Projektna nastava geografije

lidija_seserko

Lidija Šešerko

Sažetak

Na nastavi smo u tematskoj cjelini »Južna Europa – djelovanje potresa i vulkana« obrazložili tektonske uzroke nastanka potresa i pojasnili djelovanje vulkana te opisali posljedice erupcije vulkana i učinke potresa na život ljudi.

Potom smo se dogovorili da ćemo u sljedećim nastavnim satima izraditi svoju maketu vulkana i simulirati erupciju vulkana.

Učenici su podijeljeni u tri grupe. Svaka od grupa primila je detaljne upute za izradu makete.

Maketu vulkana izrađivali smo od elastičnih zavoja umočenih u gipsanu otopinu. Najprije su učenici pripremili podlogu, na kojoj su zatim oblikovali stožac od novinskog papira.

Nakon toga su na osnovni model od papira nanijeli gipsanu oblogu, izradili oblik vulkanskog brda i ostavili da se osuši. Na vrh stošca umetnuli su plastični lončić koji je predstavljao otvor za krater.

Kada se gipsana obloga stvrdnula, na maketu su akrilnim bojama nacrtali još i značajke područja – bilje, naselja, tok vruće i već ohlađene lave….

Na kraju smo uz pomoć praška za pecivo, octa i praška crvene krede simulirali erupciju pravog vulkana.

Učenici su kod ovakvog načina rada upotrijebili znanje iz povijesti, geografije, tehnike i tehnologije i likovne umjetnosti.

Ključne riječi: tektonsko djelovanje, vulkan, maketa, međupredmetno povezivanje

Projektna nastava geografije

1. Uvod

Projektna nastava danas je nezaobilazan način rada u našim školama kojeg je vrlo teško zamisliti bez uspješne suradnje s drugim učiteljima i predmetima, to jest, međupredmetne suradnje.

Broj učenika u našim razredima nije velik, stoga je rad tome prilagođen. Trudimo se što više slijediti smjernice suvremenih oblika rada kod nastave. Ponekad mali broj učenika može biti prednost, s obzirom na to da je moguće posvetiti pažnju svakome ponaosob, moguće ih je individualno savjetovati i voditi te se brzo uočava njegov napredak, a ponekad može biti i prepreka – budući da je broj grupa manji, teže je obuhvatiti šire sadržajno područje.

Cilj projektne nastave:

  • povećana aktivna i samostalna uloga učenika na nastavi
  • razvoj kompleksnog razmišljanja
  • medupredmetno povezivanje na redovitoj nastavi
  • razvijanje ključnih kompetencija učenika (učenje učenja, socijalne vještine, manualne vještine, informacijsko-komunikacijske kompetencije, traženje rješenja…).
  • zalaganje za napredovanje učenika kod timskog rada, međusobne suradnje, uporabi IKT…..

Projektna nastavu u predmetu geografija koristi se u svim razredima pod uvjetom da su ispunjeni određeni preduvjeti. Prvi važan čimbenik je vremensko ograničenje. S obzirom na to da školski sat traje 45 minuta i u tom vremenu je teško provesti sve aktivnosti, velika je prednost fleksibilna satnica koju primjenjujem.

Fleksibilna satnica omogućava:

  • povećanje raznovrsnosti metoda i oblika rada, što ima za posljedicu samostalnost učenika u procesu stjecanja znanja, spretnosti i vještina
  • povećanje stupnja individualizacije i unutarnje diferencijacije
  • rasterećenje učenika i učitelja, s povećanjem zadovoljstva svih uključenih u nastavni proces
  • povećanje međupredmetnog povezivanja

Upravo kod ovog projekta odvijalo se međupredmetno povezivanje s tehnikom i tehnologijom i izbornim predmetom obrada materijala – drvo, likovnom umjetnošću, povijesti i informatikom.

2. Izvedba projekta

Projekt sam izvodila s učenicima sedmih razreda kod poglavlja Odabrana svojstva Južne Europe, nastavna jedinica »Južna Europa-potresno i vulkansko djelovanje«.

Kod ovog poglavlja učenici su morali usvojiti slijedeće ciljeve prema nastavnom planu:

  • obrazloži tektonske uzroke za nastanak potresa i objasni djelovanje vulkana
  • opiši posljedice vulkanskih erupcija i potresnog djelovanja na život ljudi

Učenici su bili podijeljeni u dvije heterogene grupe. U svakoj grupi su odabrali vođu skupine. Pripreme su bile u tijeku i ranije, tako da su učenici na satovima izbornog predmeta informatika tražili informacije o najvećim erupcijama vulkana u povijesti, njihovim posljedicama te o još uvijek aktivnim vulkanima. Također su sami tražili ideje i rješenja kako izraditi svoj vulkan.

Tijekom nastave iz predmeta tehnika i tehnologija svaka od grupa je pripremila drvenu ploču na kojoj će kasnije izraditi maketu vulkana. Ploču od iverice su obradili brušenjem i premazali je lakom.

Tijekom nastave iz predmeta likovna umjetnost sa učiteljicom su se savjetovali koje boje upotrijebiti za bojanje kako bi boja bila postojana i kako se ne bi topila u kontaktu s tekućinom.

Na raspolaganju su imali tri školska sata za izradu makete.

Zajedničkim dogovorom odlučili smo vulkan izraditi od novinskog papira i elastičnih zavoja natopljenih u gips. Uz navedeno, upotrijebili smo i dno plastične boce te za simulaciju erupcije pomiješali prašak za pecivo, ocat i komadiće naribane crvene krede.

imageimage
Slike 1 i 2: Priprema radne površine (izvor: vlastiti, 2016.)

Svaka od skupina najprije si je pripremila prostor i zaštitila ga. Potom je na drvenu podlogu počela polagati izgužvan novinski papir, kojeg je pokušala oblikovati u stožac. Kada su dobili približan oblik i veličinu, narezali su si elastične zavoje na trake te trake smočili vodom i imagepolagali iste na osnovni model od novinskog papira. Za ovakav izbor materijala smo se odlučili i iz razloga što se ti gipsani zavoji brzo suše, kako bismo kasnije na iste nacrtali i krajolik.

Slika 3. Oblikovanje osnovnoga modela (izvor: vlastiti, 2016.)

imageimage
Slika 4: Izrada vulkana (izvor: vlastiti, 2016.)    Slika 5: Sušenje makete (izvor: vlastiti, 2016.)

Na vrhu modela – stošca umetnuli smo dno plastične boce koja nam je kasnije poslužila za vrh vulkana odnosno krater.

imageKada su se zavoji osušili i stvrdnuli, učenici su s akrilnim bojama na maketu nacrtali tok još vruće lave i niže već stvrdnute lave. Također su nacrtali prirodne i društveno geografske čimbenike u pokrajini uz vulkan – bilje, naselja, infrastrukturu.

Slika 6. Slikanje krajolika na površinu, ( izvor: vlastiti, 2016.)

imageKada smo završili s izradom maketa, svaka je skupina simulirala erupciju vulkana.

Slika 7. Simulacija erupcije, ( izvor: vlastiti, 2016.)

imageU krater smo nalili ocat, usuli prašak za pecivo i naribali crvenu kredu, kako bi lava što više sličila stvarnoj. Ovim sastojcima potaknuli smo reakciju koja je uprizorila erupciju lave iz vulkana i curenje po nagibu brda prema dolje.

Slika 8. Konačni proizvod – maketa, ( izvor: vlastiti, 2016.)

Modeli vulkana koji su nastali tijekom nastave sada služe kao pomagalo u nastavi i učiteljima u razredima prve trijade.

Učenici su ovakvim načinom rada vrlo zadovoljni. Tijekom cijelog procesa vrlo su aktivni i mogu sudjelovati ne samo kod izvođenja projekta, već i kod planiranja i procjenjivanja. Upravo zbog toga je projektna nastava geografije dobrodošla i obogaćuje nastavnu svakodnevicu u našim školama.

3. Zaključak

Osuvremenjivanje nastave usmjereno je na upotrebu oblika i metoda rada kojima se umanjuje udio poučavanja i aktivnosti učitelja te povećava aktivna i samostalna uloga učenika. Takav način rada osigurava veću upotrebljivost znanja te omogućava razvoj kompleksnog mišljenja. To možemo postići novim oblicima nastave i međupredmetnim povezivanjem tijekom redovite nastave.

Upravo ove ciljeve tijekom poučavanja možemo postići projektnom nastavom, koja je danas nepogrješiv način rada u našim školama i vrlo teško ga je zamisliti bez uspješne suradnje s drugim učiteljima i predmetima, to jest, međupredmetne suradnje.

4. Literatura

  1. https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-TW57QGYK, pristupljeno 17. 11. 2018.
  2. http://www.zrss.si/pdf/240611114513_gla__priporocila_in_opozorila.pdf,  pristupljeno 10. 10. 2018.
  3. http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_geografija.pd, pristupljeno 17. 11. 2018.

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Projektna nastava i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.