Poticanje kreativnosti uz bajku “Snjegović”

janja_hunjet

Janja Hunjet

1. Uvod

Jedan od ciljeva suvremene osnovne škole je da su učenici aktivni sudionici u planiranju i provedbi odgojno-obrazovnog procesa. Veliku važnost ima i međupredmetno povezivanje, jer stvara uvjete za cjelovit uvid i s time bolje razumijevanje, dublje doživljavanje i potiče samoinicijativnost i veću odgovornost u nastavi i širem životu.

Počela sam provoditi projekt u međupredmetnoj povezanosti. Krenuli smo od sata slovenskog jezika, te uključili upoznavanje okoline, sport, likovnu kulturu i glazbenu kulturu.

2. Kako se odvijao naš rad

U radu smo postavili sljedeće ciljeve:

Učenici:

  • doživljavaju interpretativno pročitanu priču;
  • samostalno formiraju nastavak bajke;
  • osjećajno maštovitu predstavu književnog svijeta izražavaju kombinacijom crtanja i pisanja;
  • kod teksta prepoznaju i uočavaju razlike između realnog i imaginarnog svijeta u književnom tekstu;
  • formuliraju pozitivne obrasce ponašanja, pridržavanja pravila i sportskog ponašanja;
  • razvijaju upornost;
  • testiraju svoje sposobnosti kod sportskih aktivnosti;
  • upoznaju odgovarajuću zimsku sportsku obuću i odjeću;
  • poštuju osnovna načela sigurnosti u sportu;
  • izrezuju i lijepe površine u različitim bojama i koristite ih za stvaranje kompozicija – snjegoviće;
  • s gnječenjem snijega, oblikuju kompoziciju – snjegovića;
  • razvijaju motoričke sposobnosti i osjećaj za ravnotežu s različitim slikarskim materijalima i priborom;
  • razgovaraju o godišnjim dobima s naglaskom na zimu, zimske sportove i igre;
  • tijekom razgovor o ponašanju na sportskom danu formiraju SNJEŽNI BONTON kojeg zapišu na plakatu;
  • pjevaju pjesmice o zimi i snjegoviću.

Bajka Snjegović, njemačke spisateljice Gerde Marie Scheidl, o kojoj se razgovaralo na predmetu Slovenskog jezika (SLJ), potaknula je učenike da napišu nastavak priče u kojem su mladi pisci kreativno tražili rješenje po kojem bi snjegović mogao vidjeti cvijeće.

janja 7Janja 9

Priču smo povezali i s predmetom Glazbena kultura (GK), kod kojeg su u pjesmaricama tražili pjesme o snjegoviću i naučili ih pjevati.

Janja 10

Kod Upoznavanja okoline (UO) planirali smo aktivnosti na snijegu, odgovarajuću odjeću, obuću i rekvizite kako bismo proveli sportski dan pravljenjem Snjegovića. Postavili smo pravila ponašanja na snijegu – Snježni bonton.


Kod Sporta (SPO) smo proveli sportski dan – zimski izlet na obližnje brdo s igrama na snijegu i pravljenje snjegovića.janja 11

Učenici su dosljedno slijedili dogovorena pravila snježnog bontona.

Kod Likovne kulture (LK) napravljeni su maštoviti proizvodi, snjegovići od čarapa i papira u boji. Proizvode su izložili u predvorju škole i u učionici.

Janja 12

3. Zaključak

Rad na projektu odvijao se u razdoblju od dva tjedna. Učenici su bili motivirani za rad. Oni su istovremeno bili planeri i izvođači, te ujedno su također sami formirali pravila ponašanja na snijegu, kojih su se dosljedno pridržavali. Bili su vrlo kreativni pri pisanju nastavka priče i u likovnom stvaralaštvu.

Svoje likovne proizvode izložili su u predvorju škole, a priče koje su stvorili predstavili su roditeljima na literarnoj večeri povodom slovenskog kulturnog praznika.

Ljubaznost će promijeniti svijet

tea_zagorc

Tea Zagorc

Sažetak

Ljubaznost je zarazna. Ljubazan pogled, topli zagrljaj, sretan osmijeh, ohrabrujuća poruka nekome, nesebična pomoć osobi kojoj je potrebna, razgovor s usamljenom osobom; sve ove radnje i geste svi smo sposobni. Budući da smo svjesni da se najbolji rezultati ljubaznosti postižu sudjelovanjem svih u našoj školi, svi mi učitelji zajedno s djecom aktivno smo se uključili u aktivnosti koje će pripomoći tome da naš svijet bude ljubazniji.

Otkrili smo da ljubaznost ne stoji ništa, ali čini čuda.

Ključne riječi: međunarodni dan ljubaznosti, promicanje dobrih međuljudskih odnosa, projektni rad, međupredmetno povezivanje.

Uvod

U našoj školi svake godine raznim aktivnostima obilježavamo 13. studenog – Međunarodni dan ljubaznosti. Tog dana 1998. godine potpisana je deklaracija o ljubaznosti. Svake godine na ovaj dan, dijeljenjem žutog cvijeća (žuta je simbol ljubaznosti), ističemo jednostavna djela kojima možemo neočekivano uljepšati život drugima. U Sloveniji je 2017. godine pokroviteljstvo preuzelo društvo Humanitarček, a prošle godine Sloveniju su umjesto cvijeća preplavili obojani kamenčići. Akcija je dio projekta Randomised kindness.

U provedbi aktivnosti sudjelovali su svi odjeli naše škole, dok su aktivnosti bile prilagođene razvojnom stupnju učenika. U radu su detaljnije predstavljene aktivnosti s učenicima 4. razreda Osnovne škole Center. Aktivnosti smo međupredmetno povezali te se na taj način pobrinuli za sveobuhvatno obradu projekta.

Trajanje provedbe aktivnosti: tijekom cijele školske godine

Glavni cilj projekta je:

  • promicanje dobrih međuljudskih odnosa koji su utemeljeni na poštovanju drugih, toleranciji, razumijevanju i međusobnoj pomoći.

1. Inicijativa

Razredni sat odlučila sam posvetiti razgovoru o Međunarodnom danu ljubaznosti. Na ovu temu pročitala sam im raznoliku literaturu. Otkrila sam da ih tema jako zanima te da bi željeli o njoj više saznati. Tako je započeo naš razredni projektni rad s naslovom LJUBAZNOST ĆE PROMIJENITI SVIJET. Ovo je postao slogan našeg razreda koji najbolje predstavlja naše napore za izgradnjom dobrih međuljudskih odnosa.

2. Skiciranje projekta i planiranje provedbe

Učenicima kažem da ćemo se u budućnosti i mi ljubaznošću zalagati za promjenu svijeta i tu misao prenijeti u naš razred, školu i širi lokalni okoliš.

Zajedno s učenicima u oluji ideja nabrajamo što bi sve lijepo i ljubazno bilo tko od nas učinio u školi i lokalnom okruženju (roditeljima, starijima, okolišu itd.). Jedan od učenika zapisuje bilješke na zajedničkom plakatu. Razmišljali smo kojim bismo aktivnostima trebali doći do cilja.

Zatim smo zajedno pregledali ideje i uslijedio je plan prema kojem smo provodili aktivnosti. Učenici su jedva čekali da započnu s provedbom planiranih aktivnosti. Tijekom provedbe, plan smo dodatno nadopunjivali.

3. Provedba plana

Aktivnosti su provedene na satovima slovenskog jezika, razrednim satovima, glazbenoj umjetnosti, likovnoj umjetnosti i društvu u sklopu ciljeva navedenih u nastavnom planu.

Do realizacije ciljeva došli smo sljedećim aktivnostima:

  • čitanjem pozitivnih priča,
  • igranjem uloga,
  • upotrebom ljubaznih izraza,
  • literarnim stvaranjem i izradom plakata o ljubaznosti,
  • pisanjem pisama s ohrabrujućim sadržajem,
  • pisanjem zahvalnosti roditeljima, rodbini, prijateljima, školskim kolegama na dobrim djelima,
  • likovnim stvaranjem na ovu temu,
  • pomoći školskim kolegama i mlađim učenicima u učenju i domaćim zadaćama,
  • pomoći nastavnicima i roditeljima,
  • razgovorom s prijateljem koji je u nevolji,
  • pomoći u obavljanju kućanskih poslova kod kuće i starijim osobama u susjedstvu u kojem živite,
  • posjećivanjem prijatelja koje dugo nismo posjetili,
  • obavljanjem razgovora sa starijim osobama,
  • stvaranjem kutka ljubaznosti u učionici,
  • pjevanjem pjesama na temu ljubaznosti,
  • darovanjem knjiga i igračaka koje vam više nisu potrebne,
  • igranjem sa školskim kolegama,
  • oblikovanjem izložbe i njezino predstavljanje.

U nastavku predstavljam nekoliko aktivnosti.

3.1. Literarno stvaranje na temu ljubaznosti: Pisanje pjesama, priča, misli na temu ljubaznosti, pisanje pisama s ohrabrujućim sadržajem, izrada plakata

Slika 1Učenici su podijeljeni u skupine od nekoliko učenika. U prvoj su skupini pisali pjesme na temu ljubaznosti, u drugoj skupini su pisali priče, u trećoj skupini lijepe misli i pisma s ohrabrujućim porukama određenoj osobi, a u četvrtoj su izradili plakate na tu temu.

Nakon završenog rada učenici su pisana djela predstavili ostalim učenicima. Izuzetno su uživali u radu i pokazali veliko zanimanje za navedenu temu.

Slika 1. Pjesme i priče na temu ljubaznosti

Slika 2Slika 3
Slike 2. i 3. Stvaranje lijepih misli i pisama s ohrabrujućim porukama

Slika 6Slika 5
Slika 4. i  5. Izrada plakata

3.2. Likovno stvaranje na temu ljubaznosti

Čak su i kod likovne umjetnosti učenici stvarali na zadanu temu. Dala sam im precizne upute i stvaranje je počelo. U prvoj su skupini učenici crtali na zadanu temu, u drugoj skupini su crtali crteže, a zatim ih poklonili školskim kolegama ili drugoj osobi, a u trećoj skupini učenici su izrađivali malene darove od papira, koje su potom poklonili školskim kolegama.

Slika 6Slika 7
Slike 6. i 7. Crtanje na temo ljubaznostiSlika 8

Učenici su skupinu odabrali prema načinu na koji najviše vole stvarati. Mogli su stvarati samostalno, ali rad su mogli stvoriti i dva ili tri učenika zajedno. Učenici su si međusobno pomagali, ohrabrivali se i nadopunjavali. Oni učenici koji su prije vremena završili, odabrali su rad u drugoj skupini.

Slika 8. Izrada darova za prijatelje

3.3. Pjevanje pjesmi na temu ljubaznosti

S učenicima smo na satu glazbene umjetnosti naučili pjevati pjesmu Adija Smolara: Ako bi svijet postao ljubazan (naziv originala „Če svet prijazen bi postal“). Osim pjevanja, učenici su svirali i razne Orffove instrumente.

3.4. Pomoć mlađim učenicima kod učenja i domaćih zadaća

Ideja učenika bila je i pomoći mlađim učenicima u domaćim zadacima odnosno u učenju tijekom produženog boravka. Pri tome su učenici naučili čitav niz vještina i dokazali da su im vrlo važne vrijednosti pomoći, predanosti i tolerancije.

Nakon završetka rada, svi – volonteri i ponajviše oni koji su dobili pomoć – bili su oduševljeni formom rada i općenitom suradnjom.

3.5. Pomoć učenika u kućanskim poslovima te starijim osobama u susjedstvu gdje žive

Inicijativa učenika bila je iznenaditi roditelje kućanskim poslovima i starije osobe iz susjedstva. Kod kuće su im pomogli u sljedećim zadacima: pranje posuđa, slaganje rublja, čišćenje kupaonice, pranje prozora i automobila, kuhanje jednostavnih obroka, pranje i vješanje rublja, čuvanje svoje mlađe braće i sestara, čišćenje kuhinje.

U susjedstvu starijim su osobama pomogli u brizi za životinje, radu u vrtu i uređivanjem okoliša.

Smatram da je solidarnost i povezanost među generacija za odgoj djece vrlo važna. Dobro je da pomažemo jedni drugima, da smo povezani i tako održavamo zdrave i čvrste veze međusobno.

Zaključak

S učenicima smo postavili izložbu radova te je ponosno predstavili ostalim učenicima u školi.

Slika 9Ciljevi su u potpunosti ostvareni. Bili smo uvjereni da možemo učiniti nešto ljubazno i dobro za bližnjeg sve dane u godini, stoga ćemo i u budućnosti nastaviti s dobrim dijelima.

Slika 9. Izložba projekta u hodniku škole

Literatura

  1. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
  2. Frankel, E. (2017). Groba! Izola: Grlica.
  3. Levete, S. (1998). Osamljenost in prijateljstvo. Ljubljana: DZS, d.d.
  4. Mlakar, I. (2006). Kako sta Bibi in Gusti porahljala prepir. Ljubljana: Didakta.
  5. Neugebauer, C. (2004). Jaz bom zmagal! Ljubljana: EPTA Založba najlepših slikanic in knjig.
  6. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
  7. Podgoršek, M. (2017). Ti si krava! Ti pa koza! Domžale: Epistola.
  8. Senker, C. (2006). Odnosi med ljudmi. Ljubljana: Grlica.
  9. Učni načrt za družbo. (2011). Ljubljana: Zavod za šolstvo.
  10. Učni načrt za glasbeno vzgojo. (2011). Ljubljana: Zavod za šolstvo.
  11. Učni načrt za likovno vzgojo. (2011). Ljubljana: Zavod za šolstvo.
  12. Učni načrt za slovenščino. (2011). Ljubljana: Zavod za šolstvo.
  13. https://www.bonatura.si/p/387
  14. http://www.programneon.eu/13-november-svetovni-dan-prijaznosti-in-zacetek-kampanje-reci-ne-nasilju/

Međupredmetno povezivanje – prirodoslovlje, domaćinstvo,

literarno stvaralaštvo

jasmina_pogacnik

Jasmina Pogačnik

Sažetak

Međupredmetno povezivanje temelji se na vrijednostima koje pridonose da od sebe učinimo najviše što možemo i damo od sebe najbolje što imamo. Elemente nastavnog programa domaćinstva i prirodoslovlja povezala sam među predmetima s literarnim stvaralaštvom kod materinskog jezika i uvrstila ih u sat razrednog odjela na kojem sam s učenicima radila na realizaciji uvjerenja – svaki učenik može biti uspješan – te udružila Prgićevih osam krugova odličnosti i Glasserove navike povezivanja.

Ključne riječi: međupredmetno povezivanje, literarno stvaralaštvo

Uvod

Brzi tempo života, nezdrava prehrana, premalo kretanja i narušeni odnosi koji se temelje na egoizmu, netrpeljivosti i neprihvaćanju različitosti već u doba mladosti, uvjerili su me da sam počela tražiti način kako bih mogla udružiti zabavno s korisnim, poučno sa životnim. Povezivanje među predmetima u osnovnoj školi je jedan od načina kako se učenici mogu sresti sa znanjem koje cjelovito povezuju, a pri tom razvijaju vrijednosti koje su potrebne za kvalitetne odnose s kojima će u budućnosti znati upravljati prilikom novih izazova.

Fizičko i psihičko zdravlje aktualna je tema suvremenog doba. Znanje o tome slovenski učenici šestog razreda stječu kod prirodoslovlja i domaćinstva gdje su u nastavnom programu propisane sljedeće teme: uravnotežena prehrana, sigurna hrana, hrana za zaštitu zdravlja i prehrambene navike.

Sve to se povezuje uz fizičko zdravlje za koje smo odgovorni sami; vodimo brigu o prehrani, kretanju, dovoljnoj količini spavanja i uživanja vode. Na psihičko zdravlje često zaboravljamo, a ipak se moramo pobrinuti da budu siti kako naša duša tako i tijelo. Sve to pokušali smo ostvariti kod stručnih predmeta, na satovima razrednog odjela i materinskog jezika jer su učenici šestog razreda stvorili likovne i konstruktivističke pjesme, priče, dramatizacije te slikopise. Na školskom hodniku smo uredili kutak pod nazivom Zdrava prehrana, zdravo tijelo te smo tamo uratke izložili.

SLIKA 1SLIKA 2 (2)SLIKA 3

Gore nabrojeno, a prije svega slabi i narušeni odnosi u razredu, prouzročili su da smo s učiteljem biologije, domaćinstva i prirodoslovlja na satovima razrednog odjela, materinskog jezika i prirodoslovlja učenicima omogućili sigurnu radnu okolinu te poticajne okolnosti u kojima smo proveli aktivnosti povezivanja s kojima smo realizirali ciljeve koje smo si postavili na satovima spomenutih predmeta. To su bili:

  • međupredmetno povezivanje znanja o zdravlju i prehrani,
  • uporaba znanja u literarnim radovima,
  • oblikovanje kutka o zdravlju na školskom hodniku,
  • produbljivanje odnosa u razredu s navikama povezivanja i osam krugova odličnosti.

Tijek rada

Na satovima razrednog odjela i materinskog jezika došli smo do spoznaje da trebamo izazov u kojem ćemo sudjelovanjem prevladati određene stereotipe suvremenog društva, razredne prepreke i nesuglasice te ojačati odnose. Svi učenici su izrazili želju za povezivanjem i suradnjom, stoga je nastala ideja o međupredmetnom povezivanju koja se je pokazala kao odlična mogućnost da pomoću Glasserovih navika povezivanja i osam krugova odličnosti Janija Prgića oblikujemo zdrave i čvrste odnose koji su preduvjet da se učenici u školi dobro osjećaju. Odlučili smo se udubiti u temu koju često susrećemo u medijima – Kako zdravo živjeti, hraniti se, koliko se kretati? Teorijsko znanje, stečeno kroz školske predmete, povezali smo s praksom i stvarnim životom.

Na prvom satu smo se podijelili u pet grupa, u svakoj su bila četiri učenika uz iznimku jedne u koju je bilo uključeno pet učenika jer je ukupan broj učenika u razrednom odjelu 21. Grupe smo oblikovali tako da su učenici bacali kocku i broj koji su bacili, značio je broj grupe. Prije bacanja kocke, odredili smo broj učenika u grupi. U slučaju da su bacili isti broj nakon što je grupa bila popunjena, bacali su ponovo. Nastale su uravnotežene grupe koje su udruživale učenike sa slabim i jakim područjima. Drugu aktivnost predstavljala je moždana oluja na temu zdravlja, kretanja i zdrave prehrane. Učenici su tražili asocijacije na prehrambenu piramidu, sigurnu hranu, higijenu, zaštitnu hranu i prehrambene navike. Treću aktivnost predstavljao je izbor inovativnog naziva za kutak koji smo smjestili na školski hodnik.

Sljedeći satovi bili su namijenjeni radionicama odn. radu u grupama. Učenici su od kuće donijeli sav potrebni materijal: časopis, letke, škare, ljepilo, flomastere. Postavljene ciljeve ostvarivali su s obzirom na grupe. Na satovima razrednog odjela najprije smo pogledali definiciju odnosa po Wiliamu Glasseru koji kaže kako uz druge ljude ostvarujemo vlastite potrebe i izabiremo ponašanje koje omogućuje zadovoljavanje istih. Pri stvaranju kvalitetnih odnosa nam pomaže sedam navika povezivanja kojima je potrebno zamijeniti one koje odnosima nanose štetu. Tako bi trebali izabrati umjesto kritiziranja uvažavanje, umjesto jadikovanja prihvaćanje, umjesto prijetnje dogovaranje, umjesto okrivljavanja ohrabrivanje, umjesto kažnjavanja slušanje, umjesto žaljenja povjerenje i umjesto potkupljivanja poticanje. Nadopunu Glasserove teorije odabira predstavlja također osam krugova odličnosti Janija Prgića gdje smo istaknuli sljedeće krugove. Krug odgovornost – svakodnevno donosimo brojne odluke. Naš cilj je da budu djela koja proizlaze iz tih odluka, pozitivna. Ako napravimo grešku, ne možemo za to kriviti druge već jedino samog sebe i za to je potrebno preuzeti odgovornost. U krugu govori s dobrim namjerama, naglasili smo da je jezik jači od mača. Riječi mogu jako povrijediti, stoga se moramo truditi govoriti tako da naše riječi pomažu a ne da zagorče. Krug to je to temelji se na usredotočenosti na ovdje i sada. Ne smijemo sanjariti da će u budućnosti biti bolje, nego se treba potruditi u danom trenutku, makar je situacija neugodna. Treba naći smisao također u neugodnim zadacima. Krug greške vode do uspjeha učenike uči da bez grešaka nema učenja niti uspjeha. Greške su dozvoljene i greške nisu nešto loše, samo su informacija koja nam govori što još možemo poboljšati. Time smo pokušavali nadzirati naše ponašanje kod aktivnosti, tako da nije došlo do ismijavanja onih koji su napravili grešku. Na kraju smo ispostavili još krug privrženosti koji nam daje snagu za postizanje promjena i ciljeva, znači našeg zajedničkog cilja za koji se trudimo svi i zbog kojeg će naši životi biti bogatiji, puniji i zadovoljniji.

Na satovima prirodoslovlja i domaćinstva učenici su izrađivali prehrambene piramide te izvorne plakate; kod materinskog jezika smo najprije naučili teoriju o likovnoj i konstruktivističkoj pjesmi te smo pokušali stečeno znanje ostvariti u radovima koji su povezani s ishodišnom temom. Pet grupa je kružilo među sljedećim aktivnostima: stvaranje likovnih pjesama, stvaranje konstruktivističkih pjesama, stvaranje slikopisa na temelju poslovica i vlastitih priča, stvaranje likovnih radova te stvaranje kratkih dramskih tekstova. Oblikovana je bila također grupa koja je izradila drvo koje smo nazvali drvo ZZPIG (drvo zdravlja, zdrave prehrane i kretanja) te je radovima opremila kutak na školskom hodniku. Najviše radova su učenici napravili na satovima razrednog odjela. Na zadnjem satu smo predstavljali dramatizacije.

Zaključak

U svakidašnjici svakog pojedinca sve započinje i završava kod odnosa. S kvalitetnim odnosima ostvarujemo svoje bivstvo, postižemo ciljeve. Učenici u školskim klupama zajedno s vršnjacima iz razreda provedu najmanje pet sati dnevno, stoga je važno da se dobro osjećaju, da su prihvaćeni, opušteni i da se ne boje raditi greške. Svrha međupredmetne suradnje bila je učvrstiti odnose u djelatnosti koji osmišljavaju život te steći znanje o ključnoj stvari našeg opstanka – zdravlju, koje je preduvjet za kvalitetan i dug život.

3D modeli ljudskih organa

valerija_krivec

Valerija Krivec

Sažetak

Uloga učitelja među ostalim je poticanje učenika na znatiželju i stvaralaštvo, koje temelji na unutarnjoj motivaciji i interesu. Stvaralaštvo učenika u školi razvijamo u okvirima redovite nastave, projektne nastave, dana aktivnosti i interesnih aktivnosti.

U članku je predstavljen primjer stvaralaštva učenika na projektnoj nastavi koju smo izveli u okviru interesne aktivnosti. Projektna nastava temelji na iskustvenom učenju koje potiče učenike na kreativnost i na aktivno učenje. Umjesto učenja po pojedinim temama kod ove nastave u prvom je planu cjelokupan postupak, od ideje do konačnog proizvoda.

Učenici su korištenjem stečenog znanja na različitim nastavnim predmetima izradili 3D modele ljudskih organa.

Osnovna namjena je time postignuta, budući su nastali proizvodi koji se koriste kao pomagala na nastavi iz biologije i prirodoslovlja.

Ključne riječi: projektna nastava, stvaralaštvo, međupredmetno povezivanje, 3D modeli

1. Uvod

Projektna nastava je nastavni model koji se od tradicionalne nastave razlikuje u tome da sudionike potiče na što aktivniju suradnju od ideje do postave cilja i do njegove realizacije. Na nastavi su stoga i učenici, kao i učitelj u aktivnom odnosu do odabranog sadržaja projekta, koji je tematski zaokružen. Izvođenje projektne nastave od sudionika zahtijeva fleksibilnost, suradnju i međusobno poštivanje. Kod učenika je potrebno potaknuti interes, učenike odgovarajuće motivirati, budući isključivo na taj način projekt može biti uspješno izveden i evalviran. Učenici takvim pristupom stječu nova znanja, iskustva, spretnosti, razvijaju maštu, rješavaju problemske situacije, a što predstavlja dobar temelj za njihovo samopouzdanje i daljnji rad u školi (Novak i dr. 2009.).

Za projektnu nastavu je značajno da je izvan okvira redovite nastave, budući se ne ograničava, ni sadržajno, ni organizacijski kao ni vremenski i prostorno na uvjete u kojima je organizirana redovita školska nastava. Za izvedbu projektne nastave su vrlo primjereni dani izvannastavnih aktivnosti, izborni predmeti i interesne aktivnosti. Kod projektne nastave nužno sudjeluju svi učenici, stoga svima to iskustvo ostaje u trajnijem sjećanju nego da su bili samo pasivni slušatelji te na kraju uz pogled na konačan proizvod svi sudjelujući osjećaju zadovoljstvo.

Za dobar projekt treba nam dobra ideja. Dobra ideja je ona, koja je nova, drugačija od prijašnjih, koja je izvediva i koja uz konačan proizvod donosi i zadovoljstvo sudjelujućih.

U nastavku ću predstaviti projektnu nastavu koju smo izveli u okviru interesne aktivnosti.

2. Izrada 3d ljudskih organa

2.1 Ideja

V okvirima nastave u predmetu biologije u 8. razredu tražila sam kreativnost i maštu učenika. Obzirom da se učenici u tom razredu upoznaju sa strukturom i djelovanjem čovjeka, ubrzo su nadošli na ideju da bi izradili modele ljudskih organa. Dogovorili smo izvedbu projekta u okvirima interesne aktivnosti, glede na sadržajno i vremensko ograničenje u redovitim nastavnim satima.

Kod izvedbe rada učenici su povezivali znanja različitih predmetnih područja: biologije, tehničke nastave i tehnologije i likovne umjetnosti.

2.2 Ciljevi

  • upoznavanje strukture i djelovanja ljudskih organa,
  • razvoj učenja temeljenog na iskustvu,
  • razvoj kreativnog razmišljanja i aktivnog učenja,
  • razvoj spretnosti suradničkog učenja i odgovornosti za zajedničke ciljeve,
  • razvoj ključnih kompetencija učenika, kao što su učenje za učenje, socijalne spretnosti, ručne spretnosti, međusobna pomoć, traženje rješenja.

2.3. Tijek rada

1. Učenici su najprije prolistali udžbenik, pregledali strukturu organa i odlučili što će biti njihov konačan proizvod odnosno model.

2. Nakon toga su započeli s radom. Najprije su prikupili Slika 1materijal koji će trebati: novinski papir, žice, cijevi, brašno, vodu, kistove, tempera boje, balone, vatu, čarape, karton, vrpce, ljepljivu traku,…

Slika 1. Priprema materijala (izvor: vlastiti 2016.)

3. Započeli su sa radom. U parovima su započeli oblikovati modele iz novinskog papira.

Slika 2Slika 3
Slika 2, 3: Oblikovanje modela organa (izvor: vlastiti 2016.)

4. Slijedila je tehnika kaširanja- novinski papir istrgali su na manje komade te ga razrijeđenim Mekol ljepilom nanijeli na oblikovane modele. Postupak su više puta ponovili.

Slika 4Slika 5
Slika 4, 5: Kaširanje (izvor: vlastiti 2016.)

Slika 65. Slijedilo je sušenje modela.

6. Kada su se modeli osušili, slijedilo je još bojanje i konačno oblikovanje.

Slika 6. Model pripremljen za bojanje (izvor: vlastiti 2016.)

7. Učenici su tehnikom kaširanja izradili 3D modele srca, pluća, bubrega.

Slika 7Slika 8
Slika 7. Model bubrega s mokraćovodima (izvor: vlastiti 2016.)
Slika 8. Model srca (izvor: vlastiti 2016.)

Slika 9
Slika 9: Model pluća (izvor: vlastiti 2016.)

8. Jedna od učenica izradila je model pluća iz žice, cijevi, vate i čarapa.

Slika 10Slika 10. Model pluća iz čarapa (izvor: vlastiti 2016.)

9. Dvoje učenika izradilo je prikaz modela krvotoka od kartona i vrpci.

Slika 11

Kada je rad bio završen, svaki je pojedinac ili su dvojica pojedinaca predstavili svoj rad najprije u grupi koja je bila uključena u interesnu aktivnost, a na redovitoj nastavi iz biologije i svim ostalim učenicima. U predstavljanje bilo je potrebno uključiti položaj organa, veličinu kod prosječno velikog čovjeka, strukturu i djelovanje.

Slika 11. Prikaz modela krvotoka (izvor: vlastiti 2016.)

Zaključak

Projektna nastava je zanimljiv i drugačiji način stjecanja znanja, budući je sadržaj koji predstavimo kao problem izuzet iz stvarnog života. Kod povezivanja teorije i prakse aktivnost preseže okvire klasične nastave. U okvirima projektne nastave učenici su izradili 3D ljudske organe. Školskim kolegama predstavili su veličinu, položaj, pojednostavljenu strukturu i djelovanje svojih modela. Organe smo izložili u učionici, tako da budu izvor informacija i ostalim učenicima. Učenici su ovim radom stekli različita znanja i iskustva. U tijeku izvođenja rada bili su kreativni i znatiželjni. Razvijali su stvaralačko razmišljanje, maštu, socijalne i ručne spretnosti, važne za život. Osjećala se je unutarnja motivacija i opuštenost.

Literatura

  1. Atlagič, G., Ciglič, I., Černilec, J., Gorjan, M., Krošl, K., Maher, N., Ravbar, J. (2006.). Projektna nastava Gradivo za učitelje. Centar za strukovno obrazovanje: Ljubljana.
  2. Novak, H., Žužej, V., Zmaga Glogovec, V. (2009). Projektna nastava kao nastavni model u vrtićima i osnovnim školama. Radovljica: Didakta..
  3. 3. Fotografije – osobna arhiva

Projektna nastava geografije

lidija_seserko

Lidija Šešerko

Sažetak

Na nastavi smo u tematskoj cjelini »Južna Europa – djelovanje potresa i vulkana« obrazložili tektonske uzroke nastanka potresa i pojasnili djelovanje vulkana te opisali posljedice erupcije vulkana i učinke potresa na život ljudi.

Potom smo se dogovorili da ćemo u sljedećim nastavnim satima izraditi svoju maketu vulkana i simulirati erupciju vulkana.

Učenici su podijeljeni u tri grupe. Svaka od grupa primila je detaljne upute za izradu makete.

Maketu vulkana izrađivali smo od elastičnih zavoja umočenih u gipsanu otopinu. Najprije su učenici pripremili podlogu, na kojoj su zatim oblikovali stožac od novinskog papira.

Nakon toga su na osnovni model od papira nanijeli gipsanu oblogu, izradili oblik vulkanskog brda i ostavili da se osuši. Na vrh stošca umetnuli su plastični lončić koji je predstavljao otvor za krater.

Kada se gipsana obloga stvrdnula, na maketu su akrilnim bojama nacrtali još i značajke područja – bilje, naselja, tok vruće i već ohlađene lave….

Na kraju smo uz pomoć praška za pecivo, octa i praška crvene krede simulirali erupciju pravog vulkana.

Učenici su kod ovakvog načina rada upotrijebili znanje iz povijesti, geografije, tehnike i tehnologije i likovne umjetnosti.

Ključne riječi: tektonsko djelovanje, vulkan, maketa, međupredmetno povezivanje

Projektna nastava geografije

1. Uvod

Projektna nastava danas je nezaobilazan način rada u našim školama kojeg je vrlo teško zamisliti bez uspješne suradnje s drugim učiteljima i predmetima, to jest, međupredmetne suradnje.

Broj učenika u našim razredima nije velik, stoga je rad tome prilagođen. Trudimo se što više slijediti smjernice suvremenih oblika rada kod nastave. Ponekad mali broj učenika može biti prednost, s obzirom na to da je moguće posvetiti pažnju svakome ponaosob, moguće ih je individualno savjetovati i voditi te se brzo uočava njegov napredak, a ponekad može biti i prepreka – budući da je broj grupa manji, teže je obuhvatiti šire sadržajno područje.

Cilj projektne nastave:

  • povećana aktivna i samostalna uloga učenika na nastavi
  • razvoj kompleksnog razmišljanja
  • medupredmetno povezivanje na redovitoj nastavi
  • razvijanje ključnih kompetencija učenika (učenje učenja, socijalne vještine, manualne vještine, informacijsko-komunikacijske kompetencije, traženje rješenja…).
  • zalaganje za napredovanje učenika kod timskog rada, međusobne suradnje, uporabi IKT…..

Projektna nastavu u predmetu geografija koristi se u svim razredima pod uvjetom da su ispunjeni određeni preduvjeti. Prvi važan čimbenik je vremensko ograničenje. S obzirom na to da školski sat traje 45 minuta i u tom vremenu je teško provesti sve aktivnosti, velika je prednost fleksibilna satnica koju primjenjujem.

Fleksibilna satnica omogućava:

  • povećanje raznovrsnosti metoda i oblika rada, što ima za posljedicu samostalnost učenika u procesu stjecanja znanja, spretnosti i vještina
  • povećanje stupnja individualizacije i unutarnje diferencijacije
  • rasterećenje učenika i učitelja, s povećanjem zadovoljstva svih uključenih u nastavni proces
  • povećanje međupredmetnog povezivanja

Upravo kod ovog projekta odvijalo se međupredmetno povezivanje s tehnikom i tehnologijom i izbornim predmetom obrada materijala – drvo, likovnom umjetnošću, povijesti i informatikom.

2. Izvedba projekta

Projekt sam izvodila s učenicima sedmih razreda kod poglavlja Odabrana svojstva Južne Europe, nastavna jedinica »Južna Europa-potresno i vulkansko djelovanje«.

Kod ovog poglavlja učenici su morali usvojiti slijedeće ciljeve prema nastavnom planu:

  • obrazloži tektonske uzroke za nastanak potresa i objasni djelovanje vulkana
  • opiši posljedice vulkanskih erupcija i potresnog djelovanja na život ljudi

Učenici su bili podijeljeni u dvije heterogene grupe. U svakoj grupi su odabrali vođu skupine. Pripreme su bile u tijeku i ranije, tako da su učenici na satovima izbornog predmeta informatika tražili informacije o najvećim erupcijama vulkana u povijesti, njihovim posljedicama te o još uvijek aktivnim vulkanima. Također su sami tražili ideje i rješenja kako izraditi svoj vulkan.

Tijekom nastave iz predmeta tehnika i tehnologija svaka od grupa je pripremila drvenu ploču na kojoj će kasnije izraditi maketu vulkana. Ploču od iverice su obradili brušenjem i premazali je lakom.

Tijekom nastave iz predmeta likovna umjetnost sa učiteljicom su se savjetovali koje boje upotrijebiti za bojanje kako bi boja bila postojana i kako se ne bi topila u kontaktu s tekućinom.

Na raspolaganju su imali tri školska sata za izradu makete.

Zajedničkim dogovorom odlučili smo vulkan izraditi od novinskog papira i elastičnih zavoja natopljenih u gips. Uz navedeno, upotrijebili smo i dno plastične boce te za simulaciju erupcije pomiješali prašak za pecivo, ocat i komadiće naribane crvene krede.

imageimage
Slike 1 i 2: Priprema radne površine (izvor: vlastiti, 2016.)

Svaka od skupina najprije si je pripremila prostor i zaštitila ga. Potom je na drvenu podlogu počela polagati izgužvan novinski papir, kojeg je pokušala oblikovati u stožac. Kada su dobili približan oblik i veličinu, narezali su si elastične zavoje na trake te trake smočili vodom i imagepolagali iste na osnovni model od novinskog papira. Za ovakav izbor materijala smo se odlučili i iz razloga što se ti gipsani zavoji brzo suše, kako bismo kasnije na iste nacrtali i krajolik.

Slika 3. Oblikovanje osnovnoga modela (izvor: vlastiti, 2016.)

imageimage
Slika 4: Izrada vulkana (izvor: vlastiti, 2016.)    Slika 5: Sušenje makete (izvor: vlastiti, 2016.)

Na vrhu modela – stošca umetnuli smo dno plastične boce koja nam je kasnije poslužila za vrh vulkana odnosno krater.

imageKada su se zavoji osušili i stvrdnuli, učenici su s akrilnim bojama na maketu nacrtali tok još vruće lave i niže već stvrdnute lave. Također su nacrtali prirodne i društveno geografske čimbenike u pokrajini uz vulkan – bilje, naselja, infrastrukturu.

Slika 6. Slikanje krajolika na površinu, ( izvor: vlastiti, 2016.)

imageKada smo završili s izradom maketa, svaka je skupina simulirala erupciju vulkana.

Slika 7. Simulacija erupcije, ( izvor: vlastiti, 2016.)

imageU krater smo nalili ocat, usuli prašak za pecivo i naribali crvenu kredu, kako bi lava što više sličila stvarnoj. Ovim sastojcima potaknuli smo reakciju koja je uprizorila erupciju lave iz vulkana i curenje po nagibu brda prema dolje.

Slika 8. Konačni proizvod – maketa, ( izvor: vlastiti, 2016.)

Modeli vulkana koji su nastali tijekom nastave sada služe kao pomagalo u nastavi i učiteljima u razredima prve trijade.

Učenici su ovakvim načinom rada vrlo zadovoljni. Tijekom cijelog procesa vrlo su aktivni i mogu sudjelovati ne samo kod izvođenja projekta, već i kod planiranja i procjenjivanja. Upravo zbog toga je projektna nastava geografije dobrodošla i obogaćuje nastavnu svakodnevicu u našim školama.

3. Zaključak

Osuvremenjivanje nastave usmjereno je na upotrebu oblika i metoda rada kojima se umanjuje udio poučavanja i aktivnosti učitelja te povećava aktivna i samostalna uloga učenika. Takav način rada osigurava veću upotrebljivost znanja te omogućava razvoj kompleksnog mišljenja. To možemo postići novim oblicima nastave i međupredmetnim povezivanjem tijekom redovite nastave.

Upravo ove ciljeve tijekom poučavanja možemo postići projektnom nastavom, koja je danas nepogrješiv način rada u našim školama i vrlo teško ga je zamisliti bez uspješne suradnje s drugim učiteljima i predmetima, to jest, međupredmetne suradnje.

4. Literatura

  1. https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-TW57QGYK, pristupljeno 17. 11. 2018.
  2. http://www.zrss.si/pdf/240611114513_gla__priporocila_in_opozorila.pdf,  pristupljeno 10. 10. 2018.
  3. http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_geografija.pd, pristupljeno 17. 11. 2018.

Medpredmetno povezovanje: srednjeveški gradovi, protiturški

tabori

andreja_zega

Andreja Zega

Uvod

Medpredmetno povezovanje stremi k povezovanju znanj in s tem ciljev znotraj enega predmeta in med različnimi predmeti. V petem razredu učenci pri učni snovi srednji vek spoznavajo gradove, srednjeveška mesta in ob koncu srednjega veka turške vpade. V okviru dejavnosti predvidenih v letnem učnem načrtu si ogledamo Ljubljanski grad. Da bi učno snov lažje usvojili in še bolj poglobili smo dodali še prostorsko oblikovanje v okviru likovne umetnosti. V peskovniku na šolskem igrišču smo oblikovali protiturške tabore in gradove.

Družba

Družba je predmet, v katerega so vključeni cilji s področja geografije, sociologije, zgodovine, etnologije, psihologije, ekonomije, politike, etike, estetike, ekologije idr. Pri predmetu gre za nadgradnjo in razširitev ciljev, vsebin in dejavnosti, ki jih učenci spoznavajo v 1., 2. in 3. razredu pri predmetu spoznavanje okolja. Nadgradnja spoznanj, pridobljenih pri predmetu družba, pa se nadaljuje od 6. do 9. razreda pri predmetih zgodovina, geografija, gospodinjstvo, državljanska vzgoja in etika.

Medpredmetne povezave

Medpredmetno povezovanje omogoča prenos in povezavo različnih znanj, spretnosti, strategij in ravnanj ter pojmov, zakonitosti, spoznavnih postopkov, miselnih spretnosti, komunikacije idr. Učitelj naj s svojim znanjem, poznavanjem predmetnih področij, na podlagi izkušenj ter ob upoštevanju razvojne stopnje in interesov učencev v pedagoški proces vključuje smiselne medpredmetne povezave.

Likovna vzgoja:

Povezava je priporočljiva pri izbiri likovnih motivov in ob uporabi različnih tehnik, povezanih z ljudmi in okoljem v času in prostoru (na primer šege, navade, zgodovinski spomeniki, domača obrt, panjske končnice, stavbarstvo-kozolec, muzeji, galerije, spomeniki, likovni umetniki idr.).

Ministrstvo za šolstvo in šport, pridobljeno 4. 7. 2018

Obravnava učne snovi in izpeljava

V mesecu novembru smo najprej izpeljali kulturni dan, kjer smo si ogledali Ljubljano in Ljubljanski grad. Takrat je bil učencem prvič omenjen srednji vek in predstavljene značilnosti gradov. Seveda so preko video projekcije spoznali še rimsko Emono in pomen mesta Ljubljane kot prestolnice. V okviru dejavnosti na gradu so tudi poskušali srednjeveško jed. Po izpeljanem kulturnem dnevu so učenci napisali dnevnik poti in opisali kulturni dan ter napisano oddali. O slišanem in videnem smo se ustno pogovorili. Po letnem delovnem načrtu pa smo nadaljevali s predvideno učno snovjo naprej. V mesecu aprilu smo obravnavali učno snov Zgodovinski razvoj v okviru katere je tudi Življenje na gradu, Iz življenja v mestih, ki se nadaljuje z učno snovjo Slovenci skozi čas. Pri obravnavi teh učnih snovi sem učencem razdelila dnevnike poti in opis predhodno izpeljanega kulturnega dne. Bilo je izredno zanimivo saj so učenci nanje že pozabili. Preko branja zapisanega so ponovno obnovili kulturni dan in informacije, ki so jih predhodno že slišali. Učenci so bili zelo motivirani za branje in poslušanje zapisov. Velikokrat so vmes omenili, da so kar veliko stvari, ki so jih videli že pozabili. Učenci so pri pouku sledili naslednjim učnim ciljem:

  • Poznajo temeljna zgodovinska obdobja (prazgodovina, stari, srednji in novi vek).
  • Poznajo nekatera temeljna obdobja in dogajanja iz slovenske preteklosti.
  • Uporabljajo različne zgodovinske vire v raziskovanju preteklosti.
  • Razlikujejo med zgodovinskimi dejstvi in interpretacijo zgodovine.
  • Pojasnijo vzroke in posledice gospodarskih in drugih sprememb skozi preteklost.

Po končani obravnavi učne snovi pa smo učno snov še utrdili s praktičnim delom. Učno snov pri predmetu družba sem povezala z likovno umetnostjo. Priprava na izpeljavo:

  • Najprej smo se z učenci pogovorili o gradnji in značilnostih srednjeveških gradov in mest, protiturških taborov.
  • Razdelili smo se v skupine, pogovorili smo se o likovni nalogi, značilnostih materiala iz katerega bodo prostorsko oblikovali in pripomočkih, ki jih bodo uporabljali, skupine so izbrale kaj bodo oblikovale..

imageimage
Slika 1, 2: Delo po skupinah, vsak posameznik šteje

imageimage
Slika 3, 4: Oblikovanje gradov in protiturških taborov

imageimage
Slika 5, 6: Veselje ob zaključeni nalogi, v slogi je moč.

Zaključek

Ob koncu obravnavane učne snovi in njenim zaključkom s povezavo z likovno umetnostjo smo bili z oblikovanim in osvojenim znanjem zelo zadovoljni. Preko aktivnega dela so učenci v izdelek vnesli naučeno pri pouku. Poleg tega so razvijali medsebojne odnose, si razdelili delo po skupinah in zelo dobro sodelovali med seboj. Učno snov so tako še dodatno poglobili, vse kar so oblikovali so z navdušenjem tudi predstavili. Motivacija za delo je bila velika, navdušenje in veselje ob zaključeni nalogi prav tako. Učenci so bili malce nejevoljni samo ob informaciji, da bodo njihovi gradovi in tabori ostali samo na fotografijah, ker moramo peskovnik prepustiti vsem učencem naše šole. Medpredmetno povezovanje pomeni veliko obogatitev tako za učence kot učitelje.

Literatura

  1. Ministrstvo za šolstvo in šport, pridobljeno 4. 7. 2018
  2. Fotografije – osebni arhiv

»Medpredmetno povezovanje – sodoben način poučevanja«

dragica_segula

Dragica Šegula

Povzetek

V okviru projekta Popestrimo šolo so se na OŠ Podlehnik zvrstile različne ustvarjalno-poučne delavnice za učence, prilagojene interesom in starosti učencev. Dejavnosti smo medpredmetno povezali ter tako poskrbeli za višjo kvaliteto znanja.

Z učenci smo odkrivali značilnosti evropskega listopadnega gozda, spoznali najznačilnejše gozdne prebivalci ter prilagoditve njihovih gibal in prebavil. V gozdu smo iskali sledi živali in naredili mavčne odlitke odtisov njihovih nog. Našli smo tudi rogovja, okostja sesalcev, ptic ter hišice polžev. Zanimive najdbe smo likovno upodobili.

Po vrnitvi v šolo smo pripravili razstavo in na ogled povabili tudi ostale učence šole.

Učenci so pri takem načinu dela uporabili znanje biologije, naravoslovja, tehnike in tehnologije ter likovne umetnosti.

Ključne besede: gozd, medpredmetna povezava, raziskovanje, Popestrimo šolo, sledi živali.

Uvod

Sem učiteljica naravoslovnih predmetov – naravoslovja, kemije in biologije na OŠ Podlehnik. Poučujem učence od 6. do 9. razreda. V vseh svojih 30. letih poučevanja se trudim učencem približati naravo in vzbuditi vedoželjnost.

V osnovnih šolah se izvajajo različni projekti. Njihov namen je, v večji meri se posvetiti vzgojno-izobraževalnim potrebam učencev. Dejavnosti prispevajo k višjemu standardu dela v osnovni šoli in niso del rednega izobraževalnega programa.

Hkrati pa so takšni projekti tudi priložnost, da v delo z učenci vključujemo nove in sodobne metode dela. Na tak način postane delo učencem bolj zanimivo, pridobljeno znanje pa kvalitetnejše in trajnejše.

Med sodobne načine vzgojno-izobraževalnega dela štejemo tudi medpredmetno poučevanje. Takšno poučevanje temelji na povezovanju med večimi predmetnimi področji. Šole ga velikokrat izvajajo pri načrtovanju projektnih tednov ali ob izvedbi naravoslovnih, kulturnih in tehniških dni dejavnosti (Novak, 2005). Vse pogosteje pa to metodo vključujejo tudi v redno vzgojno-izobraževalno delo.

V OŠ Podlehnik smo izvajali projekt Popestrimo šolo (POŠ). V okviru projekta so se na šoli clip_image002zvrstile različne ustvarjalno-poučne delavnice za učence, prilagojene interesom in starosti učencev.

V projektno delo »Izdelava odtisov sledi živali« sem povabila učence od 6. do 9. razreda. Ti učenci že imajo potrebna znanja in obvladajo veščine samostojnega in praktičnega dela.

Slika 1. Vabilo na delavnice (vir: lasten, 2015)

1. Delo z literaturo

Učenci so v uvodu ponovili že usvojena znanja in ob delu z različnimi pisnimi in elektronskimi viri pridobili nova znanja o življenjskih razmerah v evropskem listopadnem gozdu, ki prevladuje tudi v okolici naše šole.

Seznanili so se z najpogostejšimi prebivalci tega gozda, značilnostmi njihovih gibal in prebavil, ki so posledica prilagoditve teh živali na življenje v gozdu. V literaturi so poiskali clip_image004podatke o načinu življenja živali, zgradbi zobovja, rogovja in okončin, ter o tem, kakšne sledi puščajo te živali pri premikanju po snegu ali gozdnih tleh. Podatke, ki so jih zbrali, so pripravili za kasnejšo razstavo.

Slika 2. Najpogostejše gozdne živali, njihove okončine in sledi (vir: lasten, 2015)

2. Metoda priprave mavčnih sledi

Če smo kasneje želeli pripraviti mavčne odlitke sledi živali, smo morali preučiti metodo clip_image006izdelave takšnih odlitkov. Učenci so se ob pomoči učitelja tehnike in tehnologije seznanili z metodo izdelave ter spoznali vse korake, ki so potrebni za uspešno delo. Načrt dela so predstavili na plakatu, ki so ga kasneje uporabili na razstavi.

Slika 3. Načrt za izdelavo mavčnih odlitkov (vir: lasten, 2015)

3. Delo na terenu

clip_image008Po teoretičnem uvodu smo se z učenci z vsem potrebnim materialom za delo odpravili v gozd. Ker je nekaj dni pred tem deževalo, smo domnevali, da bomo pri iskanju odtisov nog na gozdnih tleh uspešni.

Slika 4. Pripomočki za delo (vir: lasten, 2015)

Že po nekajminutnem sprehodu po gozdu smo našli sledi srnjadi in divje svinje. Izdelali smo odlitke njihovih nog ter jih po nekaj minutah previdno odstranili od podlage. Z odlitki smo se vrnili do šole. Odlitke smo očistili ter jih pripravili za razstavo.

clip_image010 clip_image012
Slika 5 in 6: Čiščenje odlitkov in priprava za razstavo (vir: lasten, 2015)

clip_image014Na sprehodu po gozdu smo našli tudi rogovja, okostja sesalcev in ptic ter hišice polžev. Ves material smo prinesli v šolo in kasneje pripravili za razstavo.

 

Slika 7. Nabrani material (vir: lasten, 2015)

4. Priprava razstave

V učilnici za naravoslovje smo nabrani material uredili po sklopih ter ga poimenovali. Ker smo želeli rezultate svojega dela predstaviti tudi drugim učencem naše šole, smo jih povabili na razstavo. Nabrani material je kasneje pri svojem delu uporabila tudi učiteljica likovne umetnosti.

clip_image016
Slika 8. Mavčni odlitki odtisov živali (vir: lasten, 2015)

clip_image018 clip_image020
Slika 9 in 10: Okostja in rogovja živali (vir: lasten, 2015)

5. Risanje skic

Cilj dejavnosti je, da pridobljen material in znanje uporabimo tudi pri poznejšem delu in drugih predmetih. Učenci so hišice polžev uporabili pri likovni umetnosti in se naučili, kako pravilno narisati skice.

clip_image022 clip_image024
Slika 11 in 12: Risanje skic pri likovni umetnosti (vir: lasten, 2015)

Zaključek

Čas, v katerem živimo, vse več znanstvenih dejstev, ki jih je potrebno osvojiti, ter spretnosti, ki jih je potrebno obvladati, zahtevajo od učencev tudi več medpredmetnega povezovanja. Tak način dela resda zahteva nekoliko več načrtovanja in usklajevanja dela v vzgojno-izobraževalni organizaciji, končni rezultat pa je celostno razumevanje sveta. Metoda je uporabna pri rednem delu v razredu, pa tudi pri raznih projektih, kjer je delo nekoliko bolj sproščeno, učenci se vanje vključujejo prostovoljno in se sploh ne zavedajo, da ob takem delu usvajajo številna nova znanja.

Literatura

  1. Novak, M., 2005. Vloga učitelja v devetletni šoli. Nova Gorica: Educa
  2. Sever, M.,2015. Medpredmetna povezava likovne umetnosti, državljanske vzgoje in etike. Didakta, 25, 32 – 36)
  3. Medpredmetno povezovanje v osnovni šoli (pridobljeno 11. 9. 2017)

Primer dobre prakse medpredmetnega povezovanja

  nuzaZ_matejaM

Nuša Žuber prof. i Mateja Marčun prof.

Poučevanje 21. stoletja naj ne bi bilo usmerjeno zgolj k podajanju snovi in spodbujanju mišljenja, temveč bi temeljilo k holističnemu pristopu poučevanja in spodbujanju naravne radovednosti učencev v avtentičnem kontekstu. Namesto tradicionalnih šolskih predmetov bi bilo mnogo bolj motivacijsko poučevanje, ki naj bi za izhodišče imelo pojave, ali kot jim pravi finska stroka FENOMENE. Preko njih in s pomočjo informacij ter pridobljenih spretnosti, naj bi učenci prestopali meje med šolskimi predmeti ter hkrati s tem razvijali veščine 21. stoletja: kritično mišljenje, ustvarjalnost, inovacije, timsko delo in komunikacijo. Učence je torej potrebno preusmeriti iz poti KAJ MISLITI, na pot KAKO RAZMIŠLJATI 1. »Učenje je učinkovito le, ko poteka v sodelovalnem vzdušju, kar pomeni, da je sodelovanje eksplicitni del učnega okolja, pa tudi, da je učenje povezano s skupnostjo« (Aberšek, 2014, p.2).

Eden izmed zahtevnejših izzivov učitelja v današnjem času je torej motivirati učence na način, da uvidijo smisel v učenju in uporabnosti znanj. Uvid pa je možen samo preko povezovanja različnih vsebin pouka s poudarkom na izkušenjskem učenju v povezavi z lokalnimi potrebami in željami. Močan prožilec motivacije za učenje je upoštevanje pozitivnih čustev. To je spoznanje, ki prihaja iz radovednosti, vedoželjnosti, z izkušnjo »aha efekta«. (Aberšek, 2014)

Razpis Dneva habitata 2017 naju je spodbudil k uresničitvi zgoraj napisanega povezovanja, poučevanja, interdisciplinarnega zlitja, upoštevanja pozitivnih čustev… Izhajali sva iz učnih načrtov, kriterijev razpisanega natečaja, strokovne literature, razvojne stopnje učencev in lokalnih posebnosti. Pri tem sva povezali likovno umetnost (oblikovanje na ploskvi, tridimenzionalni prostor), matematiko (geometrijo in merjenje, prikazi podatkov), slovenščino (neverbalno in verbalno komunikacijo), družbo (ljudje v družbi, ljudje v prostoru in ljudje v času) ter ne nazadnje naravoslovje in tehniko (spreminjanje snovi in živa bitja). Projektu sva zaradi navdahnjenosti s strani natečaja določili temo – javni prostor kot igrišče ter poimenovali projekt OD PROJEKTA DO IDEJE.

Učne vsebine iz predmeta naravoslovje in tehnika (javni prostor našega okolja, poslovne in bivalne stavbe, trdnost gradnje, poklici v gradbeništvu, spoznavanje postopkov obdelave papirja in vrste papirja) sva implementirali v raziskovanje naselja Križe, proučevanje stavb in javnih prostorov, izdelovanje maket iz Lego gradnikov, papirja, kartona, lepenke in prosojnih modelov iz naravnega materiala. Ob tem so spoznavali različne poklice v gradbeništvu (arhitekt, gradbenik, krovec, tesar…), pridobivali tehnična znanja različnih gradenj, razvijali stališča za vključevanje v družbo in z nadgradnjo reševali nove situacije iz področja naravoslovja in tehnike. (Vodopivec et al., 2011)

V samem projektu so proučevali, spoznavali in vrednotili družbeno, kulturno in naravno okolje, v vseh njegovih sestavinah ter interakcijah in soodvisnostih. (Budnar et al., 2011)

Pri aktivnem preoblikovanju prostora (makete naselja in učilnica na prostem) so učenci razvijali likovne kompetence, saj so izhajali iz razumevanja naravnega, osebnega, družbenega in kulturnega prostora. (Kocjančič et al., 2011)

Ob raziskovanju in spoznavanju domačega kraja in preoblikovanju učilnice na prostem so razvijali tudi matematične kompetence, saj so ob tem uporabljali matematičen način razmišljanja za reševanje problemov iz vsakdanjega življenja. Ob tem so gradili pojme in povezave, spoznavali ter učili nove postopke, ki so posameznemu učencu omogočili vključitev v sistem (matematičnih) idej in posledično vključitev v kulturo, v kateri živi. Naravo v učilnici na prostem ter širše šolsko okolje so sprejemali kot vir za matematično ustvarjanje in raziskovanje. (Žakelj e tal., 2011)

clip_image002V projektu sta sodelovala dva razreda OŠ Križe (4.a in 4.b). Ker tema sovpada s petimi šolskimi predmeti, smo se ga lotili širše, kot projekt, in delali na njem tri tedne.

Slika 1. Ogled šolske okolice

Na samem začetku smo ločili in spoznali javne prostore, ki se nahajajo v naselju Križe. Ker so vsem dostopni in na razpolago ter uporabo, naj bi služili tudi nekemu namenu. Lahko so prijetni, topli in polni izzivov ali pa zapuščeni, hladni in sami sebi namen. Obdajajo jih zgradbe, ki pomembno vplivajo nanje ter tudi na nas, prebivalce naselja. Prav zaradi tega smo v prvem delu projekta spoznali zgradbe naselja Križe, iz kakšnih gclip_image004radnikov so narejene in kako so umeščene v prostor. Sprehodili smo se po okolici šole ter si ogledali in prešteli javne prostore ter pomembne zgradbe. Javnih prostorov smo našteli zgolj tri in hkrati kar nekaj nam koristnih in pomembnih zgradb, ki jih obdajajo.

Slika 2. Pred kulturnim domom v Križah

clip_image006S pomočjo Lego gradnikov smo se lotili gradnje zgradb naše okolice. Pri tem smo spoznavali načine različnih gradenj glede na povezavo gradnikov med seboj. Lego zgradbe smo nato umestili v šolski prostor – maketo, ter si ogledali še javne prostore, ki so ob njih nastali.clip_image008

Slika 3: Izdelava šolske okolice z lego gradniki

Pogovorili smo se o težavah, ki so nastopile pri gradnji in postavitvi v prostor (težko je z enakimi gradniki graditi različne zgradbe, nemogoče je bilo prilagoditi velikost zgradb na podlago makete).

Slika 4. Šolska okolica iz lego gradnikov

Sledila je predstavitev poklicev, ki sodelujejo pri gradnji zgradb. Ob tem smo se ustavili na delu arhitekta in oblikovanju maket. V tem delu smo nato zgradili maketo iz odpadnih papirnatih škatel, ki smo jih poskušali še oblepiti in jim narisati podrobnosti. Stavbe smo nato ponovno umestili na maketo ter ugotovili, da je bilo oblikovanje iz papirja mnogo bolj primerno in posnemanje zgradb lažje, kot delo z »lego gradniki«. Tokrat so se nam javni prostori pokazali v primernejšem merilu.

clip_image010clip_image012
Slika 5. Izdelava modelov stavb iz papirja   Slika 6. Maketa šolske okolice iz papirja

Ker je pri gradnji zgradb zelo pomembna tudi struktura, smo se lotili še oblikovanja struktur zgradb naselja Križe. Učenci so spoznali, da nam strukture kažejo neko prosojno obliko, niso pa primerne za natančne makete in predstave.

clip_image015clip_image016
Slika 7 in 8: Prosojni modeli iz naravnih materialov

Ponovno smo umestili papirne zgradbe na maketo ter se pogovorili o tistih javnih prostorih, ki samevajo v našem naselju in so skoraj neopazni, zanemarjeni, neuporabni… Na drugi strani imamo javni prostor, ki ga vsako dnevno uporabljamo, a nas žalosti in jezi zaradi svoje slabe izkoriščenosti. Učenci so si kot izziv vzeli spremeniti, dodelati, dodati ideje za izboljšavo šolskega igrišča.

Tako nam je kot poslastica vseh preteklih dejavnosti ostal TEHNIŠKI DAN – Od projekta do ideje učilnice na prostem/ igrišča.

Na ta dan smo se seznanili z razvojem in oblikovanjem šolskih igrišč. Razmišljali smo o pomenu različnih tipov igral in namenu že obstoječih igral. Ogledali smo si s pomočjo računalniške predstavitve različne vrste in tipe igral (plezalne in domišljijske strukture, plezala, skrivališča…). Sledil je ogled šolskega igrišča ter beleženje in dodajanje tipov igral v preglednico. Po razgovoru in predstavitvi preglednic so učenci na terenu narisali skico obstoječega stanja. V razredu smo se nato seznanili, kako arhitekti načrtujejo zunanji clip_image019prostor in kako ga predstavijo na načrtu (znaki za drevesa, grmovja, igrala….). Pomembno je bilo predstaviti pogled z višine – tloris in pomanjševanje ter povečevanje slik. Ob tem smo opravili tudi vajo povečave.

Slika 9. Ogled učilnice na prostem

clip_image020V razredu so učenci s pomočjo skice natančno narisali načrt šolskega igrišča. Sledilo je pomembno vprašanje: Na kaj moramo pomisliti, ko načrtujemo novo/dopolnjeno šolsko igrišče?

Slika 10. Izdelava skice obstoječega stanja

Večina je bila mnenja, da potrebujemo vedenje o količini denarja, ki nam je na voljo. Ker ga imamo zelo malo, smo morali v ideje vključiti poceni materiale ter delo, ki ga lahko opravimo tudi na šoli. Sledil je razgovor o cenovno dostopnih materialih ter igralih, ki bi jih lahko sami oblikovali.

Naslednji korak je vodil k ustvarjalnemu delu tehniškega dne. K že narisanim načrtom so tokrat dodali lastne ideje, kaj vse bi si želeli vključiti v šolsko igrišče, a je cenovno dostopno, primerno za učence druge triade ter nudi obilico različnih ustvarjalnih iger.

clip_image023clip_image024
Slika 11 in 12: Izdelava načrtov z lastnimi idejami

Po končanem delu smo pregledali ideje, prešteli ponavljajoče ter jih zapisali v preglednico. Kar 17 učencev si je zaželelo sprehajalno čutilno podlago, 9 hišico na drevesu, 7 »gumolin« (tako so imenovali pot narejeno iz polovično zakopanih gum), 6 učencev si je zaželelo skrivališče ali zatočišče, 4 različne poligone, 5 peskovnik, 8 različne hribčke, 6 ribnik…

Preglednica novih idej za učilnico na prostem

tablica

Ker so bile ideje zanimive in dostopne za izdelavo, smo jih predstavili tudi ravnateljici ter naslednji dan vsem ostalim učencem šole z razstavo OD PROJEKTA DO IDEJE.

 

clip_image002[5]Slika 13. Razstava projekta na šoli

Literatura

  1. Aberšek, B., 2014. Miselni preskok v izobraževanju.
  2. Eurydice, 2011. Teaching and Learning in Single Structure Education.
  3. Filipič, P., Kavčič, L., Kuhar, Š., Malijevac, T., Struna Bregar, A., Viki Šubic, B., 2013. Igriva arhitektura:Priročnik za izobraževanje o grajenem prostoru. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.
  4. FINNISH NATIONAL AGENCY FOR EDUCATION, 2016.
  5. Goličnik, B., Odprt javni prostor in njegovi uporabniki.
  6. Program osnovna šola, Družba, Učni načrt, 2011. Ministrstvo RS za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo.
  7. Program osnovna šola, Likovna vzgoja, Učni načrt, 2011. Ministrstvo RS za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo.
  8. Program osnovna šola, Matematika, Učni načrt, 2011. Ministrstvo RS za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo.
  9. Program osnovna šola, Naravoslovje in tehnika, Učni načrt, 2011. Ministrstvo RS za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo.
  10. Silander,P., Phenomenal education, Phenomenom based learning, Teaching by topics.
  11. Simoneti, M.,2010. Igrišča za otroke 21. stoletja. Nove usmeritve pri urejanju otroških igrišč. Mladina, 24.
  12. IGRIVA ARHITEKTURA (dostopno 4.12. 2017 )