Likovi i tijela – korelacija u nastavi u 2. razredu

tadeja_bogdan

Tadeja Bogdan

Sažetak

Kroz svoj rad trudim se nastavno gradivo predstaviti kroz igru i korelaciju u nastavi zato su učenici motiviraniji za učenje i lakše usvajaju znanje.

Ključne riječi: likovi, tijela, korelacija u nastavi, učenje kroz igru

Matematika je područje veoma važno za život pojedinca jer s matematikom se susrećemo i po završetku školovanja. Jedna je od temeljnih znanosti koja proučava svojstva brojeva i prostora te druge apstraktne pojmove. Osim toga je i veoma važno komunikacijsko sredstvo (Pavlič, 1998.).

Djeca se s geometrijom  susreću već u ranom djetinjstvu te u predškolskom razdoblju. Kao bebe i djeca dodiruju, igraju se s različitim igračkama koje liče na geometrijska tijela i likove. Zbog toga djeci geometrija nije strana ni u školskom razdoblju. Učiteljeva zadaća je djeci na zanimljiv i privlačan način predstaviti i nadograditi znanje o geometriji.

Kod planiranja aktivnosti, učitelj mora uzeti u obzir različite smjernice i preporuke, ciljeve te ponajprije stupanj kognitivnog razvoja djeteta. Na razrednom stupnju je matematika povezana sa svim ostalim nastavnim predmetima, ponajviše s prirodoslovnim i društvenim (Jelenc i Novljan, 2001.).

Korelaciju prepoznajemo i sa slovenskim jezikom, likovnom i glazbenom umjetnošću te sportom. Pavlič navodi najveću povezanost matematike upravo s prirodom i glazbom (Pavlič, 1998). Učenicima matematička znanja prenosimo putem primjera iz  okoline u kojoj žive te na konkretnoj razini. Upravo zbog toga, matematika će ih početi zanimati te će se s njome upoznati iz različitih kutova, ne samo sa vidika školske matematike, nego će je povezivati i sa svakodnevnim životom. Sa zanimanjem će sami istraživati gdje se sve u prirodi mogu susresti s matematikom i kako je ona povezana s njihovom svakodnevnicom. Kod nastavnog predmeta Priroda i društvo preporučuje se korelacija s matematikom u svim matematičkim sadržajnim sklopovima, posebno kod prikupljanja, uređivanja i predstavljanja podataka (Ministrstvo za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo, 2011e).

Minimalni standardi znanja iz nastavnog plana i programa za matematiku za 2. razred:

  • poznaje i opiše osnovne geometrijske oblike,
  • crta uz pomoć šablone i ravnala.

Predstavit ću nekoliko igara koje se mogu koristiti u nastavi. Neke od njih sam i sama isprobala, te su se pokazali kao primjer dobre prakse.

1. Likovi i tijela u Matematici 

Tombola Učenici mogu sami u bilježnicu zapisati “sretne brojeve”. Odredimo broj likova/tijela koje nacrtaju sami i oboje. Iz vrećice izvučemo žuti trokut, crveni kvadar, zelenu kuglu… Možemo izvlačiti samo likove odnosno tijela ili i jedno i drugo.

DSC_0035Kaži i napravit ću Dvoje djece sjedi jedan nasuprot drugog, između je pregrada da se ne vidi što se događa na drugoj strani. Jedno dijete, od kocaka za slaganje u obliku geometrijskih tijela, napravi figuru. Zatim drugom djetetu daje precizne upute za izradu jednake figure. Kada se pregrada ukloni, figure moraju biti jednake.

Neobična zmija Učitelj diktira učenicima početni niz, a učenici nastavljaju s nizanjem likova na način da sačuvaju početni niz. Raspored likova mogu diktirati i učenici sami.

2.  Korelacija sa  predmetom Tjelesna i zdravstvena kultura

Umjesto dobro poznate igre “POPLAVA – zrakoplov, poplava, potres“, igramo se “Krug, trokut, pravokutnik”. Učenici u prostoru (sportskoj dvorani) potraže prostore koji ih podsjećaju na geometrijske likove. Odredimo gdje je krug (početna crta na podu) i traženu aktivnost. Isto napravimo i za ostale likove. Primjeri koje sam izvela u 2. razredu:

  • Krug – učenik sjedne na crtu u obliku kruga bilo gdje u dvorani
  • Trokut – učenik stoji i ima ruke u položaju trokuta
  • Pravokutnik – učenik se popne na drugu stepenicu švedskih ljestvi pošto donji prostor nalikuje na pravokutnik
  • Kvadrat – četiri učenika nogama na podu oblikuju kvadrat

“Živi” likovi Učenici se slobodno kreću (po uputama – trk, hopsanje, skakanje po lijevoj/desnoj nozi, po sve četiri…) i na znak (npr. zvečka) oblikuju lik. Krug prikažu s dva prsta, trokut s tri prsta. Kvadrat oblikuju dva učenika s ispruženim rukama, a pravokutnik s ispruženim nogama i rukom.

Ples u krugu U planu i programu za 2. razred je učenje plesa. “Kruška, jabuka, šljiva kaže mala Iva” je primjerena pjesmica za učenje plesa u krugu. U svrhu uvodne motivacije može se razviti i razgovor o voću okruglog oblika (korelacija s predmetom Priroda i društvo).

3.  Korelacija s predmetom  Slovenski jezik

“Pričalica” Učenik iz zdjele izvuče listić s nacrtanim likom/tijelom. O njemu izmisli priču, koju priča unaprijed dogovoreno vrijeme (npr. 1 minuta).

Izmišljanje razgovora Susreli se krug i pravokutnik. O čemu su pričali?

Pogađanje predmeta koji podsjeća na određeno tijelo Učenici uz pomoć pitanja: Može li se predmetom pisati? Je li predmet crvene boje? Koristimo li ga u kuhinji? i sličnih pitanja otkriju predmet koji smo zamislili.

Korisnost predmeta Što sve možemo napraviti s predmetom? (Na koje tijelo nas podsjeća?) Učenici izražaju svoje ideje i zamisli.

4. Korelacija s predmetom Priroda i društvo 

Razgovor u razredu i promatranje predmeta koji podsjećaju na likove i tijela. Učenici predmete nabroje. Brojanje okruglog voća, razgovor o tome kakvog je okusa, gdje/kada raste, kako izgleda…

Godišnja vremena Koje predmete u obliku likova ili tijela pronalazimo na moru? Na snijegu? I slična pitanja.

5. Korelacija s predmetom Likovna kultura

Zimska rukavica Raspored likova na rukavici.  

Praščić za sreću Izradimo praščića za sreću od otpadne ambalaže. Koristimo različite likove i tijela. Tijelo, noge i njuškica su u obliku valjka, oči u obliku kruga, uši u obliku trokuta. Za rep koristimo duži pravokutnik.

Crtanje po uputama Na sredini lista učenik nacrta crveni krug, iznad njega plavi pravokutnik, lijevo od pravokutnika sivi kvadrat.

Novogodišnja čestitka Od likova koje izrežu iz ljepenke ili kartona, učenici oblikuju likovni motiv, zatim izrade matricu, na nju nanesu boju za tiskanje i utisnu motiv.

6. Korelacija s predmetom Glazbena kultura

Ples u krugu, izmišljanje teksta i melodije na temu likova.

Prilikom učenja geometrije učitelj mora utvrditi znaju li se učenici orijentirati u prostoru (dolje, gore, nad, pod, u…) i vremenu (prije, kasnije) i tek tada prebaciti se na geometrijske oblike. Učenici o svakom pojmu kojeg uvodimo već imaju određeno predznanje. Kao primjer možemo navesti njihovo predznanje o geometrijskim tijelima i likovima, pošto se djeca već u predškolskom razdoblju susreću s predmetima, koji podsjećaju na geometrijske oblike (Cotič, Felda i Hodnik Čadež, 2005a).

U prvom razredu započinjemo s geometrijskim tijelima, nastavljamo s geometrijskim likovima i na kraju obrađujemo crte i točku. Od djece se očekuje pravilno imenovanje likova (Cotič, Felda i Hodnik Čadež, 2005a). U drugom razredu još uvijek utvrđujemo orijentaciju u prostoru. U ovom razredu učenici moraju matematički pravilno imenovati i geometrijska tijela. Osim toga učenici se upoznaju i s otvorenom i zatvorenom crtom te pojmom točke kao sjecišta crta. Djeca se po prvi puta sistematično susreću s pojmom simetrija (Cotič, Felda i Hodnik Čadež, 2005b).

Zaključak

Nastava geometrije je izgrađena na osnovnoj “ideji od tijela k točci”. Kod usvajanja geometrijskih likova dijete se najprije upoznaje s prostornom geometrijom, znači tijelima, nato nastavlja s geometrijom ravnine, odnosno likovima, i tek na kraju se upoznaje s crtom i točkom. Svi prijelazi moraju biti prirodni. Djeca najviše zapamte ako su i sama fizički aktivna. Dobra praksa za motiviranje učenika su česti odlasci na školsko igralište zbog izdržljivosti trčanja (jedan od ciljeva za 2. razred – 5 minuta neprekidnog trčanja). Učenici mogu trčati i u obliku kruga, trokuta, kvadrata ili pravokutnika u svom tempu. Učenici će u razred stići raspoloženiji, razgibani i s većom motivacijom za rad za stolom.

Literatura

  1. Cotič, M., Felda, D. in Hodnik Čadež, T. (2005a). Svet matematičnih čudes 1. Kako poučevati matematiko v 1. razredu devetletne osnovne šole. Ljubljana: DZS
  2. Cotič, M., Felda, D. in Hodnik Čadež, T. (2005b). Svet matematičnih čudes 2. Kako poučevati matematiko v 2. razredu devetletne osnovne šole. 1. Del. Ljubljana: DZS.
  3. Jelenc, D. in Novljan, E. (2001). Učitelj svetuje staršem 1 – Matematika. Radovljica: Didakta.
  4. Ministrstvo za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo. (2011). Program osnovna šola. Matematika. Učni načrt. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
  5. Pavlič, G. (1998). Slikovni pojmovnik. Matematika. Ljubljana: Tehniška založba Slovenije.

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Primjeri dobre prakse i označen sa , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.