugačnih IKT naprav v knjižnici so določena v 8. in 9. členu Knjižničnega reda OŠ Prule[3], s katerim se učenci seznanijo ob vstopu v šolo in upoštevajo od prvega obiska knjižnice.

Posebej za učence je, v sklopu spletnih učilnic naše knjižnice, pripravljeno poglavje, kjer najdejo vse potrebno za informiranje o varni in zakoniti rabi interneta. V spletni učilnici sem pripravil tudi poseben interaktivni kviz, ki služi za uvodno motivacijo pri smotrni uporabi interneta.

clip_image004
Slika 2. Poglavje v spletni učilnici in računalniški kotiček v knjižnici

Spletno učilnico uporabimo, kadar izvajamo pouk knjižnično-informacijskega znanja, v povezavi z določeno vsebino predmeta v razredu. V kurikulu Knjižnično informacijsko znanje so zapisane kompetence, ki jih učenec tekom obiskovanja osnovne šole pridobi in razvija. Ena pomembnejših v današnjih časih je digitalna kompetenca, ki jo učencem pomagamo razvijati in usvojiti. Bistvo je, da učenec s pomočjo odrasle osebe (učitelj, knjižničar …) osmisli uporabo interneta. Pri pouku vedno poudarim in izpostavim tudi spoštovanje avtorskih pravic (učenci rešujejo učne liste ter navajajo vire, od kje so prepisali besedilo in podatke). Ob tem jih vedno opozorim, da je potrebno vsak vir večkrat preveriti (tiskani/spletni vir, saj na spletu vsak lahko dodaja besedila, fotografije, kar praktično prikažem z lažnim primerom iz Wikipedije).

Zaključek

»Informacijska tehnologija se na šolah pojavlja v najrazličnejših oblikah. Bodisi kot izključno tehnologija v obliki namiznih in prenosnih računalnikov, tablic, mobilnih telefonov, digitalnih tabel, fotoaparatov, kamer in ostalih digitalnih učnih pripomočkov bodisi kot digitalna vsebina v obliki elektronskih učbenikov in delovnih zvezkov, drugih gradiv, učnih portalov, aplikacij, igric, videoposnetkov, MOOC-ov[4], učnih družabnih omrežij in drugih storitev, ki jih omogoča internet.« (Lesjak, 2016, str. 7). Vsa tehnologija je s seboj prinesla tako pozitivne kot negativne učinke, zato je pomembno, da se temi posveča več pozornosti in nameni posebne izobraževalne prijeme. V svetu, kjer je tehnologija začela prevladovati, jo je pomembno obvladovati in smiselno uporabljati v normalnih mejah (da uporaba ne preraste v odvisnost). »Naloga učiteljev in ostalih šolskih delavcev je, da ohranijo učenčevo varnost, kar pa lahko naredijo na različne načine. Učence morajo naučiti pravilne uporabe digitalnih tehnologij ter poskrbeti, da spoznajo nevarnosti in tveganja, ki jih lahko doletijo, ter kako se pred njimi zaščititi.« (Dugar, 2014, str. 26). Ne smemo zanemariti dejstva, da mladi posnemajo starejše, tako svoje starše/sorodnike kot šolsko osebje in tudi slavne osebe (sledijo jim na družabnih omrežjih), zato je potrebno usmerjati in bdeti nad smotrno uporabo IKT pripomočkov. Zato je pomembno tudi sodelovanje s starši.

Literatura

  1. Dugar, R. 2014. Obravnava varne rabe interneta na slovenskih osnovnih šolah: diplomsko delo. Ljubljana: [R. Dugar].
  2. Knjižnično informacijsko znanje. Kurikul: osnovna šola. (2009). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo. Pridobljeno 20. 2. 2018.
  3. Lesjak, B. 2016. Problematika spletne varnosti v šolah: smernice za vodstva šol. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Fakulteta za družbene vede, Center za družboslovno informatiko. Pridobljeno 20. 2. 2018.
  4. Varna raba interneta: priročnik za učitelje. 2006. Ljubljana: Fakulteta za družbene vede, Center za metodologijo in informatiko. Pridobljeno 20. 2. 2018.

[1] Več o aplikaciji: http://m.cobiss.si/
[2] Več o izobraževanju: https://www.arnes.si/storitve/varnost/mooc-v/
[3] Knjižnični red je dokument, ki določa pravila in obnašanje v šolski knjižnici.
[4] MOOC je kratica za Massive Open Online Course, kar pomeni množični spletni tečaj, ki poteka odprto na internetu za različne udeležence (tudi več tisoč).

Međunarodna suradnja školske knjižnice

snjezana_kovacevic

Snježana Kovačević

Osnovna škola Zlatar Bistrica ima status Međunarodne eko-škole te prve eko-škole u Krapinsko-zagorskoj županiji čime je omogućeno provođenje aktivnosti, projekata, suradnje i razmjene iskustva sa školama u zemlji i inozemstvu.

Međunarodna suradnja Osnovne škole Zlatar Bistrica s europskim školama, osim u zeleni panoekološkim aktivnostima, provodi se i u drugim projektima s ciljem obogaćivanja i moderniziranja nastavnog procesa i rada s učenicima.

U školskoj godini 2015./2016. provodimo međunarodne eTwinning projekte, «Classroom, homeland, Europe» i «Let’s face the book». To su multimedijski i interkulturalni projekti koji se provode online. Projekt «Classroom, homeland, Europe» provodi se u trećem razredu , a cilj je obraditi teme kulturne i povijesne baštine zavičaja na suvremen način, upotrebom multimedijskih nastavnih sredstava. Projektni partneri su Szkoła Podstawowa w Harklowej iz Poljske i Osnovna škola CRA Río Tajo iz Španjolske. Odgojno-obrazovni zadaci projekta su upoznati kulturno-povijesne spomenike i zavičaj, razvijati sposobnost promatranja, razlikovanja, imenovanja i opisivanja kulturno-povijesnih spomenika te istraživanja nprom materijalia temelju povijesnih izvora, poticati učenike na upoznavanje, posjećivanje i čuvanje kulturno-povijesnih spomenika, razvijati govorni izraz i pripovijedanje, razvijati temeljne životne kompetencije, kreativnost i stvaralačko mišljenje, razmjenjivati iskustva s europskim školama i poticati interkulturalnost, toleranciju i razumijevanje, koristiti digitalna obrazovna sredstva i web 2.0 alate na siguran način, komunicirati na materinskom i engleskom jeziku te, kao krajnji proizvod projekta, izraditi e-putopis. Ovom sstraničnicie prilikom zahvaljujemo Veleposlanstvu Republike Poljske u Zagrebu na promidžbenim materijalima o Poljskoj koji su pridonijeli zornijem provođenju našega projekta. U projektu «Let’s face the book» sudjeluju učenici petoga razreda, a partneri projekta su škola Aşık Veysel Ortaokulu iz Turske i Szkoła Podstawowa im. Artura Grottgera w Porębie Wielkiej iz Poljske. Učenici će sudjelovanjem u projektu razvijati ljubav prema knjizi i čitanju koristeći modernu tehnologiju, upoznati nacionalne književnike iz Hrvatske, Poljske i Turske i njihova djela za djecu i mlade, razvijati govorni izraz i pripovijedanje, usvajati temeljne životne kompetencije (digitalna, socijalna i građanska kompetencija, komunikacija na stranom jeziku) te izradizeleni pano1ti zbirku kratkih priča. Radni jezik u oba projekta je engleski, a svi materijali, prezentacije, suradničke aktivnosti učenika i učitelja te korespondencija razmjenjuje se preko platforme TwinSpace. Također, sudjelovanjem školske knjižničarke u međunarodnom programu stručnog usavršavanja za knjižničare International Librarian Network omogućena je suradnja Osnovne škole Zlatar Bistrica i škole Temple Christian College iz Adelaidea u Australiji te osnovne škole iz McPhersona u Sjedinjenim Američkim Državama u vidu izrade i razmjene straničnika, pisanja pisama i poruka učenicima spomenutih škola te dogovaranja daljnjih suradničkih aktivnosti. Spomenuti australijaprojekti i aktivnosti škole omogućuju učenicima da sudjeluju u odgojno- obrazovnom procesu s obzirom na njihove interese i sposobnosti jer svaki učenik radom u projektu može pronaći nešto za sebe, a nastava, uporabom web 2.0 alata, različitim izvorima znanja i medija obogaćena je suvremenim metodama rada. Stoga se nadamo da će potreba i želja za posjećivanjem knjižnice, čitanjem i učenjem rasti zajedno s učenicima.

Etwinnig projekt u školskoj knjižnici

marinka_mlinaric

Marinka Mlinarić

Literary cafe je projekt koji se održavao od listopada 2013. do veljače 2014. Sudjelovali su učenici iz tri europske države (Hrvatska – Osnovna škola Veliki Bukovec, Poljska – Gimnazjum nr 1 im. T. Kościuszki w Zawierciu, Grčka – GYMNASIO LOUTRAKIOU, i 3rd Gymnasium of Elefsina, ELEFSINA) u dobi od 11 – 15 godina. U projekt su bili uključeni učenici koji vole recitirati, čitati i pisati i svi oni koji bi poeziju mogli zavoljeli tijekom projekta. Sastanak je bio jedanput mjesečno uz čaj i kolače. Svaki mjesec odredili smo koje ćemo pjesme čitati i koja će se još aktivnost održati:

  • listopad – poznati hrvatski pjesnici (D. Tadijanović, V. Parun- izrada prezentacije o njima);
  • studeni – jesenske pjesme i uređenje panoa i knjižnice;
  • prosinac – božićne pjesme i pisanje priča, gošća pjesnikinja;
  • siječanj – pjesme o zimi, čitanje priča prijateljskih škola;
  • veljača – ljubavne pjesme i natjecanje u recitiranju ljubavne poezije.

imageOvim projektom omogućeno je učenicima da više upoznaju i zavole poeziju.

Tematika pjesama kod svih partnerskih škola bila je ista no aktivnosti smo prilagođavale uvjetima škole i dječjim sposobnostima. U listopadu smo krenule s poznatim nacionalnim piscima. Detaljnije smo se upoznale sa stvaralaštvom D. Tadijanovića i V. Parun. Učenice su čitale njihove pjesme.

imageU studenom smo čitale pjesme o jeseni, ukrašavale pano i knjižnicu jesenskim plodovima.

Prosinac je bio u znaku Božića. Izrađivale smo božićne ukrase, uređivale knjižnicu, zajednički stvarale priču, ugostile lokalnu pjesnikinju Ladislavu Šarec te čitale pjesme o Božiću.

U siječnju smo čitale pjesme o zimi te priče i pjesme koje su nastale u našim partnerskim školama iz Poljske i Grčke.

Veljača je prošla u znaku ljubavi. Izrađivale smo ukrase u obliku srca. Pripremile smo kutiju za ljubavnu poštu u koju su učenici ubacivali pisma za svoju simpatiju iz škole. Čitale smo ljubavne pjesme, a projekt smo završile natjecanjem u recitiranju ljubavne poezije.

Projekt se provodio u okviru izvannastavnih aktivnosti. Povezanost s planom i programom vidljiva je u odabiru pjesnika koji su uvršteni u školsku lektiru viših razreda te uz važnije datume i obljetnice. Tijekom ovog projekta svi učenici su imali priliku prezentirati i javno nastupati što im je povećalo samopouzdanje i smanjilo strah od javnog nastupa. Kroz aktivnosti, bilo likoimagevne (izrada jesenskih ukrasa, izrada božićnih ukrasa, izrada kutije za poštu i srca od papira), bilo literarne (zajedničko pisanje priča, recitiranje poezije), učenici su razvili osjećaj za estetiku i ljepotu pisane riječi. Učenici su kroz izradu prezentacija, plakata, filmića i komunikaciju s vršnjacima razvijali informacijske vještine, online komunikaciju i suradnju te sigurnost na internetu koji su dio nastavnog plana i programa u Hrvatskoj.

U ovom projektu bila je dobra komunikacija među partnerskim školama. Komunicirali smo na engleskom jeziku. Zadatke i teme učiteljice su osmislile zajedno. Prvom prezentacijom (Microsoft PowerPoint) učenici su se međusobno upoznali. Kasnije su učenici međusobno imagekomunicirali putem internetskih alata (e-mail, Skype). Svaki mjesec nakon održanog susreta izradili smo kratki pregled aktivnosti. Voditeljice projekta međusobno smo još detaljnije razrađivale aktivnosti iz mjeseca u mjesec. Radove smo objavili na TwinSpaceu i blogu tako da su bili vidljivi svim sudionicima kako bi bili u tijeku s događanjima u partnerskim školama.

Svi materijali objavljeni su na engleskom jeziku. Koristili smo gotovo sve alate dostupne na TwinSpaceu: blog, elektroničku poštu, kalendar, arhive datoteka. Za prikaz postignuća i događanja sa sastanaka koristile smo niz računalnih programa (Movie Maker, Microsoft PowerPoint, AutoCollage, PhotoScape, YouTube za objavljivanje videa). Uz to smo materijale stavljali na poseban blog za naš projekt.

Smatram da bi se ovaj projekt mogao proširiti i primijeniti u ostalim školama i na ostalim učenicima. Prvenstveno jer se lektirna djela (poezija) mogu obraditi na zanimljiv i drugačiji imagenačin. Kroz ovaj oblik rada (recitiranje i čitanje poezije koja se sviđa učenicima, prezentacije o piscima i njihovo stvaralaštvo, gostovanje pjesnika, slobodni razgovori, natjecanje u recitiranju) učenici su zavoljeli i više vole poeziju. Učenice su više naučile o zemljama partnerima, upoznale su jezik i kulturu svojih vršnjaka. Rad na ovom projektu dokazao je učenicima da različitost jezika nije prepreka za komunikaciju među vršnjacima.

U našoj školi projekt se nastavio. Nakon završnog natjecanja za sudionike projekta (u veljači) ostali učenici naše škole su izrazili želju da se održi natjecanje u recitiranju i za njih. Knjige s poezijom učenici posuđuju puno više nego prije.

Učenici su na drugačiji način upoznali vršnjake iz drugih zemalja Europe (Poljska, Grčka). Saznali su kakvu poeziju vole i koji su njihovi interesi. Naučili su neke nove računalne programe (pr. AutoCollage, PhotoScape) i usavršavali se u korištenju do sad naučenih. Više su se služili engleskim jezikom (za komunikaciju s vršnjacima).

Projekt je dobio European Quality Label (europsku oznaku kvalitete).