Vrijeme za bajke uz slikovnice

Lucija Ademoski

Sažetak

Članak predstavlja svojstva slikovnica kao vrlo omiljene literature za mlade uz čiju pomoć djeca čine prve korake u svijet književnosti. Jednostavne priče djecu privlače na čitanje, a primamljive ilustracije kroz cijelu priču pomoć su im u razumijevanju novih riječi i dubljem doživljavanju sadržaja slikovnice. Prikazana je priprema za provedbu i sam tijek omiljenog vremena za bajke u knjižnici s učenicima nižih razreda Osnovne škole France Bevka. Njihova je svrha vježbanje pozornosti i slušne koncentracije, širenje vokabulara, učenje izražavanja riječima i detaljnog promatranja ilustracija koje djeci pomažu u razumijevanju cijelog teksta.

Ključne riječi: slikovnice, ilustracije, vrijeme za bajke, školske knjižnice, čitanje

Uvod

Slikovnice su vrlo popularna i široko rasprostranjena literatura s kojom se djeca susreću već u predškolskoj dobi, a rado za njima posežu i u nižim razredima osnovne škole. Riječ je o djetetovim prvim “pravim knjigama” s jednostavnim tekstom koji krase šarene i maštovite ilustracije uz koje se lakše užive u priču. U slikovnicama se obično logički isprepliću i nadopunjuju tekstualni i likovni elementi, što je jedan od glavnih razloga zašto ih najmlađi učenici toliko vole. Slikovnice ih pozivaju na čitanje i intenzivno doživljavanje nevjerojatnog svijeta mašte, stoga knjižničari kod savjetovanja prilikom posudbe trebaju posebnu pozornost obratiti na čitateljeve sposobnosti i iskustva, razinu zahtjevnosti slikovnica te na prepoznavanje njihovih različitih funkcija (estetska, poučna, odgojna, maštovita, zabavna i iskustvena).

Privlačnost slikovnica

U radu s najmlađim čitateljima i posjetiteljima školske knjižnice, svake godine promatram kako nakon ulaska u knjižnicu žure do polica na kojima se nalaze njima najprivlačnije knjige. Prije posudbe uzmu si vremena za slikovnice i dobro ih pregledaju. Posebnu pozornost posvećuju koricama, koje moraju biti dovoljno zanimljive i uvjerljive. Na osnovi njihova izgleda najčešće odlučuju hoće li slikovnicu posuditi ili ne. Ilustracije moraju biti žive, smiješne, šarene i dovoljno privlačne za dječje oči. Čitatelje početnike najviše privlači vizualni izgled knjiga, ali s vremenom važni postaju kako tekst tako i razumijevanje priče. Kratke rečenice s jednostavnim rječnikom djeci donose veliku radost i privlače ih na posudbu, a detaljne i bogate ilustracije pomažu im razumjeti značenje nerazumljivih riječi i lijepo ih vode kroz priču.

Vrijeme za bajke u školskoj knjižnici

Učenici nižih razreda vole posjećivati školsku knjižnicu tijekom cijele školske godine.

O grupnim posjetima uvijek se unaprijed dogovorim s učiteljima jer je knjižnica tada namijenjena samo odabranom dijelu učenika, zato su bibliopedagoški sati oni koje jedva čekaju. Učenici upoznaju knjižnicu kao cjelinu, a posebnu pozornost posvećujem našem druženju s knjigama, odnosno vremenu za bajke.

U prvim godinama školovanja djeca knjige i čitanje još ne povezuju s nastavom i školskim obvezama, nego im predstavljaju ugodu. Za tu svrhu biram zanimljive bajke u obliku slikovnica duljine primjerene dobi djece, jer ih želim privući na pozorno slušanje i gledanje ilustracija. Kriterij za izbor su likovna i literarna kvaliteta slikovnica. Odlučujem se za one koje same po sebi potiču djecu na opažanje, ispitivanje i pričanje o posebnim doživljajima. Svjesna sam da je svako književno djelo svijet za sebe te da se i djeca međusobno vrlo razlikuju, zato dinamiku vremena za bajke stalno prilagođavam reakcijama i raspoloženju učenika. Želim im ponuditi cjelovit doživljaj knjige, zato čitanju pristupam promišljeno i interaktivno. S čitanjem nikada ne brzam, jer spontanom uključivanju djece u čitateljski doživljaj pridajem veliku važnost.

Djeca se na literarno-estetski doživljaj knjige pripremaju tako da se udobno smjeste na jastuke na sredini knjižnice, umire se i u tišini pričekaju da slikovnica „progovori“. Kod pokazivanja korica pitam ih mogu li već iz njezina naslova i izgleda predvidjeti priču koju knjiga nudi. Djeca pažljivim promatranjem i razmišljanjem uspostavljaju prvi kontakt s knjigom. Slikovnice im uvijek predstavljam tako da su stranice okrenute prema djeci. Posebnu pozornost posvećujem „govoru“ ilustracija koje djecu za vrijeme slušanja posebno privlače i dobar su temelj za kasniji razvoj razgovora. Tijekom dinamičnog čitanja koje prilagođavam karakteristikama književnih likova i raspoloženju koje pobuđuju ilustracije stalno provjeravam prate li učenici priču i razumiju li značenje riječi. Želim postići da ih tekstovi dirnu, da ih osjete i da o njima razmišljaju. Glasno čitanje teksta, kojim razvijaju slušnu percepciju informacija i obogaćuju fond riječi, djeca istodobno prate promatranjem ilustracija na koje različito reagiraju. Neka su djeca pomni promatrači, dok druga trebaju neke poticaje i naputke u otkrivanju svih pojedinosti koje one nude. Sadržaj bajki povezuju s doživljajima iz svoje svakidašnjice i paralelno razvijaju razgovor o proteklim događajima, tako da tijekom vremena za bajke često saznam nešto novo.

Nakon završetka slušanja bajke djeca na kratkom odmoru srede svoje dojmove, a zatim slijede njihove reakcije na tekst. Još jednom polako prolazimo kroz slikovnicu i pažljivo promatramo ilustracije. Djeca tako uče detaljno promatrati, usmjeravati pozornost, razvijati koncentraciju i povezati svijet mašte sa stvarnim svijetom. Postavljam im različita pitanja u vezi sa sadržajem knjige, primjerice zašto im se bajka svidjela, koji ih je lik najviše zabavio, što su najviše zapamtili. Razgovaramo o naučenim novim riječima, neobičnim frazama, kujemo rime, poigravamo se sa slovima i riječima, a mnogo vremena posvećujemo i razgovoru o postupcima, ponašanju i karakteristikama književnih junaka. Djeca reagiraju spontano, uče izražavati se riječima, strpljivo prate razmišljanja i reakcije svojih školskih kolega i otkrivaju svoje osjećaje te osjećaje drugih. Vrijeme za bajke u školskoj knjižnici pozitivno je iskustvo i dobra motivacija za otkrivanje nepoznatoga, jer učenicima predstavlja putovanje u svijet nezaboravnih doživljaja za kojima stalno žude.

Zaključak

Slikovnice nude bogatstvo riječi, misli i znanja kojima djeca grade svoj pogled na svijet. Slušanje bajki koje se čitaju naglas u školskoj knjižnici i pozorno pregledavanje ilustracija svojevrstan je događaj koji učenicima omogućuje odmak od svakidašnjice i putovanje u zemlju mašte. Uz pomoć ilustracija djeca lakše prate priču, a uz usredotočenost na slušanje razvijaju svoju slušnu percepciju i obogaćuju fond riječi. Slikovnice su s malom količinom teksta i bogatstvom likovnih elemenata izvrstan poticaj za zabavno čitanje i dobar izazov za zajedničke završne razgovore o pročitanim tekstovima te kreativne aktivnosti.

Literatura

1. BEREMO skupaj: priročnik za spodbujanje branja. (2003.). Ljubljana: Mladinska knjiga.
2. Newman, N. (2017.). Vzgajanje strastnih bralcev: 5 preprostih korakov do uspeha v šoli in življenju. Maribor: Hiša knjig, Založba KMŠ.
3. Sarto, M. (2015.). Strategije motiviranja za branje: z izkušnjami slovenskih motivatork in motivatorjev. Medvode: Malinc.

Fotografije: osobni arhiv Lucije Ademoski i https://www.google.si

Poticajno okruženje školske knjižnice

Lucija Ademoski

Sažetak

Članak prikazuje važnost poticajnog i uređenog okruženja školske knjižnice, odgovarajućeg izbora knjižnične građe te važnost uloge osposobljenog i motiviranog knjižničara u radu s mladim čitateljima i posjetiteljima školske knjižnice. Predstavljene su čitateljske aktivnosti koje utječu na razvoj djetetovih čitateljskih navika, a u školama se održavaju već godinama. Glavna je zadaća školske knjižnice poticati mlade na kvalitetno čitanje i odgojiti ih u samostalne korisnike knjižnice koji se u nju rado vraćaju.

Ključne riječi: čitanje, školske knjižnice, knjižničari, knjižnično okruženje, čitateljske inicijative

Uvod

Školska knjižnica je informacijsko, nastavno i kulturno središte škole koje se svojom građom i aktivnošću uključuje u sva područja njezina odgojno-obrazovnog rada. Knjižnični prostor i građa uvjet su za rad knjižnice, a dušu joj daju knjižničari i posjetitelji koji u nju rado dolaze. Školska knjižnica namijenjena je svim učenicima i zaposlenicima škole, a za mnoge od njih prva je i možda jedina knjižnica koju će u svojem životu posjetiti.

Uloga knjižničara

Školska knjižnica kao prostor za samostalno učenje, traženje informacija te poučavanje većih skupina učenika jedno je od najpoticajnijih nastavnih okruženja. Posebno kada u njoj radi knjižničar motiviran iz dubine srca, koji nije samo stručni radnik nego i savjetnik, slušatelj, a često i osoba od povjerenja. Njegov je rad bogat i donosi mnoštvo izazova. Mlade čitatelje privlači ponajprije svojim ljubaznim odnosom punim poštovanja te vremenom koje im pritom posvećuje prilikom posjeta. Knjižničarev rad ne obuhvaća samo nabavu i stručnu obradu knjižnične građe, savjetovanje kod izbora i posudbe nego i informiranje te mnoge druge radnje među kojima se ističe odgojno-obrazovni rad. Učenike uči upotrebljavati knjižnicu, informacijske izvore i rješavati informacijske probleme. Često im pomaže pri rješavanju domaćih zadaća, priprema za govorne nastupe, prezentacije plakata i pri izradi seminarskih radova, s ciljem odgajanja u samostojne korisnike knjižnice.

Školska knjižnica i čitanje

U modernoj školi knjižnica treba biti organizirana tako da pruža otvoreno okruženje za učenje. U nju zalaze cijeli razredi učenika, manje skupine i pojedini učenici pa bi prostor trebao biti prikladan za različite vrste aktivnosti. Knjižnične zbirke trebaju biti bogate i aktualne te zastupljene na različitim medijima. Poticanjem posjeta knjižnici učenici dobivaju priliku i mogućnost za raznoliko čitanje. Knjižnicu vide kao zanimljivo mjesto koje ih dovoljno privlači da se u njega rado vraćaju. U privlačnoj, svijetloj, preglednoj i uređenoj knjižnici osjećaju se dobro, posebno kad se u njoj rado zadržavaju njihovi prijatelji i kad bez problema mogu pronaći željenu građu.

Slika 1. Omiljeni školski prostor

Čitanje i knjižnica nerazdvojno su povezani. Čitanje je najbolji način učenja i vrlo važno za razvoj svestrane pismenosti. Školska knjižnica različitim aktivnostima može utjecati na razvoj djetetovih navika čitanja, a preduvjet je za to dostupna, dobro opremljena, korisna i uređena knjižnica koja učenicima često predstavlja prostor za druženje. U njoj se vole zateći pod odmorom i pričekati nastavak nastave. Različitim oblicima motivacije i bogatom knjižničnom građom školski knjižničari umnogome mogu pridonijeti čitateljskim uspjesima svojih učenika, posebno onih s poteškoćama u čitanju. Poticanje mladih na kvalitetno čitanje jedan je od temeljnih zadataka školske knjižnice koji je važan motivacijski čimbenik u poticanju čitanja za cijeli život. Pri savjetovanju o izboru građe knjižničari moraju posebno paziti na dob, sposobnost i potrebe korisnika knjižnice. Nuđenjem prilika za raznovrsno čitanje potičemo najmlađe na njezino redovito posjećivanje te druženje s vršnjacima.

Čitateljske inicijative

U knjižnicama se tijekom cijele školske godine održavaju aktivnosti za poticanje čitanja (književne zagonetke, tematske izložbe, posjeti književnih stvaralaca, satovi bajke, kvizovi, izbor najknjige…) kojima se razvija pozitivan odnos djeteta prema knjigama, potiče radoznalost te ih se usmjerava na putu prema postajanju sve zahtjevnijim čitateljima. U mnoštvu učenicima privlačnih elektroničkih medija i izvora knjižničari se suočavaju s izazovom kako učenike uvijek iznova zainteresirati za čitanje književnih djela i poučnih knjiga na papiru. Mnogo vremena posvećujemo skupnim posjetima knjižnici, kad učenike navodimo na samostalnu uporabu informacijskih izvora, a najmlađi uz pozorno pregledavanje ilustracija posebno rado slušaju čitanje bajki te sudjeluju u razgovorima o sadržaju knjige.

Knjižnica u Osnovnoj školi Francea Bevka vrlo je posjećena i popularna među učenicima. U njoj se vole zadržavati prije nastave, pod odmorima i još dugo nakon završetka nastave, kad s prijateljima korisno provode svoje slobodno vrijeme i uz obilje školskih obveza vole pretraživati police. Uz ustaljene aktivnosti čitanja koje se u školi održavaju već godinama učenicima usađujemo pozitivan odnos prema knjižnici te ih potičemo na njezinu uporabu.

Posjeti prvoškolaca petkom

Redovitom posjećivanju knjižnice i posudbi knjiga želimo privući i najmlađe školarce, koji u rujnu u pratnji svojih nastavnika jedva čekaju prvi posjet školskoj knjižnici. Taj je posjet uvijek svečan jer učenici dobivanjem iskaznice i službeno postaju članovima školske knjižnice i kući ponosno odnose prvu knjigu koju su odabrali posve sami. Petak je tijekom cijele školske godine namijenjen upravo njima. Učenici razvijaju zanimanje za čitanje, uče o primjerenom ponašanju u knjižnici, postupku posuđivanja, važnosti redovitog vraćanja knjiga te postaju sve samopouzdaniji korisnici knjižnice.

Čitateljska značka i Ljubljana čita

Oduševljeni čitatelji svake godine jedva čekaju početak sezone čitanja, kad počinju čitati za čitateljsku značku. Tijekom skupnih posjeta ponovimo zašto je njezin početak baš 17. rujna, na dan zlatnih knjiga, odnosno zbirke Zlatna knjiga, koju su vrlo rado čitali i njihovi roditelji. To je dan rođenja i smrti pisca za mlade Francea Bevka, velikog zagovornika čitanja. Za njegovim knjigama mladi rado posežu i danas, a naša je škola po njemu dobila i ime. Na taj se dan posebno razvesele prvoškolci, kojima Društvo Čitateljska značka Slovenije – ZPMS već nekoliko godina zaredom daruje originalnu slovensku slikovnicu. Na prvi dan škole i Gradska općina Ljubljana u okviru projekta Ljubljana čita daruje im originalnu slovensku slikovnicu, a ne zaboravlja ni na četvrtoškolce, koji knjigu na dar dobivaju prilikom prvog skupnog posjeta školske knjižnice.

Slika 2. Knjige na dar Društva Čitateljska značka Slovenije – ZPMS i Gradske općine Ljubljana

Učenici tijekom cijele školske godine vole čitati i za EKO čitateljsku značku i Čitateljske iskrice, čime lijepo nadopunjuju marljivo čitanje za slovensku, englesku, njemačku i francusku čitateljsku značku. Na kraju dobivaju priznanja, a zlatni čitatelji, koji su svih devet godina revno čitali za slovensku čitateljsku značku, sudjeluju i na završnom cjelodnevnom izletu u inozemstvu, pozvani su na priredbu u Cankarevu domu i dobivaju lijep dar u vidu knjige.

Rastem s knjigom

Dana 8. rujna svake godine počinje nacionalni projekt Rastem s knjigom čiji je cilj osnovnoškolce i srednjoškolce motivirati za čitanje kvalitetnih i originalnih književnih djela za mlade slovenskih autora te ih potaknuti na posjećivanje opće knjižnice. U projektu od samog početka sudjeluje i naša škola. Posjeti općoj knjižnici koji traju dva školska sata među sedmoškolcima uvijek su dobro primljeni. Učenici se upoznaju s općom knjižnicom, knjižničnim informacijskim znanjem, novijom književnošću za mlade te pogledaju prezentacijski film povezan sa sadržajem darovane knjige.

Zaključak

Profesionalno uređena i dobro vođena knjižnica koja navodi učenike na samostalan rad i učenje prostor je u kojem djeca otkrivaju tajne čitanja, dobivaju nova znanja te razvijaju kritičko mišljenje. Putem tekstova upoznaju različne svjetove, sebe i proširuju svoj vokabular. Dobro opskrbljena knjižnica privlači čitatelje, obrazuje ih i potiče na istraživanje različitih knjižnica i u budućnosti. Školska knjižnica treba ostati ugodno okruženje koje učenicima jamči užitak u čitanju, potiče ih na istraživanje i otkrivanje novih ideja.

Literatura

1. Černigoj, K.; Markič, N. (2007). Knjižničarjeve zmožnosti (kompetence) v trikotniku učitelj – učenec – knjižničar. Šolska knjižnica, 17(1), 12-18.
2. Fekonja, R. (2004). Branje in pismenost: vloga šolske knjižnice pri spodbujanju branja. Šolska knjižnica, 14(3), 132-139.
3. Litrop, N. (2013). Šolska knjižnica OŠ Franceta Prešerna Črenšovci v projektu bralne pismenosti. Šolska knjižnica, 23(1), 44-51.

Fotografije: osobni arhiv Lucije Ademoski

Praznovanje mednarodnega meseca šolskih knjižnic

na Osnovni šoli Milana Šuštaršiča v Ljubljani

Nataša Vršič

Uvod

Mednarodno združenje šolskih knjižničarjev (IASL – International Association of School Librarianship) nas je letos ponovno povabilo k praznovanju in promociji šolskih knjižnic.

Letošnje geslo “Povezovanje skupnosti in kultur” opozarja na povezovalni pomen šolskih knjižnic, ki so nujno potrebne pri razvoju medosebnih kompetenc, spodbujanju k strpnosti s sprejemanjem drugačnosti in pri razvoju posameznikovega kritičnega mišljenja. Šolski knjižničarji so pomemben člen med vsemi uporabniki šolske knjižnice – učenci, učitelji in posredno starši. Povezovanje se odraža s sodelovanjem pri medpredmetnem poučevanju, razvijanju učnih strategij, razvijanju različnih vrst pismenosti, razvijanju kritičnega mišljenja in vseh ostalih dejavnosti, ki so potrebne za delovanje v sodobni družbi.

S praznovanjem mednarodnega meseca šolskih knjižnic spodbujamo k razmišljanju o široki paleti dejavnosti, s katerimi šolske knjižnice, predvsem pa knjižnični delavci uporabnike opremljajo za samostojno življenje.

Šolska knjižnica, prostor za individualno rast

Šolski knjižničar je pedagoški delavec. Poleg internega strokovnega dela večino časa preživi z in za uporabnike šolske knjižnice. Manj kot je šolski knjižničar birokratski, več uspeha ima pri delu z mladimi bralci. Res je, da zaradi spoštovanja zakonodaje, ki knjižničarjem vedno znova nalaga dela in naloge, ki niso povezane z delom mladih bralcev, izgubljamo dragocene trenutke, ko bi spretne, predvsem pa manj spretne uporabnike lahko pridobili na svojo stran in jih vzgoji tudi v strastne oziroma vsaj zmerne bralce, ki znajo izbirati in izbrati dobro od slabega.

Učencem/bralcem je popolnoma vseeno, v katerem sistemu je voden katalog gradiva v knjižnici. Pomembno jim je, da so v knjižnici samostojni in v popolnosti izkoristijo prost pristop. Da postanejo samostojni uporabniki je brez predaha, vsako leto posebej, potrebno sistematično delati z njimi. Pristen in odkrit stik ter odnos z osebo, ki dela v knjižnici, je prvi pogoj za dobre odnose med subjekti in posledično tudi do knjižničnega gradiva. Potrebna je strpnost in prijaznost, vzporedno pa doslednost pri vseh oblikah dela s knjižnim in neknjižnim gradivom ali brez njega. Nikoli pa ne smemo zanemariti dejstva, da zgledi vlečejo. Osebi, ki jo imaš rad in jo spoštuješ, osebi, ki ti je večkrat v procesu izobraževanja pokazala, kako rokovati z gradivom iz knjižnice, boš težko razložil, da je npr. knjiga poškodovana zaradi tvoje lastne malomarnosti. Zato se uporabniki vedno po najboljših močeh trudijo, da do tega ne pride. Če se, je treba v miru ugotoviti okoliščine, doseči, da povzročitelj škode ugotovi napake in prevzame odgovornost. Na uporabnike močno vplivata tudi čistoča in urejenost knjižničnega prostora. V takem prostoru se takoj opazijo očitna odstopanja, zato lahko hitro ukrepamo.

Letošnje praznovanje

V intimi knjižničnega prostora in delno izven njega smo tudi letos oktober zaznamovali s praznovanjem mednarodnega meseca šolskih knjižnic. Dejavnosti, ki se odvijajo ta čas, so za šolskega knjižničarja balzam za dušo. To je čas, ko se na najrazličnejših področjih poveže z uporabniki.

Slika 1, 2, 3: Noč branja

Vsako leto si ta dogodek zastavim drugače. Letos dejavnosti, razen noči branja, nismo strogo omejili na posamezno generacijo, pač pa so se otroci-učenci-bralci sami priključili k dejavnosti, ki jih je pritegnila. Oktober 2017 se je zaradi tedna otroka začel s kupnim sloganom obeh obeležitev: Povežimo skupnosti in kulture ter povabimo sonce v šolo.

Slika 4. Vsak sončni žarek je moj prijatelj

Od standardnih dejavnosti (izdelovanje kazalk, pisanje sestavkov na temo šolska knjižnica, risanja naslovnic …) smo več časa namenili dejavnostim, ki znotraj mednarodnega meseca šolskih knjižnic kot posamezni mednarodni/evropski dnevi ali tedni vstopajo v naše življenje.

Slika 5. “Rastoča” tabla pred knjižnico

Teme, ki smo se jih dotaknili:

• Evropski teden gozdov
• Mednarodni dan nenasilja
• Mednarodni dan preprečevanja naravnih nesreč
• Mesec požarne varnosti (Ko se nesreča zgodi, naj bodo proste poti!)
• Praznični natečaj: Najlepše slovenske slikanice

Slika 6, 7: Razstava najlepših slovenskih slikanic

• Praznik knjižne zbirke Čebelica

Slika 8. Knjižna zbirka Čebelica nas navdihuje že 64 let

• Stoletnica slikanice Frana Levstika Martin Krpan

Slika 9. 100 let Martina Krpana

• Svetovni dan bivalnega okolja
• Svetovni dan boja proti revščini
• Svetovni dan hrane
• Svetovni dan pošte

Slika 10. Izdelajmo in pošljimo razglednico

• Svetovni dan učiteljev
• Svetovni dan varčevanja
• Svetovni dan živali

Slika 11. Živali, moje prijateljice

• Svetovni teden otroka

Slika 12. Povabimo sonce v šolo

• Svetovni teden vesolja

Slika 13. Življenjski cikel zvezd

Zaključek

Že Einstein je dejal, da brez domišljije ni ustvarjalnih otrok in da sveta ni treba razumeti, temveč se moraš znajti v njem, zato smo ves čas stremeli za tem, da so bili radovedni, ustvarjalni, da so izražali veselje do novega, odprtega in uporabnega znanja. Vsak je lahko izrazil svojo individualnost. Nastali so najrazličnejši likovni in pisni izdelki, še več pa je bilo pogovarjanja in gojenja veščine poslušati drug drugega in vsakemu dati priložnost, da pove svoje mnenje. Najbolj so se učenci razgovorili ob podoživljanju slikanice Neli Kodrič Požar in ob Neveseli izštevanki (Williama Blake), ki pravi takole:

Vsak hip Dneva in Noči
se kdo v Revščini Rodi.
Vsako Noč, vsak beli Dan
se Rodi kdo v svet prostran.
Eden Vstopi v svet Sladak.
Drugi Vstopi v svet Grenak.

Slika14, 15, 16, 17: Poustvarjanje “Tiho med stihi”

Knjižnice za budućnost

Ines Krušelj-Vidas

Sažetak:

U Portugalu u gradu Porto održavao se od 20. do 26. listopada 2013. g. međunarodni seminar za školske knjižničare SCHOOL LIBRARIES AS LEARNING CENTRES Dynamic Agents of Learning – Sharing best practice – SLAMIT6 na kojem su bile i hrvatske knjižničarke te zajedno s kolegama iz 10 europskih zemalja pokušale sagledati moguće putove razvoja školskog knjižničarstva.

Ključne riječi: školske knjižnice, stručno usavršavanje, primjeri dobre prakse

Školske knjižnice – centri učenja

Kakva je budućnost školskih knjižnica? Kako će izgledati za 10, 20 godina? Može li se o tome uopće razmišljati u okvirima hrvatske svakodnevice koja podrazumijeva stalnu borbu s bezbrojnim problemima počevši od financijskih do prostornih i svih drugih koji muče hrvatsko školsko knjižničarstvo?

Na prva dva pitanja pokušali su odgovoriti sudionici međunarodnog seminara za školske knjižničare SCHOOL LIBRARIES AS LEARNING CENTRES Dynamic Agents of Learning – Sharing best practice – SLAMIT6 koji se održavao od 20. do 26.10.2013. u gradu Porto u Portugalu. Da bi se moglo odgovoriti na treće pitanje bilo je potrebno odmaknuti se iz svog okruženja i razmijeniti iskustva s kolegama iz različitih europskih zemalja i da, zašto ne, malo maštati stavivši se u poziciju što bi se moglo promijeniti kada bismo imali neograničeni budžet.

Knjižničarka iz Osnovne škole Matije Gupca Gornja Stubica Ines Krušelj-Vidas imala je prigodu zajedno s kolegicama Irenom Bando iz Osijeka i Marijom Purgar iz Vukovara sudjelovati u radu navedene međunarodne skupine knjižničara koja je promišljala budućnost školskog knjižničarstva. Njihovo sudjelovanje na seminaru SLAMIT6 koji je organizirao Pedagoško-psihologijski centar iz Karmoya u Norveškoj financirano je iz Lifelong Learning programa Europske unije potprograma Comenius, aktivnost Stručno usavršavanje nastavnog osoblja, a sredstva su dobivena posredstvom Agencije za mobilnost i programe Europske unije.

Iz knjižničarske prakse europskih zemalja

Osim što je seminar bio izuzetna prigoda za pobliže upoznavanje portugalskog obrazovnog sustava i njihove uspješne mreže školskih knjižnica, sudionici su pripremili svoje primjere dobre prakse kojima se mogao steći uvid u različite aktivnosti kojima se europski školski knjižničari bave. Kad se traži globalna slika, uistinu su vidljive razlike. U Finskoj školskih knjižnica uopće nema, a ravnateljice koje su bile prisutne na seminaru željele bi ih u svojim školama oformiti. U Danskoj škole imaju toliku autonomiju da je u svakoj školi drugačije – negdje su knjižnice poprilično klasično shvaćene, negdje su to izuzetno bogato opremljeni centri za učenje, a predstavile su se i kolegice iz škole koja razvija potpuno nove strategije digitalnog učenja i poučavanja, u kojoj je knjižnica središte učenja baziranog na izazovima, i u kojoj učenici zahvaljujući činjenici da svi imaju tablet računala već žive digitalnu stvarnost. U Velikoj Britaniji upravo su mnoge školske knjižnice zatvorene, ali u bogatijim sredinama, onima u kojima se uistinu žele pružiti najbolje obrazovne šanse učenicima, otvaraju se nove knjižnice i uspješno rade. U Portugalu knjižničari sve rade u partnerstvima i u mreži – bilo da to znači suradnju s učiteljima u školi ili sa ostalim školskim knjižnicama iz regije u kojoj se nalaze. Razvijaju se kao multimedijski centri i postoje u svim oblicima škola u obrazovnom sustavu – od vrtićke dobi do fakulteta. Hrvatski primjeri dobre prakse koje su pripremile sve sudionice seminara bili su ostalim sudionicima vrlo inspirativni jer su im prikazani primjeri kreativnog rada, projekti poticanja čitanja, informacijskog opismenjavanja te inovativnih metoda rada s učenicima.

Slika 1. Sudionici SLAMIT-a u tipičnom portugalskom pejzažu

Knjižnica u budućnosti

Svjesni izazova koje pred njih donosi suvremena stvarnost, knjižničari su se pripremali odgovoriti na pitanje kako će izgledati budućnost školskih knjižnica. Inspirativan uvod u taj radionički dio seminara pripremio je dr. Ross Todd profesor sa Sveučilišta Rutgers University, New Jersey u SAD-u. Hoće li školska knjižnica postati centar učenja ili zajednica znanja, možda otkrivački centar – sve su to otvorene mogućnosti. Isto tako dr. Todd prikazao je niz znanstvenih radova kojima se potvrđuje važna uloga školskih knjižnica i knjižničara u školskim razvojnim timovima. Budućnost treba mlade ljude koji će postati sposobni raditi nove stvari, a ne samo ponavljati ono što su radile generacije prije njih. Jedno je sigurno: u budućnosti će biti potrebno učenicima pružiti mogućnost da prerade gomilu informacija u cjelovito znanje. Knjižnice neće više biti samo klasični odnosno digitalni resursi već i mjesta u kojima se uči kako se transformira znanje. Pred njima su novi zadaci koje je moguće ostvariti jedino ako imate BATS in the Library (igra riječima: bats-šišmiši; Belief, Action, Transformation, Success), kako je to zgodno uočio dr. Ross Todd. Cjelokupne materijale sa seminara moći će se pogledati na službenoj stranici projekta SLAMIT.

Knjižnice-mjesta susreta

Sudionici seminara doputovali su u Porto iz 10 europskih zemalja. Sve su to bili knjižničari praktičari koji su došli međusobno razmijeniti svoja iskustva, probleme, razmišljanja, primjere dobre prakse. Naravno, bilo je tu i materijala (mirisa i okusa) kojima su predstavili svoje zemlje: Finsku, Švedsku, Dansku, Norvešku, Island, Veliku Britaniju, Poljsku, Rumunjsku, Hrvatsku te Portugal. Relativno mali broj sudionika (42) omogućio je sudionicima seminara da se bolje povežu i sklope kontakte za moguću daljnju suradnju u budućim europskim projektima jer su knjižnice uvijek bile, a i ostat će mjesta susreta.

Slika 2. Predstavljamo Hrvatsku: Irena, Marija, Ines